Primjena procesa sušenja u proizvodnji papira

Mirza Salkića,*, Monika Joskićb

a
Čaršijska bb, Lukavac 75300, BiH
b
Žabljak bb, Usora 74230, BiH
salkicmirza12@gmail.com

Sažetak

U ovom radu dat je pregled procesa sušenja kao jednog od vrlo bitnih segmenata u proizvodnji
papira. Cilj rada je da se prikažu osnovni i najbitniji djelovi procesa sušenja papira, s obzirom
da je papir prisutan u našem svakodnevnom životu u mnogobrojnim oblicima. Fenomen
prenosa topline je bitan dio procesa sušenja nezavisno o kojoj metodi sušenja je riječ. Kao
takvog bitno ga je razumijeti za dalje razmatranje pojedinih metoda sušenja kao što su
kontaktna metoda sušenja i metoda sušenja IR-radijacijom. Također dat je opis sušenja na
rotirajućim cilindrima, kao i sam sistem ventilacije koji je jako bitan u dijelu otklanjanja
vodene pare. Na samom primjeru prikazan je proces sušenja u proizvodnji kartona. Kada je
riječ o troškovima u sekciji sušenja oni su zapravo funkcija otklonjene vode u sekciji
presovanja. Tako da što je više vode otklonjeno u pres sekciji manje će se trošiti energije i pare
u samoj sekciji sušenja.Ti troškovi se mogu smanjiti dodatno pravilnom integracijom topline u
sušnici o kojima su napisane knjige,a ovdje su dati samo bazni koncepti.Ponekad poslije
sušenja papira na njega se nanose zaštitni filmovi koje je još dodatno potrebno sušiti.

Ključne riječi: sušenje, prenos topline, rotirajući cilindri, sistem ventilacije

1. Uvod

U današnjem svijetu papir igra veliku ulogu u našim životima zbog svakodnevnog korištenja,
bilo to za pisanje, tiskanje, čitanje, pakiranje, novčanice, svakodnevnu higijenu i još mnoge
druge svrhe, što dovodi do povećanja njegove potražnje. S obzirom na to proizvođači su
prisiljeni postavljati sve više granice, u smislu proizvodnje i poboljšanja kvaliteta papira.

Tako u papirnoj industriji veliku ulogu igra sama izgradnja papirnog stroja koji je u potpunosti
automatiziran pomoću programljivih logičkih kontrolera.

Vrlo bitan segment papirnog stroja je upravo sekcija za sušenje. Svrha sekcije za sušenje je
povećanje udjela suhog sadržaja papirnog tkiva između 90 i 98 % pomoću isparavanja.Sušenje
papira je proces prijenosa toplinske mase kako bi toplina bila prenesena od izvora topline do
papira po principu isparavanja vode. Ovisno o vrsti papirnog stroja, odnosno vrsti papira
zastupljeni su različiti prijenosi topline i načini sušenja papira.

2. Fenomeni prenosa topline u procesu sušenja papira

Jedna od najviše primjenjivanih metoda sušenja papira jeste kontaktna metoda sušenja preko
rotirajućih cilindara u kojima cirkuliše ogrijevna para.Međutim kod proizvodnje kvalitetnog
2 Mirza Salkić

papira gdje se ne dopušta bilo kakav kontakt sa površinom najčešće se koristi metoda sušenjem
preko IR-radijacije,tako da imamo sisteme prenosa topline konvekcijom i kondukcijom(kod
rotirajućih cilindara)i radijacijom(IR-zračenje).Kod razmatranja bilo koje od ovih metoda bitno
je prvo objasniti fenomene prenosa topline.Naime,fenomene prenosa topline limitiraju otpori
koji se javljaju prilikom prenosa topline.

