Upravljanje balastnim vodama

Problem balastnih voda

Prijenos stranih vrsta

Ekoloki problemi
Ekonomski problemi
Problem utjecaja na ljudsko zdravlje
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Balastne vode mogu sadravati oblike
razliitih organizama
CISTE (dinoflagelati fitoplanktonski
organizmi)
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Balastne vode mogu
sadravati oblike razliitih
organizama
CISTE (dinoflagelati
fitoplanktonski organizmi)
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Iako odreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih moe preivjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
Najpoznatiji je unos koljkaa ZEBRASTA DAGNJA (Dreissena polymorpha)
u Velika jezera, koji se rairio na 40% unutarnjih voda, i uzrokovao je
trokove monitoringa i preventive vee od jedne milijarde USD.
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Iako odreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih moe preivjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
Najpoznatiji je unos koljkaa ZEBRASTA DAGNJA (Dreissena polymorpha)
u Velika jezera, koji se rairio na 40% unutarnjih voda, i uzrokovao je
trokove monitoringa i preventive vee od jedne milijarde USD.
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Iako odreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih moe preivjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
Unos rebraa Mnemiopsis leidy u Crno more doveo je do unitavanja
planktona to je imalo za posljedicu propast ribarske industrije.
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Iako odreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih moe preivjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
Unos rebraa Mnemiopsis leidy u Crno more doveo je do unitavanja
planktona to je imalo za posljedicu propast ribarske industrije.
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Iako odreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih moe preivjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
Unos rebraa Mnemiopsis leidy u Crno more doveo je do unitavanja
planktona to je imalo za posljedicu propast ribarske industrije.
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Iako odreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih moe preivjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
Unos toksinog dinoflagelata roda Alexandrium koji se dogodio u vodama
Australije osobito je opasan jer ga apsorbiraju koljkai. Zaraeni koljkai,
primjerice kamenice, koje se konzumiraju sirove, mogu uzrokovati paralizu
i ak smrt ljudi.
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Iako odreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih moe preivjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
Gymnodinium catenatum - toksina alga koja moe uzrokovati cvjetanje
mora, toksini koje proizvodi mogu prouzroiti paralitiko trovanje (PSP).
 Primjeri problema uzrokovanih balastnim
vodama
Iako odreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav, prolazak
kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i uvjete u balastnim
tankovima, dio ih moe preivjeti u tankovima ili sedimentu, tijekom
putovanja koja traju i nekoliko tjedana.
Prijenos bakterije Vibrio cholerae bio je uzrokom epidemije kolere u ileu.
Metode obrade brodskoga vodenog balasta

Obrada se moe provoditi na:

brodu,
postrojenju na kopnu
ili na za to namijenjenom brodu (bari) u luci ukrcaja.
Svaki od navedenih postupaka mora biti u skladu sa zahtjevima
propisanima u Meunarodnoj konvenciji za nadzor i postupanje brodskim
vodenim balastom i sedimentom, odranoj u Londonu 2004. godine.
Konvencija predvia izmjenu balasta i proceduru izmjene, te mogunost
odobravanja, tj. testiranja sustava obrade na brdu radi dokazivanja njegove
uinkovitosti
Metode obrade brodskoga vodenog balasta
Metode zbrinjavanja balastnih voda:
- Izmjena balasta na otvorenom moru
sekvencijalna metoda (rebalastiranje
metoda prepumpavanja (flow-through
brazilska metoda ispiranja
- Obrada
Mehanika (metode: filtracija, separacija)
Fizika (metode: grijanje, zraenje, ultrazvuk)
Kemijska (metode: dezinfekcija, ionizacija,obrade biocidima)
- Odlaganje
Prihvat
Povrat
Metode obrade brodskoga vodenog balasta
Sigurnost
naprezanja brodske konstrukcije
Tehnika djelotvornost
to vee odstranjenje potencijalno
opasnih organizama (Meunarodna
konvencija o kontroli i upravljanju
brodskim balastnim vodama i
sedimentima)
Ekoloka prihvatljivost
poduzete mjere u zbrinjavanju
balastnih voda koje nee imati druge
tetne posljedice (odabir lokacije
uzimanja i isputanja balasta)
Metode obrade brodskoga vodenog balasta

Ekonomska isplativost
Niske trokove ugradnje postrojenja za
obradu i niske trokove iskoritavanja.
Praktina primjena
trajanje obrade, automatiziranost
procesa, kompleksnost izvedbe i
mogunost kvara ili zastoja ureaja.

