, 2. 7. 2013.

e)

Na osnovu lana 99. stav (5) Zakona o upravi ("Slubeni

glasnik BiH", broj 32/09 i 102/09) i lan 20. stav (1) Zakona o
zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
broj 39/09), na prijedlog Direkcije za civilno zrakoplovstvo
Bosne i Hercegovine u saradnji sa Ministarstvom odbrane,
Ministarstvo komunikacija i prometa donosi

NAREDBU

O PRAVILIMA LETENJA ZRAKOPLOVA

DIO PRVI OPE ODREDBE
lan 1.
(Predmet)
Ovom Naredbom propisuju se pravila i postupci letenja u
cilju odvijanja sigurne zrane plovidbe u zranom prostoru
Bosne i Hercegovine.
lan 2.
(Primjena)
(1) Odredbe ove Naredbe primjenjuju se na civilne
zrakoplove, zrakoplove za potrebe drave ili entiteta i na
strane civilne i dravne zrakoplove dok lete u zranom
prostoru Bosne i Hercegovine.
(2) Pravila i postupke kojima se regulira odvijanje operacija
vojnih zrakoplova izrauje Ministarstvo odbrane BiH.
Propisi kojima se reguliraju operacije vojnih zrakoplova u
BiH moraju biti usklaeni sa odredbama ov Naredb
kako ne bi ugrozili operacije civilnih zrakoplova.
(3) Letenje zrakoplova registriranih u BiH, iznad mora na
kome ni jedna drava nema suverenitet (otvoreno more),
vri se po odredbama ove Naredbe i meunarodnih akata
donesenih na osnovu Konvencije o meunarodnom
civilnom zrakoplovstvu (ikago 1944.) kojima se ureuje
postupak za letenje zrakoplova iznad otvorenog mora, a
koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu kao potpisnicu ove
Konvencije.
(4) Kada zrakoplov registriran u BiH, leti u zranom prostoru
koji je pod suverenitetom druge drave, pridravae se
pravila letenja koja se primjenjuju na podruju
suvereniteta te drave, a ukoliko takvih propisa nema,
pridravae se odredaba ove Naredbe.
(5) Odredbe ove Naredbe primjenjuju nadlene slube
kontrole letenja kada u granicama svojih prava, dunosti i
odgovornosti vre kontrolu letenja u zranom prostoru
BiH.
(6) U zrakoplovnoj navigaciji, u operacijama u zraku i na
zemlji, upotrebljavaju se mjerne jedinice i njihove
skraenice navedene u Prilogu 1. ove Naredbe.
lan 3.
(Pojmovi i skraenice)
(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Naredbi imaju
sljedee znaenje:
a) aerodrom (Aerodrome): definirani prostor na kopnu
ili vodi (ukljuujui zgrade, instalacije i opremu)
namijenjen, u cijelosti ili djelimino, za dolazak,
odlazak i kretanje zrakoplova po tlu,
b) aerodromska kontrola (Aerodrome Control Service):
usluga kontrole zranog saobraaja koja se prua za
potrebe aerodromskog saobraaja,
c) aerodromski saobraaj (Aerodrome Traffic): ukupni
saobraaj na manevarskim povrinama aerodroma i
svi zrakoplovi u letu u okolini aerodroma,
d) aerodromska saobraajna zona (Aerodrome Traffic
Zone): zrani prostor utvrenih dimenzija
uspostavljen oko aerodroma u svrhu zatite
aerodromskog saobraaja,

f)
g)

h)

i)
j)

k)
l)
m)
n)
o)

p)
r)

s)
t)
u)
v)

52 - 83

aerodromski kontrolni toranj (Aerodrome Control

Tower): jedinica uspostavljena u svrhu obavljanja
kontrole letenja za potrebe aerodromskog
saobraaja,
akrobatski let (Acrobatic Flight): namjerno izveden
manevar zrakoplova u letu koji ukljuuje naglu
promjenu poloaja, visine ili brzine leta,
alternativna ruta (Alternate Route): ruta izmeu
odreenih taaka ili podruja koja je razliita od
eljene rute, a koju odabire operator zrakoplova u
sluajevima kada eljena ruta nije slobodna ili
podlijee ogranienjima,
avion (Aeroplane): zrakoplov pokretan motorom i
tei od zraka koji uzgon u letu dobija uglavnom iz
aerodinamikih reakcija na povrinama koje ostaju
nepomine u datim oslovima leta,
apsolutna visina (Altitude): vertikalna udaljenost
nivoe, take ili nekog objekta koji se smatra takom
mjerena od srednjeg nivoa mora,
apsolutna visina/visina nadvisivanja prepreka
(Obstacle
Clearance
Altitude/Height-OCA/H):
najnia apsolutna visina/visina iznad nadmorske
visine praga piste ili aerodroma koja se koristi u
svrhu minimalnog nadvisivanja prepreka,
barometarska visina (Pressure-altitude): atmosferski
pritisak izraen kroz apsolutnu visinu koja odgovara
tom pritisku u standardnoj atmosferi,
baza oblaka (Ceiling): donja granica najnieg sloja
oblaka iznad zemlje ili vode koja pokriva vie od
polovine neba, a nalazi se ispod 20000 ft,
"VFR" let (VFR flight): let koji se obavlja prema
pravilima za vizuelno letenje,
zrakoplov (Aircraft): svaka maina koja se odrava u
atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u
odnosu na zemljinu povrinu,
zrani prostori u nadlenosti slubi kontrole letenja
(Air Traffic Services Airspaces): zrani prostori
utvrenih dimenzija, alfabetski oznaeni, u okviru
kojih se mogu izvoditi odreene vrste letova i za
koje su utvrene usluge kontrole letenja i pravila o
vrenju operacija,
vanredni dogaaj (Incident): svaki dogaaj zbog
koga je moglo doi do ugroavanja sigurnosti
zranog saobraaja bez posljedica,
vidljivost (Visibility): vidljivost za zrakoplovne
namjene je vea od:
1) najvea udaljenost na kojoj se odreeni crni
objekat odgovarajuih dimenzija, smjeten
blizu tla moe vidjeti i prepoznati u odnosu na
svijetlu pozadinu,
2) najvea udaljenost na kojoj se svjetla jaine
1000 kandela mogu vidjeti i identificirati u
odnosu na neosvijetljenu pozadinu,
vidljivost pri zemlji (Ground Visibility): vidljivost
na aerodromu koju je utvrdila ovlatena struna
osoba,
vidljivost u letu (Flight Visibility): vidljivost iz
pilotske kabine u smjeru kretanja zrakoplova,
visina (Height): vertikalno odstojanje nivoa, take ili
objekta koji se smatra takom, mjereno od utvrene
vrijednosti,
vizuelni prilaz (Visual Approach): prilaenje
zrakoplova tokom "IFR" leta, u kome jedan dio ili
cijeli postupak instrumentalnog prilaenja nije
zavren, pa se prilaenje odvija uz vidljivost zemlje,

 52 - 84
z)

aa)
bb)
cc)

dd)

ee)

ff)

gg)

hh)
ii)

jj)

kk)

ll)

mm)
nn)

vizuelni meteoroloki uvjeti (Visual Meteorological

Conditions-VMC): meteoroloki uvjeti izraeni kao
vidljivost, odstojanje od oblaka i baza oblaka
jednaki ili vei od utvrenih minimuma,
voa zrakoplova (Pilot-in-Command): osoba s
pravom konane odluke, odgovorna za upravljanje i
opsluivanje zrakoplova tokom leta i na zemlji,
granica vaenja odobrenja (Clearance Limit): taka
do koje je zrakoplovu izdato odobrenje kontrole
letenja,
grupni let (Formation Flight): vrsta leta prilikom
koga dva ili vie zrakoplova, uz prethodni dogovor
pilota zrakoplova, lete u istom smjeru uz odravanje
bonog i rastojanja po visini,
emitiranje uslijepo (Blind Transmission): emitiranje
radio-stanice prema drugoj radio-stanici u
okolnostima kada se ne moe uspostaviti obostrana
komunikacija, a pretpostavlja se da je pozivana
radio-stanica u stanju primiti poruku,
zabranjena zona (Prohibited Area): je zrani prostor
definiranih dimenzija iznad zemlje ili teritorijalnih
voda neke drave u kojem je letenje zrakoplova
zabranjeno,
zavrno prilaenje (Final Approach): dio postupka
instrumentalnog prilaenja koji zapoinje na
utvrenom fiksu ili taki zavrnog prilaenja,
ukoliko takav fiks ili taka zavrnog prilaenja nisu
odreeni:
1) koji zapoinje na kraju posljednjeg proceduralnog, osnovnog ili doletnog zaokreta prilazne
procedure, ukoliko je odreena,
2) koji poinje u taki prikljuenja posljednjoj
utvrenoj putanji utvrenoj u proceduri
prilaenja,
3) koji zavrava u taki u okolini aerodroma sa
koje slijetanje moe biti obavljeno ili zapoeta
procedura neuspjelog prilaenja,
Zbornik zrakoplovnih informacija (Aeronautical
Information Publication-AIP): zbornik koji izdaje
organ drave ili se izdaje uz dozvolu drave i sadri
zrakoplovne informacije trajnog karaktera koje su
bitne za zranu plovidbu,
IFR let (IFR Flight): let koji se obavlja prema
pravilima za instrumentalno letenje,
instrumentalni meteoroloki uvjeti (Instrument
Meteorological Conditions-IMC): meteoroloki
uvjeti (vidljivost, udaljenost od oblaka i baza
oblaka) manji od minimuma utvrenih za vizuelne
meteoroloke uvjete,
izvjetaj iz zraka (Air Report): izvjetaj iz
zrakoplova u letu koji je sastavljen u skladu sa
zahtjevima o javljanju pozicije i prosljeivanju
operativnih i/ili meteorolokih informacija,
jedinica kontrole letenja (Air Traffic Control Unit):
opi pojam koji oznaava oblasnu kontrolu letenja,
prilaznu kontrolu letenja i aerodromsku (toranjsku)
kontrolu letenja,
kontrolirani zrani prostor (Controlled Airspace):
zrani prostor odreenih dimenzija u kojem je
osigurana usluga kontrole letenja u skladu sa
klasifikacijom zranog prostora,
kontrolirana zona (Control Zone): kontrolirani zrani
prostor koji se prostire od zemlje do odreenog
nivoa u visinu,
kontrolirani let (Controlled Flight): svaki let za koji
je potrebno odobrenje kontrole letenja,

, 2. 7. 2013.

oo) kontrolirani aerodrom (Controlled Aerodrome):

aerodrom na kome se prua usluga kontrole letenja,
pp) kontrolirana oblast (Control Area): kontrolirani
zrani prostor koji se prostire iznad utvrene granice
iznad zemlje,
rr) minimalna apsolutna visina/visina sniavanja
(Minimum Descent Altitude/Height MDA/H):
unaprijed utvrena apsolutna visina/visina tokom
nepreciznog prilaenja ili prilaenja kruenjem ispod
koje se sniavanje ne smije nastaviti bez potrebne
vidljivosti zemaljskih orijentira,
ss) nadlena direkcija za pruanje usluga kontrole
letenja (Appropriate ATS Authority): Nadlena
direkcija imenovana od strane drave koja je
odgovorna za pruanje usluga kontrole letenja u
odreenom zranom prostoru,
tt) nesrea (Accident): dogaaj koji je u vezi sa
operacijom zrakoplova, kada se radi o zrakoplovu sa
posadom, a deava se u vremenskom periodu kada
se bilo koja osoba ukrca u avion sa namjerom da
uzleti i kada se ta osoba iskrcala iz aviona, ili u
sluaju zrakoplova bez posade, koji se deava u
vremenskom periodu izmeu momenta kada je
zrakoplov spreman za let do momenta kada se
prizemlji i kada se glavni pogonski sistemi iskljue,
a u kome:
1) Je osoba smrtno ili ozbiljno povrijeena kao
rezultat:
boravka u zrakoplovu,
kontakta sa bilo kojim dijelom
zrakoplova, ukljuujui dijelove koji su
otkinuti sa zrakoplova,
direktne izloenosti eksploziji, osim
ukoliko povrede nisu nastale prirodnim
uzrocima,
samopovreivanjem
ili
povredom od strane drugih lica, ili su
povrede naneene slijepim putnicima
skrivenim izvan podruja dostupnih
putnicima i posadi, ili
2) Zrakoplov trpi oteenje ili otkaz dijela
konstrukcije koji:
ima negativan efekat na izdrljivost
konstrukcije, performanse ili karakteristike
zrakoplova, i
obino zahtijeva vee popravke ili
zamjene oteenih dijelova, osim otkaza
ili oteenja motora, kada je teta
ograniena na jedan motor, ukljuujui
njegovu oplatu ili dodatke propelera,
vrhova krila, antena, lopatica, sondi,
guma, konica, tokova, aerodinamike
oplate, dijelova oplate, vrata stajnog
trapa, vjetrobranskog stakla, (kao to su
manja udubljenja ili rupe na oplati
zrakoplova), ili manja oteenja glavnih
elisa, repnih elisa, stajnog trapa, i onih
nastalih od grada ili udara ptica
(ukljuujui rupe na kuitima antena).
3) Je zrakoplov nestao ili je u potpunosti
nedostupan.
uu) nivo (Level): opi pojam koji se odnosi na vertikalnu
poziciju zrakoplova u letu, a oznaava visinu,
apsolutnu visinu ili nivo leta,
vv) nivo leta (Flight Level-FL): povrina stalnog
atmosferskog pritiska odreena u odnosu na
specifinu vrijednost pritiska od 1013,2 hPa, koja je

, 2. 7. 2013.

zz)
aaa)

bbb)

ccc)

ddd)

eee)
fff)

ggg)

hhh)

iii)

jjj)
kkk)

lll)

od drugih takvih povrina razdvojena odreenim

intervalima pritiska,
nivoa krstarenja (Cruising Level): nivo koji
zrakoplov odrava tokom znaajnog dijela leta,
odobrenje kontrole letenja (Air Traffic Control
Clearance): odobrenje zrakoplovu za nastavak leta
pod odreenim uvjetima utvrenim od strane
kontrole letenja,
operativne usluge kontrole letenja (AirTtraffic
Services-ATS): opi pojam koji oznaava pruanje
usluga
informacija
u
letu,
uzbunjivanje,
savjetodavne usluge kontrole letenja i usluge
kontrole letenja (oblasna kontrola letenja, prilazna i
aerodromska kontrola letenja),
osnovni zaokret (Base Turn): zaokret u toku
poetnog prilaenja izmeu zavretka odletnog
kraka i putanje meuprilaenja ili putanje zavrnog
prilaenja,
oekivano vrijeme prilaenja (Expected Approach
Time): vrijeme u koje kontrola letenja oekuje da e
zrakoplov u dolasku, nakon ekanja, napustiti
sredstvo ekanja radi zavretka prilaenja na
slijetanje,
penjanje u toku leta (Cruise Climb): tehnika letenja
kojom se poveanje visine ostvaruje na osnovu
smanjenja mase zrakoplova,
poseban vizuelni let (Special VFR Flight-SVFR):
vizuelni let u kontroliranoj zoni, odobren od strane
kontrole letenja u meteorolokim uvjetima koji su
ispod minimuma za vizuelno letenje,
postupak instrumentalnog prilaenja (Instrument
Approach Procedure): niz unaprijed utvrenih
manevara na osnovu instrumenata za letenje sa
utvrenom zatitom od prepreka poevi od fiksa za
poetno prilaenje, od poetka definirane dolazne
rute do take sa koje slijetanje moe biti izvreno,
odnosno ako slijetanje nije zavreno, do pozicije na
kojoj se primjenjuje nadvisivanje prepreka za faze
ekanja ili na ruti,
plan leta (Flight Plan): odreene informacije koje se
dostavljaju jedinicama koje pruaju operativne
usluge kontrole letenja, a odnose se na namjeravani
let ili dio leta zrakoplova,
popunjeni plan leta (Filed Flight Plan-FPL): plan
leta popunjen u jedinici kontrole letenja od strane
pilota ili druge ovlatene osobe bez naknadnih
izmjena,
poletno-sletna
staza
(Runway):
definirana
pravougaona povrina na kopnenom aerodromu
pripremljena za slijetanje i polijetanje zrakoplova,
pozicija ekanja za izlazak na pistu (Runwayholding Position): odreena pozicija na kojoj
zrakoplovi u voenju i vozila moraju stati i ekati,
osim ako aerodromska kontrola letenja ne odredi
drugaije, koja je namijenjena zatiti poletno-sletne
staze, povrine za ogranienje prepreka ili kritino
osjetljive povrine za ILS/MLS,
predvieno vrijeme dolaska (Estimated Time of
Arrival-ETA): za IFR letove, predvieno vrijeme
dolaska zrakoplova iznad odreene take utvrene
navigacijskim sredstvima, sa koje se namjerava
zapoeti procedura instrumentalnog prilaenja ili,
ukoliko takvo sredstvo ne postoji u blizini
aerodroma, vrijeme u kojem e zrakoplov stii iznad
aerodroma. Za VFR letove, predvieno vrijeme
dolaska zrakoplova iznad aerodroma,

52 - 85

mmm) predvieno vrijeme poetka voenja (Estimated

Off-Block Time-EOBT): predvieno vrijeme u kome
e zrakoplov zapoeti kretanje vezano za odlazak,
nnn) prijelazni nivo (Transition Level): prvi nivo leta
iznad prijelazne apsolutne visine koja se moe
koristiti,
ooo) prijelazna apsolutna visina (Transition Altitude):
apsolutna visina na kojoj, odnosno ispod koje se
vertikalna pozicija zrakoplova izraava u vidu
apsolutne visine (mjerena na osnovu QNH pritiska),
ppp) problematina upotreba supstanci (Problematic Use
of Substances): upotreba jedne ili vie psihoaktivnih
supstanci od strane zrakoplovnog osoblja na nain
koji:
1) predstavlja direktnu opasnost ili ugroava
ivote, zdravlje ili dobrobit drugih, i/ili
2) izaziva, odnosno pogorava profesionalni,
drutveni, mentalni ili fiziki problem ili
poremeaj.
rrr) putanja (Track): projekcija putanje zrakoplova u
odnosu na povrinu zemlje iji je smjer u bilo kojoj
taki obino izraen u stepenima u odnosu na sjever
(stvarni, magnetni ili koordinatni),
sss) prijavni ured operativnih usluga kontrole letenja (Air
Traffic Services Reporting Office): Jedinica
uspostavljena u svrhu prijema izvjetaja koja se
odnose na operativne usluge kontrole letenja, te
prijema planova leta koji se podnose prije
polijetanja,
ttt) signalna povrina (Signal Area): podruje na
aerodromu koje se koristi za postavljanje zemaljskih
signala,
uuu) smjer leta (Heading): smjer uzdune ose u pravcu
kretanja zrakoplova izraen u stepenima u odnosu na
sjever (stvarni, magnetski, kompasni),
vvv) taka neuspjelog prilaenja (Missed Approach PointMAPt): taka u proceduri instrumentalnog prilaenja
na kojoj se, odnosno prije koje pilot zrakoplova
mora zapoeti propisani postupak neuspjelog
prilaenja kako minimalno nadvisivanje prepreka ne
bi bilo narueno,
zzz) taka izvjetavanja (Reporting Point): odreena
geografska lokacija u odnosu na koju se moe
izvijestiti o poziciji zrakoplova,
aaaa) usluga kontrole letenja (Air Traffic Control Service):
usluga koja se prua u svrhu:
1) spreavanja sudara:
izmeu zrakoplova, i
na
manevarskoj
povrini
izmeu
zrakoplova i prepreka
2) otpremanja i odravanja redovnog odvijanja
zranog saobraaja,
bbbb) usluge informacija u letu (Flight Information
Service - FIS): usluge u cilju pruanja savjeta i
informacija korisnih za sigurno i efikasno odvijanje
zranog saobraaja,
cccc) usluge uzbunjivanja (Alerting Service): usluge koje
se obavljaju u cilju izvjetavanja nadlenih
organizacija, a tiu se zrakoplova kome je potrebna
pomo traganja i spaavanja, i pomo takvim
organizacijama u akcijama traganja i spaavanja,
dddd) ograniena zona (Restricted Area): dio zranog
prostora definiranih dimenzija iznad zemlje i
teritorijalnih voda neke drave unutar kojeg je
letenje zrakoplova ogranieno u skladu sa
odreenim uvjetima,

