FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE U

SARAJEVU

OSNOVE PROMETNIH I KOMUNIKACIJSKIH

SUSTAVA

Van.prof.dr. sc. Drago Ezgeta

drago.ezgeta@tel.net.ba

Sarajevo, 13.12.2021.
12 . MOD ZRAKOPLOVNOG TRANSPORTA
12.1. Aerodromi
12.2. Zrakoplovi
12.3. Zrakoplovni prijevoznici
11.4. Sigurnost zračnog prometa
12.5. Sustav navigacije u zračnom prometu
 MOD ZRAKOPLOVNOG TRANSPORTA

MOD ŽELJEZNIČKOG
MOD ZRAKOPLOVNOG TRANSPORTA
TRANSPORTA

putnički teretni

-nacionalni prijevoznici teretni zračni kargo

-
-čarter prijevoznici
-niskobudžetni prijevoznici

Prema svrsi korištenja zrakoplovni transport dijelimo na:

-Zrakoplovni transport za komercijalne svrhe
-Zrakoplovni transport za vlastite potrebe
-Zrakoplovni transport za vojne svrhe
 Zračne luke
Zračna luka je definirano područje na kopnu i na void koje je namijenjeno
za slijetanje, polijetanje i kretanje zrakoplova. U okviru zrakoplovne luke
razlikujemo zemaljsku stranu (Landside) i zračnu stranu (Airside) koje
razdvaja terminal/pristanišna zgrada, odnosno objekti u okviru kojih se vrši
premještanje putnika sa kopnenog na zračni transport.
Zračna strana zračne luke se sastoji od sljedećih posdustava:
- poletno-slijetna staza (Runway) je površina na zemlji, vodi ili objektu
namijenjenom za polijetanje i slijetanje zrakoplova
- platforma (Apron) je dio zračne luke određen za prihvat i otpremu
zrakoplova, putnika i stvari, snabdijevanje gorivom i mazivom, parkiranje,
boravak (parking pozicija) i održavanje zrakoplova.
- rulna staza (Taxiway) je površina zračne luke namijenjena za kretanje
zrakoplova između parking mjesta i poletno-slijetne staze.

Međunarodna organizacija zračnog prometa zračne luke dije na:

- međunarodne zračne luke
- nacionalne zračne luke
- vojne aerodrome
- helidrome
 Zrakoplovi
Komercijalne transportne zrakoplove možemo podijeliti prema:

1.Vrsti korisnog terete :

- putnički,
- teretni i
- poštanski (za prijevoz paketa)
2. Prema dometu zrakoplove dijelimo na :
- kratkog dometa (2500 nm);
- srednjeg dometa (<5500 nm) i
- velikog dometa (>5500 nm)
3. Prema brzini zrakoplove dijelimo na :
- podzvučni male brzine manje od 0,5 Ma (1Ma=1225 km/h)
- podzvučni brzine od 0,6-09 Ma
- nadzvučni brzine od 2,0 Ma
- hipersonični brzina veća od 3,5 Ma
4. Prema veličini:
- mali zrakoplovi-zračni taksi: do 19 sjedala za putnike,
- zrakoplovi srednje vličine (do 100 sjedala),
- veliki zrakoplov (od *100 sjedala do 800+)
 Zrakoplovne kompanije
U počecima komercijalnog zrakoplovstva zračni promet smatran je
strateškim državnim zadatkom pružanja mogućnosti trgovanja
nacionalnom društvu. Stoga su gotovo svi zračni prijevoznici koji su
se pojavili bili u vlasništvu i pod upravljanjem neke države. Nadalje,
vojni aspekt osiguravanja transportnih kapaciteta u slučaju krize
utjecao je na nacionalne zračne prijevoznike, kao i na nacionalni
imidž i moć. U komercijalnom zračnom prijevozu razlikujemo četiri
vrste prijevoznika:
- Nacionalni prijevoznici
- Čarter prijevoznici
- Niskobudžetni prijevoznici
- Zrakoplovni kargo prijevoznici
 Regulatorni okvir sustava zračnog prometa