Za djelotvornost metode izmjene balasta

nuno je izmijeniti 95% sadraja
balastnih tankova
 Izmjena balasta na otvorenom moru
Najjednostavnija metoda
(mogunost provedbe bez
ugradnje dodatne opreme)
Trenutno najvie u primjeni
Prednosti
zbog provoenja izmjene tijekom samog
putovanja, brod gubi relativno malo
vremena
nije potrebna nikakva dodatna oprema ni
obuka posade tako da su kapitalni
trokovi mali, a sam proces je
jednostavan za provedbu,
provedba zakona o izmjeni balastnih
voda moe se lako kontrolirati jer su vode
otvorenih mora slanije od priobalnih, a
tu razliku lako mogu kontrolirati luke
vlasti
 Izmjena balasta na otvorenom moru

Nedostaci
teko je potpuno ukloniti sve
sedimente sa dna balastnih tankova
organizmi uhvaeni za bokove
tankova nee biti pravovremeno
uklonjeni
izmjena balastnih voda po valovitom
moru je nesigurna za brod
 Izmjena balasta na otvorenom moru

Sekvencijalna metoda
Metoda izmjene balastne vode kada se
isprazne pojedini balastni tankovi
(sekvencijalno) i napune morskom
vodom koja sadri mali broj
organizama.
Cjelokupna koliina balastne vode
odreenog tanka se ispusti do usisa i u
taj tank se ukrca isti balast otvorenog
mora, te se smatra da organizmi u
njemu nee preivjeti u obalnim
vodama.
 Izmjena balasta na otvorenom moru

Sekvencijalna metoda
Balastni tankovi se prazne i pune jedan po
jedan. Osnovni nedostatak ove metode je
postizanje opasno velikih vrijednosti
sminih sila izmeu praznog i susjednog
punog balastnog tanka, tako da je za
brodove velike nosivosti neprihvatljiva.
Kod veih brodova mogua je primjena
dijagonalne sekvencijalne metode
izmjene balasta
Koja e se metoda u praksi primijeniti
ovisi o smjetaju balastnih tankova,
njihovom kapacitetu, utjecaju na uzdunu
vrstou broda,utjecaju na uvjete
plovidbe itd.
 Izmjena balasta na otvorenom moru

Metoda prepumpavanja (engl.

Flow through)
Postupak izmjene balasta istovremenim
ukrcavanjem iste balastne vode i
iskrcavanjem stare.
Metoda izmjene balasta pri kojoj balastne
pumpe upumpavaju vodu usisanu iz
oceana u balastne tankove.
Tankovi su uvijek napunjeni do vrha
morskom vodom, a viak vode izlazi kroz
odunike smjetene na vrhu tanka ili kroz
poklopce tankova.
 Izmjena balasta na otvorenom moru

Metoda prepumpavanja (engl.

Flow through)
Da bi se postigla 95% izmjena balastne
vode potrebno je kroz tank prepumpati
trostruko veu koliinu (za volumen
tanka 5 000 m3 kroz tank je potrebno
prepumpati 15 000 m3 za postizanje
95% istoe. )
 Izmjena balasta na otvorenom moru

Metoda prepumpavanja (engl.

Flow through)
Osim relativno puno utroenog vremena
za postizanje odreene istoe balasta,
nedostaci ove metode su:
Poslije trostruke izmjene balastne vode
ostaje jo 5 % starog balasta
Koliina isputenih morskih organizama
nije proporcionalna izmjenjenim
koliinama balastnih voda jer dio
organizama migrira u sedimentne
nakupine na dnu ili u ostale prostore
odakle se teko ispiru
 Izmjena balasta na otvorenom moru

Brazilska metoda ispiranja

Posebna metoda prepumpavanja
kojom se izbjegavaju visoki tlakovi na
stjenke balastnih tankova.
isti balast se upumpava kroz cjevovod
za pranje tankova koji se nalazi na vrhu
tanka, a mijeana balastna voda iz
tanka se odvodi balastnim cjevovodom
 Izmjena balasta na otvorenom moru

Brazilska metoda ispiranja

Osnovna prednost metode ispiranja
balasta u usporedbi s metodom
prepumpavanja je visoka propusnost
balastnih cjevovoda, pa nema tetnih
tlakova, ali za primjenu ove metode
potrebna je adaptacija sustava
cjevovoda za pranje tankova
Nedostatak ove metode je smanjeno
mijeanje starog i novog balasta u
usporedbi s protonom metodom, pa je
i manja efikasnost u izmjeni
organizama.
 Izmjena balasta na otvorenom moru