 52 - 86

(2)

eeee) opasna zona (Danger Area): je zrani prostor

definiranih dimenzija unutar kojeg, u odreenim
periodima, mogu postojati aktivnosti opasne po
letenje zrakoplova,
ffff) privremeno rezervirana zona (Temporary Reserved
Area): je definirana veliina zranog prostora koja je
pod nadlenou jedne zrakoplovne vlasti, a
zajednikim sporazumom privremeno rezervirana za
specifinu upotrebu od strane neke druge
zrakoplovne vlasti i kroz koju ostalom saobraaju
moe biti dozvoljen prolazak uz ATC odobrenje
nadlene slube kontrole letenja,
gggg) privremeno izdvojena zona (Temporary Segregated
Area): je zrani prostor definiranih dimenzija unutar
kojeg se za izvoenje aktivnosti zahtijeva
rezervacija zranog prostora za iskljuivu upotrebu
od strane odreenih korisnika u odreenom
vremenskom periodu,
hhhh) faza nude (Emergency Phase): opi pojam koji,
ovisno o sluaju, oznaava fazu neizvjesnosti, fazu
uzbune ili fazu nevolje.
Skraenice upotrijebljene u ovoj Naredbi imaju sljedee
znaenje:
a) ACAS (Airborne Collision Avoidance System)
avionski sistem za izbjegavanje sudara,
b) AIP (Aeronautical Information Publication)
zbornik zrakoplovnih informacija,
c) AIRMET (Air Meteorological Information Report)
informacija koja se odnosi na meteoroloke pojave
na ruti na malim visinama i mogu imati uticaja na
sigurnost letenja,
d) ARO (Air Traffic Service Reporting Office)
aerodromski prijavni biro,
e) ATFM (Air Traffic Flow Management)
upravljanje protokom zranog saobraaja,
f)
ATS (Air Traffic Services) slube zranog
saobraaja,
g) BHANSA (Bosnia and Herzegovina Air Navigation
Service Agency) Agencija za pruanje usluga u
zranoj plovidbi BiH,
h) BHDCA (Bosnia and Herzegovina Directorate of
Civil Aviation) Direkcija za civilno zrakoplovstvo
BiH,
i)
CTOT (Calculated Take-Off Time) proraunato
vrijeme polijetanja,
j)
D (Danger Area) opasna zona
k) DME (Distance Measuring Equipment) ureaj za
mjerenje udaljenosti,
l)
EOBT (Estimated Off-Block Time) predvieno
vrijeme poetka voenja zrakoplova radi polijetanja,
m) ETA (Estimated Time of Arrival) predvieno
vrijeme dolaska,
n) FAF (Final Approach Fix) taka zavrnog
prilaenja,
o) FIS (Flight Information Service) sluba
informiranja u letu,
p) FL (Flight Level) nivo leta,
r)
FPL (Filled Flight Plan) popunjen plan leta,
s) ft (feet) stopa,
t)
GP (Glide Path) putanja poniranja (ILS),
u) GA (General Aviation) sve operacije zrakoplova
osim komercijalnog zranog saobraaja ili radova iz
zraka,
v) GAT (General Air Traffic) obuhvata sve letove
koji se izvode u skladu sa pravilima i procedurama
ICAO-a,

z)
aa)
bb)
cc)
dd)
ee)
ff)
gg)
hh)
ii)
jj)
kk)
ll)
mm)
nn)
oo)
pp)
rr)
ss)
tt)
uu)

vv)
zz)
aaa)
bbb)
ccc)
ddd)
eee)
fff)
ggg)
hhh)
iii)
jjj)
kkk)

, 2. 7. 2013.

GAT VFR - obuhvata sve VFR letove koji se izvode

u skladu sa pravilima i procedurama ICAO-a,
IAF (Initial Approach Fix) taka poetnog
prilaenja,
IAS (Indicated Airspeed) instrumentalna zrana
brzina,
ICAO (International Civil Aviation Organisation)
Meunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva,
ILS (Instrument Landing System) sistem za
instrumentalno slijetanje,
IFR (Instrument Flight Rules) pravila instrumentalnog letenja,
IMC (Instrument Meteorological Conditions)
instrumentalni meteoroloki uvjeti,
kt (Knots) vor,
MAPt (Missed Approach Point) taka poetka
neuspjelog prilaenja,
MDA/H (Minimum Descent Altitude/Height)
minimalna visina poniranja apsolutna/relativna,
MTOM (Maximum Take-Off Mass) maksimalna
teina zrakoplova na polijetanju,
MSL (Mean Sea Level) srednji nivo mora,
NDB (Non-Directional Radio Beacon) neusmjereni radiofar,
NM (Nautical Miles) nautike milje,
OAT (Operational Air Traffic) obuvata sve letove
koji ne podlijeu pravilima GAT i za koje su pravila
i procedure propisale nadlene dravni vlasti,
OCA/H (Obstacle Clearance Altitude-Height)
visina nadvisivanja prepreka apsolutna/relativna,
P (Prohibited area) zabranjena zona
R (Restricted area) ograniena zona
RNAV (Area navigation) prostorna navigacija,
RNP (Required Navigation Performance)
zahtijevane navigacijske performanse,
RPL (Repetitive Flight Plan) plan leta koji se
odnosi na serije individualnih letova koji se redovno
odvijaju i esto ponavljaju sa identinim osnovnim
karakteristikama, kojeg podnosi korisnik zbog
zadravanja i ponovnog koritenja od strane ATS
jedinice,
RVSM (Reduced Vertical Separation Minimum)
smanjeni minimumi za vertikalno razdvajanje,
RVR (Runway Visual Range) vidljivost du
poletno-sletne staze,
SID (Standard Instrument Departure) standardni
instrumentalni odlazak,
SOC (Start Of Climb) poetak penjanja,
SRE (Surveillance Radar Element of Precision
Approach Radar System) nadzorni radarski
element radarskog sistema za precizno prilaenje,
STAR (Standard Instrument Arrival) standardni
instrumentalni dolazak,
SVFR (Special VFR) specijalni vizuelni let,
TA (Transition Altitude) prijelazna apsolutna
visina,
TRA (Temporary Reserved Area) privremeno
rezervirana zona
TSA (Temporary Segregated Area) - privremeno
izdvojena zona,
UTC (Coordinated universal time) univerzalno
koordinirano vrijeme,
VFR (Visual Flight Rules) pravila vizuelnog
letenja,
VMC (Visual Meteorological Conditions) vizuelni
meteoroloki uvjeti,

, 2. 7. 2013.
lll)

VOR (VHF Omnidirectional Radio Range) VHF

svesmjerni radiofar,
mmm) QFE (Atmospheric pressure at aerodrome elevation or at runway threshold) atmosferski pritisak
na nadmorskoj visini aerodroma ili na pragu
poletno-sletne staze,
nnn) QNH (Altimeter sub-scale setting to obtain elevation
when on the ground) podeavanje visinomjera da
bi se dobila nadmorska visina kad je zrakoplov na
zemlji,
ooo) QNE standardni pritisak (1013,25 hPa), po kome
se izraunava visina zrakoplova kada leti na nivoima
leta.
lan 4.
(Usklaenost)
Naredba je u skladu sa standardima i preporuenom
praksom ICAO-a sadranim u navedenim dokumentima:
a) Aneks 2 Pravila letenja,
b) Aneks 5 Jedinice mjere u upotrebi u zranim i
zemaljskim operacijama,
c) Aneks 6 Operacije zrakoplova,
d) Aneks 10 Zrakoplovna komunikacija, tom II,
e) Aneks 11 Slube kontrole letenja,
f)
Dokument 4444 Upravljanje zranim saobraajem,
g) Dokument 8168 Operacije zrakoplova, Knjiga I,
h) Dokument 8400 ICAO skraenice i kodovi,
i)
Dokument 9426 Prirunik o planiranju slubi
kontrole letenja.
DIO DRUGI - PRIMJENA PRAVILA LETENJA I
PRAVILA PONAANJA U ZRANOM SAOBRAAJU
GLAVA I - OPA PRAVILA O LETENJU
lan 5.
(Pravila ponaanja u zranom saobraaju)
(1) Svaki uesnik u zranom saobraaju koji pripada
zrakoplovnom, pomonom ili drugom strunom osoblju
mora se ponaati na nain koji obezbjeuje sigurnost i red
u obavljanju zranog saobraaja, a da pri tome niko nije
ugroen, oteen ili ometan i uznemiravan vie nego to je
to u danim okolnostima neizbjeno.
(2) Upravljanje zrakoplovom pri kretanju na manevarskim
povrinama aerodroma, kao i pri polijetanju, letenju i
slijetanju vri se na nain kojim se ne ugroava sigurnost
zrakoplova, lica i stvari u zrakoplovu i na zemlji.
(3) Buka koju stvara zrakoplov ne smije biti vea nego to to
neizbjeno zahtijeva propisno upravljanje odnosno
opsluivanje zrakoplova.
(4) Osoba koja je pod uticajem alkohola ili drugih
omamljujuih sredstava, kao i ona koja je u takvom
tjelesnom ili duevnom stanju da nije u stanju obavljati
poslove pilota zrakoplova ili lana posade, ne smije
upravljati zrakoplovom, niti djelovati kao neki drugi lan
posade.
lan 6.
(Primjena pravila letenja)
(1) Upravljanje zrakoplovom u letu i na manevarskim
povrinama aerodroma e biti u saglasnosti sa opim
pravilima letenja koja su odreena ovom Naredbom, a
kada je zrakoplov u letu, dodatno sa pravilima za
vizuelno, odnosno letenje po instrumentima koja su
takoe sastavni dio ove Naredbe.
(2) Let zrakoplova, zavisno od meteorolokih uvjeta,
opremljenosti zrakoplova i drugih uvjeta za letenje, vri se
po pravilima letenja pri vanjskoj vidljivosti (VFR) ili po
pravilima letenja pomou instrumenata (IFR).

(3)

52 - 87

Izbor pravila po kojima e let biti obavljen ovisi o dobu

dana, meteorolokim uvjetima, vrsti, kategoriji, namjeni i
opremi zrakoplova, klase i kategorizacije aerodroma i
zranog prostora u kome e let biti izvren, kao i od
osposobljenosti posade zrakoplova. Podatak o pravilu
izvrenja leta mora biti unesen u plan leta.
(4) Prema pravilima vizuelnog letenja (VFR), smije se letjeti
ako su vrijednosti za vidljivost, odstojanje zrakoplova od
oblaka i visina donje baze oblaka jednake ili vee od
vrijednosti datih u Prilogu 2. ove Naredbe.
(5) Prema pravilima letenja pomou instrumenata (IFR) mora
se letjeti ako su vrijednosti navedene u Prilogu 2. ove
Naredbe manje. Letenje prema VFR pravilima u IMC
uvjetima je dozvoljeno ako je nadlena kontrola letenja
izdala odobrenje za izvrenje specijalnog VFR leta
(SVFR).
lan 7.
(Prava i dunosti voa zrakoplova)
(1) Voa zrakoplova, bez obzira da li upravlja zrakoplovom
ili ne, je odgovoran da se upravljanje zrakoplovom
obavlja u skladu sa pravilima letenja, osim u sluajevima
kada voa zrakoplova moe odstupiti od takvih pravila u
cilju sigurnosti. Voa zrakoplova ima konanu odluku o
operacijama zrakoplova.
(2) Voa zrakoplova duan je pridravati se odredaba ove
Naredbe i drugih propisa vezanih za pravila letenja i
postupati u skladu sa odobrenjima i uputama nadlenih
slubi kontrole letenja.
lan 8.
(Priprema leta)
Prije nego zapone let, voa zrakoplova se mora upoznati
sa svim raspoloivim informacijama vezanim za let koji
namjerava izvesti. Priprema za letove koji e se obaviti izvan
aerodromske zone i za letove koji podlijeu pravilima za
instrumentalno letenje, a za koje se podnosi plan leta nadlenoj
slubi, ukljuuje razmatranje trenutnih vremenskih izvjetaja i
prognoza, uzimajui u obzir potrebnu koliinu goriva kao i
alternativne mogunosti ukoliko se let ne bude mogao obaviti
kao to je planirano.
lan 9.
(Dokumenti zrakoplova i registarske oznake)
(1) U zrakoplovu se moraju nalaziti propisani dokumenti koji
se odnose na zrakoplov i na zrakoplovno osoblje.
(2) Domai i strani zrakoplovi moraju nositi jasno vidljiva
registarska obiljeja koja su uoljiva za vrijeme leta.
lan 10.
(Polijetanje i slijetanje na aerodrom)
Polijetanje i slijetanje na aerodrom ne smije se obaviti
ukoliko nisu utvreni postupci i procedure za sigurno
obavljanje tih operacija koje se objavljuju u Zborniku
zrakoplovnih informacija (AIP) Bosne i Hercegovine.
lan 11.
(Minimalne visine)
(1) Osim u sluajevima polijetanja, odnosno slijetanja, ili
kada je to odobreno od strane nadlene slube kontrole
letenja, zrakoplov ne smije letjeti iznad naseljenih
podruja, gradova i skupova na otvorenom, ako nije na
takvoj visini koja e u sluaju nude omoguiti da se
slijetanje izvri bez nepotrebnog ugroavanja ljudi i
imovine na zemlji.
(2) Iznad gradova, naseljenih podruja i skupova ljudi
minimalna sigurna visina ne smije biti manja od 300 m
(1000 ft) iznad najvie prepreke u krugu poluprenika 600
m od pozicije zrakoplova, a u drugim sluajevima na

 52 - 88

visinama koje nisu manje od 150 m (500 ft) iznad zemlje

ili vode.
(3) Letenje ispod mostova, dalekovoda i drugih slinih
objekata je zabranjeno.
(4) Odredbe iz stava (2) ovoga lana ne primjenjuju se na
letove policijskih, medicinskih i slube traganja i
spaavanja, te na letove za posebne namjene uz prethodno
odobrenje BHDCA.
lan 12.
(Nivoi krstarenja)
Nivoi krstarenja na kojima se let ili dio leta obavlja
moraju se izraziti u:
a) nivoima leta, za letove na ili iznad najnieg
upotrebnog nivoa leta ili kad je primjenjljivo, iznad
prijelazne apsolutne visine,
b) nadmorskoj visini, za letove ispod najnieg
upotrebnog nivoa leta ili, kad je primjenjljivo, na ili
ispod prijelazne apsolutne visine.
lan 13.
(Radiotelefonska komunikacija)
U cilju obavljanja radiotelefonske komunikacije pilot
zrakoplova i nadlena kontrola letenja moraju upotrebljavati
propisane meunarodne izraze i skraenice na engleskom,
odnosno na jednom od slubenih jezika u BiH u skladu sa
odredbama Zakona o zrakoplovstvu BiH.
lan 14.
(Vrijeme)
(1) U zrakoplovnoj navigaciji u upotrebi je jedinstveno
koordinirano vrijeme (UTC) koje je izraeno u satima,
minutama i sekundama 24-asovnog dana koji poinje u
pono u 00:00 sati i zavrava u 23:59 sati.
(2) Jedinice kontrole letenja moraju biti opremljene satovima
koji oznaavaju sate, minute i sekunde i moraju biti
istaknuti na jasno vidljivim mjestima.
(3) Prije poetka kontroliranog leta, na zahtjev pilota ili u
nekim drugim prilikama, kontrola letenja je duna pruiti
informaciju o tanom vremenu (time check).
(4) Lokalno vrijeme u BiH za vrijeme zimskog raunanja
vremena je UTC+1 sat, a za vrijeme ljetnjeg raunanja
vremena je UTC+2 sata.
GLAVA II SIGNALI I ZNAKOVI
lan 15.
(Upotreba signala i znakova)
(1) Za vrijeme letenja u zranom prostoru BiH svi zrakoplovi
moraju upotrebljavati signale i znakove u skladu sa
Prilogom 3. ove Naredbe.
(2) Ukoliko je ostvarena dvostrana radiokomunikacija,
uputstva i odobrenja nadlene kontrole letenja imaju
prednost u odnosu na svjetlosne i zemaljske signale i
znakove navedene u Prilogu 3. ove Naredbe.
lan16.
(Signali nevolje)
(1) U sluaju nevolje pilot zrakoplova moe neuobiajenim
manevrom u letu ili bilo kakvim raspoloivim sredstvom
da skrene panju na svoj zrakoplov.
(2) Sljedei signali, upotrijebljeni zajedno ili pojedinano,
znae da zrakoplovu prijeti neposredna opasnost i da se
trai neodlona pomo:
a) radiotelegrafski signal ili signal proslijeen nekom
drugom metodom, znaenja SOS (... . .. u
Morzeovom kodu),
b) radiotelefonski signal koji se sastoji od izgovorene
rjei MAYDAY,

c)

, 2. 7. 2013.

signal proslijeen putem razmjene podataka (Data

link) znaenja MAYDAY,
d) crvene svijetlee rakete ispaljene pojedinano u
kratkim razmacima,
e) padobran koji isijava crveno svjetlo,
f)
poruka proslijeena SSR transponderom, postavljanjem moda A/C, koda 7700.
lan 17.
(Signali hitnosti)
(1) Sljedei signali, bez obzira da li su upotrijebljeni zajedno
ili pojedinano, znae da se zrakoplov nalazi u tekom
poloaju i prisiljen je na slijetanje, ali ne zahtijeva
neposredno pruanje pomoi:
a) ponavljajui ukljuivanje i iskljuivanje svjetala za
slijetanje,
b) ponavljajui ukljuivanje i iskljuivanje navigacijskih (pozicijskih) svjetala tako da se razlikuju od
trepuih navigacijskih (pozicijskih) svjetala.
(2) Sljedei signali, bez obzira da li su upotrijebljeni zajedno
ili pojedinano, znae da pilot zrakoplova ima vrlo hitnu
poruku za emitiranje koja se odnosi na sigurnost plovila,
zrakoplova ili drugog vozila, ili na sigurnost osoba u
zrakoplovu, odnosno u svom vidnom polju:
a) radiotelegrafski signal ili signal proslijeen nekom
drugom metodom, znaenja HHH,
b) radiotelefonski signal koji se sastoji od izgovorene
rjei PAN, PAN,
c) signal proslijeen putem razmjene podataka (Data
link) znaenja PAN, PAN.
GLAVA III OPE ODREDBE O LETENJU
ZRAKOPLOVA
lan 18.
(Izbacivanje i prskanje iz zrakoplova u letu)
(1) Izbacivanje i rasprivanje predmeta iz zrakoplova u letu je
zabranjeno, ukoliko nije odobreno od strane BHDCA i
nadlene slube kontrole letenja.
(2) Ukoliko je ugroena sigurnost letenja i ivot ljudi u
zrakoplovu u letu, mogu se izbacivati tereti u obliku
nekodljive tekuine, finog pijeska, goriva, uadi za vuu,
reklame i slini objekti, na mjestima gdje ne prijeti
opasnost po ljude ili stvari na zemlji.
lan 19.
(Vuni i letovi u reklamne svrhe)
(1) Letovi u reklamne svrhe, prilikom kojih se zrakoplovom
vuku predmeti, smiju se obavljati samo uz odobrenje
BHDCA. Odobrenje e se izdati samo:
a) ako pilot zrakoplova posjeduje propisano ovlatenje
za vuu,
b) ako je zrakoplov opremljen badarenim barografom
za zapisivanje visina tokom leta,
c) ako
osiguranje
operatora
zrakoplova
od
odgovornosti za tetu nanesenu treim licima izriito
ukljuuje vuu predmeta,
d) ako u grupnom letu ne uestvuje vie od tri (3)
zrakoplova, pri emu razmak izmeu predmeta
kojeg vue prethodni zrakoplov i zrakoplova koji ga
slijedi, kao i izmeu samih zrakoplova mora iznositi
najmanje 200 stopa (60 m).
(2) Odredba stava (1) pod b) ne primjenjuje se na obavljanje
radova iz zraka ako se pritom upotrebljava helikopter.
(3) Odredbe stava (1) ovoga lana nee se primjenjivati za
vuu jedrilica i ovjesnih jedrilica pod uvjetom da pilot
posjeduje propisano ovlatenje za vuu.
(4) Izuzev od odredbi lana 19. ovoga Naredbaa, reklamni
letovi mogu se obavljati na visinama od najmanje 1000

, 2. 7. 2013.

