JAVNA USTANOVA TEHNIČKA ŠKOLA

BRČKO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE

ŠKOLSKA 2014/2015. GODINA

RAZRED: III-5

PODRUČJE RADA: Mašinstvo i obrada metala

ZANIMANJE: Instalater

ZAVRŠNI RAD

TEMA: Cijevni zatvarači

1. Teorija

2. Zadatak: Ugradnja tuš baterije

3. Potreban alat

4. Kalkulacija

5. Literatura

____________________________________ _______________________

MENTOR: Slavenko Vranješ, dipl.maš.ing. UČENIK: Velimir Simikić

BRČKO:__April 2015. GODINE

ZADATAK:

1. _____________________________________________________________________
2. _____________________________________________________________________
3. _____________________________________________________________________
4. _____________________________________________________________________

IZRADITI / PRORAČUNATI / NACRTATI:

1. Cijevi
2. Cijevni zatvarači
3. Povezivanje sanitarnih uređaja
4. Tuš baterije
5. Ugradnja tuš baterije

MIŠLJENJE KOMISIJE O PISANOM DIJELU ZAVRŠNOG RADA:

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

PITANJA ZA USMENU ODBRANU PISANOG ZAVRŠNOG RADA:

1. _____________________________________________________________________
2. _____________________________________________________________________
3. _____________________________________________________________________

OCJENA USMENE ODBRANE PISANOG ZAVRŠNOG RADA: __________________

ZAKLJUČNA OCJENA ZAVRŠNOG RADA: ___________________

IZDVOJENO MIŠLJENJE KOMISIJE:

__________________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________________
_____________________________________________

KOMISIJA:

1. PREDSJEDNIK: ________________________
2. ISPITIVAČ: ____________________________
3. STALNI ČLAN: _________________________
 Sadržaj
1. Uvod................................................................................................................1
2. Cijevi i armature..............................................................................................2
2.1. Cijevi.........................................................................................................2
2.2. Armature...................................................................................................2
2.2.1. Cijevni zatvarači.................................................................................3
2.2.1.1. Ventili..............................................................................................3
2.2.1.2. Priklopci..........................................................................................4
2.2.1.3. Zasuni..............................................................................................5
2.2.1.4. Slavine.............................................................................................5
2.2.1.5. Reducir ventili.................................................................................6
3. Povezivanje sanitarnih uređaja........................................................................7
3.1. Tuševi........................................................................................................7
4. Tuš baterije......................................................................................................8
5. Ugradnja tuš baterije.......................................................................................9
6. Potreban alat..................................................................................................19
7. Kalkulacija posla...........................................................................................20
8. Zaključak.......................................................................................................21
9. Literatura.......................................................................................................22
 1. Uvod

Kućna vodovodna mreža sastoji se od horizontalnog dijela montiranog u

podrumu ili u spoljnjem razvodu i vertikalne mreže ugrađene u zidovima zgrade.
Izvodi se isključivo od pocinkovanih čeličnih cijevi sa šavom ili bez šava, a za
manje objekte od plastičnih cijevi. Nastavljanje pocinkovanih cijevi pri
izvođenju kućne instalacije izvodi se pomoću navoja i fitinga, dok se promjena
pravca i račvanje pri montiranju cijevi postiže pomoću fazonskih dijelova.
Veličina svakog dijela određena je prečnikom cijevi. Vertikalni vodovi kućne
instalacije fiksiraju se specijalnim obujmicama na zid, koji mogu biti različite
konstrukcije. Obujmice se mogu pričvrstiti na drveni, kameni i betonski zid. Od
mjesta i položaja postavljanja cijevi, zavisi konstrukcija obujmice koja će se
upotrijebiti. Prilikom projektovanja zgrade vodi se računa da se što više
potrošača grupiše u tzv. sanitarne čvorove. Tako se na jedan vertikalan vod
vezuje najveći mogući broj potrošača, čime se štedi u cijevima za dovođenje
vode, a i kanalizaciona mreža je prostija i kraća. Ako kuće ili stambeni blok ima
više spratova, onda točeća mjesta odnosno potrošači i kompletni sanitarni
čvorovi se postavljaju jedan iznad drugog.

