seoRZa.

rt

1.1 Opdenito o sluZbama cjevovoda I

1.2 Sustav cjevovoda kaljuZe i balasta 2
1.3 Sustav cjevovoda sluZbe balasta 3

l.4KaljuLni sustav 8

1.5 Smje5taj cjevovoda............ 10

1.6 PraZnjenj e kaljui,e iz prostorij a stroj eva . ... .. .. .. .. .. t2

1.7 PraLnjenj e kaljuZe iz skloni5ta ............ 13

i .7. 1 Pravil a za tehnidki nadzor pomorskih brodova.... 13

1.8 PraZnjenje kaljuZe iz drugih prostorija. 15

1.9 Balastni sustav t6

1.9.1 Pumpe.............. ..............i. 16

1.9.2 Op&nito o kaljuZi.............. II

l.l0 Literatura 22
 1.1 Op6enito o cjevovodima na brodu

Za projektiranje cjevovoda na brodu treba mnogo iskustva. Pri tome poslu treba
uzeti u obzir osnovne zahtjeve za pojedine sluZbe cjevovoda:
- cjevovodi trebaju trebaju biti rasporedeni tako da ne smetaju pri prolazu, da
ne ometaju odrZavanje strojeva, opreme i brodske strukture
- cjevovodom treba osigurati pouzdanost i udinkovitost odredenog stroja za
obavlj anj e odredenih zadataka i mehanidko g rada
- za sve cjevovode treba osigurati Sto veiu jednostavnost pri radu, Sto bolju
preglednost i pristupadnost, radi lakSeg odrZavanja
- cjevovodima se ne smije ogranidavati pristup raznimprostorima, bubnjevima
kotlova, vratima te poklopci ma za ulaz u tankove
- sve sluZbe cjevovoda treba promatrati i projektirati s gledista sigurnosti
broda, te zaStite okoline od onedi56enja
- cjevovode treba postavljati najmanje 50 mm iznad poda
- na visokim i niskim todkama u cjevovodima neizbjeZno treba biti izvedeno
odzradivanje, odnosno ispust tekuiine. U tu svrhu je potrebno predvidjeti
prikljudke s ventilom
- cjevovodi moraju biti poloZeni tako da se izbjegnu zradni dZepovi, posebno
na mjestima crpljenja tekucine
- linije cjevovoda se trebaju podrLavatr nosadima i zavje5enjima, koji se
pridvrste za brodsku strukturu i na taj se nadin izbjegava vibriranje cijevi.
DrLaci cijevi trebaju omogucavati uzdulno pomicanje cijevi
- cjevovodi kojima protjedu zapaljive tekucine ne smiju se voditi iznad
elektridnih uredaja ili izvora visokih temperatura
- cjevovodi se ne smiju postavljati na mjestima gdje ie biti izloLeni
mehanidkim udarcima i osteienjima; u protivnom ih treba zastititi
- pri rztadr shema cjevovoda, a isto tako pri izradi izvedbenih planova
smje5taja cjevovoda u prostorije,treba imati mnogo iskustva
- treba dati prednost ventilima za zatvaranje tipa leptir, zasun ili s kuglom zbog
neznatnog otpora stru.j enj u tekuiine
- treba izbjegavati prolaz cjevovoda kroz bolnidke prostorije, ambulante,
tankove slatke/pitke vode, tankova goriva, prostore za rashladivanje, trase
kabela. Cjevovodi fekalija ne smiju prolaziti kroz kuhinju i spreme hrane,
osim djela koji taj prostor opsluZuje
- cjevovodi trebaju biti skidljivi na mjestima prikljudenja na strojeve i opremu
radi pregleda, a ventili trebaju biti tako postavljeni da se mogu izolirati
pojedine sekcije cjevovoda, da se usigura udinkovitost ostalih strojeva i
opreme
- neka rjesenja za cjevovode i njihove dijelove ovise o pravilima
klasifikacijskih zavoda, te ih je potrebno slijediti, s krajnjom svrhom da se
dobije Sto kvalitetnija gradnja i sigurnost broda

Na brodovima se sve viSe primjenjuje daljinsko upravljanje ventilima unutar

sustava cjevovoda na primjer kod cjevovoda kaljuZe, balasta, goriva, tekuiek tereta,
ali i kod drugih sustava bilo potpuno ili djelomidno. Upravljanje se vr5i hidraulidki.
ovakva rjesenja imaju prednost u praktidnom i ekonomskom smislu.
 ZavaLne sustave, u skladu sa zahtjevima klasifikacijskih zavoda,treba predvidjeti
priduvnu jedinicu, pomo6ni stroj ili opremu, za sludaj prekida rada jedne td glavnih
jedinica. Prenosenje rada se moze obavljati lokalno ili automatski.

Za tad strojeva unutar pojedinih sustava potrebno je pronadi rjesenje za rad u

tropskim uvjetima ili u vrlo hladnim predjelima, kako se traZi projekiom broda.

1.2. Sustav cjevovoda kaljuZe i balasta

Oba sustava imaju odvojene funkcije, ali su ipak medusobno spojeni sisaljkama i
cjevovodima. Ovi cjevovodi trebaju biti tako rasporedeni da svaki od ova dva sustava
mogu odvojeno djelovati. Stoga trebaju biti najmanje dvije sisaljke predvidene za
obavljanje ovih dviju sluZbi.

Brodovi trebaju imati zadovoljavajuii sustav sisaljki koje su u stanju crpiti vodu
iz bilo kojeg prostora ui isu5avati bilo koji vodonepropusni prostor, na brodu,
iskljudivsi balasne tankove, tankove goriva, ulja, sratke vode, jer oni imaju svoja
posebna sredstva za punjenje i praZnjenje neovisna o sustavu kaljuZe.

Kapacitet i broj sisaljki kaljuZnog sustava, te njihov raspored i nadin pogona,

odredeni su pravilima klasifikacijskih zavoda i konvencijom SoLAS

Sisaljke crpe kaljuZu iz posebnih zdenaca rasporedenih u strojarnici, skladi5tima i

drugim prostorima. U tu svrhu nuZno je osigurati rad u
^sisaljki svim uvjetima nagiba
broda. Velidina zdenacane smije biti manja od 0.15m3

u svrhu zadrLavanja nedistoia, na krajevima crpnih ogranaka postavljaju se:

- skladi5tima, tunelima i drugim prostorima, kosare od probusenog lima, s
rupama ne manjim od l0 mm, i ukupnog presjeka dva puta veieg od presjeka
ogranaka cijevi;
- u strojarnici, muljne kutije s resetkom jednake kakvoie, postavljene tako da
omoguduju pristupadnost radi njenoga diS6enja s podnica strojarnice.