(5)
(6)
(7)
(8)

(1)

(2)

(1)

(2)

(1)
(2)

(1)

stopa iznad najvie prepreke u polupreniku od 600 m.

Iznad gradova, drugih gusto naseljenih podruja i grupa
ljudi, reklamni letovi mogu se obavljati na visini od
najmanje 2000 stopa iznad najvie prepreke u
polupreniku od 600 m. U tim se podrujima, moraju
iskljuivo upotrebljavati zrakoplovi koji zadovoljavaju
zahtjeve za zatitu od buke zrakoplova, u skladu sa
propisom. Reklamni letovi unutar kontroliranih zona i
zranom prostoru klase C, smiju se obavljati samo uz
prethodno pribavljeno odobrenje nadlene slube kontrole
letenja.
Za obavljanje letova u reklamne svrhe, BHDCA moe
propisati posebna vremenska ogranienja.
Odobrenje iz stava (1) ovoga lana nije potrebno za letove
u reklamne svrhe kod kojih je poruka ispisana samo na
zrakoplovu.
Letovi u reklamne svrhe u kojima se koriste akustina
sredstva su zabranjeni.
Vuni letovi zrakoplova Oruanih snaga BiH ureuju se
posebnim propisom.
lan 20.
(Padobranski skokovi)
Padobranski skokovi, osim skokova u nudi, mogu se
izvoditi za vrijeme dnevne svjetlosti u VMC uvjetima
izvan kontroliranog zranog prostora. Za padobranske
skokove unutar kontroliranog zranog prostora potrebno
je odobrenje nadlene slube kontrole letenja.
Za izvoenje padobranskih skokova izvan aerodroma i za
padobranske skokove nou, potrebno je odobrenje
BHDCA.
lan 21.
(Akrobatski letovi)
Akrobatski letovi mogu se izvoditi za vrijeme dnevne
svjetlosti u VMC uvjetima izvan kontroliranog zranog
prostora na visini ne manjoj od 500 m (1700 ft).
Akrobatsko letenje unutar kontroliranog zranog prostora
i na visinama manjim od 500 m se moe obaviti uz
odobrenje BHDCA i nadlene slube kontrole letenja.
Akrobatski letovi se ne mogu izvoditi iznad gusto
naseljenih podruja, zona poara ili zona gdje postoji
opasnost od poara ili eksplozije, kao i iznad otvorenih
skupova ljudi.
lan 22.
(Letenje u formaciji - grupno letenje)
Za letenje zrakoplova u formaciji potrebna je saglasnost
svih voa zrakoplova koji uestvuju u takvom letu.
Letovi u formaciji koji e se obaviti u kontroliranom
zranom prostoru moraju se obaviti uz saglasnost
nadlene slube kontrole letenja i na njih e se primijeniti
sljedea pravila:
a) svi zrakoplovi koji uestvuju u grupnom letenju
smatrae se kao jedan zrakoplov,
b) za razdvajanje meu zrakoplovima je odgovoran
voa grupe i svaki od voa zrakoplova uesnika u
letenju,
c) prilikom letenja u formaciji (grupno letenje)
udaljenost meu zrakoplovima nee prelaziti vie od
1 km (0,5 NM) po pravcu i bono, te 30 m (100 ft)
po visini.
lan 23.
(Letenje jedrilica)
Letenje jedrilica moe se izvoditi za vrijeme dnevne
svjetlosti u VMC uvjetima izvan kontroliranog zranog
prostora, a unutar kontroliranog zranog prostora uz
odobrenje nadlene slube kontrole letenja.

(2)

52 - 89

Letenje jedrilica moe se izvoditi u IMC uvjetima ukoliko

je jedrilica opremljena za takvo letenje i ako pilot ima
ovlatenje.
lan 24.
(Letenje ultralakih letjelica)
(1) Letenje ultralakih letjelica moe se izvoditi za vrijeme
dnevne svjetlosti u VMC uvjetima izvan kontroliranog
zranog prostora.
(2) U kontroliranom zranom prostoru letenje ultralakih
letjelica se moe obavljati uz prethodno odobrenje
nadlene slube kontrole letenja.
lan 25.
(Letenje balona)
(1) Letenje balona moe se izvoditi za vrijeme dnevne
svjetlosti u VMC uvjetima izvan kontroliranog zranog
prostora uz odobrenje BHDCA.
(2) Letenje balona u kontroliranom zranom prostoru se
obavlja samo uz odobrenje nadlene slube kontrole
letenja uz obavezu javljanja promjene visine najmanje
jedan sat prije zapoinjanja penjanja za balone,
(3) Za vrijeme obavljanja letova balona u kontroliranom
zranom prostoru obavezna je upotreba transpondera mod
A i C.
lan 26.
(Letenje zrakoplovnih modela)
(1) Zrakoplovni modeli na motorni pogon i drugi letei
objekti kojima je mogue upravljati smiju letjeti na
udaljenosti manjoj od 1,5 km od naseljenih mjesta
iskljuivo uz odobrenje BHDCA. Odobrenje je potrebno i
za zrakoplovne modele svih vrsta koji lete na udaljenosti
manjoj od 1,5 km od granica aerodroma.
(2) Odobrenje se moe izdati struno osposobljenim osobama
za svaki pojedinani sluaj ili kao ope odobrenje.
(3) Ukoliko se takvi letovi namjeravaju izvravati na
aerodromu, odnosno u kontroliranom zranom prostoru,
potrebno je pribaviti i saglasnost nadlene slube kontrole
letenja i operatora aerodroma.
lan 27.
(Letenje nadzvunim brzinama)
U zranom prostoru Bosne i Hercegovine letenje
nadzvunim brzinama dozvoljeno je samo uz izriito odobrenje
Ministarstva.
lan 28.
(Opasne, ograniene i zabranjene zone za letenje)
(1) U zranom prostoru Bosne i Hercegovine uspostavljena su
ogranienja koritenja zranog prostora razliitih stepena
strogosti u skladu sa ICAO:
a) Opasna zona (D),
b) Zabranjena zona (P),
c) Ograniena zona (R).
(2) Opasne, zabranjene i ograniene zone se objavljuju u
odgovarajuim zrakoplovnim publikacijama.
(3) Zrakoplov nee letjeti u zabranjenoj ili ogranienoj zoni,
iji su podaci blagovremeno objavljeni, osim u skladu sa
ogranienjima, ili uz dozvolu nadlenih tijela Bosne i
Hercegovine koja su te zone uspostavila.
(4) U namjeri da osigura dodatni kapacitet zranog prostora i
pobolja efikasnost i fleksibilnost operacija zrakoplova,
nadlena tijela Bosne i Hercegovine e definirati
procedure koje e omoguiti fleksibilnu upotrebu zranog
prostora rezerviranog za vojne ili druge specijalne
aktivnosti, te omoguiti siguran pristup rezerviranom
prostoru svim korisnicima.

 52 - 90
(5)

Ovisno o potrebama i zahtjevima za rezervaciju zranog

prostora, nadlena tijela Bosne i Hercegovine e definirati
privremeno rezervirane zone (TRA) i privremeno
izdvojene zone (TSA).
DIO TREI - IZBJEGAVANJE SUDARA I PRVENSTVO
PUTA
lan 29.
(Operacije zrakoplova)
Piloti zrakoplova u svakom trenutku moraju odravati
odstojanje od drugih zrakoplova, vozila i prepreka kako bi
izbjegli opasnost od sudara.
lan 30.
(Pravo prvenstva)
(1) Zrakoplov koji ima prvenstvo puta zadrava pravac,
brzinu i nivo leta, a u sluaju potrebe, voa zrakoplova je
duan da preduzme sve mjere da bi se izbjegla opasnost
od sudara.
(2) Zrakoplov koji daje prednost drugom zrakoplovu ne smije
letjeti iznad, ispod ili ispred predmetnog zrakoplova
ukoliko nisu uzeta u obzir vrtlona strujanja koja bi mogla
imati uticaja na let zrakoplova kome se daje prednost.
(3) Zrakoplovi koji se u letu pribliavaju jedan drugom u
suprotnim smjerovima, moraju se, ukoliko postoji
opasnost od sudara, izbjei skretanjem u desnu stranu.
(4) Zrakoplov koji leti po pravilima letenja na osnovu kojih je
obavezan drati odstojanje od ostalih zrakoplova je duan
izbjegavati letenje iznad, ispod ili ispred drugih
zrakoplova, ukoliko se takva operacija nee obaviti na
sigurnoj udaljenosti i ukoliko nije uzeta u obzir kategorija
turbulencije.
(5) Zrakoplov u opasnosti ima prvenstvo puta u zraku i na
zemlji u odnosu na sve druge zrakoplove.
(6) Kada se dva zrakoplova pribliavaju jedan drugom na
priblino istoj visini, zrakoplov kome se sa desne strane
pribliava drugi zrakoplov e dati prvenstvo puta osim u
sluajevima:
a) zrakoplovi na sopstveni pogon koji su tei od zraka
e dati pravo prvenstva zranim brodovima
(cepelin), jedrilicama i balonima,
b) zrani brodovi (cepelini) e dati pravo prvenstva
jedrilicama i balonima,
c) jedrilice e dati pravo prvenstva balonima,
d) zrakoplovi na sopstveni pogon e dati pravo
prvenstva zrakoplovima koji vuku druge zrakoplove
ili predmete.
lan 31.
(Preticanje)
(1) Zrakoplov pretie drugi zrakoplov ako mu se pribliava
od pozadi sa smjerom leta koji u odnosu na smjer letenja
zrakoplova koji je ispred, zaklapa ugao manji od 70.
Zrakoplov u preticanju je duan izbjei putanju
zrakoplova koga pretie promjenom smjera kretanja
udesno ak i kada je u fazi penjanja ili poniranja.
(2) U uvjetima nonog letenja meusobni odnos smjerova leta
smatra se odreenim kada se propisana pozicijska svjetla
na avionu (Prilog 4.) ne mogu vidjeti.
lan 32.
(Slijetanje)
(1) Zrakoplovi koji su u prilazu na slijetanje ili se nalaze u
zavrnoj fazi slijetanja imaju prednost u odnosu na ostale
zrakoplove.
(2) Zrakoplov koji je uoio da je drugi zrakoplov primoran na
slijetanje e dati prednost takvom zrakoplovu.

(3)
(4)
(5)

(1)

(2)

(1)

(2)

(3)

(4)

(1)

(2)
(3)
(4)
(5)

, 2. 7. 2013.

Kada dva ili vie zrakoplova prilaze aerodromu na

slijetanje, zrakoplov na veoj visini e dati prednost
zrakoplovu na manjoj visini.
Zrakoplov na manjoj visini ne smije drugom zrakoplovu
koji je u fazi zavrnog prilaenja na slijetanje presijecati
letnu putanju ili ga preticati.
Redoslijed slijetanja zrakoplova odreuje nadlena sluba
kontrole letenja, ovisno o vrsti, kategoriji i namjeni
zrakoplova, kao i o svrsi leta i stanju u kome se nalazi
zrakoplov.
lan 33.
(Polijetanje)
Zrakoplov koji se kree na manevarskim povrinama
aerodroma e dati prednost zrakoplovu koji je na
polijetanju ili je u fazi pripreme za polijetanje. Zrakoplov
smije poletjeti tek onda kad ne postoji opasnost od sudara.
Redoslijed polijetanja zrakoplova odreuje nadlena
sluba kontrole letenja, ovisno o vrsti, kategoriji i namjeni
zrakoplova.
lan 34.
(Voenje na manevarskim povrinama)
Kretanje zrakoplova sopstvenim pogonom po zemlji moe
se vriti na manevarskim povrinama aerodroma i
platformi, pod uvjetom da je zrakoplov tehniki ispravan,
da njime upravlja ovlateno lice i da je dobijeno odobrenje
za vrenje takve radnje od nadlene slube kontrole
letenja.
Vozilo koje vue zrakoplov na manevarskim povrinama
aerodroma, ukljuujui i platformu, ima pravo prvenstva u
odnosu na zrakoplov u vonji i na druga vozila. Zrakoplov
u vonji ima pravo prvenstva u odnosu na vozila koja ne
vuku ili guraju zrakoplov.
Ako postoji opasnost od sudara zrakoplova koji se tokom
vonje po manevarskim povrinama aerodroma
meusobno pribliavaju:
a) zrakoplovi koji se kreu u suprotnim ili priblino
suprotnim smjerovima moraju se zaustaviti ili
izbjei jedan drugog skretanjem udesno,
b) kada se smjerovi zrakoplova ukrtaju, zrakoplov koji
dolazi sa lijeve strane mora primijeniti postupak
izbjegavanja,
c) u sluaju da se zrakoplovi pretiu, zrakoplov koji
pretie mora izbjei smjer kretanja drugog
zrakoplova promjenom smjera kretanja udesno.
Zrakoplov koji se kree manevarskim povrinama
aerodroma mora se zaustaviti na poziciji za ekanje prije
izlaska na pistu, osim ako nadlena sluba kontrole letenja
nije dala drugaiju instrukciju.
lan 35.
(Kretanje na vodi)
Kada se dva zrakoplova ili zrakoplov i plovilo jedno
drugome pribliavaju na vodi, a postoji opasnost od
sudara, zrakoplovi e paljivo obratiti panju na okolnosti
i uvjete u skladu sa manevarskim sposobnostima plovila.
Zrakoplov kome se sa desne strane pribliava drugi
zrakoplov ili plovilo, e istome dati prednost.
Zrakoplov koji se pribliava drugom zrakoplovu ili
plovilu u suprotnom ili priblino suprotnom smjeru mora
skrenuti udesno i odravati potrebno odstojanje.
Zrakoplov ili plovilo koje se pretie ima prednost, s tim da
zrakoplov koji pretie mora odravati potrebno odstojanje.
Zrakoplovi koji polijeu, odnosno slijeu na vodu, moraju
odravati takvo odstojanje od plovila koje e omoguiti
nesmetano kretanje plovila.

, 2. 7. 2013.

DIO ETVRTI - AERODROMSKE OPERACIJE

lan 36.
(Operacije na aerodromu i u okolini)
(1) Aerodromski saobraaj je saobraaj zrakoplova koji se
nalaze u aerodromskom krugu, u njega ulaze ili iz njega
izlaze, kao i sav saobraaj na manevarskim povrinama
aerodroma.
(2) Manevarske povrine aerodroma su poletno-sletne staze,
staze za vonju i ostali dijelovi aerodroma predvieni za
vonju, iskljuujui platformu.
(3) Zrakoplov koji je operativan na aerodromu ili u njegovoj
okolini, bez obzira da li se nalazi u zoni aerodroma ili ne,
mora:
a) posmatrati ostali aerodromski saobraaj u cilju
izbjegavanja sudara,
b) uklopiti se ili izbjei protok saobraaja koji je
formiran od strane drugih zrakoplova,
c) u prilazu na slijetanje ili poslije polijetanja sve
zaokrete praviti u lijevu stranu, osim ako drugaije
nije odreeno,
d) slijetati i polijetati uz vjetar, osim ako iz sigurnosnih
razloga, poloaja piste ili zahtjeva saobraaja neki
drugi nain je prihvatljiviji.
lan 37.
(Letenje na aerodromu i u aerodromskoj okolini)
Pilot koji leti, upravlja zrakoplovom na aerodromu ili u
njegovoj okolini duan je:
a) pridravati se propisa o letenju zrakoplova na
aerodromu ili u njegovoj okolini definiranih ovm
Naredbom,
b) pratiti saobraaj na aerodromu u cilju izbjegavanja
sudara,
c) uklopiti se u tok saobraaja ili se iz njega uoljivo
izdvojiti,
d) u aerodromskom krugu prilikom prilaenja na
slijetanje ili poslije polijetanja promjene pravca
kretanja obavljati lijevim zaokretima ukoliko nije
drukije odreeno,
e) slijetati i polijetati uz vjetar, osim ako iz sigurnosnih
razloga, poloaja piste ili zahtjeva saobraaja neki
drugi nain je prihvatljiviji,
f)
postupati u skladu sa odobrenjima i uputama izdatim
putem radioveze,
g) tokom vonje presjei pistu pod pravim uglom, i to
samo onda kada na polijetanju ili u prilaenju na
slijetanje nema drugih zrakoplova,
h) poslije slijetanja to je bre mogue napustiti
poletno-sletnu stazu,
i)
sletjeti desno od sletnog znaka T, ukoliko nije
drukije odreeno,
j)
poslije uzlijetanja, penjati to veim gradijentom
penjanja uzimajui u obzir operativno-tehnike
karakteristike zrakoplova i sigurnost aviosaobraaja,
k) nakon neuspjelog prilaenja na slijetanje postupiti u
skladu sa procedurama propisanim za aerodrome,
l)
izbjegavati zonu aerodromskog saobraaja i
kontroliranu zonu ukoliko ne namjerava sletjeti.
lan 38.
(Letenje na nekontroliranom aerodromu)
(1) Pilot koji upravlja zrakoplovom na nekontroliranom
aerodromu ili u njegovoj okolini duan je postupati u
skladu sa odredbama lana 37. stav (1) take a), b), c), d),
e), f), g), h), i), j), k), te:

a)

(2)
(3)

(4)

(1)

(2)
(3)
(4)

52 - 91

pet minuta prije ulaska u zonu aerodroma, na

unaprijed utvrenoj frekvenciji, emitirati naslijepo
poruku sljedeeg sadraja:
1) ime aerodroma na koji se poruka odnosi,
2) registraciju i tip zrakoplova,
3) trenutnu poziciju i visinu,
4) svoju namjeru.
b) za vrijeme leta u zoni aerodroma stalno biti na
prijemu na utvrenoj frekvenciji,
c) ako namjerava sletjeti, ukljuiti se u aerodromski
krug na utvrenoj visini:
1) u poziciji niz vjetar za stazu koja je u upotrebi,
ili
2) na bilo kojoj poziciji u aerodromskom krugu
ako nema saobraaja, ili
3) na nekoj poziciji koju sami uesnici saobraaja
u aerodromskom krugu dogovore.
d) obavezno, naslijepo davati izvjetaj o poziciji koji se
odnosi na poziciju niz vjetar i poziciju u zavrnom
prilazu na slijetanje koje mora u sebi sadravati
naziv aerodroma, pozivni znak zrakoplova i
planiranu stazu za slijetanje,
e) na stajanci, prije uzlijetanja, emitirati naslijepo
poruku koja u sebi sadri:
1) registarsku oznaku i tip zrakoplova,
2) planirano voenje,
3) planiranu stazu za polijetanje,
4) svrhu i namjeru leta odnosno odredite.
Saobraaj koji se odvija u aerodromskom krugu ima
prednost u odnosu na ostali saobraaj, osim u sluajevima
nude.
Ako se u aerodromskom krugu saobraaj ve odvija,
smjer slijetanja, odnosno polijetanja se odreuje prema
postojeem saobraaju i obavezan je za sve zrakoplove
koji se u njega ukljuuju.
Pilot zrakoplova koji nije opremljen radioureajem, duan
je pridravati se odredaba ovog lana, osim onih odredaba
koje se tiu radioveze.
lan 39.
(Letenje na kontroliranom aerodromu)
Pilot koji upravlja zrakoplovom na kontroliranom
aerodromu ili njegovoj okolini, duan je:
a) postupati u skladu sa odredbama lana 37. ove
Naredbe,
b) biti stalno na prijemu na odreenoj frekvenciji
nadlene slube kontrole letenja,
c) ukoliko ostvarenje radiotelefonske komunikacije
nije mogue, pilot zrakoplova mora postupati prema
odobrenjima,
uputstvima
i
informacijama
proslijeenim svjetlosnim signalima i znakovima,
d) putem radiotelefonske komunikacije ili pomou
znakova pribaviti odobrenja za sva kretanja na
manevarskim povrinama aerodroma, te
e) slijediti signale i znakove aerodromskog operatora
za kretanja na platformi i povrinama aerodroma
namijenjenim za parkiranje zrakoplova.
Na kontroliranom aerodromu, za sva odstupanja od
pravila letenja propisanih ovm Naredbom nadlena je
aerodromska kontrola letenja.
Saobraaj pjeaka i vozila na manevarskim povrinama
kontroliranog aerodroma moe se obavljati iskljuivo uz
odobrenje nadlene aerodromske kontrole letenja.
U sluajevima smanjene vidljivosti, kretanje osoblja i
vozila na manevarskim povrinama aerodroma e biti
smanjeno na najmanju moguu mjeru.