Para se koristi kao medij za grijanje cilindra i ulazi u cilindar u zasićenom ili blizu zasićenog
stanja.Kako se toplina sa strane ogrijevne pare provodi kondukcijom kroz omotač cilindra na
traku,para odaje latentnu toplinu isparavanja tj. kondenzira se.Unutar cilindra ostaje kondenzat
koji u ovisnosti od uslova rada može da predstavlja otpor pri daljem prolazu topline(zbog toga
se on odvodi iz sistema i razmatraju se efikasni načini njegovog odvođenja iz cilindra).Postoje
4 glavna stadija u ponašanju kondenzata u cilindru koja zavise od brzine rotiranja
cilindra(brzina rotacije cilindra se na slici povećava slijeva na desno):
1.nema rotacije
2.blago zapljuskivanje
3.”kaskada” efekat
4.efekat oivičenja

Slika1.Ponašanje kondenzata u cilindru

Kaskadni efekat nudi najbolji prijenos topline zbog vrlo turbulentnih uvjeta unutar sušnice,ali s
druge strane nastali napon i visok temperaturni režim može vremenom uzrokovati probleme sa
zupčanicima i ležajevima(fenomen naponske korozije).Kod kaskadnog efekta se može
primijetiti da kondenzat jako zapljuskuje obod cilindra sve dok gravitaciona sila ne nadvlada
centrifugalnu i kondenzat padne na donji dio cilindra.Kod maksimalnih brzina dostignut je
efekat oivičenja(“stvaranja punog zaštitnog sloja” oko cilindra,gdje je transfer topline praktično
jako oslabljen).U ovom slučaju centrifugalna sila za razliku od kaskadnog efekta potpuno
nadjačava gravitacionu silu.
 Primjena procesa sušenja u proizvodnji papira 3

Slika 2.Otpori prenosu topline kroz cilindar

Pored otpora koji se javljaju zbog filma kondenzata postoje i drugi uobičajeni otpori koji
ometaju proces sušenja papira a vidljivi su na slici 2.Para koja se većinom generiše preko
parnih kotlova i uvodi u sistem nikada nije 100% čista tako da se javljaju otpori zbog stvaranja
kamenca odnosno raznih karbonata.Dalje,sam omotač cilindra predstavlja otpor pri prenosu
topline,kao i nečistoće ispod papira i nedovoljno presovan papir u prethodnoj sekciji(gdje se
stvaraju tzv. paketići zraka ispod papira-papir ne prijanja dobro na podlogu).Poželjno je
naravno da omotač cilindra bude izgrađen od materijala koji ima visok koeficjent prelaza
topline.Većina cilindara za sušenje papirnih strojeva izrađena je od livenog gvožđa zbog veće
toplinske vodljivosti u usporedbi s nehrđajućim čelikom (47 prema 16 W / m°C).Najvažniji i
ograničavajući od svih otpora koji se javljaju je otpor koji prenosu topline pruža sloj
kondenzata,stoga je veoma važno kontrolisati i kontinuirano izvoditi kondenzat iz cilindra(što
će biti objašnjeno u sljedećem poglavlju).Poređenja radi,1" debljine sloja kondenzata ima 70
puta veću otpornost na transfer topline nego što to ima 1" debljine omotača cilindra od livenog
gvožđa.