Brazilska metoda ispiranja

Osnovna prednost Brazilske metode
ispiranja balasta u usporedbi s
metodom sekvencijalne izmjene je to
tank ostaje trajno napunjen vodom
ime se onemoguava utjecaj
slobodnih povrina na stabilitet broda
kao i utjecaji promjene rasporeda masa
na brodu, to takoer znai da u mirnoj
vodi nema promjena sminih sila i
momenata savijanja.
METODE OBRADE BRODSKOG BALASTA

Primarne metode
Sekundarne metode
 Zahtjevi koji se postavljaju prilikom odabira
metode postupanja balastom

Sigurnost za brod i posadu broda

Prihvatljivost za okoli (kod nekih metoda postie se zadovoljavajua bioloka

efikasnost, ali obraeni isputeni balast moe tetno djelovati na morski okoli).

Potpuna bioloka efikasnost koja predstavlja stupanj inaktivacije, odstranjivanja

alohtonih organizama.

Nii trokovi (kapitalni i operativni)

Primjenjivost na brodske uvjete (kompatibilnost s postojeim brodskim

sustavima, jednostavnost rukovanja i odravanja, kompleksnost izvedbe).
 Metode obrade vodenog balasta

Toplinske metode mogu biti primjenjive

na brodove s relativno duim
putovanjima (preko 10 dana) ili na
tankerima za prijevoz sirove nafte.

Mehanike su optimalne u prvom

stupnju obrade jer eliminiraju vee
organizme.

Kemijske metode, iako bioloki efikasne,

tetne su po morski okoli.

Kombiniranim metodama postie se

najvei uinak uklanjanja organizama iz
balastnih voda
 Primarne metode
obrade
Mehanike metode
Filtracija
Hidrociklonska
separacija
Centrifugalna
separacija
 Filtracija
proces koji se kontinuirano provodi kroz mreicu
propusnu samo za tekuu fazu i vrstu fazu s
promjerom estica manjim od promjera mreice.
vrste estice veeg promjera ostaju na mreici i
talogu koji se pri tom stvara.
Strujanje kroz filter obino se provodi iz sredine
prema obodu filtra. Pri filtraciji brodskog vodenog
balasta odvajaju se organizmi od vodenog balasta s
pomou poroznih materijala.
Na filterima e zaostati naslage organizama ija je
koliina proporcionalna propusnosti filtera. to je
propusnost manja vea je efikasnost odvajanja, ali
to ima za posljedicu manji protok kroz filter.
Proces filtracije zahtijeva periodiko ienje filtera
u radu. Izbor propusnosti filtera ovisi o tome koje
se organizme eli odstraniti.
 Pjeana filtracija
Brza pjeana filtracija se ve rabi u obradi
pitke i otpadne vode. Pjeanom filtracijom
odstranjuju se organizmi i ublaava
zamuenost vode.
Odstranjivanje organizama zasniva se na
mehanikom filtriranju organizama koji su vei
od pora filtara, zadravanju manjih estica i
organizama u porama, taloenju u aktivnom
sloju filtara
Ovi filtri zadravaju estice u rasponu od 1,5
do 60 m. Porast protoka dovodi do
smanjenja efikasnosti filtara. Ova metoda
moe imati primjenu u kopnenim
postrojenjima.
 Membranska filtracija
Membranski filtri mogu ukloniti bakterije i viruse iz
vode ako imaju veliinu pora manju od 0,1 m.
Virusi se uklanjaju adsorpcijom na membrani i u
neistoi koja se nataloi na membrani.
Membrana zadrava organizme koji apsorbiraju viruse
u retencionim slojevima.
Za zatitu membrana od veih estica slui
predfiltracija filtrima od 50 m do 200 m, a za zatitu
polimera od kojih su napravljene membrane potrebno
je prilagoditi ph vrijednosti balastne vode.
Zbog visokih kapitalnih trokova i trokova u radu,
membranskim se filtrima koristi samo za manja
postrojenja za obradu pitkih voda na kopnu.
Prema Owenu ukupni trokovi membranske filtracije
su od 12 do 22 puta vei od onih za druge metode
obrade.
 Granularna filtracija
Granularna filtracija osniva se na prolasku balastne
vode kroz zrnate filtre.
Uinkovito se proiivanje postie kada se
prilikom filtracije koristi sredstvima za koagulaciju
koja vezuju fino rasprene estice potpomaui
njihovo zadravanje na filtru.
Sredstvo za koagulaciju mogu biti metalne soli, kao
to su aluminijev sulfat i eljezni sulfat.
Kroz zrnate filtre balastna voda prolazi slobodnim
padom u otvorenim bazenima ili tankovima.
Zbog relativno velike zahtijevane povrine metoda
nije primjenjiva na brodovima, ve u postrojenjima
na kopnu
 Antiosmotska filtracija
Antiosmotska filtracija zasniva se na prolasku balastne vode kroz
vlaknaste membrane veliine otvora od oko 0,01 m.

