Predavanja Odrzavanje AGL ZLD

Održavanje
aerodromske rasvjete i
elektroenergetskih sustava
Predavanja za osposobljavanje električara
Elektro služba
Zračna luka Dubrovnik
Marko Vujica
dipl. ing. el.
Voditelj elektro službe

Sadržaj
1 Predgovor .................................................................................................................................. 4
2 Literatura................................................................................................................................... 4
3 Aerodromska rasvjeta na tlu .......................................................................................................5
3.1 Aeronautička navigacija ......................................................................................................5
3.1.1 Neinstrumentalni prilaz ...............................................................................................5
3.1.2 Neprecizni prilaz ..........................................................................................................5
3.1.3 Precizni prilaz CAT I ..................................................................................................... 7
3.1.4 Precizni prilaz CAT II .................................................................................................... 7
3.1.5 Precizni prilaz CAT III ................................................................................................... 7
3.2 Konstrukcija rasvjetnih tijela ............................................................................................... 7
3.3 Prilazna svjetla ................................................................................................................... 8
3.3.1 Jednostavni prilaz ....................................................................................................... 8
3.3.2 Precizni prilaz CAT I .................................................................................................... 8
3.3.3 Precizni prilaz CAT II/III ............................................................................................... 9
3.4 Svjetla praga ...................................................................................................................... 9
3.5 Rubna svjetla USS ............................................................................................................. 10
3.6 Svjetla kraja USS ............................................................................................................... 10
3.7 Svjetla središnje crte uzletno-sletne staze......................................................................... 10
3.8 Svjetla područja dodira ..................................................................................................... 11
3.9 Svjetlosni pokazivači nagiba prilaza .................................................................................. 12
3.9.1 PAPI .......................................................................................................................... 12
3.10 Svjetla zaustavne prečke ................................................................................................... 13
3.11 Sigurnosna svjetala uzletno-sletne staze .......................................................................... 13
3.12 Svjetlosno obilježavanje staza za vožnju ........................................................................... 13
3.13 Svjetla okretišta uzletno-sletne staze................................................................................ 15
3.14 Svjetlosni sustavi za uvođenje zrakoplova na uzletno-sletnu stazu ................................... 15
3.15 Znakovi vertikalne signalizacije ......................................................................................... 16
3.15.1 Znakovi naredbi......................................................................................................... 16
3.15.2 Informativni znakovi .................................................................................................. 16
4 Održavanje sustava svjetlosnog obilježavanja .......................................................................... 17
4.1 Svjetlosne karakteristike ................................................................................................... 17
4.2 Ciljevi održavanja rasvjete ................................................................................................. 17
4.3 Pregledi svjetiljki svjetlosnog obilježavanja ....................................................................... 19
4.3.1 Opće funkcionalne provjere....................................................................................... 19
4.3.2 Pregled stojećih svjetiljki ........................................................................................... 19
4.3.3 Pregled ugradnih svjetiljki .........................................................................................20
4.3.4 Pregled PAPI uređaja .................................................................................................20
4.4 Fotometrijska mjerenja ..................................................................................................... 21
4.5 Raspored pregleda svjetiljki (osim fotometrije) .................................................................22
4.6 Kutovi pravca i usmjerenja svjetiljki................................................................................... 23
4.6.1 Prilaz kategorija I ....................................................................................................... 23
4.6.2 Prag ...........................................................................................................................24
4.6.3 Rub USS .................................................................................................................... 25
4.6.4 Kraj USS ................................................................................................................... 26
5 Električni sustavi .......................................................................................................................28
5.1 Primarni krugovi prilaznih svjetala ....................................................................................28
Održavanje aerodromske rasvjete i elektroenergetskog sustava 4
1 Predgovor
U ovom dokumentu koji je zamišljen u formi
skripte dan je pregled aerodromskih i električkih
sustava pod održavanjem elektro službe Zračne
luke Dubrovnik. Naglasak je stavljen na stvarne
sustave na Zračnoj luci Dubrovnik sa osvrtom i na
ostale sustave na zračnim lukama drugih katego-
rija i različitih elektroenergetskih sustava.
2 Literatura
1. Pravilnik o aerodromima (NN. br.
64/2010).
2. Annex 14, AERODROMES, Volume I, Ae-
rodrome Design and Operations, ICAO
2004.
3. AERODROME DESIGN MANUAL, Part 4,
Visual Aids, ICAO 2005.
4. AERODROME DESIGN MANUAL, Part 5,
Electrical Systems, ICAO 1983.
5. Civil Aviation Authority, CAP 168 Licen-
sing of Aerodromes, Eighth edition De-
cember 2008
6. Direction générale de l’Aviation civile,
Maintenance du balisage lumineux des
aérodromes, Janvier 2008
kolovoz 2010
3 Aerodromska rasvjeta na tlu pisa po kojim pilot upravlja zrakoplovom

koristeći vanjske orijentire, ne oslanjajući
Svjetlosno obilježavanje manevarskih površina ili se na instrumente,
skraćeno aerodromska rasvjeta na tlu čine sustavi  Pravila instrumentalnog letenja (eng. In-
rasvjete aerodroma čija je funkcija pružiti posadi strument Flight Rules) su skup zrakoplov-
zrakoplova informacije o lokaciji, orijentaciji i nih propisa po kojim pilot upravlja zrakop-
usmjerenju kod kretanja, slijetanja i uzlijetanja lovom isključivo pomoću instrumenata i
zrakoplova pri različitim uvjetima vidljivosti i no- uređaja na zrakoplovu i na zemlji.
ću.
Slijetanje zrakoplova na aerodrom prema zrakop-
lovnim propisima ovisi o uvjetima vidljivosti, ka-
manevarska površina (eng. manoeuvring tegoriji prilaza, opremljenosti zrakoplova i licenci
area): dio aerodroma na zemlji ili vodi (osim pilota.
stajanke) određen za uzlijetanje, slijetanje ili
kretanje zrakoplova. Sustavi prilaza aerodromu sastoje se od prilaznih
svjetala i radionavigacijskih uređaja na tlu.
Aerodromska rasvjeta na tlu sastoji se od različi-

tih sustava rasvjete koji mogu biti instalirani ovis-
no o vrsti aeronautičke navigacije koja se koristi Budući sustavi prilazne navigacije sve više će
na pojedinom prilazu ili uzletno-sletnoj stazi ae- koristiti globalne sustave satelitske naviga-
rodroma. Broj sustava rasvjete, njihova karakteri- cije (GNSS) kao što su sustav WAAS u SAD-
stika i složenost ovisi o uvjetima vidljivosti u koji- u i EGNOS u europi.
ma se obavljaju operacije na aerodromu, katego-
riji aerodroma, položaju i veličini uzletno-sletne 3.1.1 Neinstrumentalni prilaz
staze (USS) itd.
Koristi se kod slijetanja u uvjetima dobre vidljivos-
Neki od sustava aerodromske rasvjete na tlu su: ti danju i noću prema pravilima vizualnog letenja.
Neinstrumentalni prilaz sastoji se samo od susta-
 Sustav prilaznih svjetala va jednostavnih prilaznih svjetala uzletno-sletne
 Sustav svjetlosnih pokazivača nagiba pri- staze bez radionavigacijskih uređaja.
laza
 Svjetla praga 3.1.2 Neprecizni prilaz
 Rubna svjetla USS Prilaz uzletno-sletnoj stazi opremljen jednostav-
 Svjetla središnje crte (osi) USS nim prilaznim svjetlima i nepreciznim radionavi-
 Svjetla zone slijetanja gacijskim uređajima koja omogućavaju vođenje
 Svjetla kraja USS zrakoplova najmanje po pravcu.
 Svjetla okretišta na USS
 Rubna svjetla staza za vožnju Neki neprecizni radionavigacijski sustavi su: NDB,
 Svjetla središnje crte staza za vožnju VOR, VOR-DME, LOC itd.
 Svjetla zaustavne prečke
 Sustav sigurnosnih svjetala uzletno-sletne Simboli na navigacijskim kartama:
staze
 Znakovi
 Obilježavajuća svjetla prepreka NDB (Non-directional beacon)
kolovoz 2010
3.1 Aeronautička navigacija