Pored crpljenja izkaljuLnihzdenaca u strojarnici, pravila klasifikacijskih zavoda

zahtievaju posebni uredaj za neposredno crpljenje u sludaju naplavljivanja
strojamice.

Crpljenje se mora osigurati sisaljkom najveieg kapaciteta ugradenom u

strojarnici, ali se mogu koristiti sisaljke sluZbe balasta ili rashladivanja. Crpljenje
treba osigrati preko zapomo-nepovratnog ventila s ko5arom. Vratilo ovog ventila s
kotadem za upravljanje treba biti produljeno iznad podica na najmanj e 460 mm. Na
prednjoj pregradi kod strojarnice smjeStene potpuno otraga broda, te na prednjoj i
straZnjoj pregradi kod strojarnice smjeStene u sredini broda, postavljaju se ventilne
stanice. Za kaljuLnu sluZbu ove ventilne stanice trebaju biti zaporno-nepowatnog
tipa. Preko njih se crpi kaljuZa iz pojedinih skladiSta i drugih prostora. Ovakvim
rjeSenjem ventilnih stanica sprijedava se naplavljivanje prostora preko usisa motora.
 Ventilne stanice balastne sluZbe trebaju biti zapornog tipa i preko njih je moguie
ravitacijski puniti balastne tankove neposredno preko usisa mora,bezradasisaljke za
balastnu sluZbu, do razine najveieg urona broda. Nakon toga balastne tankove treba
puniti tlakom sisaljke.

Crpljenje kaljuZe iz prostora koji nisu skladiSta ili strojarnica, kao Sto je prostor
kormilarskog stroja, landanika, reces smjeStaja poLarne sisaljke za nuhnost, moZe se
osigurati sisaljkom na rudni pogon ili ejektorom. Promjer crpne cijevi ne smije biti
manji od 50 mm.

Prema pravilima pomorske modunarodne organizacije IMO kaljuZnu vodu iz

strojarnice u more treba izbacivati pod nadzorom, i na takav nadin da ona predhodno
prolazi kroz kaljuZni separator. U njemu se odjeljuje ulje od vode, azauljenavoda s
dopustenim sadrZajem ulja, 15 ppm (mg/kg) (15 djelova ulja na milijun djelova
emulzije) se moZe odvoditi rzvanbroda.

Broj, smje5taj i promjer crpnih cijevi kaljuZe iz pojedinih prostora, kao Sto je npr.
strojarnica, kotlovnica i drugi manji prostori i recesa podlijeZu odobrenju
klasifi kacij skih zavoda.

Cjevovod za punjenje i crpljenje balastnih tankova sluLiza uravnoteZavanje broda

(trim broda). Brod moZe biti nagnut na jedan ili drugu bok ili da je zateLan ili
preteLan.

Kod teretnih brodova moZe doii do premje5taja, pomicanja tereta u skladistima,

smanjenja zahha goriva i vode i sl. Sve ove pojave utjedu na stanje broda zauvjete
plovidbe, te ukrcaja ili iskrcanja broda. Ove pojave se otklanjaju balastnim
cjevovodom pripadnim sisaljkama.

U tu svrhu balastni cjevovod treba biti izveden tako da je mogude iz jednog tanka
crpiti, a u drugi pretakati, ili pak smanjivati kolidinu sadrlaja u tankovima
istovremeno. Ovo rje5enje traZi crpno-tladne ventilne stanice ili prstenasti ciklus
cj evovoda, s dalj inskim ispravlj anim sisalj kama.

Prilikom punjenja balastnih tankova nadolaze(a voda istiskuje zrak koji odlazi
kroz odu5ne cijevi, presjek koji mora udovoljavati presjeku cijevi nadolazeie
balastne vode.

1.3 Sustav cjevovoda sluZbe balasta

Balast se iz pojedinih tankova crpi preko ventilnih stanica ili pojedinadnih ventila
zapomog tipa. Na crpnoj strani cijevi postavlja se zvono (na visini od dna '/a d), zbog
smanjenja otpora strujanja na podetku cijevi.

U balastnim se tankovima mogu postaviti jedna ili dvije crpne cijevi, u svrhu
sigurnosnog crpljenja. Kapacitet balastne sisaljke neposredno je ovisan o kolidini
balasta i predvidenom potrebnom vremenu za crpljenje iz svih tankova. Brzina
strujanja vode u cijevima pri crpljenju ne smije biti manja od 2 m/sek.

Balastni tankovi ne smiju se koristiti za goivo.

Sisaljke zabalast crpe more iz kingston ko5ara postavljenjih na unutarnjoj oplati

broda. Kosara ima re5etku, svjetli presjek ne smije biti manji od, 2.5 puta ukupnog
presjeka svih prikljudenih cijevi za crpljenje. Ugraduju se najmanje dvije ko5are, i to
jedna unutar strukture dvodna za nisko crpljenje, a druga iznad pokrova dvodna za
visoko crpljenje. Ko5ara za visoko crpljenje postavlja se ispod razine najmanjeg
urona broda, a koristi se u uvjetima plovidbe broda u plitkim vodama, da se sprijedi
ulaz pijeska pd crpljenju. U najvi5oj todki ko5are postavlja se odu5nik za
odstranjivanje zraka pri valjanju broda. Ventili na ko5ari trebaju biti pristupadni, i
njima se mora moii upravljati s podnica. KaljuZna i balstna voda izbacuje se preko
zajednidkog ventila, ili posebnih ventila na oplati broda, nepovratnog tipa, i po
mogucnosti lagano opteredenom oprugom, radi sigurnog vraianja ventila na sjediSte,
kada sisaljka ne radi. Cjevovodima sluZbe kaljuZe i balasta moLe se upravljati na
jedan od ovih dvaju nadina:

- lokalno, preko ventilnih stanica smjeStenih u strojarnici;

- daljinski, spomoiu hidraulidno upravljanih ventila.

Na slici I prikazana je sluZba cjevovoda kaljuZe u strojarnici, sa strojarnicom na

sredini broda, s mogudnoS6u crpljenja balastnih tankova rasporedenlh izvan prostora
strojarnice.

Na slici 2 prlkazana je sluZba kaljuZnog cjevovoda na tankeru, sa strojarnicom

potpuno na krmi broda, s mogudnoSiu crpljenja balasta iz tankova rasporedenih u
straZnjem djelu broda, krmeni pik+ank.

