UNIVERZITET U ZENICI

METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET

Predmet: LjEVARSTVO

ULIVNI SISTEM
-Uloga ulivnog sistem
-Podjela ulivnih sistema
-Seminarski rad-

Student: Ahmed Grahić Mentor: Prof. dr. sc. Hasan Avdušinović

Zenica, Maj 2020

1
SADRŽAJ
1. UVOD…………………………………………………………………………………………………….-3-
2. ULOGA ULIVNOG SISTEMA…………………………………………………………………….-4-
2.1 Brzo popunjavanje kalupa………………………………………………………………. -4-
2.2 Minimalizacija turbulecije………………………………………………………………..-4-
2.3 Izbjegavanje erozije kalupa I jezgri…………………………………………………..-5-
2.4 Uklanjanje troske, metalnih oksida i uključaka…………………..…………….-5-
2.5 Izbjegavanje deformacije odlivka……………………………………………………..-5-
2.6 Stvaranje pogodnih temperaturnih gradijenata……………………………….-5-
2.7 Maksimalni izvadak………………………………………………………………………….-5-
2.8 Ekonomičnost uklanjanja ulivnog sistema………………………………………..-5-
2.9 Kompatibilnost s postoječim načinom kalupljenja i livenja……………….-6
3. VRSTE ULIVNIH SISTEMA……………………………………………………………………….-6-
4. DIJELOVI ULIVNOG SISTEMA………………………………………………………………….-9-
4.1. Ulivna čaša……………………………………………………………………………………..-9-
4.2. Spust………………………………………………………………………………………………-10-
4.3. Razvodnik……………………………………………………………………………………….-10-
4.4. Ušće………………………………………………………………………………………………..-11-
5. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………………..…12-
6. LITERATURA…………………………………………………………………………………………..-13-
7. POPIS SLIKA……………………………………………………………………………………………-14-

2
 1. UVOD
Ulivni sistem je mreža kanala preko kojih talina ulazi u kalup i ispunjava kalupnu
šupljinu.[1] Konstrukcija ulivnog sistema mora biti takva da se osigura brzo popunjavanje
kalupa.[2] Ako se taj uvjet ne osigura moze doći do gubitka toplotee tekućeg metala tokom
punjenja kalupa, a to može rezultirati prijevremenim skrućivanjem, nepotpunim popunjavanjem
presjeka ili nastajanjem površinskih grešaka.[2] To se posebno izražava kod tankostjenih
odlivaka.[2] . Ako se talina prekomjerno pregrije povećat će se opasnost od naplinjenja taline i
povećat ce se toplinsko opterećenje kalupa.[2] Ulivni sistem sastoji se od nekoliko
komponenti: ulivna čaša, spust (sprovodnik), razvodnik, ulivnik, podnožje sprovodnika,
odzračnik, hranitelji, te ove komponente moraju biti tačno i racionalno dimenzionirane.
[3] Spustom talina stiže do razvodnika, zatim razvodnikom do ušća kroz koje ulazi u
kalupnu šupljinu.[4] Ulivni sistem može sadržavati i elemente koji osiguravaju napajanje
odlivka tj. pritjecanje taline i nakon završetka punjenja kalupne šupljine (za vrijeme
skrućivanja odlivka) da bi se izbjegle greške usljed stezanja metala.Ulivni sistem se
odstranjuje sa odlivka nakon vađenja iz kalupa. Prije nego što se izračunaju dimenzije
pojedinih komponenti ulivnog sistema treba odabrati tip ulivnog sistema. Ulivni sistem
se dimenzionira počevši od dijela koji ima najmanji poprečni presjek, tzv. kritični presjek,
koji određuje brzinu strujanja u ulivnom sistemu. Vrijeme punjenja kalupne šupljine
također ovisi o kritičnom presjeku. Za pravilno dimenzioniranje ulivnog sistema
potrebno je poznavati nekoliko temeljnih principa dinamike fluida. Radi poboljšanja
čistoće taline prije ulaska u kalupnu šupljinu, odnosno uklanjanja nečistoća, u ulivni
sistem mogu se inkorporirati filteri .[3]