Ultrafiltracijom i antiosmotskom filtracijom mogue je iz balastne vode

ukloniti i gotovo sve viruse.

Iako su trokovi za ovu metodu veliki, ipak se ti trokovi sve veom

primjenom polako smanjuju i neki istraivai preporuuju ugradnju
antiosmotskih ureaja na cruisere
 Antiosmotska filtracija
Za pravilno razumijevanje antiosmoskog procesa pogodno je poi od
pojma procesa osmoze.
Osmoza je spontani prolazak vode kroz polupropusnu membranu.
Kada se u posudi postavi polupropusna membrana i s jedne strane nje
ulije morska, a s druge slatka voda, prirodna je tenja slatke vode da
prostrujava kroz membranu prema morskoj vodi, tj. obavlja se
prostrujavanje tekuine manje gustoe prema tekuini vee gustoe.
Takav prirodni fenomen zove se osmoza.
Da bi se uspostavio obrnuti proces, mora se uspostaviti tlak - koji je vei
od osmotskog tlaka, na strani morske vode, tako da sada morska voda
prostrujava kroz membranu prema slatkoj vodi. Taj obrnuti proces naziva
se reverzibilna osmoza ili antiosmoza.
Proces se na brodovima ve rabi za dobivanje slatke vode iz morske vode
(Kurtela11). Polupropusna membrana proputa vodu, dok soli, minerali i
organizmi ne mogu proi kroz nju.
 Sedimentacija
Sedimentacija ili taloenje odvija se u tanku uz
pomo gravitacije.
Tee estice, sedimenti i veina organizama s
vremenom padaju na dno tanka. Kako sve estice i
organizmi nisu tei od vode, potrebno je dodavati
sredstva za zgruavanje, tj. koagulante.
Oni vezuju i skupljaju manje estice u vee,
pospjeujui njihovo padanje na dno tanka.
Obraena se voda uvijek usisava pri vrhu tanka, a
sedimenti i organizmi periodiki se prazne s
njegova dna pripadajuim cjevovodom.
 Flotacija
Flotacija ili isplutavanje osniva se na ubrizgavanju malih
mjehuria zraka pri ulasku balastne vode u tank.
Nakon ubrizgavanja zraka u proces se dodaje sredstvo za
zgruavanje koje se vezuje za estice, tj. organizme i zrak.
Novonastale pahuljice imaju manju gustou od balastne
vode i isplutavaju na povrinu tanka.
Flotacija je uinkovita za odstranjivanje alga.
Ova je metoda tri do etiri puta bra od sedimentacije i pri
tome zahtijeva manju povrinu tanka ili bazena.
cijena instalacije je vea zbog sustava za ubrizgavanje zraka,
a prilikom rada na povrini tanka zamuuje se tekuina.
Pri ovoj metodi proieni se balast odvodi s dna tanka, a
slojevi s povrine tanka odstranjuju se posebnim
eljevima. Procjena brzine u procesu flotacije (vflot) ovisi
o vrsti flotacije i sastavu estica koje se uklanjaju.
 Hidrociklonska separacija
Naelo rada zasniva se na ubrzanju estica i
odvajanju lake faze od tee zbog razlike
gustoa.
Centrifugalna sila potiskuje organizme i
sedimente zbog njihove mase prema stjenci
hidrociklona, te klize sve do donjeg izlaza, a
proieni balast ostaje u sredinjem dijelu.
Hidrociklonskom separacijom se ne moe postii
efikasnost odstranjivanja organizama kao kod
filtracije, ali:
nema gubitaka protoka balastne vode
nema gubitaka vremena ienja filtra
nema nikakvih pokretnih dijelova
zanemarivo odravanje
mali gabariti
niska cijena
mogu se koristiti za brodske balastne sustave
najveih kapaciteta
Proces centrifugalne mehanike separacije