3. Sušenje papira na rotirajućim cilindrima

Na papirnom stroju sušenje se ostvaruje prevođenjem papirne trake preko niza rotirajućih
cilindara koja se tako grije vodenom parom u cilindru.Uobičajeno je u praksi da postoji oko 40-
70 ovakvih cilindara grupisanih u sekcije.Cilindri okretanjem suše papirnu traku.Pri putovanju
kroz sekciju za sušenje papirna se traka, osim debljih kartonskih traka, pritiskuje uz valjke
pustenim(filcanim) trakama, koje preuzimaju dio isparene vode, poboljšavaju prijelaz topline i
sprečavaju stvaranje nabora.Te trake se suše na posebnim cilindrima.
Količina suhe tvari u papirnoj traci poslije izlaska iz sekcije za presovanje iznosi 35-40 %
ovisno o vrsti papira ili kartona.Takva traka se uvodi na sekciju sušenja gdje isparavanjem
vode iz papirne trake vodikove veze među vlaknima celuloze ojačavaju i papirnoj traci se
povećava čvrstoća.Zbog ovoga papirna traka se steže(skuplja) po poprečnom presjeku obično
5-10% tj.smanjene su joj dimenzije poprečnog presjeka.Veoma je važno održavati normalan
režim zagrijavanja tako da su najčešće cilindri visoko polirane površine zagrijani na različite
radne temperature površinskog dijela cilindara,od 60 do 100 °C počevši od nižih prema višim
temperaturama do zadnje grupe cilindara.Kod izrade kartona zbog strožijih zahtjeva završne
vrijednosti temperatura cilindara su više i dostižu i do 130°C. Zagrijavanje sušnih cilindara
rasporedom rastuće temperature je od iznimne važnosti da se osigura postupno sušenje
papira.Para zagrijava papir kroz omotač cilindra i dolazi do isparavanja vode iz unutrašnjosti
vlakana.

Svrha je maksimizirati brzinu prenosa topline i time brzinu sušenja.To se najbolje ostvaruje:
 optimizacijom debljine sloja kondenzata u cilindru
 povećavanjem kontaktne površine između papira i cilindra
 otklanjanjem nečistoća sa površine cilindra
 pregrijavanjem pare obično od 15-25 °C
 efikasnim odvođenjem zraka sistemom ventilacije

Krajevi ili glave cilindra sušnice također su izrađene od livenog gvožđa.Glave su pričvršćene
vijcima na tijelo cilindra.Slika prikazuje presjek tipičnog cilindra za sušnicu koja uključuje sve
njene komponente.Najčešće su ove sušnice promjera između 1,5 m i 1,8 m.Debljina omotača
može varirati, ali 20-40 mm je uobičajeno sa operativnim tlakom unutar cilindra od otprilike do
4 Mirza Salkić

1000 kPa,mada i on može znatno da se mjenja.Operativna brzina ovakvih cilindara jeste oko
300 m/min.Na prednjoj strani glave cilindra uvodi se para kroz koljeno iz kojeg se istovremeno
izvodi kondenzat pomoću specijalnih sifona.

Postoje različite izvedbe ovih rotirajućih cilindara,ali se pokazalo da je najefikasniji tzv.

Yankee tip rotirajućeg cilindra(zbog toga što mu je brzina odvođenja kondenzata jednaka
brzini kojom kondenzira većina vodene pare).

Slika 3.Presjek rotirajućeg cilindra sa osnovnim komponentama

Kod tzv.”Yankee” tipa cilindra za razliku od tipičnog cilindra za sušenje papira postoji
proširenje na sredini glave cilindra u koje se uvodi vodena para te se izvodi iz tog proširenja
pomoću cjevčica na sredini.Para kondenzuje u šupljinama(rebrima cilindra)te se sistemom
odvodnih cijevi usmjerava u kolektor kondenzata i izvodi iz cilindra.Ovi cilindri nemaju sifone
i obično su većih dimenzija(dijametar 3.5-4.5 m).Većinom se koriste kod proizvodnje papirnih
maramica.Ovim vidimo da će vrsta proizvoda zavisiti od tipa cilindra koji se koristi.

Slika 4.”Yankee” tip cilindra

Prilikom odvođenja kondenzata odvodi se i značajna količina pare.Takva para koja ne odaje
latentnu toplinu isparavanja i ne kondenzuje se naziva se izduvana para(engl.blowthrough
steam) i ona odlazi miješana s kondenzatom iz sistema i najčešće se nakon flešovanja uvodi u
 Primjena procesa sušenja u proizvodnji papira 5

sekcije sa nižom operativnom temperaturom i na taj način se poboljšava energetska efikasnost