VOR (VHF omnidirectional range)
Osnovni pojmovi letenja i navigacije potrebni za
razumijevanje sustava aerodromske rasvjete su:
 Pravila vizualnog letanja (VFR) (eng. Visu- VOR-DME (Distance measuring

al Flight Rules) su skup zrakoplovnih pro- equipement)
kolovoz 2010
Slika 3-1 Primjer aeronautičke karte

3.1.3 Precizni prilaz CAT I 3.2 Konstrukcija rasvjetnih tijela

Precizni prilaz kategorije I (precision approach Rasvjetna tijela aerodromske rasvjete na tlu razli-
category I) opremljen vizualnim sustavom, susta- kuju se po načinu ugradnje na stojeća (uspravna,
vom za instrumentalno slijetanje (ILS) ili mikro- izdignuta) svjetla i svjetla ugrađena u kolničku
valnim sustavom za slijetanja (MLS), te namije- konstrukciju (ugradna svjetla).
njena za operacije s visinom odluke višom od 60
m (200 stopa) pri horizontalnoj vidljivosti većoj od Stojeća svjetla moraju biti lako lomljiva kako bi se
800 m, ili vidljivim područjem uzletno-sletne staze onemogućilo svako oštećenje zrakoplova pri uda-
dužim od 550 m. ru u njih ili prijelazu preko njih. Njihova visina je
dovoljno mala kako bi se sačuvao sigurnosni raz-
3.1.4 Precizni prilaz CAT II mak od elisa i gondola motora aviona na mlazni
Precizni prilaz kategorije II (precision approach pogon.
category II) opremljen vizualnim sustavom, sus-
tavom za instrumentalno slijetanje (ILS), ili mikro-
valnim sustavom za slijetanje (MLS), te namije-
njena za operacije s visinom odluke od 60 m (200
stopa) do 30 m (100 stopa), te vidljivim područjem
uzletno-sletne staze ne manjim od 300 m za zra-
koplove kategorije A, B, C i ne manjim od 350 m
za zrakoplove kategorije D
3.1.5 Precizni prilaz CAT III

Precizni prilaz kategorije III (precision approach
category III) opremljen vizualnim sustavom, sus-
tavom za instrumentalno slijetanje (ILS), ili mikro-
valnim sustavom za slijetanje (MLS) dijeli se na tri Slika 3-2 Stojeće svjetlo ruba staze za vožnju
pod kategorije ovisno o visi odluke i vidljivim pod-
Rasvjetna tijela ugrađena u kolničku konstrukciju
ručjem uzletno-sletne staze:
moraju biti projektirana i postavljena na način da
 CAT III A s visinom odluke nižom od 30 m se, pri prijelazu kotača zrakoplova preko njih, ne
(100 stopa), ili bez visine odluke, ali sa oštete ni svjetla ni zrakoplov.
vidljivim područjem uzletno-sletne staze
većim od 175 m
 CAT III B s visinom odluke nižom od 15 m
(50 stopa), ili bez visine odluke, ali sa vid-
ljivim područjem uzletno-sletne staze od
174,99 m do 50 m
 CAT III C bez visine odluke i bez ograniče-
nja vidljivog područja uzletno-sletne sta-
ze.
kolovoz 2010
Zračna luka Dubrovnik opremljena je Slika 3-3 Ugradno svjetlo

nepreciznim prilazom RWY 30 i preciznim prila-
zom kategorije I pravac RWY12. Ovisno o namjeni svjetla mogu biti smještena u
konstrukcijske jedinice kao kod svjetlosnih poka-
zivača nagiba prilaza ili sigurnosnih svjetala uzlet-
no-sletne staze.
3.3 Prilazna svjetla do udaljenosti 900 m od praga i pravocrtnog niza

svjetiljki (prečka) postavljenih simetrično i okomi-
Prilazna svjetla pružaju se od praga uzletno-sletne to u odnosu na središnjicu sustava, na razmacima
staze prema vani. Sastoje se od pojedinačnih svje- ovisno o sustavima prilaza. U primjeni su dva sus-
tiljki ili prečki raspoređenih u standardne konfigu- tava prilaznih svjetala: sustav sa središnjom crtom
racije ovisno o kategoriji prilaza. Omogućavaju kodiranoj prema udaljenosti (Calvert) i sustav sa
posadi zrakoplova da uoči položaj uzletno-sletne središnjom crtom bareta (Alpa-Ata).
staze, procjene udaljenosti od praga i usmjeri
zrakoplov prema zoni slijetanja. Rasvjetna tijela sustava prilazne rasvjete za in-
strumentalni precizni prilaz kategorije I odašilju
3.3.1 Jednostavni prilaz svjetlost bijele boje bez prekida te promjenjivog
Sustav jednostavne prilazne rasvjete postavljen intenziteta.
ispred neinstrumentalne uzletno-sletne staze i
kao dio instrumentalnog nepreciznog prilaza,
mora biti vidljiv iz svih kutova azimuta (horizon-
talno u krugu od 360°) pilotu zrakoplova u prilazu.
Intenzitet svjetlosti sustava jednostavne prilazne
rasvjete mora biti primjeren svim lokalnim meteo-
rološkim uvjetima vidljivosti i okolnoj vanjskoj
rasvjeti.
kolovoz 2010
Slika 3-4 Konfiguracija jednostavnog prilaza
3.3.2 Precizni prilaz CAT I

Sastoji se od pravocrtnog niza svjetiljki postavlje-
nih na produženoj središnjici uzletno-sletne staze Slika 3-5 Prilaz CAT I središnja crta bareta
3.3.3 Precizni prilaz CAT II/III

Sastoji se od prilaznih svjetala kao kod kategorije I
sa dodatnim svjetlima 300m od praga.
Ako su na pozicijama niza rasvjetnih tijela u pro-

dužetku uzdužne središnje osi uzletno-sletne sta-
ze, na udaljenosti od 300 m do 900 m od praga,
postavljene prečke, tamo gdje su relativno česte
pojave slabe vidljivosti obvezno je uz svaku preč-
ku postaviti rasvjetno tijelo koje odašilje svjetlost
s prekidima u pravilnim vremenskim intervalima-
bljeskajući (capacitor discharge light): dva puta u
sekundi, počevši od najudaljenijeg rasvjetnog
tijela od praga prema rasvjetnom tijelu koje je
najbliže pragu.
Slika 3-7 Dodatna svjetla za CAT II/III
Rasvjetna tijela postavljena u produžetku uzdužne

središnje osi uzletno-sletne staze, koja ne uključu-
ju rasvjetna tijela postavljena u dodatnim bočnim
nizovima, odašilju svjetlost bijele boje promjenji-
vog intenziteta. Dodatni bočni nizovi, postavljeni
uz niz u produžetku uzdužne središnje osi uzletno-
sletne staze, sastoje se od prečki koje odašilju
svjetlost crvene boje. Rasvjetna tijela postavljena
u poprečnim prečkama sustava prilazne rasvjete
za instrumentalni precizni prilaz kategorije II i III,
odašilju stalnu svjetlost bijele boje promjenjivog
intenziteta.
kolovoz 2010
3.4 Svjetla praga