Slini rezultati kao kod hidrociklonskog

separatora, ali je sloenije konstrukcije jer sadri
rotirajue dijelove na mehaniki pogon
(uglavnom elektromotore)
Osniva se na odjeljivanju tekue i vrste faze
unutar bubnja koji rotira bez vanjskog pogona,
ve se koristi energija tekuine. Talog se kupi na
periferiji bubnja i periodiki isti nakon
zaustavljanja separatora.
 Fizikalne
UV zraenje
Ultrazvuk
Magnetska metoda
Toplinska metoda
Pulsirajua plazma
 UV zraenje
Ova je metoda najuinkovitija za uklanjanje mikroorganizama, tako da bi
trebala biti kombinirana s nekom drugom metodom kako bi efikasno uklonila
sve organizme iz balastnih voda. Najvei nedostatak ove metode je
neefikasnost UV svjetla u vodi bogatoj organizmima koja sadri dosta soli i
minerala, tako da bi balastne vode prije tretmana trebale prvo proi kroz neke
filtracijske ureaje.
Razarajui uinak UV zraenja koristi se za kontrolu mikroorganizama u pitkoj i
otpadnoj vodi te u industrijskim postrojenjima. UV zraenje ovisno o koritenoj
dozi moe biti efikasno za inaktivaciju velikog broja organizama kao to su
virusi, bakterije, alge, praivotinje. Doza koja je potrebna za potpunu
inaktivaciju suma je intenziteta zraenja i vremena izlaganja. Postoji
mogunost da izlaganje organizma zraenju izazove promjene na staninom
genetskom materijalu organizma (DNA strukturi).
 Ultrazvuk
Metode zasnivane na ultrazvuku - metode se temelje na koritenju visokih
frekvencija koje izazivaju vibracije u vodi proizvodei fizikalne i kemijske
efekte. Postoje dvije vrsta ultrazvuka; ultrazvuk niskog i ultrazvuk visokog
intenziteta. Ultrazvuk niskog intenziteta nije primjenjiv za inaktivaciju
organizama, dok se ultrazvuk visokog intenziteta izmeu 20 kHz i 100 kHz
moe koristiti za inaktivaciju organizama.
 Magnetska metoda
Direktan nain za uklanjanje nekih beskraljenjaka npr.
zebrasta dagnja.
Indirektno dolazi do koagulacije organizama i
suspendiranih estica upotrebom kemikalija, zatim jako
magnetsko polje uklanja ostatak, nisu potrebni biocidi
 Toplinska metoda
Razvoj i koritenje toplinskih metoda za inaktivaciju morskih organizama zapoinje
s ispitivanjima u cilju sprjeavanja irenja zebraste dagnje (Dreissena polymorpha)
u stacionarnim postrojenjima.
Kod ove metode toplinska energija dobivena od brodskih toplinskih strojeva i
ureaja koristi se za zagrijavanje vodenog balasta tijekom putovanja u balastu.
Toplina se moe dobivati iz glavnog motora odnosno sustava rashladne vode ili
sustava ispuha.
U sustavu ispuha ispuni plinovi predaju toplinu vodi u utilizacijskim kotlovima te
se dobivena para moe koristiti za zagrijavanje balasta.
Zagrijavanje balasta obavlja se u izmjenjivaima topline
Kad se toplina dobiva iz sustava ispuha zagrijavanje balasta obavlja se u
izmjenjivau topline, tako da balast recirkulira izmeu balastnog tanka i
izmjenjivaa. Postoji mogunost ugradnje posebnog tanka za obradu manjeg
kapaciteta u kome bi se postigla via temperatura i dulje vrijeme tretmana.
 Toplinska metoda
Sva istraivanja obrade balastnih voda toplinskom metodom potekla su od
znaajnog rada Bolcha i Hallegraeffa 1993.godine kada su objavili rezultate
istraivanja na cistama dinoflagelata (Gymnodinium catenatum).
Istraivanjem ove vrste na temperaturi od 40 do 45C u vremenskom trajanju od 30
do 90 sekundi ustanovljeno je njeno potpuno ugibanje.
Drugo ispitivanje je bilo izmeu Port Hedlanda i Mizushime (Japan). Ovim
ispitivanjem i labaratorijskim istraivanjem bilo je ustanovljeno da otrovne alge
ugibaju ako su 4 do 5 sati izloene temperaturi od 38C.
Istraivanjem je dokazano da se grijanjem balastnih voda ispunim plinovima
motora, temperatura od 38C postigne u periodu od 30 sati plovidbe.
Istraivanja su pokazala da je kod tretmana balastne vode na 38C uniten sav
zooplankton, a preivio je samo poneki fitoplankton
 Toplinska metoda
U otvorenom krugu cirkulacije zagrijana se voda s izlaza iz glavnog
pogonskog brodskog dizel motora dovodi balastnim cjevovodima u
balastni tank, a viak balastne vode izlazi iz balastnog tanka
odunikom, te kroz ostale izvore, kao to su otvori za inspekciju
Toplinskim obradama balastne vode u zatvorenom krugu
cirkulacije nastoji se ubrzati cjelokupan proces obrade.
Toplinski gubitci kod ovih metoda su znatno smanjeni koritenjem
izmjenjivaa topline, a obraena balastna voda se ne mijea s
oceanskom vodom u balastnim tankovima.
Grijanje balastnih voda na temperaturu izmeu 35 i 45C u duem
periodu vremena je efektivno pri odstranjivanju veih organizama
poput riba, ali manje uinkovitu pri otklanjanju mikroorganizama.
 Pulsirajua plazma
Obrada vodenog balasta pulsirajuom
plazmom zasniva se na djelovanju elektrino
provodljivog plina.
 Kemijske metode obrade
Za odreene biocide laboratorijski i s pomou ogranienih istraivanja na brodovima
dokazana je uinkovitost u obradi vodenog balasta.
Biocidi se dijele na organske biocide i anorganske biocide.
Anorganski (klor, ozon, vodikov peroksid) djeluju oksidativno, odnosno, oduzimaju kisik
organizmima to rezultira unitavanjem staninih membrana i njihovim ugibanjem.
Poznato je njihovo koritenje u industriji i kod obrade pitke i otpadne vode.
Organski biocidi (glikolna kiselina, perocetna kiselina, gluteraldehid) djeluju kao pesticidi,
toksino i oksidativno unitavajui vitalne funkcije organizma i metabolizma.