4
 2. Cijevi i armature
2.1. Cijevi
U vodovodnim instalacijama zgrada najviše se upotrebljavaju cijevi od
metala, ali i od drugih materijala. Materijal od kojeg su cijevi načinjene najčešće
je čelik, lijevano željezo, bakar i olovo. Osim ovih metalnih cijevi koje su u
dugogodišnjoj praksi pokazale sva dobra i loša svojstva, u posljednje se vrijeme
primjenjuju i azbestnocementne cijevi koje su se za određene svrhe pokazale
vrlodobrima. Kako je do sada skupljeno dovoljno iskustva, u većini zemalja se
provjerene vrste plastičnih cijevi dozvoljavaju i standardiziraju.
Vrste vodovodnih cijevi su:
- Željezne lijevane vodovodne cijevi
- Čelične cijevi
- Azbestnocementne vodovodne cijevi
- Olovne vodovodne cijevi
- Bakarne cijevi
- Plastične cijevi

2.2. Armature
Armature služe za zaustavljanje, prigušivanje i regulisanje toka vode, za
regulisanje pritiska, mjerenje protoka i za ispuštanje vode i zraka u vodi i
cjevovodima. Prave se od lijevanog i kovanog željeza, mesinga, bronce i drugih
legura, a izrađuju se i od plastike. Za svaku vrstu cijevi prave se posebne
armature, ali se neke postavljaju i na više vrsta cijevi. Unutarnje površine
armatura moraju biti glatke i čiste i takvih oblika, da daju što manji otpor
protjecanju vode. One trebaju da imaju što manje pokretnih dijelova, kako bi se
dijelovi koji se troše lako zamijenili, lako postavili, da ne zauzimaju mnogo
prostora, da se njima lakše rukuje i da lijepo izgledaju. Vidljive armature i
njihovi dijelovi trebaju se lako čistiti, zbog čega su ili uglačane ili presvučene
slojem nikla ili kroma. U armature spadaju:
- Zatvarači
- Ispusne
- Regulacijske
- Mjerne armature

5
 2.2.1. Cijevni zatvarači
Cijevni zatvarači imaju zadatak da spriječe kada je potrebno proticanje
tečnosti, gasova, para itd. kroz cijevi ili otvore. Po konstrukciji i načinu
djelovanja razlikuju se četiri osnovne vrste zatvarača:
- Ventili
- Priklopci
- Zasuni
- Slavine

Slika 1. Vrste cijevnih zatvarača

2.2.1.1. Ventili
Ploča ili tanjir ventila kreće se uspravno na ravan sjedišta bez klizanja tj.
odiže se sa sjedišta. Otvaranje i zatvaranje ide brzo. Zaptivne površine lako se
izrađuju. Nedostatak ventila je taj što daju velike otpore pri proticanju uz znatne
promjene smijera kretanja. U novim konstrukcijama ovo je znatno ublaženo pa
čak gotovo i potpuno uklonjeno. Zbog naglog zatvaranja i otvaranja prolazi
ventila su često uzrok jakih udara pokretnih masa u cijevnom vodu. Dužina
ventila je velika, a visina je relativno mala. Materijal za kućište ventila i ostale
njegove elemente zavisi od vrste fluida, temperature i pritiska. Ploča ventila je
od mašinske bronze za temperaturu do 4980K i ona je na mjestu nalijeganja fino
uglačana. Sjedište koje je takođe fino uglačano radi hermetičnosti, najčešće je
zaseban prsten, utisnut, uvaljan ili privaren za kućicu ventila. On je od mašinske
bronze za temperature do 5480K, a za hladnu vodu može biti od gume ili kože.
Pri montaži ventila mora se voditi računa o strelici i upustvima koje daje
proizvođač ventila. Pored ovih ventila mogu se nalaziti u cijevnim vodovima i
6
drugi ventili sa naročitom namjenom kao što su redukcioni ventil i sigurnosni
ventil. Primjena ventila kao zatvarača moguća je tamo gdje ne postoji
mogućnost vodenih udara jer se potpuno otvaranje ili zatvaranje ventila se
postiže sa malim hodom.

Slika 2. Ventil

2.2.1.2. Priklopci

Priklopci su konstruktivno najprostiji zatvarači. Klapne se obrću oko osovine

pri otvaranju ili se dižu zahvaljujući savitljivosti materijala od kojeg su izrađene,
kao što je slučaj gumenog priklopca. Izrađuju se od metala (sivo liveno gvožđe,
čelik, bronza) ili kože i gume. Priklopci se kao cijevni zatvarači malo
upotrebljavaju, oni su češće namijenjeni za regulisanju protoka. Na cjevovode se
uglavnom montiraju pomoću oboda ili navoja.