 52 - 92

lan 40.
(Pokretanje i proba motora zrakoplova)
(1) Motori zrakoplova smiju se pokrenuti samo ako na
pilotskom sjeditu sjedi obuena i ovlatena osoba, a
pokretanje motora nee ugroziti imovinu i lica. Motor
smije raditi samo ako je stajni trap propisno osiguran kako
ne bi dolo do pomjeranja zrakoplova.
(2) Proba motora se mora obaviti na nain da objekti, drugi
zrakoplovi, vozila ili ljudi ne budu izloeni izduvnim
strujanjima iz motora.
(3) Za probe motora koje se obavljaju na platformi potrebno
je prethodno odobrenje nadlene kontrole letenja.
DIO PETI - ODREDBE O ZRAKOPLOVU
lan 41.
(Letovi u simuliranim instrumentalnim meteo-uvjetima)
Zrakoplov smije letjeti u simuliranim instrumentalnim
meteo-uvjetima ukoliko je u potpunosti opremljen duplim
komandama za upravljanje zrakoplovom i ako drugi pilot
zrakoplova posjeduje vaee kvalifikacije i ovlatenja za takvu
vrstu letenja. Drugi pilot mora imati preglednost ispred i sa
strana zrakoplova, ili mora imati strunog posmatraa koji se
takoer nalazi u zrakoplovu sa kime ima ostvarenu
komunikaciju.
lan 42.
(Obavezna svjetla na zrakoplovu)
(1) Zrakoplov mora biti opremljen propisanim svjetlima,
opisanim u Prilogu 4. ove Naredbe, osim zrakoplova koji
prema tehnikim uvjetima za plovidbenost ne mora imati
ta svjetla.
(2) Svjetla koja slue za uoavanje zrakoplova (svjetla protiv
sudara), moraju biti ukljuena prije putanja motora u rad,
a iskljuuju se poslije slijetanja i prestanka rada motora
zrakoplova.
(3) Zrakoplovi koji su operativni moraju upotrebljavati
obavezna svjetla u skladu sa odredbama Priloga 4. ove
Naredbe.
lan 43.
(Obavezna svjetla na zrakoplovu na vodi)
Zrakoplovi na vodi moraju upotrebljavati obavezna svjetla
u skladu sa odredbama Priloga 4. ove Naredbe.
lan 44.
(Opremljenost zrakoplova sredstvima za komunikaciju i
navigaciju)
U cilju sigurnog odvijanja zranog saobraaja svi
zrakoplovi koji lete u zranom prostoru BiH moraju biti
opremljeni propisanom opremom za komunikaciju i navigaciju.
lan 45.
(Obaveze pilota i operatora zrakoplova)
(1) Let ne smije biti zapoet ukoliko u zrakoplovu ne postoji
propisana oprema za komunikaciju i navigaciju, i ukoliko
nije u operativnom stanju.
(2) Ako se prije poetka leta utvrdi da oprema za
komunikaciju i navigaciju u zrakoplovu nije ispravna,
nadlena kontrola letenja moe, u pojedinom sluaju,
odobriti izvrenje takvog leta ukoliko sigurnost zranog
saobraaja nee biti ugroena. Ako neki od dijelova
navedene opreme koji su neophodni za sigurnost letenja,
otkau u toku leta, pilot zrakoplova je duan, u najkraem
moguem roku, o tome obavijestiti nadlenu kontrolu
letenja.
lan 46.
(Oprema za komunikaciju za "IFR" letove)
(1) Za izvrenje "IFR" letova zrakoplovi moraju biti
opremljeni sa dva VHF primopredajnika kod kojih je

, 2. 7. 2013.

obim frekvencijskog podruja od 117,975 do 137 MHz sa

razmakom od po 25 kHz.
(2) Za izvrenje "IFR" letova iznad nivoa leta 195 zrakoplovi
moraju biti opremljeni sa dva primopredajnika sa
razmakom kanala od po 8,33 kHz.
lan 47.
(Oprema za navigaciju za "IFR" letove)
(1) Za izvrenje "IFR" letova zrakoplovi moraju biti
opremljeni sa:
a) dva VOR prijemnika,
b) jednim automatskim radiokompasom (ADF), koji
obuhvata frekvencijsko podruje u rasponu od 200
kHz do 526,5 kHz sa pokazivaem smjera i
sposobnosti sluanja signala,
c) jednim SSR transponderom sa modom A i C sa
automatskim prosljeivanjem visine,
d) jednim ureajem za mjerenje daljine (DME),
e) opremom za prostornu navigaciju, ukoliko je njena
upotreba obavezna.
(2) Za izvrenje ILS prilaza zrakoplovi moraju biti opremljeni
sa:
a) jednim prijemnikom ILS usmjerivaa signala (LLZ),
b) jednim prijemnikom ILS signala putanje poniranja
(GP),
c) jednim UKT prijemnikom sa pokazivaem signala
radiomarkera,
d) jednim pokazivaem usmjerivaa ILS signala i
putanje poniranja.
lan 48.
(Opremljenost zrakoplova sistemom za izbjegavanje sudara u
zraku ACAS II)
Svi zrakoplovi na turbinski pogon najvee doputene
mase na polijetanju preko 5700 kg ili sa brojem putnikih
sjedita veim od 19 moraju biti opremljeni sistemom za
izbjegavanje sudara ACAS II.
lan 49.
(Oprema za prostornu navigaciju)
(1) Upotreba opreme za prostornu navigaciju doputena je za
letove koji lete utvrenim dolaznim i odlaznim rutama ili
objavljenim rutama za prostornu navigaciju, na direktnim
rutama koje u pojedinim sluajevima dodijeli nadlena
kontrola letenja, ako oprema za prostornu navigaciju
udovoljava zahtijevanoj navigacijskoj sposobnosti
(Required Navigation Performance RNP) za letenje u
odgovarajuem zranom prostoru, ruti ili utvrenim
dolaznim/odlaznim rutama.
(2) Zrakoplovi koji lete objavljenim rutama za prostornu
navigaciju, utvrenim prijelaznim rutama i utvrenim
dolaznim i odlaznim rutama, te iznad utvrenih nivoa leta
i u predvienim zranim prostorima, moraju biti
opremljeni osnovnom opremom za prostornu navigaciju
(Basic RNAV Equipment) koja udovoljava zahtjevima
navigacijske sposobnosti "RNP 5". Osnovna oprema za
prostornu navigaciju mora osigurati da bono
navigacijsko odstupanje od rute ne iznosi vie od 5 NM
tokom 95% trajanja leta.
lan 50.
(Oprema za komunikaciju i navigaciju za "VFR" letove)
(1) Avioni, helikopteri, motorne jedrilice, jedrilice, zrani
brodovi i slobodni baloni sa posadom, moraju za
obavljanje "VFR" letova biti opremljeni jednim VHF
primopredajnikom frekvencijskog raspona od 117,975
MHz do 137 MHz, koji su potrebni za obavljanje
planiranog leta.

, 2. 7. 2013.
(2)

Zrakoplovi koji lete iznad nivoa leta 195 moraju biti

opremljeni primopredajnicima frekvencijskog raspona od
8,33 kHz.
(3) Oprema za komunikaciju je obavezna za letenje u
zranom prostoru klase C, D, E i G i za letenje nou.
(4) Pored opreme za komunikaciju, zrakoplovi koji lete
prema pravilima za vizuelno letenje, a letenje se obavlja u
kontroliranom zranom prostoru klase C, nou i u TMA
Sarajevo, moraju biti opremljeni jednim "SSR"
transponderom.
DIO ESTI - PRAVILA VIZUELNOG LETENJA
lan 51.
(VFR letovi u zranom prostoru BiH)
(1) VFR letovi se mogu obavljati u zranom prostoru klase C,
D, E i G, ukoliko vrijednosti vidljivosti i odstojanje od
oblaka nisu manje od vrijednosti datih u Prilogu 2. ove
Naredbe.
(2) U zranom prostoru BiH dozvoljeni su VFR letovi:
a) u toku dana,
b) u toku noi (noni VFR),
c) do nivoa leta FL 200,
d) u meteo-uvjetima za letenje ispod minimuma
propisanih za letenje sa vidljivou (specijalni VFR
let),
e) unutar i izvan kontroliranog zranog prostora,
f)
u skladu sa odobrenjima nadlene slube kontrole
letenja.
(3) Zrakoplovi koji obavljaju VFR letove u kontroliranom
zranom prostoru ili dijelovima zranog prostora
unaprijed odreenog od strane nadlene slube kontrole
letenja moraju biti opremljeni navigacijskom i opremom
za komunikaciju u skladu sa lanom 50. Naredb.Takvi
letovi moraju neprekidno biti na sluanju i praenju
radioveze, i na zahtjev nadlene slube kontrole letenja
davati izvjetaj o poziciji zrakoplova.
(4) GAT VFR letovi na i ispod FL 195 e se obavljati:
a) u rezerviranom zranom prostoru (privremeno
rezerviranom zranom prostoru ili njegovom
ekvivalentu),
b) u skladu sa odobrenjem nadlene slube kontrole
letenja,
c) u stalno ili privremeno uspostavljenim koridorima za
vizuelno letenje.
(5) GAT VFR letovi iznad FL 195 ukljuujui i FL 285 e se
obavljati:
a) u rezerviranom zranom prostoru (privremeno
rezerviranom zranom prostoru ili njegovom
ekvivalentu),
b) u skladu sa ATC odobrenjem nadlene slube
kontrole letenja.
(6) Rutni GAT VFR letovi iznad FL 195 nee biti odobreni.
(7) GAT VFR letovi iznad FL 290 bie odobreni samo unutar
rezerviranog zranog prostora. Pravila koja se primjenjuju
u rezerviranom dijelu zranog prostora na i iznad FL 290
ne podlijeu primjeni smanjenog minimuma vertikalnog
razdvajanja od 300 m (1000 ft).
(8) Izvoenje VFR letova iznad nivoa 290 u kome se
primjenjuje minimum vertikalnog razdvajanja od 300 m
(1000 ft) nee biti odobreno.
(9) Kada intenzitet saobraaja i situacija u zranom prostoru
zahtijevaju, nadlena sluba kontrole letenja moe u
prostorno i vremenski ogranienom obimu, u potpunosti
ili djelimino, zabraniti obavljanje VFR letova u
kontroliranom zranom prostoru.

52 - 93

lan 52.
(Ogranienje brzine)
U zranom prostoru klase C, D, E i G ogranienje brzine
za VFR letove je 250 vorova.
lan 53.
(Postavljanje visinomjera)
(1) VFR letovi na ili ispod prijelazne apsolutne visine moraju
letjeti po visinomjeru koji je podeen na osnovu QNH
pritiska kontroliranog aerodroma koji je najblii ruti leta.
(2) Kod izvrenja VFR letova iznad prijelazne apsolutne
visine pilot zrakoplova mora podesiti visinomjer na
vrijednost standardnog QNE pritiska (1013,25 hPa).
lan 54.
(Nivoi leta kod VFR letova)
(1) Kada se VFR let obavlja iznad prijelazne apsolutne visine
obavlja se po visinomjeru podeenom na QNE pritisak i
leti se po nivoima leta za VFR letove, navedenim u tabeli
nivoa leta koja se nalazi u Prilogu 5. ove Naredbe.
(2) Ukoliko se VFR let obavlja na visinama iznad 3000 ft
(900 m) MSL ili 1000 ft (300 m) iznad prepreka, ovisno o
tome ta je vie, pilot zrakoplova e letjeti na visinama iz
tabele nivoa leta prikazanim u Prilogu 5. ove Naredbe.
(3) VFR let na visini 3000 ft (900 m) MSL ili 1000 ft (300 m)
iznad prepreka, ovisno o tome ta je vie i ispod te visine,
izvodie se na slobodno odabranoj visini.
(4) Odredbe iz stava (2) ovog lana ne odnose se na jedrilice
u slobodnom preletu.
lan 55.
(Specijalni VFR letovi)
(1) Specijalni VFR letovi (SVFR) su VFR letovi koji se
obavljaju u kontroliranoj zoni pri meteorolokim uvjetima
koji su ispod minimuma za VFR letenje i za koje je
potrebno odobrenje nadlene slube kontrole letenja.
(2) Nadlena kontrola letenja e izdati odobrenje za
obavljanje SVFR ukoliko to dozvoljava situacija u
saobraaju, ukoliko je pilot obuen za takvu vrstu letenja,
te ako je vidljivost pri zemlji 1500 m ili vie, a za
helikoptere 800 m ili vie, a donja baza oblaka je na
minimalno 150 m (500 ft).
lan 56.
(VFR letovi iznad oblaka)
Obavljanje VFR letova iznad oblaka je dozvoljeno:
a) ako visina leta iznosi najmanje 1000 ft (300 m)
iznad zemlje ili vodene povrine i ako se odrava
vidljivost u letu i odstojanje od oblaka prema
vrijednostima za zrani prostor klase E,
b) ako je pilot osposobljen za takvu vrstu letenja i za
odravanje radiotelefonske komunikacije,
c) ako je prilaz i slijetanje na aerodrom mogu u VMC
uvjetima.
lan 57.
(VFR letovi nou)
(1) Vizuelno letenje nou u aerodromskoj zoni moe se vriti
ako je pilot osposobljen i zrakoplov opremljen za takvo
letenje. Nono vizuelno letenje moe se vriti ako:
a) horizontalna vidljivost nije manja od 8000 m, a baza
oblaka nije ispod 1500 ft,
b) pilot zrakoplova ima stalni vizuelni kontakt sa
zemljom,
c) je uspostavljena radiokomunikacija u zranom
prostoru klase E i G,
e) je aerodrom opremljen za nono letenje i ako se
svjetla na pisti i svjetla za oznaavanje prepreka
mogu vidjeti iz bilo kojeg dijela aerodromske zone.

 52 - 94
(2)

Ukoliko se let obavlja izvan aerodromske zone, zrakoplov

mora koristiti transponder.
(3) Za none VFR letove voa zrakoplova mora popuniti i
dostaviti plan leta.
lan 58.
(Promjena reima letenja iz VFR u IFR)
(1) Promjena reima letenja iz VFR u IFR moe se provesti
ako:
a) je pilot obuen i zrakoplov opremljen za takvu vrstu
letenja,
b) e se nastavak leta u IFR reimu odvijati iskljuivo u
kontroliranom zranom prostoru,
c) nadlena kontrola letenja izda odobrenje za
promjenu pravila letenja,
d) je popunjen plan leta i pilot zrakoplova obavijesti
nadlenu kontrolu letenja o promjenama u planu
letenja.
(2) Ukoliko pilot zrakoplova koji leti po VFR pravilima nije u
mogunosti iz bilo kojih razloga pribaviti odobrenje
nadlene kontrole letenja za promjenu pravila letenja,
duan je obavijestiti nadlenu kontrolu letenja o
preduzetim akcijama bez obzira da li naputa zrani
prostor u kome je dolo do promjene meteorolokih
minimuma za VFR letenje ili slijee na najblii aerodrom.
lan 59.
(Letovi u cilju potrage i spaavanja, pruanja hitne medicinske
pomoi i gaenja poara)
Prilikom obavljanja letova u cilju potrage i spaavanja,
kao i u cilju pruanja hitne medicinske pomoi i gaenja poara
moe se odstupiti od pravila propisanih odredbama lana 51. do
58. ovog Naredbaa, ne ugroavajui sigurnost leta, zrakoplova i
putnika.
DIO SEDMI - PRAVILA INSTRUMENTALNOG
LETENJA
lan 60.
(IFR letovi u zranom prostoru BiH)
(1) Pravila instrumentalnog letenja (IFR) primjenjuju se na
letenje zrakoplova koje se vri iskljuivo pomou ureaja
i instrumenata u zrakoplovu i na zemlji. IFR letovi se
mogu obavljati u zranom prostoru klase C, D i E.
(2) Zrakoplov koji leti prema pravilima za instrumentalno
letenje mora biti opremljen odgovarajuim instrumentima
i opremom za navigaciju, a voa zrakoplova obuen za
takvu vrstu letenja.
(3) Polijetanje i slijetanje zrakoplova prema pravilima
instrumentalnog letenja moe se vriti samo na
kontroliranim aerodromima za koje su u Zborniku
zrakoplovnih informacija Bosne i Hercegovine (AIP)
objavljene procedure za instrumentalni dolazak i odlazak.
lan 61.
(Minimalna sigurna visina kod IFR letenja)
Osim prilikom polijetanja i slijetanja, minimalna sigurna
visina za IFR letove iznosi najmanje 1000 ft (300 m) iznad
najvie prepreke u polupreniku od 8 km od procijenjene
pozicije, odnosno 2000 ft (600 m) u polupreniku od 8 km od
procijenjene pozicije zrakoplova za letove u planinskim
podrujima. Planinskim podrujem se smatra teren koji je vii
od 1500 m nadmorske visine.
lan 62.
(Postavljanje visinomjera i nivoi leta kod IFR letova)
(1) Kod IFR letova na ili ispod prijelazne apsolutne visine
pilot zrakoplova mora postaviti visinomjer na QNH
pritisak dobijen od nadlene kontrole letenja.

(2)

, 2. 7. 2013.