Biocidi se direktno dodaju u vodeni balast pomou dozator pumpi na usisnom cjevovodu
balastnih pumpi. Obrada se odvija za vrijeme operacije balastiranja.
Kemijske metode ipak predstavljaju odreenu opasnost za sigurnost posade i nisu
prihvatljive sa stanovita zatite, morskog okolia stoga se pretpostavlja da e njihova
primjena na brodovima biti vrlo ograniena.
Biocidi su spojevi ili smjese spojeva koji su sposobni zaustaviti ili unititi rast ivih
organizama.
 Kloriranje
klor je najraireniji biocid najveim dijelom zbog svoje
cijene i izgledno je da e se i dalje koristiti kao vanije
sredstvo za dezinfekciju pitke vode.
U morskoj vodi klor je efikasan za inaktivaciju vegetativnih
oblika bakterija i virusa, a neuinkovit je kod cisti
dinoflagelata.
Moe se dodavati u razliitim oblicima kao to su
elementarni klor, tekui natrijev hipoklorid ili kalcijev
hipoklorid u prahu ili tabletama.
U morskoj vodi klor brzo reagira s bromidom to proces
dezinfekcije razlikuje od onoga u slatkoj vodi.
 Deoksidacija
ovaj nain obrade zasniva se na oduzimanju otopljenog
kisika iz vodenog balasta.
Eliminacija kisika postie se dodavanjem kemikalija
ispiranjem duikom ili vakuumiranjem.
Ispiranje duikom je prihvatljivo za brodove koji na sebi
imaju generator inertnog plina budui je postotak
duika proizvedenom inertnom plinu oko 90 posto.
Ova metoda je djelomino efikasna jer odstranjuje
samo one organizme koji ne mogu preivjeti u okoliu
sa malim udjelom kisika.
 Premazi balastnih tankova
antivegetativne boje koje se koriste za sprjeavanje
nastanka obraslina na trupu brodova mogu posluiti za
odreenu inaktivaciju organizama u balastnim tankovima.
Bojanje balastnih tankova moe se izvesti za vrijeme
gradnje novoga broda ili tijekom dokovanja broda.
Naelno su u primjeni 2 tipa boja:
boje na bazi silikona koje sprjeavaju prianjanje organizama na
povrinu tankova
biocidne boje koje permanentno otputaju odreene koliine
biocida te ubijaju organizme koji se pokuavaju nastaniti na
povrini tankova
 Ozonizacija

manje tetni nusproizvodi, najistaknutiji je bromat

zahtijeva relativno sloenu opremu za stvaranje ozona i za njegovo potapanje u
vodi
kao jak dezinficijens u kratko vrijeme usmrti organizme oko sebe, a s obzirom
da je nestabilan i ne reaktivan, najee prelazi brzo u kisik i time nakon
obrade nema tetnih ostataka kao kod klora
Tretman ozonom inaktivira velike koliine bakterija, fitoplanktona i
zooplanktona. Najvee smanjenje broja organizama uoeno je za bakterije
99,99%, zatim za dinoflagelate 99%, te 96% za zooplankton.
 Ozonizacija