procesa.Količina izduvane pare od ukupne pare koja se dovodi u sušilicu je oko 10% -20% kod
stacionarnih sifona i 25% -30% kod rotacionih sifona.To je zato što stacionarni sifoni koriste
kinetičku energiju kondenzata pri uklanjanju kondenzata(kondenzat se penje uz sifon zbog
razlike pritisaka),dok je kod rotirajućih sifona potreban značajan diferencijalni pritisak da se
uvuče kondenzat sa unutrašnje strane cilindra u sifon(mora se nadvladati centrifugalna sila
kondenzata)i on se nadoknađuje vodenom parom.Iz svega ovoga se da zaključiti da će
stacionarni sifon zahtjevat manje pare za efektivan rad sušnice.Ovo potencijalno može
predstavljati značajnu uštedu u troškovima.

Slika 5.Princip rada koljena cilindra sa sifonom

Pošto većina rotirajućih cilindara radi na većim brzinama,postavlja se pitanje zašto, kada je
prijenos topline u tom slučaju slab zbog postojanja sloja kondenzata?Naime sloj kondenzata je
uniforman i on osigurava jednoličan prenos topline(što je prednost) ali je taj prenos topline slab
zbog malog koeficjenta prenosa topline sloja kondenzata(što je nedostatak).Uvođenjem
rešetkastih profila koji okružuju unutrašnjost omotača rotirajućeg cilindra kondenzat prilikom
velikih brzina rotacije nailazi na turbulencije koje nastaju zbog rešetki ali na tim rešetkama se
može dodatno povećati turbulentni režim uvođenjem promotora turbulencije(tijela ugrađenih
na rešetkama).Ovim se omogućava bolji prenos topline zbog turbulentnih uslova unutar sloja
kondenzata.Opet treba uzeti u obzir debljinu tog sloja da ne bude prekoračena a za to služe
sifoni koji kontinuirano izvode kondenzat obogaćen parom koja nije iskondenzovala.Ono što je
na kraju postignuto jeste da je efekat oivičenja dostignut ali je njegova uloga u prenosu topline
mala jer se ponašanje kondenzata sve više približava kaskadnom efektu zbog uvođenja
promotora turbulencija.Zbog toga je moguć rad pri većim operativnim brzinama što će na kraju
pojačati efekat sušenja.

Pošto ove rešetke čine savijene šipke,više njih čini profil rešetke.To može biti bilo kakvo tijelo
koje će predstavljat prepreku kondenzatu da se spriječi slab prenos topline,ali najčešće su to
šipke,kojih ima između 18 i 30 u većini slučajeva.

4. Kaskadni sistem integracije pare i kondenzata

6 Mirza Salkić

Kaskadni sistem integracije pare i kondenzata objašnjava slika 6.

Slika 6.Kaskadni sistem integracije topline

Svježa neznatno pregrijana para se dovodi na svaku sekciju cilindara koji rade pri različitim
pritiscima.Pritisak para se kontroliše u svakoj grupi.Para zatim parcijalno kondenzuje unutar
cilindara.Oslobođena toplinska energija se prenosi preko omotača na papirnu
traku.Tzv.izduvana para sa kondenzatom se odvodi iz sistema u spremnike za kondenzaciju.To
je moguće izvršiti zbog razlike pritisaka tako što se obično u cijev gdje se odvodi kondenzat
instalira ploča s otvorom,zbog kojeg izduvna para isparava iz kondenzata i postiže se efekat tzv
“flešovanja”zbog redukcije pritiska.Nakon ploča s otvorima pritisak kondenzata je obično za
20 KPa niži od pritiska u cilindru.Lagodno upravljanje omogućeno je također ventilima sa
redukcijom pritiska na spremnicima s kondenzatom.Dalje se ova para vodi na sekcije koje rade
pri nižim temperaturama.
Često se ova para niskog pritiska mješa sa parom visokog pritiska u termokompresoru i tako
uvodi u sušnicu.