Slika 3. Šema priklopca

7
 2.2.1.3. Zasuni

Zasuni se uglavnom upotrebljavaju za nominalne otvore iznad 0,080 m i

pogodni su za visoke pritiske i temperature. Daju najmanji otpor proticaju
tečnosti, gasovima i pari.

Slika 4. Zasun sa klinastom pločom

Osnovni element zasuna je ploča koja ima oblik klina, nagiba obično između 1:8
i 1:15 fino, uglačani prstenovi po obimu ploče pritisnuti vretenom uz sjedište,
obezbjeđuju hermetičnost zaptivne površine. Jednaki prstenovi nalaze se i u
kućištu kao sjedišta. Prstenovi su utisnuti, ili uvaljani, ili pak uvrnuti u ploču, a
prave se od sivog livenog gvožđa (za manje pritiske), a od mesinga, mašinske ili
od specijalne bronze za veće pritiske. Zasuni sa pločom u obliku klina
upotrebljavaju se kao zatvarači cijevi za sprovođenje vode i gasova, pa i para
niskog pritiska i temperature. Pri višim temperaturama ploča se nejednako širi i
lako se može uglaviti u sjedište. Ovo nejednako širenje ploče je uzrok
nezaptivenosti. Za paru visokog pritiska i temperature upotrebljavaju se zasuni
sa paralelnim pločama. Na cjevovode se ugrađuju uglavnom pomoću oboda, a
rjeđe navojem i varenjem. Cjevovodi na kojima se ugrađuju zasuni moraju biti
čisti od mehaničkih nečistoća, jer mogu lako da oštete ploču i njen prsten, a što
dovodi do nezaptivenosti i propuštanja vode, pare ili gasa.
2.2.1.4. Slavine

Slavina je konstruktivno prost zatvarač. Sastoji se iz tijela i čepa. Čep je

koničan, a koničnost iznosi 1:6. U njemu je otvor odnosaširine prema visini
1:2,75. Koničnost čepa prestaje van kućišta, a kućište od ivice čepa nadole nije
konično. Ovo je potrebno radi naknadnog glačanja čepa radi dobijanja zaptivne
površine koja je u radu potrebna. Zaptivne površine na kućici i čepu treba da
budu fino uglačane. Kućica je od finog livenog gvožđa, a čep od istog materijala
mesinga, mašinske ili specijalne bronze. Ponekad se zaptivne površine slavina
podmazuju kroz kanale za podmazivanje. Ovo se radi kada postoji mogućnost

8
zaglavljivanja čepa u radu. Na cjevovod se uglavnom montira pomoću oboda,
zavojnice, a rjeđe zavarivanjem.

Slika 5. slavina

2.2.1.5. Reducir ventili

Reducir ventili imaju zadatak da stvaraju otpor proticanja vode, što

izaziva pad pritiska u cijevima. Rezervoari vodovodnih instalacija postavljaju se
na takva mjesta da mogu snadbijevati vodom sve spratove zgrada. Usljed ovoga
može da se desi da u nižim dijelovima zgrade bude pritisak veći nego što je
potreban 3 - 5 at. U ovom slučaju zaptivni materijal na cjevovodu bi popustio i
došlo bi do propuštanja vode. Da bi se ovo spriječilo na početku mreže kućne
instalacije postavlja se ovaj reducir ventil.

Slika 6. Reducir ventil

9
 3. Povezivanje sanitarnih uređaja
Sanitarije su dosta zanemarena tema prilikom uređenja nove kupaonice ili
renoviranje stare. Ono na što svi obraćaju pažnju je cjelokupna kupaonica koja
je u stvari sastavljena od sanitarija. Sanitarije su svi dijelovi neke kupaonice, a
ako mijenjate bilo šta u svojoj kupaonici neka od sanitarija će vam zasigurno
trebati. Kupaonske sanitarije mogu biti izrađene od nekoliko materijala i mogu
biti svih boja. U sanitarije spadaju kade, umivaonici, tuš kabine i svi dijelovi
kupaonice. Instalacija kupatila - tuševa zahtijevaju da budu temeljno
prostudirane prije izvođenja radova. Najvažnija stvar je dobijanje dovoljne
količine vode stalne temperature na svim točećim mjestima. Ugradnja grupe
tuševa uglavnom se vrši kod objekata gdje je potrebno za kolektivnu upotrebu
kao npr. fabrikama, kasarnama, školama, stadionima i dr.