Svjetla praga omogućavaju jasnu identifikaciju
početka uzletno-sletne staze. U osnovnoj konfigu-
raciji sastoje se od svjetala praga, a ako je potreb-
Slika 3-6 Prilaz CAT I „Calvert“ no dodatno istaknuti poziciju praga dodaju se
krilne prečke i bljeskajuća svjetla za identifikaciju Jedinični izvori sustava rubnih svjetala uzletno-
praga. sletne staze odašilju snop svjetla bijele boje, bez
prekida (kontinuirano), te promjenjivog intenzite-
Sustav svjetala praga sastoji se od minimalno šest ta, osim u slučaju pomaknutog praga: tada jedini-
jediničnih izvora svjetla na neistrumentalnim čni izvori svjetla, postavljeni između početka uzle-
uzletno-sletnim stazama te uzletno-sletnim sta- tno-sletne staze i pomaknutog praga odašilju u
zama opremljenim sustavom za instrumentalni pravcu prilaza snop svjetla crvene boje. U završ-
neprecizni prilaz. Minimalno toliko jediničnih izvo- nom dijelu uzletno-sletne staze u dužini od 600 m
ra svjetla, koliko je potrebno da se ravnomjerno ili 1/3 ukupne dužine uzletno-sletne staze, već
postave na međusobnoj udaljenosti od 3 m, u nizu prema tome koja je dužina kraća, dozvoljeno je da
postavljenom između dva reda sustava rubnih jedinični izvori svjetla odašilju snop svjetla žute
svjetala na uzletno-sletnim stazama opremljenim boje u pravcu uzlijetanja zrakoplova.
sustavom za instrumentalni precizni prilaz kate-
gorije I. Ravnomjerno raspoređenih jediničnih 3.6 Svjetla kraja USS
izvora svjetla sustava postavljenih na međusobnoj
udaljenosti od maksimalno 3 m, u nizu postavlje- Svjetla kraja postavljaju se na uzletno-sletnim
nom između dva reda sustava rubnih svjetala na stazama opremljenim sustavom rubnih svjetala.
uzletno-sletnim stazama opremljenim sustavom Kada je prag smješten na fizičkom početku uzlet-
za instrumentalni precizni prilaz kategorije II ili III. no-sletne staze, jedinični izvori svjetla sustava
kojim je označen prag, mogu se koristiti i kao
Jedinični izvori sustava svjetala praga i krilne svjetla kraja uzletno-sletne staze.
prečke odašilju u pravcu prilaza uzletno-sletnoj
stazi jednosmjerne snopove svjetla bez prekida Svjetla kraja uzletno-sletne staze postavljaju se
(kontinuirano), zelene boje. pod pravim kutom u odnosu na uzdužnu središnju
os uzletno-sletne staze, u najbližoj mogućoj rav-
3.5 Rubna svjetla USS nini kraja uzletno-sletne staze, odnosno na uda-
ljenosti od maksimalno 3 m od kraja. Svjetla kraja
Sustav rubnih svjetala uzletno-sletne staze pos- uzletno-sletne staze čini minimalno šest jedinič-
tavlja se na uzletno-sletne staze koje su namije- nih izvora svjetla.
njene za operacije zrakoplova tijekom noći ili op-
remljene sustavom za instrumentalni precizni Jedinični izvori svjetla kraja uzletno-sletne staze
prilaz, a namijenjene su za korištenje danju ili odašilju jednosmjerne snopove svjetla crvene
noću. boje, bez prekida (kontinuirano), vidljive iz smjera
uzletno-sletne staze.
Sustav rubnih svjetala uzletno-sletne staze pos-
tavlja se uzduž rubova kolničke površine definira- 3.7 Svjetla središnje crte uzletno-
ne kao uzletno-sletna staza, što je objavljeno u
AIP-u ili izvan rubova te površine na udaljenosti
sletne staze
do 3 m. Sustav rubnih svjetala uzletno-sletne sta- Sustav svjetala središnje crte postavlja se na uzle-
ze postavlja se na način da udaljenost između tno-sletne staze opremljene sustavom za instru-
jediničnih izvora svjetla u redu (uzdužni razmak) mentalni precizni prilaz kategorije II ili III. Sustav
bude jednaka i iznosi maksimalno 60 m za uzlet- svjetala središnje crte uzletno-sletne staze pos-
no-sletne staze opremljene sustavom za instru- tavlja se i na uzletno-sletne staze opremljene sus-
mentalni precizni prilaz i instrumentalni nepreciz- tavom za instrumentalni precizni prilaz kategorije
ni prilaz te maksimalno 100 m za neinstrumental- I, posebno u slučaju kada se takve uzletno-sletne
ne uzletno-sletne staze. Jedinični izvori svjetla staze koriste zrakoplovi s velikim brzinama pri
kolovoz 2010
sustava rubnih svjetala, postavljeni u dva reda na slijetanju, ili kada je međusobni razmak postavlje-
suprotnim stranama uzdužne središnje osi uzlet- nih jediničnih izvora rubnih svjetala veći od 50 m.
no-sletne staze, moraju biti postavljeni u ravnini,
pod pravim kutom u odnosu na uzdužnu središnju Sustav svjetala središnje crte pruža se od praga do
os uzletno-sletne staze. kraja uzletno-sletne staze, pri čemu međusobni
razmak pojedinih izvora svjetla, od kojih se sustav
sastoji, iznosi približno 15 m. Kada je uzletno-

sletna staza namijenjena za korištenje u uvjetima
vidljivosti uzduž uzletno-sletne staze od 350 m ili
više, već prema tome kako odgovara, najveći doz-
voljeni međusobni razmak jediničnih izvora svjetla
sustava iznosi 30 m.
Jedinični izvori sustava svjetala središnje crte uz-

letno-sletne staze odašilju snop svjetla bez preki-
da (kontinuirano), promjenjivog intenziteta, pri
čemu je boja pojedinog svjetla definirana kod
uzletno-sletne staze dužine 1.800 m i više: bijela
boja u dužini od praga do 900 m prije kraja uzlet-
no-sletne staze, crvena i bijela boja izmjenično u
dužini od 900 m do 300 m prije kraja uzletno-
sletne staze te crvena boja od 300 m prije kraja pa
sve do kraja uzletno-sletne staze. Za uzletno-
sletne staze dužine do 1.799,99 m: bijela boja u
dužini od praga do sredine uzletno-sletne staze
prikladne za slijetanje, crvena i bijela boja izmje-
nično u dužini od sredine uzletnosletne staze prik-
ladne za slijetanje do 300 m prije kraja uzletno-
sletne staze, te crvena boja od 300 m prije kraja
pa sve do kraja uzletno-sletne staze.
Grafički prikaz rasvjete prilaza i uzletno-

sletne staze (Slika 3-8):
1. Prilazna svjetla CAT I

2. Dodatna prilazna svjetla CAT II/III
3. Svjetla praga
4. Krilne prečke praga
5. Svjetlo središnje crte USS
6. Svjetla područja dodira
7. Rubna svjetla USS
8. Svjetla kraja USS
9. Identifikacijska svjetla praga
3.8 Svjetla područja dodira