Na slici 3 prlkazana je balastna sluLba broda za rasuti teret, sa strojarnicom viSe

prema krmi broda. Glavne linije balasta, kao prstenasti ciklus, poloZene su u
tunelskoj kobilici, tj. u suhom pristupadnom prostoru. Ventili na ograncima cijevi
imaju daljinsko upravljanje. U tunelskoj kobilici je smje5tena linija za crpljenje
kalpLe, s ventilima s daljinskim upravljanjem. Brod ima bodne krovne balastne
tankove s posebnim linijama za punjenje i praZnjenje, bilo gravitacijski ili preko
balastne sisaljke.
 lii:$r i;:;.1;
Y)
,3
J,h .rfl., .: i,* , ,'

i3
tF f** iIr l1
dd e
Y
)k ,_*l I i

I rr
'9.i,i *l {Y.'i''?"-
\Nl'l
{ * i{','' t| ""1: i' I

6i JY: t t -\ rl '"1
.,-i, .;
h) i rJ B
cs ii,
1 X.* 's 3'l r
Y( ; tif t it {
t.; I :;'.'I Yl'
', lt iSii{';ot' ,. *u $ .*
e*a J""j;.,. "
,i, l.

'{.tt tii, 'l l {* {:,i, t t ,{ -!r

s'*"'t
V
txH
.[ s'* ,1...;.'.i::;).
fr[ [.$,*,$,',,u' "3 \t "t114 1:' '
{(Y tli
<tt
k? r !b?
ETN
Ilj lRl$***
{€
{5b
vln

u
u
tri
6,1J

{!
n'
d\

\r,:f.
s
It'1
;-r l

${'r'i
l,',
t'' :
.

)r'fi
*l-;i
I $i
dri
t$
t
sd
&'r '$v
lx
{k
d>
XA .g
!{
ji t
qc
{
'tL q
'i iu
x$
ir
ill )s
ll
{t
: , $, 6
tl . i ' {
Jd tR
l)- i{. {1 1'1

$ '

3* .{,,
', 4E
.]t
':
l':
r'; it'
I

Slika I Sustav cjevovoda sluZbe kaljuie i balasta u strojarnici {str<rjarnica u sredini

broda)
 /
x,

IrJ
qd

4rt
q{!

3$
{t! {
e,d "0
9,; w
t
a+
g
t \
g
$
4

{
1

;*
{\
qi
r-{ tq
p{
I
!J
ci g
* "e
t&' r5 ,2
,l qi
:l fr,

6
O o
f;
I q
tri t*
I w
I f,!

I
I
(t
d fr

{;
{.}
4 p :a
,!je g
E
a$
{q
3q n
tr'f m
i EJ;l:
1-* j*t i
lil ffil

Siika 2 Sustav cjevovoda slu*-be kaljuia (str<rjarnic.a na krmi broda)

i Sisaljka za kal.juZu i poiar
2 Sisaljka zaop(u sluibu
3 Glavna rashladna sisaljka
 z'
4
trt'l
<J {
I
.l\
q'

9J

t<7

!ni
i lil;
-fr': f
, ../ {
3
{.
T
g
u,
}l:;
rq
at
f_ q

s
lts

.*
!

t1
;t

Slika 3 Sustav cjevovoda shdbe balasta (strojarnica vi$e prena knni broda)
I Visoki usis mora
2 Niski Llsis rnora
3 Sisaljka zabalast
4 Usisno-tlaina ventilna kutiia
 1.4. KaljuZni sustav

Na svakom brodu s vlastitim porivom moraju se predvidjeti najmanje dvije

kaljuZne pumpe s mehanidkim pogonom.

Kao kaljuZna pumpa mogu se koristiti balastna pumpa (osim za odvojeni

,,segregated" balast), protupoZarna, sanitarna i pumpa opie sluZbe, ako imaju
odgovaraj uii kapacitet.

Na brodovima do 91.5 m duljine i na brodovima posebne namjene koje imaju,

osim posae, manje od 50 ljudi, jedna kaljuLna pumpa moze biti pumpa p-ogonjena
porivnim strojem. ili vodeni ili parni ejektor, s tim da parni kotao mora biti stalno
pod tlakom.

Ako se protupoZarne pumpe koriste kao kaljuZne, mora biti udovolieno

zahtjev rma Pravi I ima protupoZarne za5tite.

Na brodovima bruto tonaie manje od 500, podrudja plovidbe 5 i g, kao i na

drugim brodovima duljine do 25 m, jedna kaljuZna pumpa moZe biti pogonjena
porivnim strojem, a druga mole biti rudna pumpa, ili ejektor.

Na brodovima posebne namjene koji imaju standard naplavljivanj a 2 rli 3

odjeljka, o broju kaljuZnih pumpi i njihovu rasporedu, u svakom pojedinom sludaju
posebno razmatra i odluduje Registar.

Putnidki brodovi u medunarodnoj plovidbi moraju imati najmanje 3 mehanidki

pogonjene pumpe od kojih jedna moZe biti pogonjena porivnim strojem.

Putnidki brodovi koji imaju mjerilo sluZbe (Cs) 30 i viSe moraju imati dodatnu
mehanidku pogonj enu pumpu.

Ako se na brodovima za prijevoz automobila koriste uredaji za ga5enje poLaru

vodom, Registar mole, po potrebi, zahtijevati povedanje kapaciteta ili broja kaljuZnih
pumpi.

Centrifugalne kaljuZne pumpe moraju biti samousisne ili opskrbljene uredajem za

usis zraka. Preporuda se da jedna od kaljuZnih pumpa bude stapna.

Na putnidkim brodovima duljine 91.5 m i viSe koji imaju kaljuZne pumpe, one
moraju biti tako rasporedene da u bilo kojem sludaju naplavljivanja broda moZe
raditi najmanje jedna pumpa. Taj zahtlev smatra se ispunjenim ako je jedna pumpa
uronjiva, kojoj se izvor napajanja nalazi iznad pregradne palube, ili ako su pumpe i
njihovi izvori napajanja smjeSteni u raznim vodonepropusnim prostorijama, tako da u
bilo kojem sludaju naplavljivanja dopustenim za taj brod, najmanje jedna pumpa koja
se nalazi u neo5teienom prostoru moZe djelovati. Na putnidkim brodovima i
brodovima posebne namjene, te na brodovima koji moraju udovoljavati zahtjevima
za stabilitet u o5te6enom stanju, preporuda se, gdje je to izvedivo, kaljuZne pumpe
smjestiti u raznim vodonepropusnim prostorijama.
 Na tankerima se za praLnjenje kaljuZe iz pramdanih prostorija mora postaviti
posebna pumpa ili ejektor, koji se ujedno moZe koristrti za praLnjenje i punjenje
tankova namjenjenih iskljudivo za balstnu vodu.