Kada se IFR letovi obavljaju iznad prijelazne apsolutne

visine pilot zrakoplova je obavezan visinomjer podesiti po
standardnom QNE pritisku.
(3) IFR letovi u kontroliranom zranom prostoru, osim kada
se zrakoplov nalazi u fazi penjanja ili sniavanja,
obavljaju se po nivoima leta ili po apsolutnoj visini iz
tabele nivoa leta navedenih u Prilogu 5. ove Naredbe.
(4) IFR letenje u zranom prostoru klase G u Bosni i
Hercegovini nije dozvoljeno, te se planovi letenja za takve
IFR letove nee prihvatati i za njih se nee izdavati
odobrenja kontrole letenja.
lan 63.
(Promjena reima letenja iz IFR u VFR)
(1) Ukoliko pilot zrakoplova namjerava promijeniti pravilo
leta iz IFR u VFR o tome mora pravovremeno obavijestiti
nadlenu kontrolu letenja i traiti odobrenje za takvu
promjenu.
(2) Promjena pravila letenja iz IFR u VFR moe se odobriti
ukoliko je predvidivo da e nastavak leta biti izveden u
vremenskim uvjetima koji vae za VFR letenje.
lan 64.
(Postupak prekida prilaenja na slijetanje)
Pilot zrakoplova mora prekinuti prilaenje i zapoeti
postupak neuspjelog prilaza ukoliko je zrakoplov dostigao
minimum za postupak instrumentalnog prilaenja, a nije u
mogunosti vizuelno zavriti prilaenje i slijetanje.
DIO OSMI - KONTROLA LETENJA
GLAVA I - OPI DIO
lan 65.
(Procedure letenja)
(1) Pilot zrakoplova mora se pridraavati propisanih
instrumentalnih procedura za letenje sa kontroliranih
aerodroma i prilikom obavljanja IFR letova, osim kad
nadlena kontrola letenja izda odobrenje koje odstupa od
propisanih procedura.
(2) Nadlena kontrola letenja moe dozvoliti odstupanja od
objavljenih instrumentalnih procedura za letenje ukoliko
to saobraajna situacija i vremenski uvjeti doputaju, a
pritom se ne ugroava sigurnost zrane plovidbe.
lan 66.
(Pravila prednosti)
Radi sigurnog, redovnog i nesmetanog odvijanja, te
omoguavanja veeg protoka zranog saobraaja, uspostavlja
se redoslijed prioriteta pri slijetanju:
a) letovi kod kojih je pilot zrakoplova proglasio stanje
nude ili je stanje nude oigledno (otkaz motora,
mala koliina goriva, nezakonito ometanje
zrakoplova i sl.),
b) letovi kojima se prevoze bolesne ili povrijeene
osobe kojima je potrebna hitna medicinska pomo,
c) letovi koji uestvuju u akcijama potrage i
spaavanja,
d) letovi kojima se prevoze dravnici sa posebnim
statusom,
e) letovi koji podlijeu mjerama za upravljanje
protokom zranog saobraaja,
f)
ostali letovi.
lan 67.
(Razdvajanje kontroliranih letova)
Nadlena kontrola letenja primjenjuje propisane norme
razdvajanja u kontroliranom zranom prostoru izmeu svih
vrsta letova koji podlijeu razdvajanju u skladu sa
klasifikacijom zranog prostora navedenom u Prilogu 6.
Naredbe.

, 2. 7. 2013.

lan 68.
(Izvjetaj o opasnostima)
Pilot zrakoplova mora nadlenoj kontroli letenja, bez
odlaganja, javiti svako opaanje o dogaanjima koja bi mogla
imati uticaja na sigurnost zranog saobraaja.
GLAVA II - ODOBRENJE KONTROLE LETENJA
lan 69.
(Pojam odobrenja kontrole letenja)
Odobrenje kontrole letenja se mora pribaviti prije poetka
svakog kontroliranog leta ili dijela leta. Takvo odobrenje se
pribavlja podnoenjem plana leta. Nadlena kontrola letenja
odobrava obavljanje leta zrakoplovu pod uvjetima utvrenim u
odobrenju.
lan 70.
(Postupanje po odobrenju kontrole letenja)
(1) Odobrenjem kontrole letenja pilotu zrakoplova se
dozvoljava izvrenje leta pod odreenim uvjetima
utvrenim u odobrenju.
(2) Na kontroliranim aerodromima pilot zrakoplova ne smije
zapoeti voenje po manevarskim povrinama aerodroma
prije nego to dobije odobrenje kontrole letenja za
obavljanje takve radnje i mora se pridravati odobrenja
dobijenih od nadlene kontrole letenja.
(3) Ukoliko pilot zrakoplova zatrai prioritet, u zahtjevu mora
navesti razloge za preduzimanje takve akcije.
(4) Pilot zrakoplova mora postupati prema posljednjem
odobrenju kontrole letenja sve do novog odobrenja, osim
ukoliko se radi o situacijama kada se zrakoplov nalazi u
opasnosti i kada takve situacije zahtijevaju trenutnu
odluku pilota. Pilot zrakoplova je obavezan obavijestiti
nadlenu kontrolu letenja o novonastaloj situaciji (otmica
zrakoplova, dekompresija kabine...) i traiti novo
odobrenje, im mu to dozvoli situacija.
(5) Pilot zrakoplova, nakon primljenog odobrenja kontrole
letenja, je obavezan ponoviti dijelove odobrenja koji se
odnose na sigurnost zrane plovidbe, a to su:
a) odobrenja za ATC rute,
b) odobrenja za izlazak na poletno-sletnu stazu,
slijetanje, polijetanje, zaustavljanje prije izlaska na
poletno-sletnu stazu, prelazak ili voenje poletnosletnom stazom, i
c) poletno-sletna staza u upotrebi, podeavanje
visinomjera (iitavanje pritiska), SSR kod,
instrukcije koje se odnose na visinu, pravac i brzinu
zrakoplova i prijelazni nivo.
lan 71.
(Sadraj odobrenja kontrole letenja)
(1) Odobrenja kontrole letenja se dobijaju putem
radiokomunikacije, pismeno ili telefonom. Odobrenje
kontrole letenja sadri:
a) pozivni znak zrakoplova,
b) granicu vaenja odobrenja,
c) rutu leta,
d) nivoe leta i njegove promjene.
(2) U sluaju potrebe, odobrenju kontrole letenja mogu se
dodati i sljedei podaci:
a) vremensko ogranienje vaenja odobrenja,
b) instrukcije koje se odnose na komunikaciju,
c) posebne instrukcije.
GLAVA III - IZVJETAJI PILOTA
lan 72.
(Izvjetaj o poziciji)
(1) Pilot zrakoplova koji leti na rutama koje su definirane
odreenim takama/radionavigacijskim sredstvima mora

52 - 95

proslijediti nadlenoj kontroli letenja izvjetaj o poziciji.

Izvjetaj o poziciji se prenosi neposredno iznad ili nakon
preleta svake utvrene obavezne take javljanja. Nadlena
sluba kontrole letenja moe zahtijevati i dodatne
izvjetaje o poziciji zrakoplova u letu.
(2) Na rutama koje nisu definirane karakteristinim takama,
izvjetaj pilota o poziciji zrakoplova mora biti proslijeen
nakon prvih pola sata leta, a nakon toga izvjetaj o poziciji
se prosljeuje svaki sat leta, ukoliko nije drugaije
odredila nadlena kontrola letenja.
lan 73.
(Izvjetaj o poziciji kod IFR letova)
(1) Kod obavljanja IFR letova, izvjetaj pilota o poziciji
zrakoplova mora sadravati sljedee podatke:
a) pozivni znak zrakoplova,
b) poziciju,
c) vrijeme preleta take javljanja,
d) nivo/visinu.
e) sljedeu taku i predvieno vrijeme preleta,
f)
sljedeu znaajnu taku.
Vrijeme preleta se moe izostaviti ukoliko se taka
javljanja prelijee u trenutku javljanja.
(2) Nakon promjene radiofrekvencije sljedei podaci
moraju biti proslijeeni:
a) pozivni znak zrakoplova, a ukoliko je zrakoplov iz
kategorije turbulencije svrstan u kategoriju "teki",
pozivni znak i rije "teki",
b) nivo/visina, ukljuujui trenutni prolazni nivo/visinu
i sljedei dodijeljeni nivo/visinu,
c) brzinu zrakoplova, ukoliko je odreena od strane
nadlene kontrole letenja.
lan 74.
(Izvjetaj o poziciji kod VFR letova)
(1) Kod obavljanja VFR leta pilot zrakoplova mora javiti
svoju poziciju davanjem izvjetaja koji sadri sljedee
podatke navedenim redoslijedom:
a) pozivni znak zrakoplova,
b) pozicija,
c) vrijeme preleta,
d) nivo/visina,
e) predvieno vrijeme sljedee pozicije,
f)
sljedeu znaajnu taku.
Vrijeme preleta se moe izostaviti ukoliko se taka
javljanja prelijee u trenutku javljanja.
lan 75.
(Izvjetaj o poziciji zrakoplova u aerodromskom krugu)
(1) Pilot zrakoplova u aerodromskom krugu na kontroliranom
aerodromu mora na zahtjev nadlene kontrole letenja
javiti svoju poziciju kako slijedi:
a) pozivni znak zrakoplova,
b) poziciju.
(2) Pilot zrakoplova u aerodromskom krugu na nekontroliranom aerodromu mora javiti svoju poziciju davanjem
izvjetaja o poziciji sljedeeg sadraja:
a) naziv aerodroma,
b) pozivni znak zrakoplova,
c) poziciju za smjer slijetanja,
d) planiranu stazu za slijetanje.
GLAVA IV - PLAN LETA
lan 76.
(Predavanje plana leta)
(1) Plan leta obavezno se predaje za sljedee letove:
a) sve IFR letove,
b) VFR letove koji:

 52 - 96
1)
2)
3)
4)

poinju ili zavravaju unutar kontrolirane zone,

lete kroz aerodromske zone ili terminale,
prelijeu granicu Bosne i Hercegovine.
Pojedinani plan leta mora se predati ARO
uredu za svaki pojedini let za koji je
predavanje plana leta propisano, najkasnije 60
minuta prije predvienog poetka voenja
zrakoplova (EOBT).
5) Ukoliko se plan leta predaje u toku leta, mora
biti predoen nadlenoj kontroli letenja
najkasnije 10 minuta prije predvienog ulaska
u kontrolirani zrani prostor.
6) Trajni plan leta (RPL) za letove u, odnosno,
kroz zrani prostor Bosne i Hercegovine, mora
biti predan Eurokontrolu najmanje 14 dana
ranije.
lan 77.
(Sadraj i obrazac plana leta)
Plan leta mora sadravati podatke koji se odnose na
planirani let uz obavezno koritenje propisanog obrasca plana
leta prikazanog u Prilogu 7. ove Naredbe.
lan 78.
(Odstupanje od plana leta)
(1) Pilot zrakoplova mora se pridravati plana leta.
Odstupanja od plana leta su mogua ukoliko pilot
zrakoplova zatrai i dobije odobrenje nadlene kontrole
letenja o promjeni plana leta, ili ukoliko je pilot
zrakoplova primoran preduzeti hitne akcije kako ne bi
ugrozio sigurnost zrakoplova. Nakon takvih akcija pilot
zrakoplova je duan u to kraem vremenskom roku
izvijestiti kontrolu letenja o preduzetim akcijama i
razlozima za takve akcije.
(2) U sluaju nenamjernog odstupanja od plana leta pilot
zrakoplova mora preduzeti sljedee akcije:
a) u sluaju odstupanja od putanje zrakoplova koja je
naznaena planom leta, pilot mora preduzeti akcije
kako bi zrakoplov vratio na predvienu putanju u to
kraem roku,
b) ukoliko prosjena stvarna brzina zrakoplova, izmeu
obaveznih taaka javljanja, odstupa od brzine
predviene u planu leta za 5% ili vie, pilot
zrakoplova je duan obavijestiti nadlenu slubu
kontrolu letenja o takvim razlikama,
c) u sluaju da e u odnosu na predvieno vrijeme
sljedee take javljanja, preleta granice kontrolirane
oblasti ili dolaska na predvieni aerodrom doi do
kanjenja od 3 ili vie minuta, pilot zrakoplova je
duan nadlenoj slubi kontrole letenja saoptiti
nova predviena vremena preleta, odnosno dolaska
na aerodrom.
lan 79.
(Izmjene plana leta)
Promjene u planu leta koje se odnose na putanju, brzinu i
vremena preleta taaka javljanja moraju se u to kraem
vremenskom roku javiti nadlenoj slubi kontrole letenja i
zatraiti novo odobrenje.
lan 80.
(Zakljuivanje plana leta)
(1) Kada se slijetanje obavlja na nekontrolirane aerodrome
izvjetaj o dolasku na aerodrom mora se proslijediti
najblioj jedinici kontrole letenja odmah nakon slijetanja.
(2) Za letove za koje je plan leta predat samo za pojedine
dijelove leta, plan leta se zakljuuje izvjetajem o
zavretku navedenog dijela leta, radiovezom nadlenoj
slubi kontrole letenja.

, 2. 7. 2013.

(3)

Kada se slijetanje vri na aerodrom na kome sredstva za

komunikaciju nisu u upotrebi, a izvjetaj o dolasku nije
mogue proslijediti na drugi nain (telefon, faks),
neposredno prije slijetanja, nadlenoj kontroli letenja sa
kojom je zrakoplov na vezi mora se dostaviti izvjetaj sa
sljedeim podacima:
a) pozivni znak zrakoplova,
b) aerodrom polijetanja,
c) destinacija (samo u sluaju divergiranog slijetanja),
d) aerodrom dolaska,
e) vrijeme dolaska.
GLAVA V - UPRAVLJANJE PROTOKOM
SAOBRAAJA
lan 81.
(Protok zranog saobraaja)
(1) Upravljanje protokom zranog saobraaja provodi se u
cilju izbjegavanja preoptereenja, te optimizacije
evropskog sistema kontrole zranog saobraaja. Zbog toga
se preduzimaju aktivnosti koje se odnose na planiranje,
koordinaciju i provoenje strategijskih1, predtaktikih2 i
taktikih3 mjera i pri tome se u obzir uzimaju kapaciteti
sistema kontrole letenja kao isti tretman prema
zrakoplovima koji polijeu, odnosno slijeu na aerodrome
u BiH i onim zrakoplovima koji prelijeu zrani prostor
BiH.
(2) Uvjete i postupke upravljanja protokom zranog
saobraaja u zranom prostoru BiH utvruje prualac
usluga u zranoj plovidbi.
lan 82.
(Opi postupci upravljanja protokom saobraaja)
(1) Taktike mjere navedene u lanu 1. stav (1) ove Naredbe
mogu se primjenjivati pojedinano ili u kombinaciji kao
sljedei postupci:
a) pravovremeno dodjeljivanje slotova odlaska prema
odreenim odredinim podrujima ili aerodromima,
b) predlaganje rasteretnih ili alternativnih ruta, i
c) privremeno zabranjivanje pojedinih letova pod
odreenim uvjetima.
(2) Slot odlaska proraunava se i dodjeljuje korisnicima
zranog prostora na osnovu podataka iz plana leta, a
primjenjuju se na IFR letove i na letove sa promjenom
reima letenja ukoliko e se dio leta obaviti u podruju u
kojem su na snazi mjere za upravljanje protokom zranog
saobraaja. Dodjela slota se ne odnosi na letove sa
posebnim statusom kao to su letovi koji se obavljaju u
medicinske svrhe, svrhe potrage i spaavanja,
humanitarne svrhe, te druge unaprijed utvrene sluajeve.
(3) Za sve letove koji podlijeu mjerama za upravljanje
protokom zranog saobraaja, slot odlaska se dodjeljuje
najkasnije dva sata prije predvienog poetka voenja
zrakoplova radi polijetanja (EOBT).
lan 83.
(Obaveze pilota zrakoplova i korisnika zranog prostora u
pridravanju slota)
(1) Aerodromska kontrola letenja je odgovorna za nadzor
slotova odlaska na aerodromima odlaska, to ukljuuje i
odbijanje izdavanja odobrenja za pokretanje motora ili
polijetanje, letovima koji znaajnije odstupaju od
proraunatog vremena polijetanja (CTOT). Za potrebe
aerodromske kontrole letenja slot odlaska naveden u lanu

Mjere koje se preduzimaju 2 dana prije oekivanog dogaanja

Mjere koje se preduzimaju 1-2 dana prije oekivanog dogaanja
3
Mjere koje se preduzimaju na dan dogaanja
2

, 2. 7. 2013.

82. stav (3) ove Naredbe iznosi 15 minuta (-5/+10 minuta

oko CTOT).
(2) Voa zrakoplova duan je poznavati i pridravati se
objavljenih mjera protoka zranog saobraaja, te planirati
letove u odlasku tako da se polijetanja obavljaju u skladu
sa proraunatim vremenom polijetanja. Ukoliko korisnik
zranog prostora uoi da se iz bilo kojeg razloga ne moe
pridravati dodijeljenog slota, duan je, bez odlaganja, o
tome obavijestiti tijelo nadleno za upravljanje protokom
zranog saobraaja ili nadlenu kontrolu letenja.
GLAVA VI - AERODROMSKA KONTROLA LETENJA
lan 84.
(Take javljanja za vrijeme voenja i u aerodromskom krugu)
U postupku polijetanja i odlaska zrakoplova, na
aerodromu i u aerodromskoj zoni postoje znaajne take na
kojima je obavezno dvostrano odravanje radiokomunikacije.
Te take su sljedee:
a) pozicija na platformi; pilot zrakoplova trai
odobrenje za pokretanje motora. Kod obavljanja IFR
letova pilot zrakoplova je duan traiti odobrenje za
pokretanje motora ukoliko je siguran da motore
moe pokrenuti u roku od 5 minuta od izdavanja
takvog odobrenja,
b) pozicija za ekanje; zrakoplov u odlasku se zadrava
na ovoj poziciji do trenutka izdavanja odobrenja
kontrole letenja za izlazak na pistu ili odobrenja za
polijetanje,
c) pozicija za polijetanje; na toj poziciji kontrola
letenja daje odobrenje za polijetanje, ukoliko nije
odobreno na poziciji pod takom b),
d) krak "niz vjetar"; pilot zrakoplova javlja ovu
poziciju ukoliko je potrebno. Odobrenje za slijetanje
moe biti dato i na toj poziciji,
e) osnovni krak; na zahtjev kontrole letenja pilot
zrakoplova javlja osnovni krak u aerodromskom
krugu i na ovoj pozicije se moe dati odobrenje za
slijetanje ukoliko to nije uinjeno ranije,
f)
zavrni/finalni krak; pilot zrakoplova javlja finalni
krak ukoliko je to od njega zahtijevala kontrola
letenja. Na ovoj poziciji se mora izdati odobrenje za
slijetanje, ukoliko to nije uinjeno na nekim od
prethodnih taaka javljanja,
g) izlazak sa poletno-sletne staze; na toj poziciji
kontrola leta daje upute za voenje do platforme ili
vri transfer nadlenim kontrolama za taj dio
voenja zrakoplova.
lan 85.
(Staza u upotrebi)
(1) Staza u upotrebi se odreuje na osnovu smjera vjetra kako
bi zrakoplov operacije polijetanja i slijetanja obavljao uz
vjetar.
(2) Ukoliko je neophodno, staza u upotrebi moe se odrediti i
na osnovu drugih kriterija kao to su formiranje
aerodromskog kruga, duina poletno-sletne staze i
raspololoivost prilaznih navigacijskih i svjetlosnih
sredstava.
(3) Na odreivanje poletno-sletne staze mogu uticati i
procedure za smanjenje buke, ali one ne mogu imati
prioritet u odnosu na faktore koji utiu na sigurnost zrane
plovidbe.
(4) Kriteriji navedeni u stavovima (1) i (2) ovog lana nee se
primjenjivati ukoliko komponenta lenog vjetra,
ukljuujui udare, ne prelazi 5 vorova.