3
2. ULOGA ULIVNOG SISTEMA
Ulivni sistem mora ispuniti sljedeće zahtjeve:
 brzo popunjavanje kalupne šupljine,
 minimalizacija turbulecije,
 izbjegavanje erozije kalupa i jezgri,
 uklanjanje troske, metalnih oksida i uključaka prije ulaza u kalupnu šupljinu,
 spriječiti zahvaćanje zraka i ukloniti plinove iz kalupne šupljine,
 izbjegavanje deformacije odlivka,
 stvaranje pogodnih temperaturnih gradijenata,
 omogućiti proizvodnju odlivka uz korištenje minimalne količine metala,
(maksimalni izvadak )
 ekonomičnost uklanjanja ulivnog sistema,
 kompatibilnost s postojećim načinom kalupljenja i livenja.[3]
2.1. Brzo popunjavanje kalupa:
Nastajanje površinskih grešaka (npr. hladni zavari), nepotpuno popunjavanje dijelova
kalupne šupljine, prijevremeno skrućivanje uzrokovano je gubitkom toplote tekućeg
metala tijekom punjenja kalupa. Pregrijavanjem taline povećava se sposobnost
tečenja i prijevremeno skrućivanje. Previše pregrijena talina povećava opasnost od
naplinjenja taline i povećava toplinsko opterećenje kalupa. Vrijeme punjenja kalupa
treba održavati kraćim od vremena izrade kalupa na automatskim linijama za izradu
kalupa da bi se povećala produktivnost. [3]
2.2. Minimalizacija turbulencije:
Turbulentno punjenje i tečenje u ulivnom sistemu i kalupnoj šupljini može povećati
mehaničko i toplinsko opterećenje kalupa i nastajanje grešaka na odlivcima.
Turbulentnim strujanjem taline povećava se opasnost od zahvaćanja plinova, a to
može rezultirati greškama na odlivcima (plinska poroznost). Turbulento tečenje
povećava površinu tekućeg metala koji je izložen zraku unutar ulivnog sistema. Kod
legura aluminija i magnezija turbulencije mogu dovesti do stvaranja značajnog
oksidnog filma koji može biti zahvaćen tečnim metalom, što uzrokuje neprihvatljive
greške. U toku punjenja kalupa, stacionarno tečenje taline u ulivnom sistemu mora
se uspostavit što je prije moguće.[3]

4
2.3. Izbjegavanje erozije kalupa i jezgri:
Nastajanje erozije površine kalupa i jezgre uzrokovano je velikom brzinom toka
taline ili nepravilno usmjerenom toku naspram površine kalupa. Odvojene čestice
kalupnog materijala zahvaća talina, zbog čega nastaju greške u i na odlivcima.[3]
2.4. Uklanjanje troske, metalnih oksida i uključaka:
Ulivni sistem mora omogućiti uklanjanje troske, metalnih oksida i uključaka prije
nego što uđu u kalupnu šupljinu i završe u odlivku. Ulivni sistem mora biti
konstruisan i dimenzioniran da omogući dovoljno vremena za izdvajanje uključaka iz
taline prije nego što uđu u kalupnu šupljinu.[3]
2.5. Izbjegavanje deformacije odlivka:
Izbjegavanje deformacije odlivka važno je kod proizvodnje tankostjenih odlivaka,kod
koji nejednolična raspodjela toplote nakon popunjavanja kalupne šupljine može
rezultirati nepovoljnim slijedom skrućivanja i deformacijom odlivka. Stezanje metala
u ulivnom sistemu tokom njegovom skrućivanja može rezultirati povlačenjem
dijelova odlivka tokom skrućivanja, što dovodi do nastanka toplih pukotina i
deformacije.[3]
2.6. Stvaranje pogodnih temperaturnih gradijenata:
Posljednja talina koja ulazi u kalupnu šupljinu je najtoplija i zbog toga tu talinu treba
uvesti u odlivak za koji se očekuje da će posljednji skrutnuti, a to se može ostvariti
tako da se talina iz ulivnog sistema usmjeri u pojilo, iz kojeg potom talina ulazi u
kalupnu šupljinu. Ako se ulivni sistem ne može konstruisati tako da osigura pogodne
temperaturne gradijente mora se obratiti pažnja da se konstruira tako da ne
uzrokuje nepovoljne temperaturne gradijente. To uključuje uvođenje taline u
kalupnu šupljinu na više mjesta tako da ni jedno mjesto ne predstavlja toplinski čvor.
[3]