Sustav svjetala područja dodira kolničke površine
postavlja se u ravnini područja dodira na kolničkoj
površini uzletno-sletne staze opremljene susta-
kolovoz 2010
vom za instrumentalni precizni prilaz kategorije II

ili III. Sustav svjetala područja dodira kolničke
površine pruža se cijelom dužinom od praga do
udaljenosti od 900 m za uzletno-sletne staze du-
žine 1.800 m i više ili do sredine uzletno-sletne
staze dužine do 1799,99 m. Slika 3-8 Svjetla prilaza i uzletno-sletne staze
Sustav svjetala područja dodira kolničke površine d) ako fizički uvjeti na bilo kojem kraju uzletno-
sastoji se od parova prečki postavljenih simetrično sletne staze predstavljaju ozbiljnu opasnost u
oko središnje crte uzletno-sletne staze. Lateralni slučaju da zrakoplov sleti prije uzletno-sletne sta-
razmak između krajnjih unutarnjih jediničnih izvo- ze ili se ne zaustavi na njezinom kraju, te
ra svjetla koji čine par prečki, mora biti jednak
lateralnom razmaku horizontalne oznake područ- e) ukoliko su teren i prevladavajući meteorološki
ja dodira. Uzdužni razmak između parova prečki uvjeti takvi da zrakoplov u prilazu može biti izlo-
iznosi 30 m ili 60 m. žen neuobičajenoj turbulenciji.
Prečka sustava svjetala područja dodira sastoji se Standardni sustavi svjetlosnih pokazivača nagiba
od minimalno tri jedinična izvora svjetla s najve- prilaza su:T-VASIS, AT-VASIS, PAPI i APAPI.
ćim međusobnim razmakom od 1,5 m. Najmanja
dužina prečke sustava svjetala područja dodira
iznosi 3m, a najveća 4,5 m.
Jedinični izvori svjetla sustava područja dodira

odašilju jednosmjerni snop svjetla bez prekida,
bijele boje, promjenjivog intenziteta.
3.9 Svjetlosni pokazivači nagiba pri-

laza
Sustav svjetlosnog pokazivača nagiba prilaza
primjenjuje se u postupku prilaza i slijetanja zra- Slika 3-9 Sustavi svjetlosnih pokazivača nagiba prilaza
koplova na uzletno-sletnu stazu u cilju kontrole
nagiba prilaza, a postavlja se na svakoj uzletno- 3.9.1 PAPI
sletnoj stazi, bez obzira na to da li je uzletno-
PAPI svjetlo sastoji se od četiri jedinična svjetla
sletna staza opremljena drugim vizualnim ili nevi-
smještena s lijeve strane uzletno-sletne staze sa
zualnim navigacijskim sredstvima, kada je ispu-
oštrim prijelazom boja crveno-bijelo.
njen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:
a) ako na uzletno-sletnu stazu slijeću avioni na

turbo-mlazni pogon, ili drugi zrakoplovi koji su
istih ili sličnih tehničko-tehnoloških zahtjeva u
postupku vođenja u prilazu i slijetanju,
b) ako pilot bilo kojeg tipa zrakoplova ima poteš-

koće u procjeni prilaza zbog: neprimjerenog vizu-
alnog vođenja u okolnostima kada je prilaz iznad
vodene površine, iznad jednoličnoga terena da-
nju, nedostatnog vanjskog osvjetljenja prilazne
površine tijekom noći ili pogrešnih informacija
uzrokovanih varljivim okolnim terenom ili nagibi-
ma kolnika uzletno-sletne staze,
c) ako postoje objekti unutar prilazne površine

kolovoz 2010
koji mogu dovesti u ozbiljnu opasnost zrakoplov u

prilazu, koji leti putanjom nižom od defi nirane
prilazne putanje, posebno u slučaju kada nisu
postavljena druga nevizualna ili vizualna naviga-
cijska sredstva,
Slika 3-10 PAPI jedinica

Krilna prečka sustava PAPI mora biti dizajnirana i 3.11 Sigurnosna svjetala uzletno-
postavljena na takav način da pilot zrakoplova u
prilazu i slijetanju:
sletne staze
Sustav sigurnosnih svjetala uzletno-sletne staze
a) nalazeći se na nagibu prilaza ili u njegovoj ne- postavlja se u cilju upozoravanja pilota zrakoplova
posrednoj blizini, vidi dva uzletno-sletnoj stazi i vozača vozila, koji se kreću stazama za vožnju,
najbliža jedinična izvora svjetla u crvenoj boji, te da se približavaju ulasku na aktivnu uzletno-sletnu
dva uzletno-sletnoj stazi udaljenija jedinična izvo- stazu.
ra svjetla u bijeloj boji,
Sustav sigurnosnih svjetala uzletno-sletne staze
b) nalazeći se na visini koja je malo iznad nagiba konfiguracije A sastoji se od dva para jediničnih
prilaza, vidi jedan uzletno-sletnoj stazi najbliži izvora koji odašilju svjetlost žute boje, Jedinični
jedinični izvor svjetla u crvenoj boji, te tri uzletno- izvori sustava sigurnosnih svjetala uzletno-sletne
sletnoj stazi udaljenija jedinična izvora svjetla u staze konfiguracije B, koji odašilju svjetlost žute
bijeloj boji, boje, postavljaju se u kolničkoj konstrukciji staze
za vožnju s međusobnim razmakom od 3 m.
c) nalazeći se na visini koja je znatno iznad nagiba
prilaza, vidi sva jedinična izvora svjetla u bijeloj
boji,
d) nalazeći se na visini koja je malo ispod nagiba

prilaza,vidi tri uzletno-sletnoj stazi najbliža jedini-
čna izvora svjetla u crvenoj boji, te jedan uzletno-
sletnoj stazi najudaljeniji jedinični izvor svjetla u
bijeloj boji,
e) nalazeći se na visini koja je znatno ispod nagiba

prilaza,vidi sva jedinična izvora svjetla u crvenoj Slika 3-11 Sigurnosna svjetla uzletno-sletne staze konfigu-
boji. racija A i B
Snop svjetlosti koji odašilju jedinični izvori sustava

3.10 Svjetla zaustavne prečke sigurnosnih svjetala uzletno-sletne staze, mora
Sustav svjetala zaustavne prečke čini red crvenih biti jednosmjeran i poravnat, kako bi bio vidljiv
svjetiljki smještenih okomito na središnju crtu pilotu zrakoplova u vožnji po tlu do pozicije za
staze za vožnju na poziciji za čekanje. Jedinični čekanje.
izvori svjetla zaustavne prečke postavljaju se u
kolničkoj površini staze za vožnju na međusobnoj Jedinični izvori svjetla sustava sigurnosnog svjetla
udaljenosti od 3m. Boja snopova svjetla koje oda- uzletno-sletne staze odašilju snopove svjetla u 30
šilju jedinični izvori zaustavne prečke je crvene do 60 ciklusa u minuti. Pri tome je dužina trajanja
boje, a vidljivi su u pravcu/pravcima prilaza križa- vremenskih intervala u kojima jedinični izvori ne
nju ili poziciji za čekanje. odašilju snopove svjetla, jednaka vremenskim
intervalima u kojima odašilju snopove svjetla.
Sustav svjetala zaustavne prečke je povezan sa Izmjena intervala, u kojima jedinični izvori sustava
sustavom svjetala središnje crte staze za vožnju odašilju, odnosno ne odašilju svjetlost, obrnutog
tako da, kada su uključeni jedinični izvori svjetla je redoslijeda za svaki pojedinačni izvor.
središnje crte staze za vožnju, postavljeni iza sus-
kolovoz 2010
tava svjetala zaustavne prečke, sustav svjetala 3.12 Svjetlosno obilježavanje staza za
zaustavne prečke mora biti isključen i obrnuto. vožnju
Sustav svjetala zaustavne prečke uključuje se u Sustavi svjetlosnog obilježavanja staza za vožnju
trenutku kada se promet zaustavlja, a isključuje u čine rubna svjetla staza za vožnju plave boje i/ili
trenutku kada se promet nastavlja. svjetla središnje crte staza za vožnju zelene ili
zeleno/žute boje.
Rubna svjetla staze za vožnju