Ozon nema iste kemijske reakcije u slatkim vodam i moru, zbog veeg prisustva
iona broma u moru, s kojima reagira.
Ovo istraivanje je pokazalo da nije ozon primarni biocid, kako se na poetku
istraivanja mislilo, ve su se hipobromasta kiselina i hipobromitni ion
(HOBr/OBr-) pokazali kao jaki dezinficijensi.
Ovo je posebice vano kada se tijekom putovanja u vodenom balastu prenose
organizmi s visokim fekunditetom, odnosno visokim reproduktivnim
potencijalom, jer ovi bromovi spojevi mogu sprijeiti poveanje populacije
ovakvih organizama.
 Klor-dioksid (ClO2)
kao i ozon i klor, klor dioksid je oksidacijski biocid, a ne metaboliki
toksin.
To znai da klor dioksid ubija mikroorganizme prekidanjem transporta
hranjivih tvari preko stanine stjenke, ne prekida same metabolike
procese.
Od oksidirajuih biocida, klor-dioksid je najselektivniji oksidans. Oba,
ozon i klor su mnogo vie reaktivni nego klor-dioksid.
Klor-dioksid je najefektivniji kada je pH izmeu 4 i10.
Utjecaj na koroziju je relativno nizak, kao i na okoli
 Obrada balastnih voda natrij kloridom
(NaCl)
Laboratorijski eksperimenti, provedeni na istraivanju
organizama u Velikim jezerima su pokazali da NaCl moe
unititi iroki raspon slatkovodnih i oceanskih zooplanktona,
kroz kratko vrijeme, kada se koristiti minimalna koncentracija
NaCl -a od 77.
Utvreno je da nakon to je dolo do mijeanja unesene soli u
vodu balastnog tanka, otprilike nakon 25 h izlaganja
organizama 45 salamuri ili 1 h izloenosti 115 salamuri
je potrebno za uinkovito istrjebljenje slatkovodnih
zooplanktona.
 Odlaganje: Prihvat i Povrat

