Professional Documents
Culture Documents
SUSTAV BALASTA
Na po etku usisne cijevi balasta, postavlja se zvono na visini promjera usisne cijevi od dna tanka, zbog smanjenja lokalnog otpora strujanja.
U svrhu sigurnijeg pumpanja, u balastnim se tankovima mogu postaviti jedna ili dvije usisne cijevi.
Brzina strujanja vode u cijevima sustava balsta ne smije biti manja od 2 m/s.
Usisna ko ara
SUSTAV KALJU E
Sustavi balasta i kalju e imaju odvojene funkcije, ali su ipak me usobno spojeni cjevovodima. Ovi cjevovodi trebaju biti tako raspore eni da svaki od ova dva sustava mo e odvojeno djelovati. Zato za obavljanje ovih slu bi moraju biti predvi ene najmanje dvije pumpe.
Brodovi moraju imati zadovoljavaju i sustav pumpi koje su u stanju ispumpavati vodu iz bilo kojega prostora i isu ivati bilo koji vodonepropusni prostor na brodu, isklju uju i balastne tankove, tankove goriva, ulja i slatke vode, jer oni imaju svoja posebna sredstva za punjenje i pra njenje koja su neovisna o sustavu kalju e.
Kapacitet i broj pumpi sustava kalju e, te njihov raspored i na in pogona propisani su pravilima klasifikacijskih zavoda i konvencijom SOLAS (International convention on SAFETY OF LIFE AT SEA). Kapacitet pumpi sustava kalju e odre uje se prema sljede em izrazu:
Q!
5,75 2 3 du m h 10 3
gdje je du unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kalju e izra en u mm.
Unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kalju e odre uje se prema izrazu:
du 1,68 L B D
25 mm
gdje je: L duljina broda me u okomicama izra ena u m, B najve a irina uronjenog dijela broda izra ena u m, D dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izra ena u m. Unutarnji promjeri cijevi ogranaka sustava kalju e u skladi tima i strojarnici odre uju se prema izrazu:
du
gdje je:
2,15 C B D 25 mm
C duljina prostora izra ena u m, B Najve a irina uronjenog dijela broda izra ena u m, D dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izra ena u m. Brzina strujanja vode u glavnoj liniji kalju nog cjevovoda ne smije biti manja od 2 m/s.
Pumpe sustava kalju e mogu se koristiti za slu bu balasta, za slu bu po ara i za op u slu bu. Pumpe namijenjene za sustav kalju e trebaju biti samocrpnog tipa. Pumpe si u kalju u iz posebnih zdenaca raspore enih u strojarnici, skladi tima i drugim prostorima. U tu svrhu nu no je osigurati rad pumpi pri svim nagibima broda. Veli ina zdenaca ne smije biti manja od 0,15 m3. U svrhu zadr avanja ne isto a, na po ecima usisnih ogranaka cjevovoda postavljaju se ko are od probu enog lima s rupama ne manjim od 10 mm i ukupne povr ine svijetlog presjeka dva puta ve eg od presjeka ogranka cijevi. Pumpanje kalju e se provodi preko zaporno nepovratnog ventila. Vratilo ovog ventila s kota em za upravljanje treba biti produljeno iznad podnica na najmanje 460 mm. Ako je strojarnica broda smje tena na krmi broda, na prednjoj pregradi se smje taju ventilske stanice zaporno-nepovratnog tipa. Preko njih se crpi kalju a iz skladi ta i drugih prostora. Ovakvim rje enjem ventilskih stanica sprje ava se naplavljivanje prostora preko usisa mora.
Odu ne cijevi na otvorenoj palubi moraju imati sigurnosnu mre icu, koja treba biti skidljiva radi i enja. Povr ina popre nog presjeka odu ne cijevi mora biti 1,5 puta ve a od povr ine presjeka nalijevne cijevi za tankove goriva, a 1,25 puta ve a za tankove vode.
Prelijevne cijevi slu e da se prilikom punjenja tankova teku ina ne bi prelijevala kroz odu ne cijevi po palubi, a isto tako da se sprije i porast tlaka u tanku iznad konstrukcijski dopu tenog tlaka. Prelijevne cijevi tankova goriva i ulja za podmazivanje vode se u poseban tank za prelijevanje prikladne zapremine. Prelijevne cijevi imaju kontrolno staklo koje slu i za pra enje prelijevanja ili se koristi alarm upozorenja. Povr ina popre nog presjeka prelijevne cijevi mora biti 1,25 puta ve a od povr ine presjeka nalijevne cijevi kojom se puni tank. Zapremina prelijevnog tanka treba biti dovoljna da osigura koli inu preljeva koja odgovara za 10 minuta rada pumpe kojom se pripadni tank puni.
Na ve im brodovima gdje u strojarnici postoji vi e talo nih tankova i dnevnih tankova te kog i dizelskog goriva, u cilju smanjenja posebnih odu nih i prelijevnih cijevi, mo e se predvidjeti rje enje prema sljede oj slici:
Visina razine teku ine u tankovima ili prostorima mo e se mjeriti pomo u tapova ili mjernih traka koje se spu taju kroz posebne cijevi, koje se nazivaju sondne cijevi. Na palubi je predvi en otvor s epom koji je u normalnim prilikama zatvoren. Na njega se nadovezuje cijev koja se spu ta do dna tanka. Izlazni krajevi cijevi za sondiranje tankova goriva i ulja ne smiju zavr avati u prostorijama za putnike i posadu, niti u prostorijama u kojima postoji opasnost od izbijanja po ara uslijed izlijevanja iz cijevi. Izlazni krajevi sondnih cijevi ne smiju zavr avati u prostorijama strojeva. Zdenci za pumpanje kalju e iz skladi ta broda opremljeni su cijevima za sondiranje. Pored kontrole stanja razine u kalju nom zdencu, ugra uje se i alarm upozorenja o prekomjernoj razini. Sondne cijevi trebaju zavr avati na pristupa ni mjestima radi mogu nosti mjerenja, a treba ih voditi kroz za ti ena mjesta i prostore. Sondne cijevi tankova pitke vode trebaju biti podignute pribli no 600 mm iznad palube i imati na kraju ep s navojem.