Svjetla središnje crte staze za vožnju
Svjetla središnje crte izlazne staze za
vožnju
Svjetla zaustavne prečke
Svjetla međupozicija za čekanje
Rubna svjetla USS
kolovoz 2010
Svjetla središnje crte USS
Slika 3-12 Svjetla staza za vožnju

Sustav rubnih svjetala staze za vožnju postavlja se ukoliko takav postoji, ili uzletno-sletna staza ili
na rubovima objekata namijenjenih za korištenje sustav rasvjete uzletno-sletne staze.
noću kako slijedi: okretišta uzletno-sletne staze,
površine za čekanje, površine za uklanjanje i spr- Svaka grupa jediničnih izvora svjetla sustava za
ječavanje stvaranja leda, stajanke namijenjene za uvođenje zrakoplova na uzletno-sletnu stazu sas-
uporabu noću te na stazama za vožnju na kojima toji se od najmanje tri jedinična izvora svjetla u
nije postavljen sustav svjetala središnje crte. linearnoj ili grupnoj konfiguraciji, koja odašilju
snop svjetlosti s prekidima u pravilnim vremen-
3.13 Svjetla okretišta uzletno-sletne skim intervalima bljeskajući jedan za drugim na
način da pokazuju pravac prema uzletno-sletnoj
staze stazi. Sustav se može nadograditi jediničnim izvo-
Sustav svjetala okretišta uzletno-sletne staze rima svjetla koji odašilju snop svjetlosti bez preki-
postavlja se u cilju kontinuiranog vođenja pilota da (eng. steady burning lights)u slučaju kada takva
zrakoplova koji mora izvesti okret od 180° i po- svjetla pomažu pri identifikaciji sustava.
ravnati se sa središnjom crtom na okretištu uzlet-
no-sletne staze koje se koristi u uvjetima vidljivos- Jedinični izvori svjetla koji odašilju snop svjetlosti
ti manjoj od 350 m uzduž uzletno-sletne staze. s prekidima u pravilnim vremenskim intervalima
(bljeskajući), moraju biti bijele boje. Jedinični izvo-
Jedinični izvori svjetla sustava okretišta na uzlet- ri svjetla koji odašilju snop svjetlosti bez prekida
no-sletnoj stazi postavljaju se na horizontalnoj (eng. steady burning lights), dodana kao nadogra-
oznaci okretišta uzletno-sletne staze ili na najve- dnja sustava, moraju odašiljati svjetlost iz cijevi
ćoj udaljenosti od 30 cm od horizontalne oznake punjenoj plinom (eng. Gasseous discharge lights).
okretišta, tamo gdje njihovo postavljanje nije
izvedivo na samoj horizontalnoj oznaci.
3.14 Svjetlosni sustavi za uvođenje

Sustavi aerodromske rasvjete tre-
zrakoplova na uzletno-sletnu nutno instalirani na Zračnoj luci Dubrovnik :
stazu
1. Prilazna svjetla kategorije I tip „Cal-
Svjetlosni sustav za uvođenje zrakoplova na uzle-
vert“ RWY12 (120)
tno-sletnu stazu bit će postavljen u slučaju kada je
2. Svjetla dislociranog praga 12 (10)
nužno vizualno uvođenje zrakoplova po određe-
3. Rubna svjetla USS (124)
noj prilaznoj putanji zbog izbjegavanja opasnog
4. Svjetla kraja 12 (10)
terena ili smanjenja razine buke.
5. Jednostavna prilazna svjetla RWY30
(24)
6. Sustav uvođenja zrakoplova na USS
tno-sletnu stazu sastoji se od više jediničnih izvora
prilaz 30 (2)
svjetla grupiranih na način da jasno definiraju
7. Svjetla praga 30 (10)
(poželjnu) prilaznu putanju, uz uvjet da pilot zra-
8. Svjetla kraja 30 (8)
koplova u prilazu, nadlijećući jednu grupu jedinič-
9. Rubna svjetla staze za vožnju W/A (85)
nih izvora svjetla, jasno vidi prvu sljedeću grupu
10. Rubna svjetla spojnice B (28)
jediničnih izvora svjetla. Najveća udaljenost izme-
11. Rubna svjetla spojnica C i D (55)
đu dvije susjedne grupe jediničnih izvora svjetla
12. Rubna svjetla staze za vožnju I/E (50)
iznosi 1.600 m.
Svjetlosni sustav uvođenja u sklopu prilaza 30
kolovoz 2010
sastoji se od dva svijetla uvođenja na pozici-

tno-sletnu stazu može biti zakrivljen, pravocrtan
jama Radovčići i Polje dopunjen sa svjetlima
ili kombinacija dva. Svjetlosni sustav za uvođenje
prepreke srednjeg intenziteta na Veljem Br-
zrakoplova na uzletno-sletnu stazu mora se pru-
du, Rasovoj Glavi i Ilijnom Vrhu.
žati od točke definirane odgovarajućom aeronau-
tičkom studijom uz suglasnost Agencije do točke
sa koje je jasno vidljiv sustav prilazne rasvjete,
3.15 Znakovi vertikalne signalizacije 3.15.2 Informativni znakovi

Sustav znakova vertikalne signalizacije omoguću- Informativni znakovi postavljaju se u slučaju ope-
je pilotima zrakoplova i vozačima vozila sigurno i rativne potrebe da se znakom upozori na određe-
učinkovito kretanje po operativnim površinama, nu lokaciju ili rutu (odredište ili smjer).
posebno u uvjetima smanjene vidljivosti i noću.
Grupi informativnih znakova pripadaju: znakovi
Znakovi se postavljaju s ciljem da se pilotu zra- smjera, znakovi lokacije, znakovi odredišta, zna-
koplova prenese odgovarajuća naredba, informa- kovi izlaza s uzletno-sletne staze, znakovi slobod-
cije o pojedinim lokacijama i odredištima na ope- ne uzletno-sletne staze i znakovi polijetanja s
rativnoj površini ili bilo kakve druge informacije križanja staze za vožnju i uzletno-sletne staze.
bitne za vođenje i kontrolu prometa na operativ-
noj površini.
12 A B
Piloti i vozači uz pomoć znakova identificiraju
svoju poziciju na operativnoj površini. Koristeći Slika 3-14 Informativni znak smjera
informacije na znakovima i uspoređujući ih sa
aerodromskom kartom mogu biti sigurni da se
nalaze na zadanom smjeru kretanja i na zahtjev
izvijestiti kontrolni toranj aerodroma o svojoj tre-
nutnoj lokaciji. Oznake trebaju biti tako raspore-
đene da daju jednoznačne upute pilotu o pravci-
ma kretanja i pozicijama zrakoplova na operativ-
noj površini.
Znakovi se dijele na znakove naredbi i informativ-

ne znakove.
3.15.1 Znakovi naredbi

Znakovi naredbi postavljaju se u cilju jasnog isti-
canja pozicije, položaja ili mjesta, iza kojeg zrako-
plov koji se kreće po tlu ili vozilo, ne smiju nastavi-
ti kretanje bez odobrenja kontrolnog tornja aero-
droma.
Grupi znakova naredbi pripadaju: znakovi s ozna-

kom uzletno-sletne staze, znakovi pozicije za
čekanje kod uzletno-sletnih staza opremljenih
sustavom za instrumentalni precizni prilaz kate-
gorije I, II ili III, znakovi pozicije za čekanje, zna-
kovi mjesta čekanja na cesti, znakovi zabrane
ulaza.
B 12 - 30
kolovoz 2010
Slika 3-13 Znak naredbe, pozicija za čekanje