Sloboda zračnog prostora se temelji na “Atlantskoj karti”, kojom su države

1941. objavile “Slobodu mora”, 1944. države su se složile oko “Slobode
zraka”, što je dovelo do sljedećih pravila:
1. Pravo prelaska državnog zračnog prostora bez slijetanja
2. Pravo na međustajanje u neprometne svrhe, na pr. problemi sa
zrakoplovom, zdravstveni problemi putnika, punjenje gorivom,
održavanje itd.
3. Pravo na prijevoz ljudi ili robe iz matične zemlje zračnog prijevoznika u
drugu državu,
4. Pravo na prijevoz ljudi ili robe iz strane države, prema matičnoj državi
zračnog prijevoznika,
5. Pravo na prijevoz ljudi i robe između stranih država, dok je ishodište I
odredište leta u matičnoj državi zrakoplovne tvrtke.
 Sigurnost u zračnom prometu

Kako bi se osigurala sigurnost u zrakoplovstvu, zrakoplovna prijevozna

sredstva moraju dokazati plovidbenost prije nego što im se dopusti ulazak
u zračni prostor. Plovidbenost se definira kao sigurnosni standard zračnog
prijevoznog sredstva koje zadovoljava sljedeće uvjete:
- projektiran i izgrađen prema relevantnim zahtjevima,
- radi u definiranom okruženju unutar kvantificiranog okvira,
- održava se prema definiranim postupcima održavanja.

Aspekti operativne sigurnosti zrakoplova uključuju:

-glavni popis minimalne opreme
-pouzdanost motora zrakoplova
-vremenski uvjeti
-udara ptica
-sigurnost na tlu
 Usluge zračne navigacije

Usluge zračne navigacije ANS (Air Navigation Services) bitan su

dio cjelokupnog sustava zračnog prometa ATS (Air Transport System)
gdje zračna luka, zračni prijevoznik i pružatelj usluga zračne
navigacije ANSP (air navigation service provider) blisko surađuju kao
glavni dionici s različitim ciljevima i interesima
 Sustav upravljanja zračnim prometom ATM

Sustav upravljanja zračnim prometom ATM je namijenjen da pruža sve

potrebne informacije o uslugama zračnog transporta ATS, organizira i
koordinira upravljanjem zračnog prostora ASM i upravlja tokovima
zračnog prometa (ATFM) zrakoplova prije i tijekom leta kroz zračni
prostor
 Sustav kontrole zračnog prometa ATC
Sustav kontrole zračnog prometa ATC se uspostavlja nad nekim
određenim zračnim prostorom kako bi se osigurao siguran i učinkovit
zračni promet. Sustav ATC karakteriziraju zračni prostor, komponente
automatizacija, pravila odvajanja zračnog prometa i performanse ATC
sustava.
Glavne komponente ATC sustava su:
- komunikacijska oprema;
- navigacijski objekti i oprema;
- opremu za nadzor, kako s komponentama na tlu, u zrakoplovu, tako I
u (zračnom) prostoru;
- sustav upravljanja zračnim prometom; i
- osoblje ATC-a, uključujući kontrolore ATC-a i pilote zrakoplova.
 Zračni prostor i kapacitet zračne luke
Kapacitet u zračnom prometu je sposobnost sustava, za rukovanje
određenom količinom zrakoplova u danom vremenskom okviru.
Kapacitet uzletno-sletne staze stoga ovisi o različitim utjecajima kao što
su:
- Broj uzletno-sletnih staza
- Karakteristika uzletno-slijetne staze
- Količina i položaj taksi staza
- Vremenski uvjeti
- Struktura zrakoplova

Kapacitet zračne luke uglavnom je povezan s propusnošću uzletno-

slijetnih staza. Definira se kao maksimalni broj zrakoplova, koja može
poletjeti i sletjeti u roku od sat vremena. Kada je potražnja za letovima
veća od definiranog kapaciteta usluge, nastaju neprihvatljive stope
kašnjenja
Kapacitet zračnog prostora pokriva svaki pojedinačni ili agregirani
volumen zračnog prostora. Odnosi se na propusnost tog volumena po
jedinici vremena za danu razinu sigurnosti. Kapacitet mreže bavi se
cjelokupnom propusnošću mreže uzimajući u obzir mrežni učinak
zračnog prostora i kapaciteta zračne luke kao mjesto prometne
potražnje.
HVALA NA PAŽNJI !