5. Sistem ventilacije u sekciji sušenja papira

Za efikasno sušenje papira izuzetno je važno ukloniti vodenu paru u zraku okolo rotirajućih
cilindara iznad papira kako bi povećali pokretačku silu za kontinuirano
isparavanje.Povećavanjem temperature površine cilindara ne povećava se nužno brzina
otklanjanja vode tokom procesa proizvodnje papira,zato što voda isparena iz papirne mreže
mora biti efikasno uklonjena između slobodnih prostora susjednih cilindara.Također,ako se ima
neučinkovito presporo strujanje zraka u zračnim prostorima među cilindrima,velike
temperature u zračnim prostorima ne pomažu u povećanju brzine sušenja.U zračnim prostorima
među cilindrima(tzv.zračnim džepovima) bi trebao biti dovoljno dobar protok zraka koji bi
osigurao učinkovito sušenje.

U ogromnom zatvorenom kućištu sušnice se mora unijeti dovoljno zraka kako bi se spriječilo
dostizanje rosišta zraka i zadržala dovoljno niska džepna vlažnost da bi se održala optimalna
brzina sušenja.Ispušni zračni ventilatori moraju spriječiti skupljanje pare u zatvorenom kućištu
i efikasno odvođenje zasićene pare u zraku.Ta para se može iskoristiti kao para za
predgrijavanje procesne vode(engl.term”economizers”).Tipičan problem koji se može javiti u
 Primjena procesa sušenja u proizvodnji papira 7

sistemima slabe ventilacije jeste stvaranje izmaglice kada relativna vlažnost zraka u sekciji za
sušenje dostigne vrijednost 100%,tj kada zrak više ne može da apsorbuje paru u sebe.

Treba istaknuti i da se brzina isparavanja razlikuje ovisno o klasi papira(papirne

maramice,kartonski papir,bijeli papir,toaletni papir…) i obimu proizvodnje.

Poznavanje osobina zraka je od iznimne važnosti ako želimo optimizirati sekciju

sušenja.Odnos između temperature zraka i količine vlage koju sadrži opisan je
psihrometrijskim dijagramom,gdje tačno za određenu relativnu vlažnost i temperaturu možemo
utvrditi apsolutni sadržaj vlage u zraku,kao i entalpiju.Temperature možemo dobiti preko
temperature mokrog i suhog termometra.

Određene jednačine nam također mogu pomoći kod izračunavanja termodinamskih osobina
zraka i one su prikazane u nastavku:

B
log( p )  A  (1)
T C

gdje su koeficjenti : A  8.07131, B  1730.63, C  233.426

T(°C),p(mmHg)

p
 (2)
Pzas

gdje su:  - relativna vlažnost, p - parcijalni pritisak vodene pare, Pzas - pritisak zasićenja
vodene pare na temperaturi T

Mv  p
x (3)
M zr  ( P  p )

gdje su:x-apsolutna vlažnost,MV- molekulska masa vode(18 kg/kmol),Mzr - molekulska masa

zraka(28.9 kg/kmol), P - ukupan pritisak(1 bar), p - parcijalni pritisak vodene pare

Jednačina (1) je Antoine-ova relacija koja nam pomaže da utvrdimo parcijalni pritisak vodene
pare u zraku(p),i da na osnovu njega utvrdimo relativnu vlažnost zraka iz jednačine (2),a potom
i apsolutnu vlažnost iz jednačine (3).