4 Održavanje sustava svjetlos- odgovarajućoj slici u Dodatka 2 Pravilnika o aero-

dromima.
nog obilježavanja
Za jedinične izvore svjetla kod kojih je projektirani
Održavanje sustava svjetlosne signalizacije obuh-
prosječni intenzitet glavnog snopa iznad vrijed-
vaća organizacije i tehničke mjere kojima se sma-
nosti navedene u Dodatku 2 Pravilnika o aerod-
njuju rizici pojavljivanja kvarova i neispravnosti te
romima, spomenuta vrijednost od 50% odnosi se
se povećava pouzdanost sustava svjetlosnog obi-
na tu projektiranu vrijednost.
lježavanja u cjelini kao i njegovih sastavnih dijelo-
va.
4.2 Ciljevi održavanja rasvjete
Održavanje sustava općenito se sastoji od: Cilj sustava preventivnog održavanja sustava ra-
svjete jest osigurati da tijekom bilo kojeg razdob-
 Redovnih pregleda lja operacija zrakoplova svi jedinični izvori svjetla
 Preventivnog održavanja i rekonstrukcije sustava prilazne rasvjete, rasvjete uzletno-sletne
 Redovnih i izvanrednih popravaka staze i ostali sustava aerodromske rasvjete budu
ispravni te daje u svakom drugom slučaju maksi-
Sustav svjetlosnog obilježavanja čini ukupni sus- malno neispravno onoliko jediničnih izvora svjet-
tav koji sadrži ne samo krajnje elemente sustava losti prema navedenim tablicama.
kao što su svjetiljke ili znakovi nego i opremu up-
ravljanja i nadzora , elemente elektroenergetske Kako bi se osigurao kontinuitet vođenja zrakoplo-
mreže, kabeli, kabelska okna, izolacijski transfor- va, dozvoljeni postotak neispravnih jediničnih
matori te transformatorske i regulatorske stanice. izvora svjetla ne može biti takav da promjeni os-
novni uzorak sustava rasvjete. Osim toga, ne smi-
4.1 Svjetlosne karakteristike je se dogoditi da su dva susjedna jedinična izvora
Smatra se da je jedinični izvor svjetla izvan upora- svjetla neupotrebljiva, osim u slučaju prečke ili
be (u kvaru) ukoliko je prosječni intenzitet glav- poprečne prečke, gdje se može dozvoliti neupot-
nog snopa manji od 50% vrijednosti navedene na rebljivost dvaju susjednih jediničnih izvora svjetla.
Tabela 4-1 Uzletno-sletna staza za precizni prilaz kategorije I
Funkcija Maksimalni postotak Dodatne upute za svjetiljke izvan funkcije

Prilaz 15 % 2 uzastopne ili susjedne svjetiljke
PAPI - Bez neispravne svjetiljke
Svjetla praga USS 15 % 2 susjedne svjetiljke
Rubna svjetla USS 15 % 2 uzastopne svjetiljke
Svjetla središnje crte USS (ako su 15 % 2 uzastopne svjetiljke
instalirana)
Svjetla kraja USS 15 % 2 susjedne svjetiljke
Identifikacijske bljeskajuće svjetiljke - Sinkronizirane i ovisne svjetiljke (ako je 1 svje-
praga (RTIL) tiljka neispravna, gašenje cjeline)
Svjetlosni pokazivači brzih izlaznih - 2 uzastopne svjetiljke
staza za vožnju (ako su instalirani)
Sigurnosna svjetala tip A (stojeća) - Bez neispravne svjetiljke
kolovoz 2010
Sigurnosna svjetala tip B (ugradna) - 2 susjedne svjetiljke ili više od 2 svjetiljke

Svjetla međupozicija za čekanje (ako - više od 1 svjetiljke
su instalirana)
Znakovi naredbi - Nema promjena čitljivosti poruka i nema kvaro-
va na 2 postavljena znaka sa obje strane staze za
vožnju na istoj poziciji
Informativni znakovi - Nema promjena čitljivosti poruke
Tabela 4-2 Uzletno-sletna staza za precizni prilaz kategorije II/III

Prilaz unutarnjih 450 m od praga 5% 2 uzastopne ili susjedne svjetiljke
Prilaz vanjskih 450 m 15%
PAPI - Bez neispravne svjetiljke
Svjetla praga USS 5% 2 susjedne svjetiljke
Rubna svjetla USS 5% 2 uzastopne svjetiljke
Svjetla središnje crte 5% 2 uzastopne svjetiljke
Svjetla područja dodira 10% Više od 1 svjetiljke po prečki i 2 uzastopne svje-
tiljke
Identifikacijske bljeskajuće svjetiljke - Sinkronizirane i ovisne svjetiljke (ako je 1 svje-
praga (RTIL) tiljka neispravna, gašenje cjeline)
Svjetlosni pokazivači brzih izlaznih 10% 2 uzastopne svjetiljke
staza za vožnju do granice kodiranja
žuto/zeleno
Staze za vožnju u uvjetima - 2 uzastopne svjetiljke
RVR < 350 m
Druge staze za vožnju - 3 uzastopne svjetiljke
Svjetla zaustavne prečke - 2 susjedne svjetiljke ili više od 2 svjetiljke
Svjetla međupozicija za čekanje - više od 1 svjetiljke
Tabela 4-3 Uzletno-sletna staza namijenjena za uzlijetanje u uvjetima RVR < 550 m

Rubna svjetla USS 5% 2 uzastopne svjetiljke
Svjetla središnje crte 5% 2 uzastopne svjetiljke
Staze za vožnju u uvjetima - 2 uzastopne svjetiljke
RVR < 350 m
Druge staze za vožnju - 3 uzastopne svjetiljke
Svjetla zaustavne prečke - 2 susjedne svjetiljke ili više od 2 svjetiljke
kolovoz 2010
Tabela 4-4 Uzletno-sletna staza namijenjena za uzlijetanje u uvjetima RVR > 550 m

Rubna svjetla USS 15 % 2 uzastopne svjetiljke
Staze za vožnju - 3 uzastopne svjetiljke

Maksimalni broj neispravnih svjetiljki za sustave Zračne luke Dubrovnik
Maksimalni broj
Funkcija Dodatne upute za svjetiljke izvan funkcije
neispravnih svjetiljki
Prilaz 12 18 2 uzastopne ili susjedne svjetiljke
Prilaz 30 - 2 uzastopne ili susjedne svjetiljke
PAPI 12 i 30 - Bez neispravne svjetiljke
Svjetla praga 12 1
Svjetla praga 30 - 2 susjedne svjetiljke
Rubna svjetla USS 18 2 uzastopne svjetiljke
Svjetla kraja USS 1
Staze za vožnju - 3 uzastopne svjetiljke
4.3 Pregledi svjetiljki svjetlosnog 4.3.1 Opće funkcionalne provjere

obilježavanja Provjera isprepletenosti strujnih krugova, za svjet-
la napojena iz dva ili više krugova kvar jednog
Opći pregledi svjetiljki svjetlosne signalizacije
napajanja ne smije narušiti vizualnu konfiguraciju
uključuju preventivne preglede perma ICAO pre-
sustava.
porukama i preporukama proizvođača osim foto-
metrijskih mjerenja.
Provjera intenziteta svjetla u ovisnosti o stupnje-
vima regulatora. Ovim pregledom kontroliraju se
Pregledi se odnose na sve tipove svjetiljki: stojeće
izlazne struje stupnjeva regulatora kao i pravilno
i ugradne, stalne ili bljeskajuće, svjetiljke prilaza,
funkcioniranje daljinskog upravljanja.
uzletno-sletne staze, staza za vožnju i prepreka.
Svjetiljke se razlikuju prema svojoj funkciji i kon- 4.3.2 Pregled stojećih svjetiljki
strukciji. Svaki svjetiljka kao element sustava tre- Pregled općeg stanja svjetiljki uključuje:
ba biti označena i identificirana.
 Kontrola potpornja i učvršćenja svje-
Kontroliraju se svjetiljke kao jedinični elementi tiljke
sustava i kao funkcioniranje sustava u cjelini (npr.  Kontrola brtvi svjetiljke
kolovoz 2010
svjetla praga).  Čišćenje korodiranih dijelova potpor-