Na tankerima se kaljuZna prostorija pumpi tereta mora prazniti s pomoiu

posebnih pumpi ili ejektora smjeStenih u samim prostorijama pumpi tereta. Dopu5ta
se primjena pumpe za praLnjerye ostataka, uz uvijet da je na otvorenim krajevima
usisnih cijevi postavljen zapomo-nepovratni ventil, a na cjevovodu koji spaja
ventilnu kutiju kaljuZe s pumpom zapralnjenje ostataka zaporni ventil.

Na tankerima bruto tonale 500 i manje, kaljuZna prostorija pumpi tereta se moZe
ptaznitr rudnim pumpama. Pumpe moraju biti tako izvedene dane rzazivaju iskrenje.

Svaka kaljuZna pumpa koja se zahtjeva mora biti tolikog kapaciteta, da

proradunska brzina vode u usisnom glavnom vodu, u normalnim uvietima rada ne
bude manja od 2 m/s.

Jedna od kaljuZnih pumpi moZe se zamijeniti dvjema pumpama ali ukupni

kapacitet obiju pumpi ne smije biti manji od kapaciteta kaljuZne pumpe.

Kapacitet plmpe na mehanidki pogon za brodove duljine do 20 m mora biti

najmanje 5.5 m'lh, a zbrodove duljine do 20 m mora biti najmanje I 1.0 m3/h.

ZapraLnjenje kaljuZe brodova bez vlastitog poriva, koji nemaju pomocne strojeve
s mehanidkim pogonom, moraju se postaviti rrajmanje dvije rudne klipne pumpe,
kojih ukupni kapacitet nije manji od kapaciteta odredenog u tablici.

0.8 (L B D)* Ukupni kapacitet pumpi

IM'] lmrltrl
do 100 A
T

101-600 8

601-1 100 10

1101-r800 t2
*oznake L, B, D, (duljina, Sirina i visina broda,
-'),
objaSnjene su u Pravilima-Pregradivanje. U svakom
sludaju dimenzija D se uzima na pregradenoj palubi.

Pumpe moraju biti smje5tene tznad pregradne palube i moraju imati dovoljnu
usisnu visinu.

Preporuduje se da brodovi bez vlastitog poriva s mehanidki pogonjenim

pomoinim strojevima imaju pumpe s mehanidkim pogonom, a njihov broj i kapacitet
mora udovoljavati zahtjevrma koji se odnose na rudne pumpe.
 Dvotrupci i slidni brodovi moraju, u pravilu, imati najmanje jednu kaljuZnu
pumpu u svakom trupu.

Plutajuii objekti moraju imati barem dvije kaljuZne pumpe s mehanidkim

pogonom, svaka mora biti kapaciteta od barem 1 1.0 milh. Pri normalnim radnim
uvjetima projektiranabrzina u ograncima za usis kaljuZe mora biti barem 2 mls.

1.5 Smje5taj cjevovoda

Cjevovodima kaljuZe ususni ogranci moraju biti tako smjesteni da je osigurano

praZnjnje kaljuZe iz bilo kojeg vodonepropusnog prostora, s pom6u bilo koje pumpe
koja se zahEeva. Ovaj zahtjev ne odnosi se na prostorije rashladnih strojeva koji
koriste amonijak, na pikove, na pumpne prostore i pregrade na tankerima, kojima se
kaljuZa prazni posebnim pumpama, kao i na tankove namjenjene za skladi5tenje
tekuiina. Svaka prostorija ili skupina prostorija koje nisu spojene na cjevovod
kaljuZe, moraju imati moguinost za odvod kaljuZe na neki drugi nadin.

Cjevovod kaljuZe mora biti tako smjeSten da se izbjegne mogudnost prodora

morske vode u brod, ili iz jedne vodonepropusne prostorije u drugu kroz taj
cjevovod. U tu svrhu usisni ventili razvodnih kutija, kao i ventili na krajevima
usisnih ogranaka izravno spojenih na glavni cjevovod kaljuZe, moraju biti
nepovratno zapomog tipa.

Dopu5taju se i druga jednako vrijedna rje5enja.

Cjevovodi kaljuZe moraju biti izvedeni tako da je omoguien usis kaljuZe iz

strojarnice kroz usisne ogranke neposredno prikljudene na pumpu, istovremeno s
usisom kaljuZe iz ostalih prostora drugim pumpama.

Cjevovodi kaljuZe moraju biti izvedeni tako da omoguduju rad barem jedne
pumpe, ako se ostale pumpe koriste u druge svrhe. Usisni ogranci kaljuZnih
cjevovoda, do spoja s pumpama, moraju biti neovisni o drugim cjevovodima.

Na brodovima koji moraju udovoljavati zahtjevima sa stabilitet u o5tecenom

stanju, na kaljuZnom cjevovodu koji prolazijednim svojim dijelom na udaljenosti od
boka manjoj od 1/5 Sirine broda (mjerene pod pravim kutom u odnosu na simetralu
broda, narazini najvi5e pregradne teretne linije), kao i na cjevovodu koji se proteLe
unutar kobilice, ili prostora dvodna, otvoreni krajevi usisnih ogranaka u svakom
vodonepropusnom prostoru moraju imati nepovratni ventil.

Na putnidkim brodovima duljim od 91.5 m, na brodovima posebne namjene koji

imaju, osim posade, vi5e od 50 ljudi, ili koji imaju indeks pregradivanja R, veii od
0.5 sve ventilske kutije, pipci i ventili koji su povezani s kaljuZnim cjevovodom,
moraju biti rasporedeni tako da, u sludaju naplavljivanja, jedna od pumpi kaljuZe
moZe posluziti bilo koju naplavljenu prostoriju. osim toga, o5tecenje pumpe ili

10
 cjevovoda povezanog s glavnim kaljuZnim vodom, ako se om nalaze na udaljenosti
od boka manjoj odl/5 Sirine broda, ne smije onemoguiiti rad kaljuZnog cjevovoda.