52 - 97

lan 86.
(Ostvarivanje radiotelefonske komunikacije)
Prvi poziv zrakoplova kome se pruaju usluge
aerodromske kontrole letenja mora da sadri sljedee podatke:
a) pozivni znak stanice sa kojom ostvaruje kontakt
(Mostar tower),
b) pozivni znak zrakoplova, a ukoliko je zrakoplov na
osnovu kategorije turbulencije svrstan u kategoriju
teki i rije teki (DHL 123 heavy),
c) pozicija zrakoplova,
d) drugi podaci od znaaja za sigurnost zrane
plovidbe.
lan 87.
(Procedura pokretanja motora zrakoplova)
(1) U cilju redovnog i efikasnog odvijanja zranog
saobraaja, pilot zrakoplova koji je predao IFR plan leta
ili je let predmet upravljanja protokom saobraaja
(ATFM), mora traiti odobrenje za pokretanje motora.
(2) Ukoliko je predvieno kanjenje u odlasku u trajanju
duem od 20 minuta, sluba kontrole letenja je duna
obavijestiti pilota zrakoplova o predvienom kanjenju i
oekivanom vremenu za pokretanje motora.
lan 88.
(Informacije o aerodromu i meteoroloke informacije)
(1) Prije poetka voenja pilotu zrakoplova moraju se
proslijediti sljedee informacije:
a) staza u upotrebi,
b) smjer i brzina vjetra pri zemlji ukljuujui znaajna
odstupanja,
c) QNH pritisak za postavljanje visinomjera ili QFE na
zahtjev pilota,
d) temperaturu zraka za zrakoplove sa turbinskim
motorima,
e) vidljivost u smjeru polijetanja i poetnog penjanja,
ukoliko je manja od 10 km i RVR ako postoje
podaci.
(2) Prije polijetanja, ukoliko je potrebno, pilot zrakoplova
mora biti upozoren na:
a) bitne promjene stanja aerodroma (pojava ptica),
b) bitne promjene vidljivosti, jaine i pravca vjetra,
temperature ili pritiska u odnosu na informacije iz
stava (1) ovoga lana,
c) pogoranje meteorolokih uvjeta u pravcu polijetanja
i poetnog penjanja (pojava olujnih oblaka u pravcu
polijetanja, smicanje vjetra, grad, kia koja se
ledi...).
(3) Prije ulaska u aerodromski krug ili poetka prilaenja na
slijetanje pilotu zrakoplova moraju biti proslijeene
sljedee informacije:
a) staza u upotrebi,
b) smjer i brzina vjetra pri zemlji ukljuujui znaajna
odstupanja,
c) QNH pritisak za postavljanje visinomjera ili QFE na
zahtjev pilota.
lan 89.
(Informacije o lokalnom saobraaju)
(1) Informacije o lokalnom saobraaju moraju biti
proslijeene pilotu zrakoplova bez odlaganja i na lako
razumljiv nain.
(2) Lokalnim saobraajem se smatraju sve operacije
zrakoplova, vozila ili osoba na ili u blizini manevarskih
povrina, odnosno operacije u okolini aerodroma koje
mogu predstavljati opasnost za predmetne zrakoplove.

 52 - 98

lan 90.
(Kontrola osoba i vozila na aerodromu)
Sva kretanja osoba i vozila, ukljuujui i zrakoplove koji
se vuku na manevarskim povrinama, moraju biti kontrolirana
od strane nadlene slube kontrole letenja u cilju izbjegavanja
meusobnih nezgoda ili nezgoda sa zrakoplovima u polijetanju,
slijetanju ili voenju.
lan 91.
(Neovlaten izlazak na poletno-sletnu stazu)
U sluaju kada kontrolor letenja nakon izdavanja
odobrenja zrakoplovu za polijetanje ili slijetanje primijeti ili
postane svjestan, da e doi do neovlatenog izlaska na poletnosletnu stazu ili njenu neposrednu blizinu, koji bi mogao ugroziti
sigurnost zranog saobraaja mora preduzeti sljedee akcije:
a) zrakoplovu na polijetanju ponititi odobrenje za
polijetanje,
b) zrakoplovu u prilaenju na slijetanje dati instrukciju
za proceduru neuspjelog prilaza,
c) u oba sluaja obavijestiti pilota zrakoplova o
neovlatenom izlasku na poletno-sletnu stazu i
mjestu na kome je dolo do takve aktivnosti.
lan 92.
(Vrtlona turbulencija)
(1) Na temelju kategorija vrtlone turbulencije zrakoplovi se
dijele na:
a) teke (heavy - H) zrakoplovi ija je najvea
doputena masa pri polijetanju (MTOM) 136 tona ili
vie,
b) srednje (medium - M) ija MTOM je manja od 136
tona, a vea od 7 tona,
c) lake (light L) ija MTOM je 7 tona ili manja.
(2) Aerodromska kontrola letenja e, kada je to mogue,
primjenjivati minimume za razdvajanja zrakoplova na
osnovu vrtlone turbulencije navedene u Prilogu 8, lan 1.
ove Naredbe.
(3) Prilikom slijetanja, kada pilot zrakoplova vidi zrakoplov
ispred sebe on je odgovoran za razdvajanje i izbjegavanje
vrtlone turbulencije.
(4) Kada zrakoplovu u odlasku kontrola letenja saopti
podatke o zrakoplovu koji je prethodno poletio (tip
zrakoplova, vrijeme polijetanja i upozorenje o moguoj
pojavi vrtlone turbulencije), pilot zrakoplova koji
namjerava da poleti je odgovoran za razdvajanje, te se od
njega nee traiti da se pridrava minimuma razdvajanja
na osnovu turbulencije za zrakoplove u odlasku.
(5) Za vrijeme voenja pilot zrakoplova je odgovoran za
sigurno odstojanje meu zrakoplovima.
lan 93.
(Informacije o stanju aerodroma)
(1) Bitne informacije o stanju aerodroma su podaci koji se
odnose na manevarske povrine aerodroma i pripadajua
sredstva koja su neophodna za sigurnost zranog
saobraaja. Informacije ovog tipa se prosljeuju kada
nadlena sluba kontrole letenja procijeni da su od
znaaja za sigurnost zrane plovidbe.
(2) Bitne informacije o stanju aerodroma sadre podatke kako
slijedi:
a) graevinski radovi ili radovi na odravanju
manevarskih povrina ili u njihovoj neposrednoj
blizini,
b) neravnine ili napuknua na poletno-sletnoj stazi,
stazama za voenje ili platformi bez obzira da li su
obiljeene ili ne,
c) snijeg, bljuzgavica ili led na poletno-sletnoj stazi,
stazama za voenje ili platformi,

d)

, 2. 7. 2013.

voda na poletno-sletnoj stazi, stazama za voenje ili

platformi,
e) nanosi snijega na poletno-sletnoj stazi, stazama za
voenje ili platformi,
f)
druge privremene opasnosti kao to su parkiran
zrakoplov ili ptice u zraku ili na zemlji,
g) otkaz ili nepravilan rad dijela ili cijelog sistema za
osvjetljavanje aerodroma i manevarskih povrina,
h) druge informacije.
GLAVA VII - PRILAZNA I OBLASNA KONTROLA
LETENJA
lan 94.
(Oekivano vrijeme prilaenja)
(1) Kada nadlena kontrola letenja predvidi da e IFR let
ekati 20 minuta ili due iznad navigacijskog sredstva
koje slui kao granica vaenja odobrenja, pilotu
zrakoplova mora se proslijediti oekivano vrijeme
prilaenja na slijetanje.
(2) Ako predvieno vrijeme ekanja traje krae od 20 minuta,
kontrola letenja e proslijediti oekivano vrijeme
prilaenja na slijetanje samo kada to smatra potrebnim.
(3) Ukoliko nadlena kontrola letenja nije izdala odobrenje za
nastavak leta nakon dolaska iznad navigacijskog sredstva
koje slui kao granica vaenja odobrenja, pilot zrakoplova
mora zapoeti postupak ekanja, zadrati posljednju
dodijeljenu visinu i ekati na daljnje upute.
lan 95.
(Redoslijed na slijetanje)
Redoslijed na slijetanje uspostavlja nadlena sluba
kontrole letenja vodei pri tome rauna o protoku saobraaja i
prioritetima na slijetanje navedenim u lanu 66. ove Naredbe.
lan 96.
(Podeavanje brzine)
(1) Nadlena sluba kontrole letenja prilikom radarskog
vektoriranja u fazi meuprilaenja i zavrnog prilaenja
moe zahtijevati podeavanje brzine predmetnog
zrakoplova u cilju uspostavljanja redoslijeda na slijetanje.
Traeno podeavanje brzine ne smije biti vee od +/-20
vorova u odnosu na instrumentalnu zranu brzinu (IAS).
Podeavanje brzine ne smije se primjenjivati kada je
zrakoplov u fazi zavrnog prilaza na udaljenosti manjoj od
4 NM od praga poletno-sletne staze.
(2) Podeavanje vertikalne brzine se koristi u cilju odravanja
minimalnog vertikalnog razdvajanja zrakoplova u
penjanju ili poniranju.
lan 97.
(Informacije o poziciji zrakoplova)
Kada
se
zrakoplov
radarski
vektorira
zbog
instrumentalnog prilaza, nadlena sluba kontrole letenja duna
je pilotu zrakoplova saoptiti njegovu poziciju u odnosu na
sredstvo sa koga se poinje prilaz na slijetanje.
lan 98.
(Prilaenje na slijetanje neprekidnim sniavanjem)
Postupak prilaenja s neprekidnim sniavanjem (CDA)
primjenjuje se samo tokom prilaenja na slijetanje pomou
instrumenata (ILS) u cilju utede goriva i smanjenja buke. ILS
prilaz se koristi ukoliko to dozvoljava situacija u saobraaju, na
zahtjev pilota ili prijedlog nadlene kontrole letenja.
lan 99.
(Vizuelno prilaenje)
(1) IFR letu se moe odobriti vizuelno prilaenje, na zahtjev
pilota ili prijedlog nadlene slube kontrole letenja, uz
uvjet da pilot zrakoplova moe odravati stalni vizuelni
kontakt sa zemljom.

, 2. 7. 2013.

(2)

IFR letu se moe odobriti vizuelno prilaenje ako je

zrakoplov prvi u redoslijedu prilaenja, ili ukoliko pilot
zrakoplova vidi zrakoplov ispred sebe.
(3) Vizuelni prilaz na slijetanje moe se odobriti u cilju
poboljanja protoka saobraaja ili smanjenja buke.
lan 100.
(Vrtlona turbulencija)
Norme razdvajanja navedene u Prilogu 8, lan 2. ove
Naredbe se primjenjuju kada:
a) zrakoplov leti iza prethodnog zrakoplova na istoj
visini ili visini koja je manja od 300 m (1000 ft)
ispod,
b) oba zrakoplova koriste istu poletno-sletnu stazu, ili
c) ako se putanja zrakoplova ukrta sa putanjom
prethodnog zrakoplova na istoj visini ili visini
manjoj od 300 m (1000 ft).
lan 101.
(Mahov broj)
Tehnika razdvajanja upotrebom Mahovog broja od pilota
zrakoplova zahtijeva da se pridravaju sljedeih procedura:
a) pilot zrakoplova se mora pridravati posljednjeg
dodijeljenog Mahovog broja,
b) prije svake promjene Mahovog broja pilot zrakoplova
je obavezan obavijestiti nadlenu kontrolu letenja o
svojim namjerama,
c) kada to trai nadlena kontrola letenja, Mahov broj
mora biti ukljuen u redovneizvjetaje o poziciji
zrakoplova.
lan 102.
(Informacije o bitnom saobraaju)
(1) Bitan saobraaj je kontrolirani let na koji treba obratiti
panju i prema kome nadlena sluba kontrole letenja
primjenjuje propisane postupke razdvajanja, ali nije od
drugog zrakoplova razdvojen propisanim minimumima
razdvajanja.
(2) Nadlena sluba kontrole letenja mora proslijediti
informaciju o bitnom saobraaju u svim sluajevima kada
zrakoplovi jedan drugom ine bitan saobraaj.
(3) Informacija o bitnom saobraaju mora sadravati sljedee:
a) pravac leta zrakoplova,
b) tip zrakoplova i njegovu kategoriju na osnovu
turbulencije,
c) nivo leta,
d) predvieno vrijeme take javljanja najblie mjestu
prolaska nivoa leta ili
e) poziciju zrakoplova izraenu u smislu 12-asovnog
kruga, kao i udaljenost od konfliktnog saobraaja
(Boing 737 na 11 sati, 10 milja) ili
f)
trenutnu ili procijenjenu poziciju zrakoplova koji
predstavlja bitan saobraaj.
GLAVA VIII UPOTREBA RADARA U KONTROLI
LETENJA
lan 103.
(Ope odredbe)
Kontrolu letenja radar moe upotrebljavati u sljedee
svrhe:
a) razdvajanje letova u kontroliranom zranom
prostoru,
b) nadzor i vektoriranje zrakoplova,
c) ubrzanje protoka saobraaja,
d) pruanje pomoi zrakoplovima u nevolji,
e) pruanje pomoi zrakoplovima u cilju izbjegavanja
loih vremenski uvjeta,
f)
pruanje pomoi u navigaciji zrakoplova,

g)

(1)

(2)
(3)
(4)
(5)

(1)

(2)

(1)

(2)
(3)
(4)

52 - 99

pruanje informacija o saobraaju.

lan 104.
(Postavljanje SSR transpondera)
Pilot zrakoplova mora postaviti mod i kod SSR
transpondera prema uputstvima nadlene slube kontrole
letenja. Ukoliko ne dobije drugaije instrukcije pilot
zrakoplova koji ulazi u podruje nadlenosti odgovarajue
kontrole letenja zadrava kod dodijeljen od strane
prethodne kontrole letenja.
U sluajevima nude, pilot zrakoplova mora zadrati
dodijeljeni kod, ukoliko mu nadlena sluba kontrole
letenja ne dodijeli drugi kod.
Pilot zrakoplova moe postaviti SSR transponder na mod
A kod 7700 ukoliko to smatra prikladnim u odnosu na
vrstu nude.
Prilikom otkaza radioveze, pilot zrakoplova mora
postaviti transponder na mod A kod 7600 i postupati
prema uputstvima propisanim za tu vrstu nude.
Pilot zrakoplova koji je predmet protivzakonitog ometanja
(otmice) zrakoplova, ukoliko je u mogunosti, postavlja
transponder na mod A kod 7500.
lan 105.
(Otkaz SSR transpondera)
Ukoliko SSR transponder otkae prije polijetanja, a ne
moe biti popravljen prije odlaska, pilot zrakoplova mora:
a) obavijestiti aerodromsku kontrolu letenja prije
predavanja plana leta i traiti odobrenje za izvrenje
leta. Kod odobravanja ovakvih letova, kontrola
letenja moe, ovisno o situaciji u saobraaju,
odstupiti od traenog vremena polijetanja, nivoa leta
i traene rute za izvrenje predmetnog leta,
b) planirati let to je mogue kraom rutom do
najblieg aerodroma gdje se popravka transpondera
moe izvriti,
c) u rubrici 10 obrasca plana leta, upisati slovo "N" za
potpunu neispravnost SSR transpondera ili u sluaju
djeliminog kvara, upisati odgovarajue slovo koje
oznaava preostale sposobnosti transpondera.
U sluaju otkaza SSR transpondera nakon polijetanja,
pilot zrakoplova mora o tome obavijestiti nadlenu
kontrolu letenja. Ako situacija u saobraaju dozvoljava,
kontrola letenja e nastojati da se let nastavi prema planu
letenja. Ako je do otkaza SSR transpondera dolo
neposredno nakon uzlijetanja, kontrola letenja moe
uputiti zrakoplov na aerodrom sa kog je izvreno
polijetanje ili ga uputiti na slijetanje na najblii aerodrom.
Ukoliko kvar na SSR transponderu ni tada nije otklonjen,
kontrola letenja e postupiti po proceduri navedenoj u
stavu (1) ovoga lana.
lan 106.
(Potvrivanje nivoa leta SSR transponderom)
Kriteriji koji se koriste za utvrivanje nivoa leta
zrakoplova su +/-60 m (+/- 200 ft) odstupanje od
pokazanog nivoa leta u RVSM (zrani prostor u kome se
primjenjuju umanjeni minimumi vertikalnog razdvajanja)
prostoru, a u ostalom zranom prostoru je odstupanje +/90 m (+/-300 ft).
Smatra se da je zrakoplov na dodijeljenom nivou leta
ukoliko odstupanja nisu vea od onih navedenih u stavu
(1) ovoga lana.
Smatra se da je zrakoplov kome je odobreno naputanje
nivoa leta napustio dotadanji nivo leta kada je odstupanje
vee od onog navedenog u stavu (1) ovoga lana.
Smatra se da je zrakoplov koji je u fazi penjanja ili
poniranja proao odreeni nivo leta u traenom smjeru

 52 - 100

kada je odstupanje od traenog prolaznog nivoa vee od

navedenih minimuma iz stava (1) ovoga lana.
(5) Smatra se da je zrakoplov dostigao odobreni nivo leta
kada odstupanje nije vee od odstupanja navedenih u
stavu (1) ovoga lana.
GLAVA IX - USLUGE LETNIH INFORMACIJA
lan 107.
(Ope odredbe)
Usluge letnih informacija (FIS) obavljaju nadlene
jedinice kontrole letenja u okviru svojih nadlenosti u skladu sa
propisanim postupcima. Usluge letnih informacija ne
oslobaaju vou zrakoplova odgovornosti u donoenju konane
odluke o letu zrakoplova.
lan 108.
(Vrste informacija koje prua FIS)
Uloga FIS-a je pruanje i auriranje podataka i
informacija koje su neophodne zrakoplovima za sigurno
obavljanje zranog saobraaja. Vrste informacija koje FIS
prua su:
a) informacije o vremenu (SIGMET i AIRMET),
b) informacije o postojeem poznatom saobraaju i
opasnostima od sudara u odnosu na druge
zrakoplove,
c) informacije o promjenama i ogranienjima u
koritenju radionavigacijskih sredstava,
d) informacije o promjenama u stanju aerodroma, ako
su pokriveni snijegom, ledom ili se nalaze pod
vodom, kao i sredstvima i ureajima na aerodromu,
e) informacije o koritenju zranog prostora u svrhu
padobranskih, jedriliarskih, akrobatskih, protivgradnih i ostalih aktivnosti koje koriste odreeni zrani
prostor,
f)
informacije o isputanju radioaktivnih ili otrovnih
supstanci u atmosferu,
g) informacije o drugim aktivnostima koje mogu imati
uticaja na sigurno odvijanje zranog saobraaja.
DIO DEVETI - POSTUPCI LETENJA
GLAVA I - OPI DIO
lan 109.
(Kategorije zrakoplova u odnosu na brzinu prilaenja)
(1) Kategorije zrakoplova imaju direktnog uticaja na
koritenje zranog prostora u izvoenju postupaka za
instrumentalno prilaenje. U skladu sa tim odreeno je pet
kategorija zrakoplova odreenih proizvodom faktora 1.3 i
brzine sloma uzgona u konfiguraciji za slijetanje sa
maksimalnom certificiranom masom pri slijetanju.
(2) Kategorije zrakoplova iz stava (1) ovoga lana su:
a) kategorija A brzine manje od 91 kt (169 km/h) IAS,
b) kategorija B brzine od 91 kt (169 km/h) do 121 kt
(224 km/h) IAS,
c) kategorija C brzine od 121 kt (224 km/h) do 141 kt
(261 km/h) IAS,
d) kategorija D brzine od 141kt (261 km/h) do 166 kt
(307 km/h) IAS,
e) kategorija E brzine od 166 kt (307 km/h) do 211 kt
(391km/h) IAS.
lan 110.
(Brzine za proraun postupaka)
U svrhu prorauna zahtjeva za potrebnim zranim
prostorom i nadvisivanjem prepreka, za pojedine postupke,
upotrebljavaju se sljedea podruja brzina, navedena u Tabeli 1,
za svaku kategoriju zrakoplova iz lana 109. ove Naredbe.