3.1. Tuševi
Kupatila – tuševi prije svega moraju biti brzi to jest da boravljenje pod
tušem mora biti strogo ograničeno na neophodno potrebno vrijeme (oko 5-7
min). Obratno kod privatnih ustanova, tuševa za žene itd., svlačenje će biti u
sklopu tuševa. Tada će točeće mjesto biti zauzeto 15 do 20 minuta. U ovom
slučaju, kabina će se podijeliti u dva dijela sa unakrsnim ulazom između
svlačionice i kupatila, izostavljajući zavjese koje se brzo prljaju.

Slika 7. Tuše sa unakrsnim mlazom

10
 4. Tuš baterije
Tuš baterija sastoji se od:
- Kade
- Tuša
- nosača tuša
- česme mješalice
- crijeva.

Slika 7. Tuš baterija i slavina mješač

Baterija za tuš se postavlja na 1,2 m visine od poda. Razmak priključaka tople i
hladne vode određuje se prema bateriji i koristi se za grupne tuševe. Na zidu uz
plitke tuš kade, a mogu se montirati na pod što je mnogo bolje zbog kontrole
odvoda.

11
 5. Ugradnja tuš baterije
Prije postavljanja proste tuš baterije prvo mora postojati odgovarajuća
vodovodna instalacija, koja podrazumijeva vodove tople i hladne vode. Prije
postavljanja samog tuša, zid mora biti pripremljen tj. moraju se nalijepiti pločice
ili neka druga materija koja štiti zid od vlage.

Slika 8. Priprema zida

Zatim uzimamo nosač kade i postavljamo je na mjesto gdje je trebamo ugraditi i
olovkom oznacimo mjesto za otvore na kadi koje trebamo urezati.

Slika 8. Obilježavanje mjesta

Označena mjesta na kadi isiječemo testerom.

12
 Slika 9. Odstranjivanje označenog mjesta na nosaču kade

Postavimo cijevni dodatak na priključak za odvod i namjestimo podnožje tuš

kabine.

Slika 10. Postavljanje produžetka cijevi i nosača kade

Kadu treba postaviti u vodoravni položaj i uz pomoć vaservage provjerimo

položaj.

Slika 11. Postavljanje nosača kade u vodoravan položaj

Ako položaj kade nije ravan, to možemo popraviti zaglavcima.

13
 Slika 12. Zaglavci

Kada je kada optimalno podešena, olovkom obiljezimo njen položaj.

Slika 13. Obilježavanje položaja kade

Zatim okrenemo nosač kade i na montažne tačke nanesemo pur pjenu. To treba
brže uraditi jer će pjena brzo djelovati.

Slika 14. Nanesivanje pur pjene na montažne tačke

14
Namjestimo nosač na označeno mjesto i njegov položaj ponovo provjeriti sa
vaservagom. Da bi se nosač dobro povezao s podlogom, nosač treba opteretiti
nekom težinom npr. paketom kupaoničkih pločica.

Slika 15. Opterećivanje nosača

Kad je se montažna pjena stvrdnila na nosač montiramo kadu tuš kabine.

Slika 16. Postavljanje tuš kade

Kad kadu namjestimo na nosač, olovkom zabilježimo mjesto gdje dolazi sifon.

Slika 17. Obilježavanje mjesta i položaj sifona

Odstranimo kadu i na priključnu stranu sifona nanesemo mazivo kako bi sifon
lakše ulegao u odvod.

15
 Slika 18. Postavljanje sifona

Na nosač kade nanesemo montažnu pjenu i zatim montiramo kadu.

Slika 19. Montaža tuš kade

Namjestimo kadu, provjerimo njen položaj i opet opteretimo je paketom
kupaoničkih pločica kako bi se dobio dobar spoj između kade i nosača. Zatim
neko vrijeme pustimo da se montažna pjena dobro stvrdne. Odvrnemo čepove na
dovodima tople i hladne vode kako bi montirali bateriju za tuš.

Slika 20. Skidanje čepova sa dovoda vode

Uzmemo priključke i oblijepimo ih selotep trakom i zavrnemo ih ključem u
dovod vode.
16
 Slika 21. Postavljanje priključaka
Namjestimo tuš bateriju i zavrnemo je na priključke.

Slika 22. Postavljanje tuš baterije

Pomoću vaservage provjerimo njen položaj. Položaj armature podesimo
naizmjeničnim okretanjem matica na tuš bateriji. Kada vaservaga pokaže
vodoravan položaj, odvrnemo tuš bateriju sa priključaka vode. Postavimo
dodatnu opremu tuš baterije i ponovo montiramo tuš bateriju. Na tuš bateriju
postavimo plastične držače kako je ne bi odštetili i pomoću kliješta (rocangle)
stežemo matice tuš baterije na dovod vode. Zatim na česmu zavrnemo i sam tuš
i namjestimo ga na visinu od 1,2 do 1,5m od poda tuš kabine te olovkom
označimo mjesto gdje trebamo postaviti nosač za tuš.