nja, stupova, te bojanje ukoliko su se
Potrebno je razlikovati preglede stojećih i ugrad- pojavila oštećenja
nih svjetiljki koje se razlikuju po svojim mehanič-  Kontrola korozije svjetiljke, po potrebi
kim i optičkim svojstvima. čišćenje korodiranih dijelova ili zam-
jena dijelova lampi
 Kontrola brtvi lampi, po potrebi zam- 4.3.4.1 Opći pregled PAPI jedinica
jena PAPI uređaji, zbog svojstvene izvedbe, zahtijevaju
 Čišćenje tijela lampi, unutrašnjosti, posebnu provjeru razine temelja između pojedinih
kontakata, stakala te zamjena dijelo- jedinica jer o tome ovisi pravilna podešenost cije-
va po potrebi log sustava. Kod pregleda treba provjeriti , zbog
 Kontrola i podešavanje odsijača s ob- udaljenosti uređaja od ruba uzletno-sletne staze,
zirom na pravac i kut nagiba visinu vegetacije ispred i oko PAPI jedinica koja bi
 Kontrola i mjerenje uzemljenja mogla zakloniti svjetlosni snop. U slučaju udarca u
 Kontrola stanja priključnih kabela i svjetlosnu jedinicu, koju je prouzročila npr. kosili-
spojeva ca, potrebno je provjeriti usmjerenje svih PAPI
jedinica .
Provjeriti oznake i identifikacije svjetiljki.
Kod pregled PAPI sustava provjeriti:
4.3.3 Pregled ugradnih svjetiljki
Kod ugradnih svjetiljki pregled uključuje :  Čistoću jedinica (vanjsku i unutrašnju)
 Stanje postolja i učvršćenja jedinice
 Opće stanje podnožja, kontrola pojava  Stanje crvenih filtara i odsijača
korozije, po potrebi čišćenje i bojanje  Ispravnost el. napajanja i žarulja
 Provjera učvršćenja podnožja , kontrola  Vizualna kontrola prijelaza
usmjerenja
 Unutrašnjost podnožja, kontrola čistoće i PAPI uređaj se smatra neispravnim ako samo
nepropusnosti, pregled brtvi jedna od jedinica nije tehnički isprava zbog jednog
 Stanje prizmi i odsijača svjetiljki, pojavu od slijedećih razloga:
nečistoća i brazdi
 Provjera učvršćenja svjetiljke u bazu, sta-  Jedna žarulja neispravna
nje vijaka i matica  Usmjerenje tj. kut nije ispravan
 Kontrola i mjerenje uzemljenja  Loš prijelaz crveno-bijelo (oštećen filtar)
 Kontrola stanja priključnih kabela i spoje-  Postolje oštećeno ili loše učvršćenje
va
Kontrola ugradnje jedinice u odnosu na razinu
Provjeriti oznake i identifikacije svjetiljki i podnož- središnje crte uzletno-sletne staze provodi se u
ja. slijedećim slučajevima:
4.3.4 Pregled PAPI uređaja  Prije prvog stavljanja u funkciju PAPI jedi-
nica
PAPI uređaji mogu se svrstati pod kategoriju sto-  Nakon zamjene jedne jedinice
jeće svjetiljke i svi pregledi koji se odnose na pot-  Prilikom ulegnuća terena
pornje, kućište i električne veze identični su, me-  Prilikom godišnje kontrole
đutim PAPI uređaji zbog svojih posebnih svojstava
i načina funkcioniranja zahtijevaju posebne preg- Ova kontrola osigurava da su sve PAPI jedinice
lede. pravilno smještene u istoj horizontalnoj ravni s
maksimalnim odstupanjem od 5cm između jedini-
Kako bi se olakšala kontrola potrebno je označiti ca ili na nagibu maksimalno 1,25% i da su sve
PAPI jedinice prema podešenim kutovima (npr. A, jedinice smještene na istom pravcu okomito na
B, C i D od ruba USS prema vani). središnju crtu uzletno-sletne staze.
kolovoz 2010
Instalacija i održavanje PAPI jedinica vrši se u 4.3.4.2 Pregled podešenosti na mjestu

skladu s uputama proizvođača koristeći originalne
instrumente. Potrebno je voditi evidenciju preg- Prije provjere kutova usmjerenja potrebno je
leda, održavanja, zamjene dijelova ili cijelih jedini- provjeriti okomitu horizontalnost svake jedinice
ca. uređajem dobivenim od proizvođača (libela). Po-
dešavanje izvršiti s točnošću od 4 minute.
Nakon toga provjerava se kut usmjerenja svake

jedinice. Posebnu pažnju posvetiti rukovanju i
čuvanju uređaja za kontrolu PAPI kuta dobivenu
od proizvođača.
Interpretacija rezultata mjerenja prilikom pregle-

da:
 5 minuta u odnosu na teorijsku vrijed-

nost – bez posebnog podešavanja
 5-10 minuta u odnosu na teorijsku vrije-
dnost – podešavanje kuta usmjerenja
 Više od 10 minuta – isključenje PAPI sus-
tava (sve 4 jedinice) do otklanjanja kvara i
otkrivanje uzroka pomaka, dodatna kon-
trola kuta do stabilizacije
4.4 Fotometrijska mjerenja

Dopuniti!
kolovoz 2010
4.5 Raspored pregleda svjetiljki (osim fotometrije)
Kratica D T M PG G
Značenje Dnevno Tjedno Mjesečno Polugodišnje Godišnje
Funkcionalni pregled sustava svjetlosne signalizacije D

Vizualna provjera stupnjeva svjetlosnog intenziteta (po noći) G
Opća provjera isprepletenosti krugova G
Provjera nosača stojećih svjetiljki G
Provjera električnih spojeva stojećih svjetiljki G
Provjera optičkog djela i usmjerenost stojećih svjetiljki G
Provjera općeg stanja ugradnih svjetiljki, učvršćenje i usmjerenost , unutarnji spojevi, nepropus-
PG
nost, unutarnja čistoća podnožja
Provjera električnih spojeva ugradnih svjetiljki: stanje kabela i spoja (otpornost na povlačenje, nep-
PG
ropusnost, istrošenost)
Vizualni pregled stanja prizmi ugradnih svjetiljki, odsijača, stanja površine svjetiljke PG
Električno funkcioniranje svake PAPI jedinice D
Kontrola fizičke cjelovitosti PAPI jedinica D
Vizualna kontrola vegetacije ispred PAPI jedinica D
Kontrola čistoće jedinica PAPI, naročito prednjih stakala M
Vizualni pregled PAPI: podnožja, učvršćenje i temelji M
Vizualna kontrola prijelaza PAPI jedinica M
Vizualni pregled crvenih filtara, optičkih stakala i odsijača PAPI M
Kontrola horizontalnosti temelja PAPI jedinica G
Kontrola okomite horizontalnosti PAPI jedinica 3M
Kontrola kuta usmjerenja na mjestu PAPI jedinica 3M
Kontrola kuta i prijelaza PAPI jedinca iz zraka G
Kontrola kuta usmjerenja na mjestu jedinica ako su rezultati veći od 10' kuta M
kolovoz 2010
4.6 Kutovi pravca i usmjerenja svjetiljki

4.6.1 Prilaz kategorija I
Središnja crta
USS
Sekvenčna
bljeskajuća
svjetla
0 - 315 m 316 – 475 m 476 – 640 m 641 – 900 m

Minimalni glavni snop
Srednji svjetlosni intenzitet

kolovoz 2010
4.6.2 Prag
Krilna prečka praga
Srednji svjetlosni intenzitet: 10000cd
Svjetlo praga
Središnja crta
USS
Krilna prečka praga

kolovoz 2010
4.6.3 Rub USS
Širina uzletno-sletne staze 45m
Širina uzletno-sletne staze 60m
E = Maksimalni razmak iznosi 60 m za uzletno-sletnu stazu sa instrumentalnim prilazom,

100m za neistrumentalnu uzletno-sletnu stazu.