2.7. Maksimalni izvadak:

Nakon hlađenja do sobne temperature, ulivni sistem i pojila uklanjaju se sa odlivka i
vraćaju ponovo u process kao povratni materijal koji se ponovo tali. Ako se
minimalizira kooličina metala u ulivnom sistemu i pojilima proizvodni troškovi se
mogu značajno smanjiti. Na taj način se postiže maksimalan izvadak.[3]
2.8. Ekonomičnost uklanjanja ulivnog sistema:

5
 Troškovi čišćenja i završne obrade odlivka mogu se smanjiti ako se minimalizira broj i
veličina ušća te vratova pojila povezanih sa odlivkom. Zbog toga pogodno je uvesti
talinu u kalupnu šupljinu kroz pojilo, jer vrat pojila može preuzeti ulogu ušća.[3]

2.9. Kompatibilnost s postojećim načinom kalupljenja i livenja:

Moderni visokoučinski strojevi za izradu kalupa i automatizirani sistemi za livenje
često značajno ograqničavaju fleksibilnost u pogledu mjesta postavljanja i oblika
ulivne čaše te spusta preko kojih se talina uvodi u kalup. Često takvi sistemi
postavljaju određena ograničavanja na brzinu livenja.[3]

3. VRSTE ULIVNIH SISTEMA

Ulivni sistemi se mogu podijeliti u 2 grupe:

 Prema položaju ušća

 Prema položaju kritičnog presjeka[2]
Prema položaju ušća ulivni sistemi se dijele u 3 osnovne grupe:

 Direktni ulivni sistem sa ušćem odozgo

 Indirektni ulivni sistem sa ušćem na diobenoj ravnini
 Ulivni sistem sa ušćem odozdo[2]

Slika 1. Direktni ulivni sistem sa ušćem odozgo [5]

6
 Slika 2. Ulivni sistem sa ušćem odozdo [5]

Prema položaju kritičnog presjeka ulivni sistemi se dijele na 2 osnovne grupe:

 Sistemi sa prigušenjem – po obliku su konvergentni jer se presjeci kanala

sužavaju od spusta prema kalupnoj šupljini. Vrijedi odnos As > Ar > Au
 Ulivni sistemi bez prigušenja – po obliku su divergentni jer se u smjeru toka taline
šire. Vrijedi odnos As < Ar < Au [2]

Slika 3. a) ulivni sistem sa prigšenjem[5] b) ulivni sistem bez prigušenja

[5]

Kritični presjek ili prigušenje je dio ulivnog sistema koji ima najmanji poprečni presjek te
određuje brzinu strujanja taline, odnosno vrijeme punjenja kalupa. Kod sistema sa

7
 prigušenjem to je presjek ušća, a kod sistema bez prigušenja to je presjek na izlazu iz
spusta.[2]
Kod sistema bez prigušenja razvodnik se smješta u donju poloicu kalupa ispod diobene
ravnine, a ušća u gornju polovicu kalupa, slika 4 . Time se smanjuje mogućnost ulaska
troske. [2]
Kod sistema sa prigušenjem razvodnik se smješta u gornju polovicu kalupa, a ušća u
donju ili gornju polovicu kalupa, slika 5 , s time da donja stranica ušća I razvodnika
moraju biti u istom nivou.[2]

Slika 4. Nepravilan i pravilni načini povezivanja razvodnika i ušća u ulivnom sistemu sa

prigušenjem [5]

Slika 5. Pravilan i nepravilan spoj razvodnika i ušća u ulivnom sistemu bez prigušenja
Najvažnije karakteristike ulivnih sistema sa prigušenjem su:

 Svi dijelovi ulivnog sistema su puni tokom livenja

 Ulivni sistem tokom livenja je pod većim pritiskom od atmosferskog
 Ako ima više ušća na jednom razvodniku, kroz svako ušće približno prolazi jednaka
količina taline
 Masa taline u ulivnom sistemu je manja nego kod ulivnih sistema bez prigušenja
 Zbog većih brzina strujanja taline u ušću može se dogoditi rasprskavanje, oksidadcija
taline i stvaranje vrtloga oko ušća

8
  Odstranjivanje ulivnog sistema sa odlivka zahtjeva manje rada i kraće vrijeme brušenja u
odnosu na ulivni sistem bez prigušenja
 Najčešći omjer površine poprečnog presjeka su: A s : Ar : AU =2 : 1,5 : 1, As : Ar : Au = 1,4 :
1,2 : 1 i As : Ar : Au =1,2 : 1,1 : 1 [2]
Najvažnije karakteristike ulivnih sistema bez prigušenja su:

 Zbog velike površine poprečnog presjeka ušća, talina sporije ulazi u kalupnu šupljinu, pa
je manja mogućnost rasprskavanja, oksidacije taline i stvaranja vrtloga oko ušća
 Kinetička energija duž razvodnika pada, zbog čega neprotječe ista količina taline kroz sva
ušća
 Ulivni sistem nije uvijek pun
 Masa taline je veća nego kod ulivnih sistema sa prigušenjem, zbog čega je iskorištenje
taline manje
 Najčešći omjer površine poprečnog presjeka su : A s : Ar : AU =1 : 2 : 2, A s : Ar : Au = 1 : 3 : 3
i As : Ar : Au =1 : 6 : 6 [2]

4. DIJELOVI ULIVNOG SISTEMA

Dijelovi ulivnog sistema su: ulivna čaša, spust, podnožje spusta, razvodnik, gnijezdo, ušće,
odzračnik, pojilo i vrat pojila. Osnovne komponente su: ulivna čaša, spsut, razvodnik i ušće.
Sve ove komponente su međusobno povezane primjenom specifičnih pravila i omjera.[2]

SLIKA 6. Komponente ulivnog sistema [5]

9
4.1. Ulivna čaša
Ulivna čaša je prvi dio ulivnog sistema kroz kojeg se uvodi talina u osatle dijelove
sistema. Služi kao rezervoar taline tokom livenja, održavajući ulivni sistem punim.[2]

SLIKA 7. a) Koritasta ulivna čaša, b) Ulivni sistem sa ljevkastom ulivnom

čašom[5]

4.2. Spust
Spust je okomit kanal kružnog poprečnog presjeka putem kroz kojeg se talina iz
ulivne čaše prenosi prema razvodniku. Pravilno konstruiran spust se sužava prema
dolje. Zbog toga se smanjuju turbulencije i mogućnost usisavanja zraka. Ako se
presjek ne bi sužavao prema dolje došlo bi do nasisavanja plinova zbog područja
niskog pritiska, također tok taline bi bio turbulentan i neujednačen.[2]

SLIKA 8. a) Shematski prikaz toka taline u spustu koji se sužava prema dolje b) i
ravnom spustu [5]

10
4.3. Razvodnik
Razvodnik služi za daljnji transport talIne iz spusta do ušĆa. On umiruje talinu iz
spusta, omogućava izdvajanje uključaka i metalnih oksida. Razvodnik i ulIvna čaša su
jedine komponente u ulivnom sistemu koje mogu spriječiti ulazak uključaka i metalnih
oksida u kalupnu šupljinu. Ulivni sistem može imati jedan ili više razvodnika, što ovisi o
veličini, obliku I broju odlivaka u kalupu. Razvodnici moraju biti tako konstruisani da se
izbjegnu nagle promjene smjera tečenja taline jer uzrokuju stvaranje zona niskog pritiska i
usisavanja zraka.[2]

SLIKA 9. Prikaz mogućih poprečnih presjeka razvodnika[5 ]

4.4. Ušće
Ušća su zadnji element ulivnog sistema i povezuju razvodnik s kalupnom šupljinom.
Dimenzije i oblik ušća treba prilagodit debljini stjenke odlivka i načinu njegovog
odstranjivanja. Ako se ulivni sistem odstranjuje rezanjem, debljina ušća može biti
čak i veća od debljine stjenke odlivka. Najčešće se upotrebljavaju ušća
pravougaonog poprečnog presjeka.[2]

