POSLJEDICE ONEIENJA MORA

Znaenje mora
1. Zemlja ima jedan veliki ocean sa
mnogim obiljejima

a) pokriva otprilike 70%

Zemljine povrine.
b) Kroz cijeli ocean protee se
jedan meusobno povezan
sustav cirkulacije kojeg
pokreu vjetar, plime, snaga
Zemljine rotacije (Coriolis-ov
efekt, Sunce i razlike u
gustoi vode.
c) Veina vode na Zemlji nalazi
se u oceanu (97%).
 Znaenje mora
1. Zemlja ima jedan veliki ocean sa
mnogim obiljejima

d) Ocean je sastavni dio

kruenja vode u prirodi i
povezan je sa svim svjetskim
zalihama vode kroz
isparavanje i oborine
e) Ocean je povezan sa vanim
jezerima, rijenim slivovima i
vodnim putovima jer svi
slivovi utjeu u mora i ocean
f) Iako je ocean ogroman ipak
je konaan i njegovi su
resursi ogranieni
 Znaenje mora

2. Ocean i ivot u oceanu

oblikuju obiljeja Zemlje
a) Mnogi Zemljini materijali
i geokemijski procesi
potjeu iz oceana. Mnoge
sedimentne stijene koje su
danas na kopnu nastale su u
oceanu
b) Erozija, troenje stijena,
tla te ostalih biotikih i
abiotikih materijala od
kojih je izgraena Zemlja,
dogaa se u obanim
podrujima uslijed
djelovanja vjetra, valova,
struja u rijekama i morima
pomiu sediment.
Znaenje mora

3. Ocean ima najvei utjecaj na

klimu i vrijeme

a) Ocean regulira vrijeme i klimu

djelujui na Zemljinu energiju,
kruenje vode i ugljika
b) Ocean upija veliki dio sunevog
zraenja koje dolazi na Zemlju.
Ocean oslobaa toplinu
isparavanjem i pokree
atmosfersku cirkulaciju
c) Veina kie koja padne na
kopno potjee iz tropskog dijela
oceana
Znaenje mora

3. Ocean ima najvei utjecaj na

klimu i vrijeme
d) ocean kontrolira ciklus ugljika na
Zemlji. Polovica primarne
proizvodnje na Zemlji dogaa se
u suncem osvjetljenim slojevima
oceana te ocean apsorbira
gotovo polovicu CO2 iz
atmosfere.
e) Ocean oduvijek ima i imat e
znaajnu ulogu u promjeni klime
time to upija, pohranjuje i
premjeta toplinu, ugljik i vodu
f) Promjene u cirkulaciji oceana
uzrokovale su velike, nagle
promjene klime tijekom
proteklih 50 000 godina.
 Znaenje mora

4. Ocean ini Zemlju

nastanjivom.
a) Veina kisika u atmosferi
potjee od organizama koji
vre fotosintezu u moru
(fitoplankton)
b) Smatra se da su prvi oblici
ivota nastali upravo u
oceanu. Najraniji dokaz ivota
naen je u oceanu.
Znaenje mora

5. Ocean podrava veliku

raznolikost ivota i
ekosustava.
a) Raspon veliine morskih
organizama varira od
najmanjih virusa do
najvee ivotinje koja je
ikad ivjela na Zemlji, a to
je plavetni kit.
b) Ocean je trodimenzionalan
i prua ogroman ivotni
prostor i razliita stanita
od povrine, kroz vodeni
stupac, do morskog dna.
Veina ivotnog prostora na
Zemlji nalazi se u oceanima
Znaenje mora

6. Ocean i ljudi su neraskidivo

povezani
a) Ocean djeluje na svaki ljudski
ivot. Daje nam pitku vodu i veinu
kisika na Zemlji. Oblikuje klimu na
Zemlji, utjee na vrijeme i na
ljudsko zravlje.
b) Iz oceana dobivamo hranu,
ljekove, rude, energiju. Osim toga,
prua zaposlenje, podupire
nacionalnu ekonomiju, slui za
transport tereta (90%)
Znaenje mora

6. Ocean i ljudi su neraskidivo

povezani
c) Veliki dio ljudske populacije ivi u
obalnom podruju.
d) More je izvor inspiracije, rekreacije i
otkria. Takoer je i vaan dio batine u
mnogim kulturama.
e) Ljudi djeluju na more i oceane na
razliite naine. Zakoni, regulative i
upravljanje resursima odreuju to ulazi
u ocean i to se iz njega vadi.
f) Razvoj ovjeka i njegove aktivnosti
uzrokuju oneienje (tokasto,
raspreno i oneienje bukom) i fizike
promjene (promjene plaa, obala i
rijeka). Osim toga, ljudi su uzrokovali
nestanak velikih kraljenjaka iz oceana.
Znaenje mora

6. Ocean i ljudi su neraskidivo

povezani
g) Obalna podruja podlona su
prirodnim nepogodama kao to su
tsunamiji, uragani, oluje, ciklone,
podizanje razine mora, olujni
valovi.
h) Svi smo odgovorni za brigu o
oceanu. Ocean omoguava ivot
na Zemlji i ljudi moraju ivjeti na
nain koji brine o oceanu.
Potrebno je pojedinano i
zajedniko djelovanje kako bismo
na odriv nain upravljali morskim
resursima.
 Znaenje mora

7. Veina oceana je jo uvijek

neistraena.
a) Ocean je posljednje i najvee
neistraeno podruje na Zemlji. Tek
je manje od 5% podmorja istraeno.
b) Razumijevanje oceana je vie od
puke znatielje. Istraivanja i
ispitivanja oceana su potrebni za
bolje razumijevanje oceanskih
sustava i procesa.
c) Tijekom posljednjih 40 godina,
upotreba morskih resursa se
znaajno poveala, stoga njihova
budua odrivost ovisi o naem
razumijevanju tih resursa i njihovih
mogunosti i ogranienja.
http://seachangeproject.eu/seachange-media-2/promo-videos