, 2. 7. 2013.
Tabela 1.

Kategorija
zrakoplova

Vat

Podruje
brzina za
poetno
prila*enje

Podruje
brzina za
zavrno
prilaenje

Maksimalne
brzine za
vizuelno
manevriranje
(kruenje)

Meufaza

Zavrna
faza

< 91

90/150
(110)*

70/100

100

100

110

91/120

120/180
(140)*

85/130

135

130

150

121/140

160/240

115/160

180

160

240

141/165

185/250

130/185

205

185

265

166/210

185/250

155/230

240

230

275

Maksimalne
brzine za
neuspjelo
prilaenje

Vat- brzina na pragu bazirana na 1.3 brzine sloma uzgona

u konfiguraciji za slijetanje sa maksimalnom certificiranom
masom u slijetanju.
*Maksimalne brzine za postupke kruenja i dovoenja u
suprotni pravac (sve brzine su u vorovima).
GLAVA II - INSTRUMENTALNO PRILAENJE
lan 111.
(Segmenti postupka instrumentalnog prilaenja)
(1) Postupak za instrumentalno prilaenje moe da ima pet
posebnih segmenata kao to je prikazano na slici 1.
Segmenti u postupku instrumentalnog prilaenja su:
a) dolazni segment,
b) poetni segment,
c) meusegment,
d) zavrni segment,
e) segment neuspjelog prilaenja.
(2) Segmenti prilaenja iz stava (1) ovoga lana zapoinju i
zavravaju se na za to odreenim takama (fix).
(3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovoga lana, u izvjesnim
okolnostima pojedini segmenti instrumentalnog prilaenja
ne moraju poeti na fiksu ve mogu poeti i na taki.
Segmenti poinju na takama ako fiksevi nisu utvreni
(npr. zavrni segment preciznog prilaenja moe zapoeti
u taki u kojoj se sijeku odreena apsolutna meuvisina i
nominalna putanja poniranja taka zavrnog prilaenja
FAP (Final Approach Point).
(4) Kad god je to mogue prilaz treba da bude u pravcu
sredinje linije poletno-sletne staze. U sluaju nepreciznog
prilaenja, direktno prilaenje se smatra prihvatljivim, ako
ugao izmeu putanje zavrnog prilaenja i produene ose
poletno-sletne staze iznosi 30 ili manje.
(5) Ako teren ili druga ogranienja ne dozvoljavaju
odreivanje smjera zavrne putanje prilaenja ili
gradijenta sniavanja, u skladu sa odredbama stava (4)
ovoga lana, primijenie se prilaenje kruenjem (circling
approach).
(6) Minimalne sektorske visine se utvruju za svaki aerodrom
i osiguravaju najmanje 300 m nadvisivanja prepreka
unutar kruga poluprenika 46 km (25 NM-Nautical Miles)
sa centrom na navigacijskom sredstvu ili takama za faze
poetnog i meuprilaza za odreeni aerodrom.

, 2. 7. 2013.

(1)
(2)
(3)

(1)

(2)
(3)

(3)

112.
lan
(Dolaazni segment)
U ovoj fazi leta, piloot zrakoplova leti s rute do take
poetnoog prilaenja IA
AF (Initial Apprroach Fix), od kojeg
poinje prilaenje.
ma se primjeenjuju kriterijji za
Na doolaznim rutam
nadvisivvanje prepreka, koji se primjen
njuju i na ruti.
Ako see za voenjee zrakoplova upotrebljava radar,
nadlena kontrola leteenja vektorira zrakoplov do take
poetnoog prilaenja ili u putanju me
uprilaenja, oddnosno
zavrnog prilaenja, do
d take od ko
oje pilot zrakooplova
u
sa kaarte za
moe naastaviti prilaennje drei se uputstava
instrumeentalno prilaennje.
113.
lan
(Segment poetnog prilaeenja)
Segmennt poetnog prrilaenja poin
nje na IAF (IInitial
Approacch Fix), a zavvrava na IF (IIntermediate Fi
Fix). U
ovoj fazzi leta zrakoplov naputa rutu sa koje dolazi i ulazi
u strukkturu manevrirranja koja gaa uvodi u seggment
poetnoog prilaenja.
U segmentu poetnog prilaenja
p
osigu
urano je nadvisiivanje
preprekaa od najmanjee 300 m (100
00 ft) u primaarnom
podrujuu.
Voenjee zrakoplova po
p putanji du segmenta poetnog
prilaennja do take meuprilaenja, piilot zrakoplovaa moe
provoditti s maksimalnnim uglom uv
voenja od 900 kod
preciznoog prilaenja, odnosno 120
0 kod neprecciznog
prilaennja, primjenjujuui pri tome prropisane postuppke za
dovoennje zrakoplova u suprotan sm
mjer (proceduraalni ili
osnovnii zaokret) ili posstupke kruenjaa - slika 2.
Prilikom
m primjene posstupaka za dovoenje zrakopllova u
suprotann smjer ili posttupaka kruenja iz stava (3) ovoga
lana, ppilot zrakoplovaa mora u obzir uzeti smjer i bbrzinu
vjetra. Svi zaokreti izvode se pod
d uglom poprrenog
nog nagiba kojji daje
nagiba ood 25 ili pod uglom popren
brzinu zzaokreta od 3/s, zavisno od
d toga koji je ugao
manji.

(1)

(2)

(1)

(2)

(3)

(1)

(2)

(3)
(4)

52 - 101

lan 1114.
(S
Segment meupprilaenja)
Segment meu
uprilaenja je ssegment u kojeem se brzina i
konfiguracija zrakoplova
z
prippremaju za ulazzak u segment
zavrnog prilaaenja. Gradijeent sniavanja treba biti to
blai. U ovom segmentu zahtjtjevi za nadvisiv
vanje prepreka
se reduciraju sa 300 m (9884 ft) na 150 m (492 ft) u
primarnoj zonii.
Ako je utvr
ena taka zaavrnog prilaeenja, segment
meuprilaenja poinje kadaa zrakoplov izaae na doletnu
putanju proced
duralnog zaokreeta, osnovnog zaokreta
z
ili na
zavrni doletnii dio postupka kkruenja.
lan 1115.
(Seegment zavrnogg prilaenja)
Segment zavrnog prilaenjaa poinje na sreedstvu ili taki
(FAF-Final Ap
pproach Fix), a zavrava na taki poetka
neuspjelog prilaenja (MAPPt- Missed App
proach Point)
koja se ne smije nalaziti ispood apsolutne visine ili visine
nadvisivanja prepreka (Obbstacle Cleara
ance Altitude/
Height OCA
A/H). Segment zavrnog prilaaenja slui za
dovoenje zraakoplova u sm
mjer poletno-ssletne staze i
sniavanje za slijetanje.
s
Tokom zavrn
nog prilaenja iz stava (1) ovoga lana,
optimalni grad
dijent sniavanjja iznosi 5.2% za neprecizno
prilaenje ili 3 sa fiksom zavvrnog prilaen
nja (FAF-Final
Approach Fix)). Najmanji graddijent sniavanj
nja iznosi 4.3%
za segment zaavrnog neprecciznog prilaen
nja sa takom
zavrnog prilaenja. Najveei gradijent sniavanja
s
za
neprecizna prrilaenja iznosii 6.5% ili 3.7
7 za A i B
kategorije avio
ona, a za kategoorije C, D i E iznosi
i
6.1% ili
3.5.
Ako za postup
pak prilaenja nnije utvrena taka zavrnog
prilaenja, pilo
ot zrakoplova ssmije zapoeti sniavanje tek
kad se zrakoplov ustali na puttanji zavrnog prilaenja.
p
lan 1116.
(Seg
gment neuspjeloog prilaenja)
U segmentu neuspjelog
n
prilaaenja, u fazi instrumentalne
i
prilazne proccedure, pilot mora omoguiti promjenu
poloaja konfiguracije i visinne zrakoplova. Iz
I ovih razloga
dizajn neuspjeelog prilaenja mora biti najjjednostavniji i
treba sadravati tri faze (poeetnu, meu i zav
vrnu fazu).
Ovaj postupak
k je potrebno ob
objaviti za sve instrumentalne
i
postupke prilaaenja. Njime se odreuje taaka poetka i
taka ili visina gdje postupaak zavrava. Usvojeno
U
je da
postupak neusspjelog prilaennja ne moe da pone ispod
visine (DA/H
H-Decision Alttitude/Height) ili (MDA/HMinimum Desccent Altitude/He
Height).
Segment neusp
pjelog prilaenj
nja poinje u taki neuspjelog
prilaenja (MA
APt-Missed Appproach Point).
Pilot zrakoplova mora zaapoeti primjeenu postupka
neuspjelog prilaenja najkasnnije u taki iz sttava (3) ovoga

 52 - 102

(5)

(6)

(7)

lana, kkako ne bi doloo do naruavanja apsolutne vissine ili

visine nadvisivanja prepreka, sliika 3. Ako pilot
ostupka neusppjelog
zrakoploova zapone primjenu po
prilaennja prije (MAPtt-Missed Appro
oach Point) treeba da
nastavi do take neuspj
pjelog prilaenjaa, a onda je pottrebno
da postuupi po propisannom postupku. U protivnom, ppostoji
vjerovattnoa da se nee kretati u okv
viru prostora ggdje je
sigurno nadvisivanje prrepreka.
p
poiinje u
Poetnaa faza segmentta neuspjelog prilaenja
MAPt-uu, a zavrava u taki gdje poinje penjanje ((SOCStart off Climb). U ovooj fazi treba izm
mijeniti konfiguuraciju
zrakoploova i poeti pennjanje.
Meufaza poinje u SOC
S
taki. Pen
njanje u ovoj ffazi se
nastavlja u pravcu, a dozvoljena
d
je i promjena smjeera od
15, do take gdje je postignuto
p
nadv
visivanje prepreeka od
50 m (164 ft).
o
50 m (164
Zavrnaa faza poinje u taki gdje je osigurano
ft) nadvvisivanja prepreeka i produavaa se do take ggdje se
moe pooeti postupak prilaenja, ek
kanja ili povrattka na
zrani pput. Tokom ovve faze zrakop
plov mora odrravati
gradijennt penjanja od najmanje
n
2.5%.

ekvivalen
ntne preprekee u podruju
u neuspjelog
prilaenja plus vrijednosst gubitka visin
ne prikazanih u
tabeli 2:
Tabeela 2.
Kaategorija
Vrijjednost gubitka visiine
zrakoplova (Vat) izmjerrena radiovisinomjeerom

(1)

(2)
(3)

117.
lan
(Apsollutna visina ili visina
v
nadvisivaanja prepreka)
Nadvisivvanje preprekaa je prva sigurn
nosna stavka ko
koja se
uzima u obzir priliikom izraivaanja instrumenntalnih
prilaznihh procedura. Apsolutna
A
visiina, odnosno visina
nadvisivvanja preprekka, proraunav
va se na teemelju
preprekee u prilazu illi prepreke ko
oja najvie zaddire u
povrinee neuspjelogg prilaenja. U kartamaa za
instrumeentalno prilaeenje apsolutna visina nadvisiivanja
preprekaa utvrena je u odnosu naa srednji nivo mora
(OCA-O
Obstacle Clearaance Altitude), a visina nadvisiivanja
preprekaa, u odnosu na nadmorsku
u visinu aeroddroma
(OCH-O
Obstacle Clearaance Height).
Za potrrebe izvoenja postupka nep
preciznog prilaaenja,
visine izz lana 1. ove Naredbe utvr
uju se u odnoosu na
nadmorssku visinu pragga.
Ovisno o osobinama postupka nep
preciznog prilaaenja
OR - VHF Om
mnidirectional Radio
R
Range), NDB
(npr. VO
(Non-directional Raddio Beacon), SRE (Surveiillance
Radar Element of Precision Ap
pproach)), oddnosno
postupkka preciznog prrilaenja (ILS - Instrument Laanding
System), PAR (Precission Approach
h Radar), apsoolutne
visine oodnosno visine nadvisivanja prepreka
p
utvruuju se
za:
nim fiksom zavvrnog
a) neeprecizno prilaenje sa utvren
manje
priilaenja (FAF--Final Approacch Fix) na najm
2446 ft iznad najviie prepreke,
b) neeprecizno prilaenje bez utvr
enog fiksa zavvrnog
manje
priilaenja (FAF--Final Approacch Fix) na najm
2995 ft iznad najviie prepreke, te za
c) preecizno prilaeenje na najmaanju visinu nnajvie
preepreke u podruuju zavrnog prilaenja
p
ili nnajvie

Vrijednost gubitka visine

izmjerena barometarskim
visin
nomjerom

mettri (m)

stope ((ft)

metri (m)

stope (ft)

169 km/h (90

kt)

13

42

40

130

B 22
23 km/h
(120 kt)
k

18

59

43

142

C 26
60 km/h
(140 kt)
k

22

71

46

150

D 30
06 km/h
(165 kt)
k

26

85

49

161

(1)

(2)

, 2. 7. 2013.

(3)

lan 1118.
(Vizu
uelno manevriraanje - kruenje)
Vizuelno man
nevriranje (kruuenje) je term
min koji znai
fazu leta posslije instrumenntalnog prilaza koja dovodi
zrakoplov u poziciju za slijeetanje u smjer poletno-sletne
staze koji nije prikladan za prrilaz iz pravca.
Podruje za vizuelno m
manevriranje definirano
d
je
povlaenjem lukova
l
sa centtrom na pragov
vima poletnosletne staze koji se spajajju tangentama. Poluprenik
zaokreta ovisi o:
a) kategoriji zrakoplova,
b) brzini,
c) brzini vjeetra: 46 km/h (225 kt) ili veoj, i
d) ugla nagiiba: 20 ili 3/ss, ovisno o tom
me koji je ugao
manji.
U svrhu nadvisivanja preprekka, apsolutna visina
v
ili visina
nadvisivanja prepreka
p
(OCA//H), odreuje se
s dodavanjem
odgovarajue vrijednosti visiine prema sljed
deoj tabeli na
najviu prepreku u podruju vizuelnog manevriranja
(kruenja).
Tabeela 3.
Kaategorija
zraakoplova

Nad
dvisivanje
prepreka
p
m (ft)

Naj
ajnii OCH iznad
viisine aerodroma
m (ft)

Minimalna
vidljivost
km (NM)

90
9 (295)

120 (384)

1.9 (1.0)

90
9 (295)

150 (492)

2.8 (1.5)

12
20 (394)

180 (591)

3.7 (2.0)

12
20 (394)

210 (689)

4.6 (2.5)

15
50 (492)

240 (787)

6.5 (3.5)

GLA
AVA III - POST
TUPCI EKA
ANJA
lan 1119.
(Standardni krug
ug ekanja)
(1) Oblik i nazivii u vezi s kruggom ekanja prrikazani su na
slici broj 3. ove Naredbe.
(2) Prilikom ulask
ka u krug ekkanja i izvoeenja postupka
ekanja, pilot zrakoplova ne ssmije letjeti insstrumentalnom
brzinom (IA
AS-Indicated A
Airspeed), ve brzinama
utvrenim u taabeli 4:
Tabeela 4.
Visina ekanja1
Do i ukljuujui
u
4259 m (14000 ft)

Standaardni uvjeti

U uvjetima turbulencije
2

425 km/
m/h (230 kt)
315 km/
m/h (170 kt)4

520
0 km/h (280 kt)3
315
5 km/h (170 kt)4

, 2. 7. 2013.

Iznad 4250 m (14000 ft) do i

ukljuujui 6100 m (20000 ft)
Iznad 6100 m (20000 ft) do i
ukljuujui 103350 m (34000 ft)

445 km/h (240 kt)5

490 km/h (265 kt)5

520 km/h (2800 kt)

ili
0,8 Machh
Ovisno o tome ta je
manje3

(3)

Iznad 103550 m (34000 ft)

0,83 ach
0,83 acch
1. Prikazane vissine predstavljaju nadmorske
n
visine ili pripadajue nivvoe leta
ovisno o podeavvanju visine.
2. Kada je krugg ekanja nastavak poetnog segmentta instrumentalne pprilazne
procedure objavljjene sa brzinama veim od 425 km/h (230 kt) i procedurra kruga
ekanja bi trebalaa biti objavljena sa istim
i
brzinama kad god je to mogue.
3. Brzina 520 km
m/h (280 kt) (0,8 Maach), koja je rezervirrana za uvjete turbuulencije,
moe biti koritena samo nakonn odobrenja kontro
ole letenja, ukolikko nije
objavljeno u zrakkoplovnim publikaccijama da se navedeene brzine mogu kooristiti u
krugu ekanja.
4. Za krugove ekkanja koji su limitirrani samo za kategorije zrakoplova A i B.
5. Kad god je m
mogue brzina odd 520 km/h (280 kt) treba biti koriitena u
krugovima ekanj
nja koji odgovaraju strukturi
s
zranih pu
uteva.

(3)

(4)
(5)

(6)

Piloti zrrakoplova moraaju sve zaokretee izvoditi pod uuglom

nagiba ood 25ili 3/s, ovisno o tome gdje je ugao m
manji.
Ako priilikom utvrivaanja postupka eekanja nije druugaije
odreenno, ili ako nadleena kontrola zrranog saobraaja ne
izda druugaije uputstvvo, svi se zaok
kreti nakon ulaaska u
petlju eekanja izvode udesno.
u
Pilot zrrakoplova moraa zapoeti sa proraunom
p
vreemena
(timing)) odleta popreeno (abeam) od fiksa, ili nnakon
postizannja smjera odletta, ovisno o tom
me ta je kasnijee.
Proraunn vremena odleta iz stava (4) ovoga lana iznosi
jednu m
minutu, ako se leti do i ukljuujui nivo letaa (FLFlight L
Level) 140, a minut
m
i 30 sekundi ako se leti iznad
FL (Fliight Level) 1440. Ako se prri tom koristi DME
(Distancce Measuringg Equipment) ureaj, prooraun
vremenaa odleta oddreuje se prema utvrenim
vrijednoostima udaljenosti. Prilikom odreivanja ssmjera
leta i prrorauna vremena, pilot zrakop
plova je obavezzan na
odgovarrajui nain uzeeti u obzir poznati vjetar.
Ako pillot zrakoplova iz operativnih razloga nije u stanju
letjeti uutvrenim posttupkom, mora o tome neoddlono
obavijesstiti kontrolu zrranog saobraaaja.