Izdvajanje ukrcajnih balastnih voda podrazumijeva da izvozne luke i terminali

moraju omoguiti prihvat balastnih voda koje su dopremljene iz obalnih mora
drugih regija.
Potekoe su velika koliina vode koja se doprema s brodovima, posebice tankera,
odlaganje tih voda u izdvojene prostore,a zbrinjavanje nekom od metoda obrade,
uzrokovalo bi dodatno zadravanje broda u luci.
Prva i jedna od rijetkih luka koja je instalirala takve ureaje je Vancouver, gdje se
moe zbrinuti oko 1000m3 bal. voda na sat.
Povratak i isputanje balastnih voda u istom lukom bazenu u kojem su bile
ukrcane, mogue je kod putnikih brodova koji plove plovidbenim redom i vraaju
se u luku polaska.
 Odlaganje: Prihvat i Povrat
Jedan od najefikasnijih naina koji bi sprijeio irenje neeljenih
organizama bio bi da se zabrani isputanje balastnih voda u lukama.
U tom sluaju balastne vode bi se ispumpavale u posebne balastne
tankove smjetene u lukama ili pokraj njih.
Ta opcija ukljuuje filtriranje te terminalni, kemijski i radijacijski tretman
balastnih voda kako bi se unitili svi ivi organizmi.
Problem tog rjeenja je skupoa izvedbe i nedostatak prostora za izgradnju
balastnih tankova u ve postojeim lukama.
Takva postrojenja mogla bi biti instalirana i na brodovima, ali to je jo
skuplja opcija.
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
Kako bi se pravno i legalno zatitilo oneienje okolia u
Londonu je organizirana Diplomatska konferencija pod
pokroviteljstvom IMO International Maritime
Organization, 2004. godine
Na Konferenciji je uoena problematika balastnih voda i
doneena je Meunarodna konvencija za kontrolu
i upravljanje brodskim balastnim vodama i
sedimentom.
Svrha Konvencije je prevencija, minimaliziranje i konano
sprjeavanje prijenosa opasnih i otrovnih morskih
organizama kontrolom balastnih voda i sedimenata.
Konvencija zahtijeva da svi brodovi primjenjuju tzv. Plan za
balastne vode i upravljanje sedimentima (Ballast Water
and Sediments Management Plan).
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
Svi e brodovi morati imati tzv. Dnevnik za
balastne vode (Ballast Water Record Book) i
morat e provoditi zadane procedure upravljanja
balastnim vodama.
Od novih brodova to e se traiti odmah, dok e
postojei imati odreeni vremenski period za
implementaciju.
Konvencija e stupiti na snagu dvanaest mjeseci
nakon ratifikacije od strane 30 zemalja, koje
predstavljaju 35 % svjetskih trgovakih brodskih
tona.
2015 -
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
Nakon 2016. g. brodovi trebaju zadovoljiti
standarde proiavanja balastnih voda te postii
stupanj kvalitete balasnih voda predvien
Konvencijom
Do tada, izmjena balastnih voda vri se na
udaljenosti od 200 nm od obale i dubini veoj od
200 m
Iznimka udaljenost 50 nm, dubina 200 m
(Jadransko more)
Meunarodnu svjedodbu o upravljanju
balastnim vodama moraju imati brodovi od 400
BT i vei na koje se odnosi Konvencija
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
Brod na koji se primjenjuju odredbe Konvencije,
moe u bilo kojoj luci ili offshore terminalu bilo
koje drave lanice, biti podvrgnut inspekcijskom
pregledu od strane ovlatenih inspektora kojima
je cilj utvrditi udovoljava li brod zahtjevima
Konvencije.36 Inspektori e, u okviru osnovnog
pregleda, provjeriti:
a) nalaze li se na brodu odgovarajue svjedodbe
b) vodi li se uredno Dnevnik balastnih voda
(engl. Ballast Water record book)
c) uzorak brodskih balastnih voda
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
Konvencija u svojim pravilima u poglavlju D
razlikuje dvije vrste standarda upravljanja
balastnim vodama:
standard kvalitete balastnih voda; i
standard izmjene balastnih voda
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
Prema pravilu D-1 brod je duan izmijeniti najmanje
95% volumena balastnih voda.
Konvencija propisuje izmjenu balastnih voda kad god
je to mogue, na udaljenosti od barem 200
nautikih milja od najblieg kopna i na dubini od
najmanje 200 metara.
Kada se ovo pravilo ne oe ispotovati, balastne
vode bi se trebale izmijeniti to je mogue dalje od
kopna, a na udaljenosti od najmanje 50 nautikih
milja od obale i na dubini od najmanje 200 metara
Od navedenog pravila je dozvoljeno odstupiti ukoliko
zapovjednik broda razumno odlui da bi izmjena
balastnih voda ugrozila sigurnost ili stabilnost broda,
njegove posade, ili putnika, zbog vremenskih prilika,
pritiska na konstrukciju broda, otkazivanja rada
opreme ili drugih izvanrednih okolnosti
 KONVENCIJA O BALASTNIM VODAMA
Pravilo D-2: Brod smije iskrcati manje od 10
vidljivih organizama po kubinom metru veih ili
jednakih 50 mikrona i manje od 10 vidljivih
organizama po mililitru manjih od 50 mikrona i
veih ili jednakih 10 mikrona. Dok se ne stvore
uvjeti za primjenu ovog standarda, u prijelaznom
e se razdoblju primjenjivati standard izmjene
balastnih voda
 Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog
balasta (NN 55/07)

svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji

uplovljava u luke u RH, mora imati na brodu i mora
primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom, a svi
tankeri od 150 BT ili veci, te svi drugi brodovi od 300 BT ili
veci, a koji dolaze iz inozemstva, moraju nadlenoj lukoj
kapetaniji prijaviti koliine i porijeklo vodenog balasta na
brodu
 Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog
balasta (NN 55/07)
Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (2007) sadri:
uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta
Isputanje vodenog balasta
Prijava i evidentiranje vodenog balasta

Clanak 4.
Zapovjednik broda duan je izbjeci ili ograniciti ukrcaj vodenog balasta u podrucjima:
zagadenima tetnim mikroorganizmima,
zagadenima tvornickim ispustima,
gdje se vre podmorska jaruanja,
s visokim razlikama morskih mijena,
visoke zamucenosti vode zbog rada brodskih porivnika (plitke luke,estuariji, sidrita),
mrijetenja riba, i
sudaranja morskih struja.
Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog
balasta (NN 55/07)