17
 Slika 23. Montaža nosača tuša
Označene rupe izbušimo bušilicom i u rupe postavimo tiplove koje napunimo
silikonom kako bi spriječili ulazak vlage i vode.

Slika 24. Bušenje rupa i postavljanje tiplova

Namjestimo nosač tuša i zavrnemo šrafove u prethodno izbušene rupe.

Slika 25. Montaža nosača tuša

18
S tim je montaža armatura tuš kabine gotova.

Slika 26. Montiran tuš

Pri montaži tuš kabine, potrebno je profile postaviti u vodoravan položaj, a to
podesimo sa vaservagom. Olovkom označimo rupe koje treba izbušiti.

Slika 27. Postavljanje profila tuš kabine

Uz pomoć borera i čekića laganim udarcem označimo rupe kako ne bi se
odštetile pločice, a kasnije uzmemo bušilicu i izbušimo rupe. U rupe postavimo
tiplove i zalijemo ih silokonom.

19
 Slika 28. Bušenje rupa za profile tuš kabine
Pomoću šrafova postavimo profile tuš kabine. Na isti način postavlja se i drugi
profil na suprotnoj strani tuš kabine. Kada postavljamo vrata tuš kabine koristit
će mo komad daščice kako bi imali dovoljno odstojanje od same tuš kade.

Slika 29. Određivanje odstojanja vrata od tuš kade

Vrata fiksiramo šrafovima u već predviđenim rupama koje se nalaze na vratima i
ugrađenom zidnom profilu.

Slika 30. Fiksiranje vrata tuš kabine

20
Pomoću vaservage provjerimo položaj vrata i po potrebi naizmjeničnim
odvrtanjem i zavrtanjem šrafova dovodimo u horizontalni položaj. Da iz tuš
kabine ne izlazi voda, na vrata namjestimo plastični profil.

Slika 31. Postavljanje plastičnog profila

Za kraj, odsranimo poklopac sifona i postavimo filter u sam sifon. Na
sifonpostavimo limeni poklopac i stim je montaža tuš baterije završena.

Slika 32. Postavljanje filter sifona

21
 6. Potreban alat
Za ugradnju tuš baterije potreban nam je sljedeći alat:
- Bušilica
- Čekić
- Testera
- Ključ
- Rocangle
- Olovka
- Vaservaga

22
 7. Kalkulacija posla
R/ Radna operacija Vrijed. Jed. Cijena
b ( KM )
1. Tuš kabina 1 kom.
2. 350,00
3. Crijevo za tuš 1 kom.
10,00
Baterija za tuš 1 kom.
100,00
Nosač za tuš 1 kom.
30,00
Pur pjena 1 kom.
8,00
Tiplovi 10 kom.
1,00
Šrafovi 10 kom.
2,00
Olovka 1 kom.
2,00
Ugradnja tuš baterije
100,00

Ukupno bez PDV-a

603,00
PDV 17%
102,51

Cijena sa PDV-om
705,51

23
 8. Zaključak
Cijevni zatvarači imaju zadatak da spriječe kada je potrebno proticanje
tečnosti, gasova, para itd. kroz cijevi ili otvore. U cijevne zatvarače spadaju
ventili, zasuni, priklopci i slavine. Slavina mješalica spada u armature tuš
baterije. Uloga slavine mješalice je da miješa toplu i hladnu vodu prilikom
kuširanja. Kod ugradnje tuša treba voditi računa dimenzijama prostora za
brisanje i odijevanje. Ukoliko se radi o tušu s kabinom potreban je manji
prostor. Zidovi i dno tuša moraju biti dobro izolirani. Trebalo bi zaštititi strop
zbog prskanja, isparavanja i kondezacije. Glava tuša iz koje izlazi voda trebala
bi biti pomična . može biti pričvršćena na zid ili savitljivu cijev.

24
 9. Literatura
1. Vodovod i kanalizacija, Marko Popović, Zagreb 1989.
2. Tehnologija materijala za 3. razred mašinske škole, dr. Mirko Grčić
3. Tehnologija obrazovnog profila – instalater, Mr. Boban Milošević

25