(4)

(5)

52 - 103

VOR/DME fiksu, na kraju putanje odletta, kao to je

publicirano.
ora 1 (paralelnii ulazak paralllel entry) pilot
Ulazak iz sekto
zrakoplova obaavlja na sljedei nain:
a) nakon dolaska
d
na fikks, zrakoplov vri zaokret
nalijevo u pravcu odlleta za odreeeni vremenski
period, zatim,
b) zrakoplov
v vri zaokret
et nalijevo u pravcu kruga
ekanja do presretanjja ulazne pu
utanje, ili do
povratka na fiks, a zatim
m,
c) nakon drugog
d
dolaskka na fiks krruga ekanja,
zrakoplov
v skree nadeesno da bi slijjedio kriterije
kruga ek
kanja.
Ulazak iz sekttora 2 (smaknutti ulazak offsset entry) pilot
zrakoplova obaavlja na sljedei nain:
a) nakon do
olaska na fikss, zrakoplov sk
kree nadesno
pod uglo
om od 30 udalljenosti od sup
protnog smjera
doletne putanje,
p
zatim,
b) zrakoplov
v vri odlet u odreenom vremenskom
periodu, a to je vrijeme odreeno, ili dok ne postigne
ME (Distance
odgovaraajuu udaljennost od DM
Measurin
ng Equipment), zatim,
c) zrakoplov
v vri zaokret uudesno do presrretanja doletne
putanje kruga
k
ekanja, zzatim,
d) nakon drrugog dolaska iznad fiksa kruga
k
ekanja,
zrakoplov
v skree udeesno i prati uvjete kruga
ekanja.
Ulazak iz sekttora 3 (izravni uulazak directt entry), nakon
dolaska na fik
ks, zrakoplov sskree udesno i prati uvjete
kruga ekanja.

(1)
(2)

lan 120.

(Postupci ulaaska u krug ek

kanja)
Prilikom
m ulaska u kruug ekanja, pillot zrakoplova mora
letjeti prrema postupcim
ma koji su odgo
ovarajui za sekktor na
koji se oodnose, prikazaani na slici 4. ov
ve Naredbe.
Sektor uulaska iz stavaa (1) ovoga laana, pilot zrakooplova
odreujee na temelju sm
mjera kojim letti prije ulaska u krug
ekanja.. Pri tom se usttanovljava zonaa fleksibilnosti od 5
na svakkoj strani sektoorskih granica. Za krug ekannja na
intersekkciji sa VOR-oom (VHF Om
mnidirectional Radio
Range), ulazna putannja je ogranieena na radijalee koji
kanja na VOR//DME
formirajju intersekciju.. Za krug ek
fiksu, ullazna putanja jee ograniena, ili na radijalu V
VOR
a, luku DME, ili alteernativno du ulaznog radijaala na

(1)

(2)

lan 1221.
(Podruje eekanja i dopunsk
ski prostor za eekanje)
Podruje ekan
nja sastoji se odd osnovnog pod
druja ekanja
i podruja ulaaska. Osnovnoo podruje ek
kanja, na bilo
kojem utvren
nom nivou je zrani prostorr potreban za
obuhvatanje kruga
k
ekanja,, uzimajui u obzir brzine
zrakoplova, uticaj
u
vjetra, ggreke prorau
una vremena,
osobine fiksa itd.
i Podruje ullaska je zrani prostor koji je
potreban za izv
voenje procedu
dure ulaska.
Dopunski prosstor za ekanje jje podruje kojje se prostire 5
NM (Nauticall Miles) od grranice osnovno
og prostora, a
prilikom odre
ivanja minimaalnih nivoa ekaanja uzete su u
obzir visina i priroda
p
preprekaa za nadvisivan
nje.

 52 - 104

(1)

lan 122.
(Minimalni nivo u postupku ekanja)
Minimalni nivo u postupku ekanja osigurava
nadvisivanje prepreka od najmanje:
a) 300 m (984 ft) u osnovnom prostoru ekanja,
b) iznad prepreka u tampon zoni jednu od vrijednosti
navedenih u tabeli 5:
Tabela 5.

Udaljenost izvan granice kruga

ekanja
0 d 1,9 km (0 d 1,0 NM)
1,9 do 3,7 km (1,0 d 2,0 NM)
3,7 d 5,6 km (2,0 d 3,0 NM)
5,6 d 7,4 km (3,0 d 4,0 NM)
7,4 d 9,3 km (4,0 d 5,0 NM)

Minimalno nadvisivanje prepreka iznad

ravniarskog terena
m

ft

300
150
120
90
60

984
492
394
295
197

Linearno 300 d 0

Linearno 984 d 0

Kategorija H
0 d 3,7 km (0 d 2,0 NM)

(2)

Iznad visokog terena ili u planinskim oblastima osigurano

je nadvisivanje prepreka do 600 m (1969 ft) da bi se
izbjegli efekti turbulencije i drugih meteorolokih pojava
na osobine visinomjera.
DIO DESETI - VANREDNI DOGAAJI U LETU
GLAVA I - NEPREDVIENI DOGAAJI
lan 123.
(Dezorijentirani ili neidentificirani zrakoplov)
(1) Kada nadlena kontrola letenja utvrdi da se radi o
neidentificiranom ili dezorijentiranom zrakoplovu duna
je poduzeti sljedee akcije:
a) pokuati uspostaviti radiotelefonsku komunikaciju,
b) upotrijebiti sva mogua sredstva i procedure radi
utvrivanja pozicije zrakoplova,
c) obavijestiti ostale jedinice kontrole letenja o situaciji
u kojoj se zrakoplov nalazi,
d) zatraiti pomo od drugih jedinica kontrole letenja
ili zrakoplova u letu u uspostavi radiotelefonske
komunikacije i odreivanju pozicije predmetnog
zrakoplova.
(2) Nakon odreivanja pozicije zrakoplova, kontrola letenja
mora obavijestiti pilota zrakoplova i, ukoliko je potrebno,
susjedne jedinice kontrole letenja o njegovoj poziciji i
uputstvima za nastavak leta.
(3) Ukoliko nadlena kontrola letenja posumnja ili utvrdi da
je neidentificirani zrakoplov predmet nezakonitog
ometanja mora postupiti u skladu sa procedurama
navedenim u lanu 135. stav (3) ove Naredbe.
lan 124.
(Izbacivanje goriva)
(1) Zrakoplov u nevolji moe doi u situaciju da mora izbaciti
odreenu koliinu goriva kako bi dostigao maksimalnu
dozvoljenu teinu na slijetanju, te izvrio sigurno
slijetanje.
(2) Kada zrakoplov za vrijeme leta u kontroliranom zranom
prostoru mora izbaciti odreenu koliinu goriva o tome
mora obavijestiti nadlenu kontrolu letenja i pridravati se
dobijenih uputstava.
GLAVA II - OTKAZ RADIOVEZE
lan 125.
(Postupci u sluaju otkaza radioveze zrak-zemlja)
Ukoliko pilot zrakoplova ne uspije ostvariti radiovezu sa
nadlenom kontrolom letenja na odreenoj frekvenciji, mora
pokuati uspostaviti radiovezu na prethodno koritenoj
frekvenciji ili na drugim frekvencijama utvrenim za tu rutu
leta. Ukoliko su ti pokuaji bezuspjeni, pilot zrakoplova mora

, 2. 7. 2013.

pokuati ostvariti radiovezu sa drugim radiostanicama ili sa

drugim zrakoplovima. Ukoliko svi pokuaji da se ostvari
radioveza budu neuspjeni, pilot zrakoplova je duan emitirati
poruku "emitiram naslijepo" dva puta.
lan 126.
(Postupci u sluaju otkaza radioveze zemlja-zrak)
Ukoliko nije ostvarena radioveza sa zrakoplovom na
frekvenciji na kojoj se pretpostavlja da je zrakoplov na
sluanju, nadlena kontrola letenja mora:
a) zatraiti od drugih zrakoplovnih radiostanica pomo
u ostvarivanju radioveze i prenosu poruka,
b) zatraiti od drugih zrakoplova da pokuaju da
ostvare radiovezu sa predmetnim zrakoplovom.
lan 127.
(Postavljanje SSR transpondera)
Ukoliko nije mogue ostvariti radiovezu sa zrakoplovom,
a zrakoplov se nalazi u zranom prostoru u kome je obavezno
odravanje radioveze, pilot zrakoplova je duan postaviti SSR
transponder kao to je navedeno u lanu 104. Naredbe.
lan 128.
(Postupci u sluaju otkaza radioveze u VMC uvjetima)
(1) U sluaju otkaza radioveze u VMC uvjetima pilot
zrakoplova mora:
a) nastaviti let u VMC uvjetima,
b) sletjeti na najblii prikladan aerodrom, i
c) javiti zavretak leta nadlenoj kontroli letenja.
(2) Ukoliko je do prekida radioveze dolo nakon ulaska u
kontrolirani zrani prostor, pilot zrakoplova mora nastaviti
let prema posljednjem odobrenju kontrole letenja, a
ukoliko to nije mogue, napustiti kontrolirani prostor
najkraim putem uz pridravanje minimuma za VFR
letove.
lan 129.
(Postupci u sluaju otkaza radioveze u IMC uvjetima)
Ukoliko se let obavlja u IMC uvjetima, a ne postoji
vjerovatnoa da se ostatak leta moe obaviti u VMC uvjetima
pilot zrakoplova mora:
a) u zranom prostoru gdje se ne prua usluga radarske
kontrole letenja, odravati posljednju dodijeljenu
brzinu i visinu ili minimalnu visinu ako je ona vea,
u trajanju od 20 minuta od trenutka kada nije
uspostavljena radioveza iznad obavezne take
javljanja, te nakon toga podesiti brzinu i visinu
prema planu letenja,
b) u zranom prostoru gdje se prua usluga radarske
kontrole letenja, odravati posljednju dodijeljenu
brzinu i visinu ili minimalnu visinu ako je ona vea,
u trajanju od 7 minuta od trenutka:
1) kada je posljednji dodijeljeni nivo leta ili
minimalna visina dostignut/a,
2) kada je transponder podeen na kod 7600,
3) kada pilot zrakoplova nije javio obaveznu
taku javljanja, ovisno ta je kasnije, i nakon
toga podesiti nivo i brzinu prema planu leta,
c) kada je radarski vektoriran ili upuen od strane
kontrole letenja na nastavak letenja koristei
prostornu navigaciju bez ogranienja, prikljuiti na
rutu navedenu u planu leta, ne kasnije od prve
sljedee znaajne take, uzimajui u obzir
minimalnu visinu,
d) nastaviti let prema planu leta rutom ka
navigacijskom sredstvu ili taki koja pripada
aerodromu slijetanja, ekati iznad tog sredstva ili
take do poetka sniavanja,

, 2. 7. 2013.
e)

poeti sniavanje sa navigacijskog sredstva ili take,

navedene u taki d), u posljednje primljeno i
potvreno oekivano vrijeme za prilaenje, ili
ukoliko oekivano vrijeme za prilaenje nije
primljeno i potvreno, sniavanje zapoeti u
predvieno vrijeme dolaska navedeno u planu leta,
f)
zapoeti proceduru instrumentalnog prilaenja
(STAR) odreenu za to navigacijsko sredstvo ili
taku, i
g) sletjeti, ukoliko je mogue, u roku od 30 minuta
nakon predvienog vremena dolaska navedenog u
taki e) ili zadnjeg potvrenog oekivanog vremena
prilaenja, ovisno o tome koje je kasnije.
GLAVA III - POSTUPCI U SLUAJU NUDE
lan 130.
(Opa naela)
Zrakoplovu za koji se utvrdi da se nalazi u stanju nude ili
da se prema njemu vri nezakonito ometanje, slube kontrole
letenja moraju posvetiti posebnu panju, pruiti svu neophodnu
pomo i dati prioritet u odnosu na ostale zrakoplove.
lan 131.
(Prisilno slijetanje)
(1) Pilot zrakoplova je duan primijeniti proceduru za
prinudno slijetanje kada ne postoje uvjeti za daljnji
siguran nastavak leta, a naroito kada:
a) rad motora u potpunosti prestane,
b) poar na zrakoplovu nije mogao biti ugaen,
c) kvar ili oteenje vitalnih dijelova zrakoplova ne
omoguavaju siguran nastavak leta.
(2) Prinudno slijetanje se obavlja ovisno o trenutnim
okolnostima, na najprikladniji aerodrom ili letilite, ili na
teren prikladan za prinudno slijetanje.
(3) Voa zrakoplova koji je prinudno sletio duan je
izvijestiti nadlenu kontrolu letenja o mjestu i
okolnostima prinudnog slijetanja.
(4) Posada zrakoplova i druga lica koja se nalaze u
zrakoplovu moraju postupati prema naredbama voe
zrakoplova. Posada zrakoplova koji je prinudno sletio
mora preduzeti sve potrebne mjere u cilju spaavanja
ivota i zdravlja lica u zrakoplovu i stvari u njemu, kao i
da osigura ouvanje tragova prisilnog slijetanja na
zrakoplovu i na zemlji.
lan 132.
(Letenje u nepovoljnim meteorolokim uvjetima)
(1) Kada se zbog naglog pogoranja meteorolokih uvjeta
zrakoplov nae u zranom prostoru nepovoljnom za
letenje, voa zrakoplova je duan izvesti zrakoplov iz
takvog okruenja. Ukoliko to nije mogue izvesti, voa
zrakoplova je duan vratiti zrakoplov na aerodrom
polijetanja ili neki drugi aerodrom prikladan za sigurno
slijetanje.
(2) Letenjem u zranom prostoru nepovoljnom za letenje, u
smislu stava (1) ovoga lana smatra se:
a) ulazak zrakoplova u zrani prostor u kome
prevladavaju IMC uvjeti, a zrakoplov nije opremljen
ili posada nije osposobljena za takvo letenje,
b) nailazak na zrani prostor sa olujnim aktivnostima
kumulonimbusnih oblaka,
c) letenje zrakoplova u zranom prostoru u kome
dolazi do zaleivanja vanjskih povrina zrakoplova
koje se ne moe sprijeiti ili otkloniti.

52 - 105

lan 133.
(Gubitak orijentacije)
Ako za vrijeme leta pilot zrakoplova ne moe utvrditi
poziciju zrakoplova u odnosu na zemlju (gubitak orijentacije),
mora traiti pomo od nadlene kontrole letenja i utvrditi
koliinu goriva kojom raspolae. Ukoliko i pored pomoi
kontrole letenja i provjera navigacijskih elemenata pomou
instrumenata pilot zrakoplova nije u stanju odrediti poziciju,
mora odrediti pravilo (VFR ili IFR) i trajanje leta, te nastojati
uspostaviti orijentaciju pomou karakteristinih orijentira na
zemlji ili letenjem ka nekom radionavigacijskom sredstvu.
lan 134.
(Prijetnja eksplozivom)
(1) Ako pilot zrakoplova primi obavjetenje da se zrakoplov
nalazi u opasnosti uslijed prijetnje bombom ili nekim
drugim eksplozivnim sredstvom koje je uneeno ili
postavljeno na zrakoplov mora postaviti SSR transponder
na mod A kod 7700.
(2) Jedinica kontrole letenja koja je primila obavjetenje da je
zrakoplov u opasnosti zbog prijetnje bombom ili drugim
eksplozivnim sredstvom mora:
a) ukoliko je u direktnom kontaktu sa zrakoplovom,
bez odlaganja, predoiti posadi zrakoplova opasnost
koja prijeti zrakoplovu,
b) ukoliko nije u direktnom kontaktu sa zrakoplovom,
posadu zrakoplova obavijestiti o opasnosti na najbri
mogui nain putem drugih jedinica kontrole letenja
ili radiokomunikacijskih kanala.
(3) Jedinica kontrole letenja koja odrava radiokomunikaciju
sa zrakoplovom koji je pod prijetnjom bombom ili
eksplozivom mora razjasniti namjere posade zrakoplova o
nastavku leta i prenijeti ih drugim jedinicama kontrole
letenja i ostalim slubama zainteresiranim za predmetni
zrakoplov.
(4) Zrakoplovu koji je predmet prijetnje bombom ili
eksplozivom sve slube kontrole letenja su dune posvetiti
posebnu panju, pri tome vodei rauna o sigurnosti
drugih zrakoplova i osoba.
(5) Zrakoplovu u letu, na zahtjev voe zrakoplova za
promjenu aerodroma slijetanja, nadlena kontrola letenja
e bez odlaganja izdati novo odobrenje. Novo odobrenje
e nadlena kontrola letenja izdati pilotu zrakoplova i na
zahtjev za promjenu visine zbog izjednaavanja pritiska u
kabini.
(6) Zrakoplov na zemlji treba da, ukoliko je to mogue, bude
upuen na takvo mjesto gdje nee dovoditi u opasnost
druge zrakoplove i ureaje na aerodromu, ili ukoliko se
takav zrakoplov nalazi na poletno-sletnoj stazi, u
najkraem roku napusti stazu. Letaka posada zrakoplova
treba u najkraem moguem roku da iskrca putnike i
lanove kabinske posade.
(7) Jedinice kontrole letenja ne smiju davati savjete
lanovima posade u pogledu preduzimanja aktivnosti koje
se odnose na bombu ili eksplozivnu napravu.
lan 135.
(Otmica zrakoplova)
(1) Pilot zrakoplova koji je predmet nezakonitog ometanja
(otmica zrakoplova), ukoliko mu situacija dozvoljava,
mora pokuati obavijestiti nadlenu kontrolu letenja o
nastaloj situaciji i postaviti SSR transponder na mod A
kod 7500.
(2) Kada pilot zrakoplova mora odstupiti od posljednjeg
odobrenja kontrole letenja, a da pri tome nije u
mogunosti postupiti prema odredbama stava (1) ovog
lana treba pokuati emitirati upozorenje na frekvenciji za

 52 - 106

sluaj nude ili drugim frekvencijama, odnosno na drugi

nain pokuati upozoriti na otmicu zrakoplova, osim ako
situacija u zrakoplovu ne uvjetuje drugaije postupanje.
(3) Nadlena kontrola letenja mora provjeriti putem
radiokomunikacije da li je ukljuivanje SSR transpondera
u skladu sa odredbama iz stava (1) ovoga lana bilo
namjerno ili sluajno, te pruiti zrakoplovu svu
neophodnu pomo.
lan 136.
(Krivine odredbe)
Nepridravanje odredbi ove Naredbe podlijee krivinim
odredbama Zakona o zrakoplovstvu BiH.
lan 137.
(Prilozi)
(1) Prilozi 1 do 8 uz ovu Naredbu ine njen sastavni dio.
(2) Priloge iz stava (1) ovog lana ine:
a) Prilog 1 Jedinice mjere koje se koriste u zrakoplovnoj navigaciji u BiH,

b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)

, 2. 7. 2013.

Prilog 2 VFR Meteoroloki minimum

Prilog 3 Signali i znakovi
Prilog 4 Svjeta na zrakoplovu
Prilog 5 Magnetski kurs leta
Prilog 6 ICAO klasifikacija zrakoplovnih prostora
Prilog 7 Flight plain
Prilog 8 Razdvajanje zrakoplova na osnovu vrtlone
turbolencije
DIO JEDANAESTI - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 138.
(Stupanje na snagu)
Ova Naredba stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".
Broj 01-02-2-2248/13
20. juna 2013. godine
Ministar
Sarajevo
Damir Hadi, s. r.

, 2. 7. 2013.

52 - 107

 52 - 108

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 109

 52 - 110

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 111

 52 - 112

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 113

 52 - 114

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 115

 52 - 116

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 117

 52 - 118

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 119

 52 - 120

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 121

 52 - 122

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 123

 52 - 124

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 125

 52 - 126

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 127

 52 - 128

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 129

 52 - 130

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 131

 52 - 132

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 133

 52 - 134

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 135

 52 - 136

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 137

 52 - 138

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 139

 52 - 140

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 141

 52 - 142

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 143

 52 - 144

, 2. 7. 2013.

, 2. 7. 2013.

52 - 145