Ako postoji samo jedan opii sustav cjevovoda koji spaja sve pumpe, neophodnim
ventilima i pipcima usisnih ogranaka mora biti moguce upravljati-s mjesta iznad
pregradne palube. Ventili i pumpe na mjestima upravljanja moraju imati pokazivad
namjene t poloLaja" ,,otvoren"-,,zatvoren". Ako kao dopuna glavnom kalju2nom
cjevovodu postoji pomoini cjevovod za nuLnost, otr
-oru biti neovisun o glurrnorn
cjevovodu, i smjesten tako da u sludaju naplavljivanja pumpa moLe izbacivati vodu
iz bilo kojeg prostora. U ovakvom sludaju samo pipci i ventiii potrebni za upravljanje
cjevovodom za nuZnost, moraju biti prilagodeni za upravljanje s mjesta koja ie
nalaze rznad pregradne palube, a pumpa i ususni cjevovodi povezani , n;o-" moraju
biti rasporedeni na udaljenosti od boka veioj od r/5 sirine broda.

Cjevovodi kaljuZe, u pravilu, moraju prolaziti izvan dvodna. Ako cjevovod

ptolazi kroz tankove goriva, ulja za podmazivanje, kotlovske ili pitke vode mora
udovolj avati zahtj evima.

Ako cjevovod prolazi kroz dvodno, potrebno je na svakom usisnom ogranku koji
prolazi kroz vodonepropusni prostor postaviti nepovratni ventil.

Za sve brodove s vlastitim porivom, pored usisnih ogranaka koji se zahtrjevaju,

mora se predvidjeti praZnjenje kaljuZe iz strojarnice u sludaju nuZdosti.

Stoga na parnim brodovima jedna od glavnihcirkulacijskih pumpi, a na motornim

brodovima pumpa rashladne vode najveieg kapaciteta, mora imati izravni usisni
ogranak s nepovratno zapornim ventilom, smje5tenim na mjestu koje omoguiava
posu5ivanje strojarnice. Na parnim brodovima promjer ogranaka mora biti jednak ili
vedi od 213 promjera, a na motornim brodovima jednak ili veii od promjera usisa
pumpe.

Ako se navedene pumpe ne mogu koristiti kao kaljuZne, ogranak za sludaj

nuZnosti mora se spojiti na pumpu najveieg kapaciteta s mehanidkim pogonom, koja
se ne koristi kao kaljuZna.

Kapacitet ove pumpe mora biti vedi od kapaciteta koji se zahtrjeva za dovoljno
veliku vrijednost, koju odobrava Registar. Promjer ogranaka ne smije biti manji od
promjera usisa pumpe.

Rudno kolo za upravljanje nepovratno zapornim ventilima ovih usisnih ogranaka

mora biti postavljeno dovoljno visoko iznad podnica u strojarnici, i mora imati
natpisnu plodicu: ,,PraZnjenje kaljuZe u sludaju nuZnosti".

Na teretnim brodovima bruto tonale manje od 500, podrudja plovidbe 5 do 8,

putnidkim brodovima podrudja plovidbe 8, kao i na ostalim brodovima duZine do 25
m, praZnjenje kaljuZe u sludaju nuZnosti iz strojarnice ne mora se predvidjeti.

il
 Prije izbacivanja izvan broda, kaljuZnu vodu onedi5ienu ostacima ulja mora se
odistiti. U tu svrhu mora se predvidjeti kaljuZni separator. Ugradnja i rad prodistada
kaljuZe ne smije ometati rad kaljuZnog i balastnog sustava.

1.6 PraLnjenje kaljuZe iz prostorija strojeva

Ako zajednidka prostorija strojeva i kotlova ima dvodno koje stvara kaljuZne
zdence, ili se prostire do bokova broda, moraju se postaviti po dva usisna ogranka na
oba boka kod pregrada, od kojih jedan mora biti prikljuden rzravno na neovisnu
kaljuZnu pumpu.

U zajednidkoj prostoriji strojeva i kotlova koja nema dvodno, a dno ima nagib od
najmanje 5o, potrebno je postaviti dva usisna ogranka, od kojih se jedan mora spojiti
izravno na neovisnu kaljuZnu pumpu.

Ako je dno prema boku broda

nagnuto manje od 5o, moraju se postaviti dva
dodatna usisna ogranka, po jedan na svakom boku, spojena na glavni cjevovod
kaljuZe.

Ako su prostorije strojeva i koltova, kao i prostorije pomoinih strojeva i prostorije

porivnih elektromotora, smje5tene u odvojenim vodonepropusnim prostorijama, broj
i raspored usisnih ogranaka u ovim prostorijama mora se uzeti prema propisima. Na
brodovima koji moraju udovoljavati zahtjevimd na stabilitet u oSteienom stanju, u
svakom od tih prostora mora se postaviti dodatni usisni ogranak spojen izravno na
kaljuZnu pumpu.

Na putnidkim brodovima svaka neovisna kaljuZna pumpa smje5tena u prostoriji

strojeva mora imati neposredne usisne ogranke u toj prostoriji. Ne zahtijeva se viSe
od dva ogranka za tu prostoriju. Ako se postavlja dva ili vi5e ogranaka, najmanje
jedan mora biti na svakom boku.

Neovisne kaljuZne pumpe smjestene u drugim prostorijama mogu imati

neposredan usisni ogranak u toj prostoriji.

Ako je strojarnica smje5tena u ktmenom dijelu broda, usisni ogranci moraju se

postaviti na svakom boku pramdanog dijela strojarnice. Zavtsno o obliku krmenog
dijela,

Registar moZe zahtijevati ugradnju jednog ili dva usisna ogranka i u krmenom
dijelu strojarnice.

Na usisnim ograncima kaljuZnog cjevovoda strojarnice i tunela moraju se

postaviti lako pristupadne kaljuZne kutije. Cijevi izmedu kaljuZnih kutija i zdenaca.
po moguinosti, moraju biti izvedene bez zakrlljenja. Na usisnim krajevima ovig
cijevi ne smiju se postaviti zvona s mreZom.

t2
 KaljuZne kutije moraju imati poklopce koji se lako otvaraju.

Na brodovima bruto tonaLe manje od 500, podrudja plovidbe 5 do 8, umjesto

kaljuZnih kutija mogu se primjenjivati mreLice, ali moraju biti dostupne radi
du56enja.

Na ogranku kaljuZnog cjevovoda za sludaj nuZnosti ne smiju se postavljati ni

usisne mreLe ni muljne kutije.

Strojarnice s dvodnom moraju imati kaljuZne zdence obujma od najmanje

0.20 m'.