Na osnovu svega istaknutog može se zaključiti da ventilacijski sistem sekcije za sušenje sa

zatvorenim kućištem mora ispunjavati sledeće osnovne funkcije:
 zahvatanje i uklanjanje isparene vode u sekciji za sušenje
 stvaranje kontrolirane i povoljne atmosfere za proces sušenja
 unaprijeđenje sistema integracije energije i energetske efikasnosti
 osiguravanje pravilne raspodjele i kontrole protoka zraka
 održavati dobre radne uslove u prostoriji kontrolom toplote,vlage i buke
 spriječavanje propadanja papirnog stroja zbog vlažnosti zraka
8 Mirza Salkić

 smanjiti nivo emisija i stvaranje magle izvan prostorije sekcije sušenja

6. Primjer zadatka iz procesa sušenja

Za sušenje kartona se iz atmosfere temperature 20°C i relativne vlažnosti 60% usisava

ventilatorom zrak koji se u kaloriferu zagrijava na 80°C, a sušnicu napušta sa rosištem od
18°C. Proces u sušnici se izvodi u idealnim uslovima i pri pritisku 760 mmHg. Koliki se
toplinski tok transferira u kaloriferu za slučaj da se u sušnici izdvoji 400 kg/h vlage?

Slika 7.Skica teksta zadatka

Poznati podaci za tekst zadatka su:

t1  20  C
1  60%  0.6
t 2  80  C
t 3  18 C  t rosišta
P  760mmHg
mw  400kg / h

Qtr=?

Pošto nam se u zadatku traži Qtr,moramo napisati toplinski bilans kalorifera:

m1  H 1  Qtr  m2  H 2  Qtr  mzr  ( H 2  H1 ) (1)

m1  m2  m zr (2)

Sledeći korak jeste određivanje x1 , a potom i H 1 iz dobro poznatih analitičkih relacija.

Prije toga očitavamo pritisak zasićenja na temp.toka 1 iz tablica za vodu i vodenu paru:

(1)
p zas  0.02339bar
 1  p zas
(1)
0.6  0.02339
x1  0.622   0.622   0.0088533 (3)
1   1  p zas
(1)
1  0.6  0.02339
H 1  1.0048  t1  x1  (1.926  t1  2500) (4)
 Primjena procesa sušenja u proizvodnji papira 9

H 1  1.0048  20  0.008853 (1.926  20  2500)  42.569kJ / kg

Pošto se sadržaj vlage u kaloriferu ne mijenja taj podatak ćemo iskoristit da izračunamo H 2
na osnovu iste relacije:
H 2  1.0048  80  0.008853 (1.926  80  2500)  103.88kJ / kg (5)

Dalje,računamo maseni protok zraka preko materijalnog bilansa za sušnicu:

mw
m zr  x2  mw  m zr  x3  m zr  (6)
x3  x 2
Vidimo da nam u relaciji nedostaje apsolutna vlažnost na izlazu iz sušnice( x3 ).Naime,pošto
se proces u sušnici odvija izentalpski( H 2  H 3 ) na osnovu toga analitički možemo dobiti
apsolutnu vlažnost na izlazu iz sušnice:

103.88  1.0048  18  x3 (1.926  18  2500)  x3  0.03384 (7)

Sada možemo izračuanti m zr iz relacije (6):
400kg / h
m zr   16008.324kg / h
(0.03384  0.008853)

I konačno transferirani toplinski tok za predgrijavanje zraka u kaloriferu iz početne jednačine

(1) je:
Qtr  16008.324kg / h  (103.88  42.569)kJ / kg
Qtr  981486.3528kJ / h  272.635 KW

Iz rezultata možemo zaključiti da je za uklanjanje 400 kg/h vlage prilikom sušenja kartona
potrebno zagrijati zrak ogrijevnom parom topline 272.635 KW.

Zaključak

Svakodnevna prisutnost papirnih proizvoda u današnjem svijetu označava sastavni dio našeg
kulurnog razvoja i vrlo bitan segment u modernom društvu.

Unatoč ključnoj ulozi procesa sušenja u proizvodnji papira koja nam je prikazana i u ovome
radu,veličini opreme,velikom kapitalu kao i operativnim troškovima,sušenje je nedvojbeno
najmanje shvaćena operacija u proizvodnji papira.Pa tako i same knjige o tehnologiji
proizvodnje papira posvećuju manje stranica samom segmentu sušenja nego ostalim
segmentima proizvodnje kao što su oblikovanje ili presovanje.

Literatura