Srednji svjetlosni intenzitet
kolovoz 2010
4.6.4 Kraj USS

kolovoz 2010
Pregled tipova svjetiljki na Zračnoj luci Dubrovnik
Pozicija Tip Naziv Proizvođač

Prilaz 12 ZA413 High Intensity elevated approach Light CEGELEC
ZA117 Shallow Inset Touchdown Zone Light GEC
Prilaz 30 ZA450 Low Intensity elevated approach Light CEGELEC
Prag 12 ZA125 High Intensity inset threshold Light GEC
ZA411 High Intensity inset approach Light GEC
ZA151 High Intensity elevated runway edge Light ALSTOM
Prag 30 ZA151 High Intensity elevated runway edge Light ALSTOM
Rubna ZA163 High Intensity elevated runway edge Light ALSTOM
USS ZA151 High Intensity elevated runway edge Light ALSTOM
Kraj 30 ZA151 High Intensity elevated runway edge Light ALSTOM
ZA113 GEC
ZA172 Inset High Intensity Runway End Light CEGELEC
Kraj 12 ZA151 High Intensity elevated runway edge Light ALSTOM
Staze za ZA216/2 Taxiway edge elevated light ALSTOM
vožnju ZA202 Inset taxiway edge light CEGELEC
Karakteristike svjetiljki:
Pozicija Tip Srednji intenzitet glavnog Boja Ugrađena žarulja

snopa
(za snagu sijalice)
Prilaz 12 ZA413 21146cd (150W) Bijela 200W
ZA117 5000cd (100W) Bijela 200W
Prilaz 30 ZA450 - Bijela 100W
Prag 12 ZA125 10000cd (2x200W) Zelena 2x200W
ZA411/4 10000cd (2x200W) Zelena 2x200W
ZA151 Zelena 100W
Prag 30 ZA151 - Zelena 100W
Rubna ZA163 12066cd (100W) Bijela 100W
USS ZA151 12066cd (100W) Bijela 100W
Kraj 30 ZA151 Crvena 100W
ZA113 Crvena
ZA172 2598cd (200W) Crvena 100W
Kraj 12 ZA151 - Crvena 100W
Staze za ZA216/2 6cdmax(36W) Plava 45W
vožnju ZA202 - Plava 45W
Svjetla ObstiVision 15cd Crvena LED
prepreke K2
kolovoz 2010
5 Električni sustavi
5.1 Primarni krugovi prilaznih svjetala
kolovoz 2010
kolovoz 2010

Predavanja Odrzavanje AGL ZLD

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja Odrzavanje AGL ZLD

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Održavanje

dipl. ing. el.

Voditelj elektro službe

3 Aerodromska rasvjeta na tlu pisa po kojim pilot upravlja zrakoplovom

Aerodromska rasvjeta na tlu sastoji se od različi-

3.1 Aeronautička navigacija

 Pravila vizualnog letanja (VFR) (eng. Visu- VOR-DME (Distance measuring

Slika 3-1 Primjer aeronautičke karte

3.1.3 Precizni prilaz CAT I 3.2 Konstrukcija rasvjetnih tijela

3.1.5 Precizni prilaz CAT III

Zračna luka Dubrovnik opremljena je Slika 3-3 Ugradno svjetlo

3.3 Prilazna svjetla do udaljenosti 900 m od praga i pravocrtnog niza

Slika 3-4 Konfiguracija jednostavnog prilaza

3.3.2 Precizni prilaz CAT I

3.3.3 Precizni prilaz CAT II/III

Ako su na pozicijama niza rasvjetnih tijela u pro-

Slika 3-7 Dodatna svjetla za CAT II/III

Rasvjetna tijela postavljena u produžetku uzdužne

3.4 Svjetla praga

sastoji, iznosi približno 15 m. Kada je uzletno-

Jedinični izvori sustava svjetala središnje crte uz-

Grafički prikaz rasvjete prilaza i uzletno-

1. Prilazna svjetla CAT I

3.8 Svjetla područja dodira

vom za instrumentalni precizni prilaz kategorije II

Jedinični izvori svjetla sustava područja dodira

3.9 Svjetlosni pokazivači nagiba pri-

a) ako na uzletno-sletnu stazu slijeću avioni na

b) ako pilot bilo kojeg tipa zrakoplova ima poteš-

c) ako postoje objekti unutar prilazne površine

koji mogu dovesti u ozbiljnu opasnost zrakoplov u

Slika 3-10 PAPI jedinica

d) nalazeći se na visini koja je malo ispod nagiba

e) nalazeći se na visini koja je znatno ispod nagiba

Snop svjetlosti koji odašilju jedinični izvori sustava

Rubna svjetla staze za vožnju

Svjetla središnje crte USS

Slika 3-12 Svjetla staza za vožnju

3.14 Svjetlosni sustavi za uvođenje

sastoji se od dva svijetla uvođenja na pozici-

3.15 Znakovi vertikalne signalizacije 3.15.2 Informativni znakovi

Znakovi se dijele na znakove naredbi i informativ-

3.15.1 Znakovi naredbi

Grupi znakova naredbi pripadaju: znakovi s ozna-

Slika 3-13 Znak naredbe, pozicija za čekanje

4 Održavanje sustava svjetlos- odgovarajućoj slici u Dodatka 2 Pravilnika o aero-

Tabela 4-1 Uzletno-sletna staza za precizni prilaz kategorije I

Funkcija Maksimalni postotak Dodatne upute za svjetiljke izvan funkcije

Sigurnosna svjetala tip B (ugradna) - 2 susjedne svjetiljke ili više od 2 svjetiljke

Tabela 4-2 Uzletno-sletna staza za precizni prilaz kategorije II/III

Funkcija Maksimalni postotak Dodatne upute za svjetiljke izvan funkcije

Funkcija Maksimalni postotak Dodatne upute za svjetiljke izvan funkcije

Funkcija Maksimalni postotak Dodatne upute za svjetiljke izvan funkcije

Sigurnosna svjetala tip A (stojeća) - Bez neispravne svjetiljke

Maksimalni broj neispravnih svjetiljki za sustave Zračne luke Dubrovnik

4.3 Pregledi svjetiljki svjetlosnog 4.3.1 Opće funkcionalne provjere

svjetla praga).  Čišćenje korodiranih dijelova potpor-

Instalacija i održavanje PAPI jedinica vrši se u 4.3.4.2 Pregled podešenosti na mjestu

Nakon toga provjerava se kut usmjerenja svake

Interpretacija rezultata mjerenja prilikom pregle-

 5 minuta u odnosu na teorijsku vrijed-

4.4 Fotometrijska mjerenja

4.5 Raspored pregleda svjetiljki (osim fotometrije)

Funkcionalni pregled sustava svjetlosne signalizacije D