Dodatni usisni ogranci moraju biti postavljeni unutar kutije dubinomjera i

i u zdencima dvodna, ispod strojeva i na drugim mjestima gdje se
brzinomjera, kao
skuplja kaljuZa.

Na brodovima s elektridkim porivom strojem mora se postaviti poseban ured,aj za

praZnjenje prostora ispod glavnog generatora i porivnog elektromotora, kao i
automatski signalni uredaj koji upozorava kada kaljula prijede dopu5tenu razinu.

Preporuduje se postaviti uredaje za automatsko praZnjenje prostora ispo glavnih

generatorai porivnih elektromotora.

1.7 PraLnjenje kaljuZe iz skladi5ta

1.7.1 Pravila za tehniiki nadzor pomorskih brodova

U svakom skladiStu tereta koje ima dovodno koje stavra bodne kaljuZne zdence,
mora se na svakom boku uz krmenu pregradu postaviti najmanje po jedan usisni
ogranak.

Ako u podrudju skladi5ta tereta postoji dvodno koje se prostire do bokova broda,
na svakom boku na krmenom djelu mora se postaviti namanje po jedan kaljuZni
zdenac.

Velidina kalj uZnih zdenaca mora udovolj avati zahtj evima.

U skladi5tima s nagnutim dvodnom prema srediSnjici broda, osim bodnih usisnih

ogranaka, moraju se predvidjeti i usisni ogranci na sredini. Ako se sabirni zdenac
proteLe po ditavoj Sirini skladi5ta, a nagib unutarnjeg dna iznosi viSe od 5o, u ovaj
zdenac moLe se postaviti samo jedan usisni ogranak.

Ako je na usisnom zdencu predviden otvor za pristup, on se mora nalaziti Sto

bliZe usisnom ogranku.

U svakom skladi5tu broda bez dvodna, kojemu dno ima uspon prema bokovima
veii od 5o, dovoljno je postaviti jedan usisni ogranak u blizini sredi5njice broda. Ako

l3
je uspon dna manji od 5o, moraju se postaviti najmanje dva usisna ogranka na
bokovima.

Ako je skladi5te dulje od 35 m, mora imati usisne ogranke kaljuZe na pramdanom

i krmenom djelu skladi5ta, pri demu se mora udovoljiti zahtjevima.

Na uskim krajevima skladi5ta tereta moLe se dopustiti postavljanje samo jednog

usisnog ogranka.

U kaljuZni zdenac teretnog skladiSta mogu se dovoditi izljevne cijevi iz prostorija

s kojima je ono povezano, a koje se nalaze ispod pregradne palube.

Ne dopu5ta se dovod izljevnih voda u kaljuZne zdence skladiSta iz drugih

vodonepropusnih prostorija koje se nalaze ispod pregradne palube.

Ako kaljuZni prostori ili kaljuZni zdenci u skladi5tu tereta imaju dvrste pokrove ili
skidljive poklopce, mora se predvidjeti mogu6nost slobodnog dotjecanja vode u te
prostore i zdence.

Usisni ogranci iz skladiSta i drugih prostorija moraju imati usisne kutije ili mreZe,
s promjerom otvora od 8 do 10 mm.

Ukupna povr5ina otvora ne smije biti manja od dvostruke povrSine presjeka

usisnog ogranka.

Kutije r
mreLe moraju biti skidljive, ili izvedene tako da je mogude njihovo
di5denje bez skidanja bilo kojeg spoja usisnog ogranka. U skladiStima rasutog tereta
kaljuZni sustav mora biti tako izveden da pri prijevozu sipkog tereta normalno
funkionira.

Skladi5ta smje5tena iznad pregradne palube na putnidkim brodovima, ili na

teretnim brodovima koji imaju udovoljavati zahtjevima za stabilitet u o5te6enom
stanju, kao i skladiSta smjeStena iznad palube navodena na teretnim brodovima,
moraju imati praZnjenje kaljuZe.

Zatvorcna skladi5ta se mogu drenirati direktno van broda samo ako rub pregradne
palube, ili palube nadvoda nije uronjen pri nagibu broda od 5o.

Ako rub palube dodiruje liniju urona, ili je vei uronjen pri nagibu broda od 5o'
kaljuZa iz skladi5ta na toj palubi mora se prazniti u jedan ili vi5e posebnih tankova
zadovoljavajuce zapremine. Tankovi moraju imati alarm visoke razine i odgovarajudi
uredaj zapraLnjenje van broda. U tim sludajevima mora biti osigurano sljedeie:

1. Broj, velidina i poloZaj odljeva mora biti takav da se na palubi ne zadrLava

kolidina vode koja moLe bitno utjecati na stabilitet;
2. Spomenuti uredaj za pralnjenje sabirnih tankova mora imati kapacitet
dovoljan za praLnjenje vode pri radu bilo kojeg instaliranog sustava za gaSenje

I4
 pozaru koji se zahtrjeva, ukljudujuii sustav rasprsivanja, posebno na
putnidkim i teretnim brodovima;
3. Voda onedi56ena benzinom, ili drugim opasnim sastojcima ne smije se voditi
u prostorije strojeva, niti u druge prostore koje sadrZe bilo kakav izvor
zapaljenja;
4. Ako su zatvotem prostori tereta za5tideni sustavom za gasenje poLaras COz,
ili drugim plinom, palubni izljevi moraju imati uredaj ia spieeavanje izlaska
plina.

Svako skladiSte koje nije opremljeno sa vodonepropusnim poklopcima mora imati

alarme kaljuZe.

1.8 PraZnjenje kaljuZa iz drugih prostorija

Za ptaLnienje kaljuZe iz spremiSta lanaca i drugih prostorija brodske opreme

mogu se predvidjeti rudne pumpe, vodeni ejektori, ili drugi odgovarajuii uredaji.

Za pralnjenje kaljuZe iz prostorije kormilarskog stroja ili drugih prostora iznad

krmenog pika mogu se predvidjeti zasebne rudne pumpe, ili v;de;i ejektori, ili
dljevne cijevi koje se vode usporedno u kaljuZu strojarnice ili tunela voda vratila.
Odljevne cijevi moraju imati lako dostupne samozatvorive ventile, kojima
unutarnji promjer ne smije biti manji od 39 mm.
.

Na putnidkim brodovima ne dopuSta se praZnjenje navedenih prostorija odljevnim

cijevima.

Ne dopuSta se vodenje odljevnih cijevi u kaljuZne prostore strojarnice i tunela

vratilnog voda iz prostorija koje se nalaze u drugim vodonepropusnim prostorima
ispod pregradne palube.