SLIKA 10. Prikaz mogućih poprečnih presjeka ušća [5]

11
5. ZAKLJUČAK
Da bi se izbjegle greške na odlivcima usljed stezanja metala moraju se pravilno konstruisati
komponente koji čine ulivni sistem. Da bi ulivni sistem bio pravilno kostruisan, mora ispuniti
nekoliko zadataka kao npr: brzo popunjavanje kalupne šupljine, minimalizacija turbulencije,
izbjegavanja erozije kalupa i jezgri itd. Također kod izrade odlivaka, treba voditi računa o
ekonomičnosti uklanjanja ulivnog sistema. Najčešći ulivni sistem u upotrebi je indirektni
ulivni sistem jer najčešće uvjetuje konfiguraciju odlivka i jednostavnost izrade kalupa. Dok
ulivni sistem sa ušćem odozgo i sa ušćem odozdo se manje koriste jer zahtjevaju složeniji
način izrade kalupa. Može se zaključiti da pravilno dimenzioniran i konstruisan ulivni sistem
je važan faktor za postizanje visoke kvalitete odlivaka kao i smanjenje neipravnih odlivaka.

12
6. Literatura:
1. http://repozitorij.fsb.hr/4898/1/Hrsak_2015_diplomski.pdf
2. http://repozitorij.fsb.hr/1892/1/06_07_2012_Gessert_zavrsni.pdf
3. Prof. Zoran Glavaš, Osnove lijevanja metala, Sveučilište u Zagrebu –
Metalurški fakultet, Sisak, 2014.
4. http://titan.fsb.hr/~dzezelj/Dizajn-2013-14/Prezentacije/LIJEVANJE.pdf
5. https://www.google.com/search?
q=tlacni+i+semitlacni+uljevni+sustav&tbm=isch&ved=2ahUKEwjd7-
bDpaDpAhUBuaQKHZCrCioQ2-
cCegQIABAA&oq=tlacni+i+semitlacni+uljevni+sustav&gs_lcp=CgNpbWcQAzoECCMQJzoE
CAAQHlDbxhdYiqUYYPenGGgGcAB4AYABvQKIAbg0kgEIMC4zMC42LjKYAQCgAQGqAQtn
d3Mtd2l6LWltZw&sclient=img&ei=GDuzXt2DG4HykgWQ16rQAg&bih=689&biw=1280&r
lz=1C1QJDB_enBA873BA874

13
 7. POPIS SLIKA
SLIKA 1. Direktni ulivni sistem sa ušćem odozgo [5]
……………………………………………………………………..6
SLIKA 2. Ulivni sistem sa ušćem odozdo [5]
………………………………………………………………………………….6
SLIKA 3. a) ulivni sistem sa prigšenjem[5]
…………………………………………………………………………………..7
b) ulivni sistem bez prigušenja[5]
………………………………………………………………………………….7
SLIKA 4. Nepravilni I pravilan način povezivanja razvodnika I ušća u ulivnom sistemu sa
prigušenjem[5]……………………………………………………………………………………………………………………….8

SLIKA 5. Pravilan i nepravilan spoj razvodnika i ušća u ulivnom sistemu bez prigušenja[5] …………8

SLIKA 6. Komponente ulivnog sistema[5]……………………………………………………………………………………9

SLIKA 7. a) Koritasta ulivna čaša [5]……………………………………………………………………………………………

10
b) Ulivni sistem sa ljevkastom ulivnom čašom[5…………………………………………………………..10

SLIKA 8. a) Shematski prikaz toka taline u spustu koji se sužava prema dolje[5] ……………………………
11

b) i ravnom spustu………………………………………………………………………………………….………………11

SLIKA 9. Prikaz mogućih poprečnih presjeka razvodnika[5 ]

……………………………………………………………..11

SLIKA Prikaz
10. mogućih poprečnih presjeka ušća [5]
………………………………………………………………..11

14