Dopu5ta se vodenje izljevnih cijevi iz tih prostora u kaljuZne prostore strojarnice i

tunela osovinskog voda samo ako zavrsavaju u zatvorenim tankovima.

Ako je odljevni tank zajednrdki za odljeve iz nekoliko vodonepropusnih prostora,

odljevne cijevi iz ovih prostora moraju imati nepovratne ventile.

Takav tank se moZe prazniti preko glavnog kaljuZnog voda, ali u tom sludaiu na
usisnom ogranku mora se nalazitt nepovratni ventil.

Odljevne cijevi iz prostorij a zatvorenih nadgrada i palubnih kudica mogu se voditi

u kaljuZne zdence strojarnice ili skladi5ta.

Na brodovima koji moraju udovoljavati zahtjevima za stabilitet u oStecenom

stanju, na ovim cijevima moraju biti postavljeni ventili kojima se upravlja iznad
pregradne palube.

15
 Odljevne cijevi iz skladiSta eksplozivnih tvari moraju imati ventile koiima se
rukuje iz prostora izvan tih prostorija.

Zatvotene prostorije za prijevoz zapaljivih i otrovnih tekudina moraju imati

poseban sustav, koji ne smije biti povezan s prostorijama strojeva. Regisiar moZe
dopustiti praZnjenje tih prostora glavnim brodskim sustavom kaljuZe, ako je
projektiran i izveden tako da nije mogu6e praZnjenje zapaljivih i otrovnih teku6ina
cjevovodom i pumpama prostorija strojeva niti u sludaju pogreske ili bilo koje
nezgode.

u prostorrjama pumpi tereta na tanketrima za ulje, mjere za spredavanje

eksplozije ukljuduju takoder i sljedeie zahtjeve:

l.
Alarm visoke razine kaliuZe mora aktivirati zvudni i svjetlosni signal u
upravljadkoj prostoriji tereta r na zapovjednidkom mostu;
2. Pumpe tereta, pumpe balasta i pumpe za posusivanje, koje su smjestene u
prostoriji pumpi tereta, a pogone se osovinom koja prolazi kroz pregradu te
prostorije, moraju imati uredaje za nadzor temperature kudiSta pumpe,
leLajeva i brtvenica pogonske osovine na pregradi. Alarm mora biti izveden u
upravljadkoj prostoriji tereta, ili u upravljadkoj prostoriji pumpi.

1,9 Balastni sustav

1.9.1 Pumpe

Na svakom brodu mora biti predvidena najmanje jedna pumpa za punjenje i

praZnjenj e balastnih tankova.

Kapacitet balastne pumpe mora osigurati brzinu protoka vode u cjevovodu od

najmanje 2 mls.

Osim na tankerima, kao balastna pumpa moZe se koristiti pumpa op6e sluZbe,
kaljuZna pumpa, protupoZarna pumpa ili rezervna pumpa rashladne vode.

Ako se tankovi zaprijevoz tekuieg goriva sustavno koriste i kao balastni tankovi,
ne dopu5ta se koriStenje rezervne pumpe rashladne vode, ili protupoZarne pumpe
umjesto balastne, niti kori5tenje balastne pumpe kao rezrevne rashladne i
protupoZarne pumpe.
Pumpe koje se koriste za ispumpavanje balastne vode iz tankova u dvodnu moraiu
biti samousisne.

Na novim brodovima bruto tonaZe 4000 i vi5e koji nisu tankerr za ulje i na novim
tankerima zaulje koji su bruto tonaZe 150 i viSe, balastni tankovi se ne smiju koristiti
zapt4evoz goriva. MoZe se odstupiti od tog zahtjeva, uz uvijet da se ugradiuredaj za
odvajanje ulja od vode, ili neki drugi odgovarajudi uredaj, o demu odluduje Registar
u svakom pojedinom sludaju posebno.

16
 1.9.2 Opdenito o kaljuZi

KaljuZni cjevovod sluLi za odstranjivaje tekuiina iz brodskih prostorija (drenaZu),

koje se tu stjedu bilo radi pu5tanja cjevovoda, bilo radi prodora morske vode ili
oborina.
KaljuZni cjevovod sastavlj aj u:
- ogranci, koji podinju sa usisima, opremljeni usisnim kosarama i koji su
smje5teni bodno u kaljuZama ili u posebnim zdencima, a zavr5avaju u
ventilnim stanicama
- glavni kaljuZni cjevovod, koji vodi od ventilnih stanica do pumpi.
Usisne ko5are Stite cjevovod od ulaska komada drva ili rcznih otpadaka, koji bi
mogli za(,epiti prolaz ili oStedenu pumpu. Izvedene su tako, da imaju veliku slobodnu
povr5inu za prolaz tekudine i da se lako mogu demontirati, kada ih je potrebno
odistiti, Bududi, da su brodovi u pravilu zateLnt, moraju biti usisne koSare smje5tene
uz krmene pregrade odjeljaka. Kako bi uslijed o5tedenja nekog ogranka mogla po
kaljuZnom cjevovodu pritjecati voda i tako naplaviti odjeljak, smjesti se u usisnu
koSaru nepovratni ventil, koji to sprijedava.

Ogranci vode uz bokove broda iznad dvodna do ventilnih stanica u strojarnici,

gdje se moLe otvaranjem odgovarajuieg ventila isisavati tekuiinu iz pojedinih
odjeljaka. Ventilna stanica je izvedba vi5e ventiila iste sluZbe u zajednidkom kudiStu,
dime se pojednostavljuje rukovanje, a i smanjuje potreban prostor. Istovremeno
moZemo sisati iz vi5e odjeljaka, samo moraju svi biti naplavljeni, inade ce pumpa
sisati zrak. Usisi moraju se nalaziti i u strojarnici, kao i u tunelu.

Broj pumpi i njihovu potrebnu kapacitetu odreduje za putnidke brodove

Konvencija 1960. Za teretne brofove propisusju ih Klasifikacijske ustanove, koje
tralebarem dvije kaljuZne pumpe sa samostalnim pogonom smje5tene u strojamici.
Kapacitet kaljuZnih pumpi prema propisima LR ovisan je o promjeru glavnog
kaljuZnog cjevovoda, koji se dobiva jednadZbom

d^:26 + 2,18L(B + D) ,

i po kojem mora derati tekuiinu brzinom ne manjom od 2 m/s.

Promj er se ogranaka kalj uZnog cj evovoda dobiva j ednadZbom

da:26 + 4,63C(B + D) ,

gdje znadi:
d, [mm] unutarnji promjer glavnog kaljuZnog cjevovoda,
dr [mm] unutarnji promjer ogranka kaljuZnog cjevovoda,
L [m] duZina broda
B [m] Sirina broda
D [m] visina broda do pregradne palube
C [m] duZina odjeljka

t7
 Promjer ogranka kaljuZnog cjevovoda ne smije ni u kom sludaju biti manji od 50
mm. U strojarnici moraju biti predvidena barem dva usisa za drenaLu, od kojih jedan
direktno na kaljuZnu pumpu. Za drenaLu u nuZdi na brodovima s parnim pogonom
mora jedan usis biti spojen sa pumpom za hlad,enje kondenzatora, dok se kod
motornih brodova takav usis spoji sa glavnom rashladnom pumpom ili na rashladni
cjevovod propulzijskog motora. U tu svrhu moZe posluZiti i neka druga pumpa, koja
nije direktno spojena sa glavnim kaljuZnim cjevovodom, ali mora imati veii
kapacitet no Sto je propisan zakalpLnu pumpu.

KaljuZni je cjevovod izraLen od besavnih delidnih cijevi, koje se poslije rzrade

moraju zaStititi pred korozijom; obidno se pocinkaju na toplo. KaljuZni cjevovod,
kojeg su elementi spojeni prirubnicima, morabiti rastezljiv.

Na ratnim brodovima kaljuZni je cjevovod mnogo jade dimenzioniran. Zbog

mogu6nosti onesposobljenja pojedinih odjeljaka desto je podijeljen na samostalne
sekcije.
Na kraju tladnog dijela kaljuZnog cjevovoda uz oplatu nalazi se zaporni ventil
posebne konstrukcije, koji omoguiava protok, makar ga zaboravili otvoriti.

l8
 ---*---i
I
I I I
*
- --a- +
I
I I
I
I

tlrls!4 tdFafr
Ve!+$*a gtillJ,aa
o ts4XJtd,ls rlleltlrl

Callu*:!!l. €tlYsvod

V3ntUna Staaloa

Opdenito o tralastu

Balastni je cjevovod na brodu potreban, kada je zbog smanjenja stabiliteta tli za

poboljSanja uvjeta rada vijka potrebno napunili za to'predvideue balastne tankove. Ako je
brod prazan, plovi po lakoj vodnoj liniji, koja irna manju povr3inu od tcretnih vodnih linija
pri veiem gazu. Pored toga je kod praznog broda teZi5te sistema broda G puno vi5e
udaljeno od teZi5ta istisnine F.
sve navedeno smanjuje moment poprednog statidkog stabiliteta broda Mr6 tj.
sposobnost, da se brod vrati u uspravni pololaj, kada ga neka vanjska sila npr. vjetar,
nagne. U teZi5tu sistema G djeluje sila teZe broda (deplasman) D prema doije, a u teZi5ru
istisnine uzgon v..g prema gore. Deplasman i uzgon dine spreg sila sa polugom h, zato je
moment statidkog stabiliteta hfh . Ako polugu h izrazimo r,rdaljerioScu izmedu teZi5ta
sistema G i sjeci5ta rugona V- g sa sredi5njicom broda, dobiie mo iztaz H= Mb , a za
moment statidnog senzibiliteta Mst= , SjeciSte uzgona sa srediSnjicom Mb zove se
popred.ni metacentar (prividni), a udaljenost od metacentra do teZista sistema M G,
metacentarska visina,

19
 v,$'s",

Prije krcanja balasta teZi5te sistema nalazi se u G, poslije krcanja u G . pa se zbog toga
povedava metacentarska visina MG.

Iz slike se vidi kako se kod praznog broda smanjila poluga h, a tinie i statidki moment
stabiliteta, Sto moZe uslijed nekog vanjskog utjecaja biti razlog prevrtania broda. TeZiSte
sistema G moZe se krcanjem dodatnih teLina - npr. plavljenjem balastnih tankova u
dvodnu - sniziti, i tako povedati moment statidkog stabiliteta broda. Kod nekih se brodova
iz tlh ruzloga ugraduj e fi ksni balast.
Osim za pobolj3anje stabiliteta, balastni se tanko'vi mogu koristiti i za trimovanje. Kod
broda koji ima na sredini pogonski stroj, kada plovi na iakoj vodnoj liniji. veliki dio
propelera izronjava. Plavljenjem krmenih balastnih tankova, brod ie viSe zateZan i time
poboljSan stupanj djelovanja propelera.
Smje5taj i velidina balastnih tankova odreduju se proradunom za nekoliko
najneugodnijih sludajeva, koje se u eksploataciji broda mogu pojaviti. Kao balastni tankovi
mogu poslttZiti tankovi u dvodnu, pikovima ili duboki tank. Balastne tanl<ove pod vodnom
linijom punimo plavljenjem, a ostale obidno cjevovodom opie sluZbe ili cjevovodom za
pranje palube. Kako se po istim cjevovodima i puni i prazni tankove, ventilne stanice imaju
prikljudke i na balastne pumpe i na kingston ventile. Kingston vcr-rtili sr,r ventili na
zdencima, smjeitenima na dvodnu uz bok broda (niski usis) odnosno u blizini lake vodne
linijc (visoki usis). odakle se uzima morska voda za sve potro5ade na brodu. Balastni
cjevovodi su poloZeni u dvodnu, a usisi ne moraju imati nsisne koSare, jer se u tankovima
nalazi samo dista tekuiina. Da se spnledi stvaranje ponora pri sisanju, usis se moZe
napraviti u obliku trube.
Balastna pumpa mora biti samosisna.

Kapacitet pumpe odabere se s obzirom na vrijeme u kojern Zehmo da se isprazni

najveii balastni tank. Obidno se kao balastna pumpa upotrebljava jedna od propisanih
kaljuznih i na ta.j se nadin potreban broj pumpi na brodu smanji na razumnu mjerll.

20
 Balastni devovod iztadenje od istog materijala kao i kaiiuini. U tladnom vodu kako
balastnog takoi kaljuinog cievovoda, mogu biti ugradeni prozr:r(it i zaklopka za kontrolu
protoka,

tl{L*aa trg}c

t*lstal uiarovs6

ga1rr*L ?cntll ctrrorqd$ E* 6dlvo{

van brails (xhJlrfb.t u* op1*te)

2I
1.10 Literatura

l. Velimir Ozretic

2. Zdravko Klasek: Brodski pomoini strojevi

22