Rashladni sustav u

automobilima
(motori s unutarnjim
izgaranjem)
Dominik Piperković 4.b
 Izgaranjem goriva u cilindru motora oslobađaju
se velike količine topline. Zbog velike količine
topline raste temperatura koja može vrlo loše
utjecati na rad pomičnih dijelova motora te
može loše utjecati na dugotrajnost i izdržljivost
dijelova.
 Da bi izbjegli neželjene kvarove motor moramo
hladiti. U raznim strojevima postoji više različitih
rashladnih sustava. U automobilima je
najzastupljeniji sustav za hlađenje tekućinom, a
rjeđe se koristi i hlađenje zrakom.
Osnovni
dijelovi
rashladnog
sustava
motora
automobila
 Crpka koja je povezana remenom, lancem,
zupčanicima ili direktno na koljenastom vratilu motora
tjera zagrijanu rashladnu tekućinu iz motora u
izmjenjivač topline koji se obično, ako je motor s
prednje strane auta, nalazi s prednje strane gdje je
omogućen dovoljan protok zraka. Kada tekućina uđe u
izmjenjivač topline prolazi kroz cjevčice koje su
okružene tzv. „saćem”. Između tankih limića saća i
cjevčica struji zrak koji odvodi toplinu. Automobil pri
manjoj brzini nema dovoljan protok zraka pa u tom
slučaju ventilator igra važnu ulogu tako što povećava
brzinu strujanja zraka što omogućuje bolje hlađenje. (u
ovom slučaju kao na slici ventilator je spojen i pogonjen
direktno preko koljenastog vratila)
 Ohlađena tekućina iz izmjenjivača topline ide nazad u
crpku, a zatim u blok motora. U bloku se nalaze kanali
koji okružuju cilindre te kroz te kanale prolazi tekućina
koja hladi motor. Rashladna tekućina odvodi toplinu iz
bloka nazad do izlaza bloka te se ponavlja isti proces.
Na izlazu iz bloka se nalazi termostat koji nam govori
temperaturu tekućine. Uz izmjenjivač topline obično
stoji ekspanzijska posuda gdje se tekućina pri promjeni
temperature može nesmetano širiti i skupljati.
 Kod hlađenja motora prioritet je hladiti dijelove koji se
najviše zagrijavaju, a to su cilindri i poklopci cilindara jer
se u njima izvršava proces izgaranja goriva te klipovi,
ispušni ventili, dizne, ispušna grana…
 Sustav za hlađenje nam predstavlja gubitak energije, ali
je neophodan za optimalan rad motora.
 Pretjerano hlađenje motora je također štetno. Znatnije
hlađenje motora uzrokuje neposredan gubitak
energije, koja je oslobođena izgaranjem goriva, a to
uzrokuje povećanu potrošnju goriva. Pretjerano
hlađenje smanjuje temperature motora ispod
optimalne razine, a posljedica je veće trošenje dijelova
motora.
 Kao rashladna tekućina obično se koristi voda s raznim
dodacima poput antifriza.
 Bilo bi dobro da u sustav za hlađenje ulijevamo
destiliranu vodu zato što ona nema kamenca koji bi se
mogao lijepiti na stijenke cijevi i vodova tekućine u
bloku motora.
 Motor najbolje radi, bez obzira na broj okretaja, kad je
temperatura rashladne tekućine u blizini termostata 80
do 85 oC. Događa se ipak da se motori pregriju. Obično
zbog nedostatka vode u rashladnom sustavu
 Previsoke temperature motora pogoršavaju
podmazivanje dijelova motora, jer se smanjuje
viskoznost ulja za podmazivanje te se povećava rizik
metalnog kontakta. Smanjuje se tvrdoća materijala,
ubrzava habanje pomičnih dijelova te povećavaju rizik
pucanja najopterećenijih dijelova. Zbog toga redovito
treba provjeravati razinu rashladne tekućine što je od
životne važnosti za motor. Razina rashladne tekućine
se provjerava kada je MOTOR HLADAN jer kod
zagrijanog motora može doći do prskanja vruće
tekućine i para.
  U motoru se ulje za podmazivanje zagrijava pri dodiru s
klipom i stjenkom cilindra, pri podmazivanju pomičnih
dijelova koji se trenjem zagrijavaju... U manje
opterećenim motorima ulje za podmazivanje hladi se
Ulje preko kućišta motora, dok više opterećeni motori
zahtijevaju znatno hlađenje ulja za podmazivanje
tekućinom ili zrakom u posebnom hladnjaku.
Optimalna temperatura ulja za podmazivanje iznosi 80
do 150 oC.
Crpka za
rashladnu
tekućinu
 Protok tekućine najčešće se ostvaruje pomoću
centrifugalne crpke za vodu, a mnogo se rjeđe
upotrebljavaju klipne, zupčaste i sl. crpke. Na slici su
crpka i ventilator na istom vratilu koje pokreće klinasti
remen. Voda ulazi u crpku kroz protočnu cijev te se
zbog vrtnje lopatica stvaraju centrifugalne sile koje
šalju tekućinu dalje u sustav. Termostat može otvarati i
zatvarati ventil te time puštati i zaustavljati protok
tekućine, ovisno o potrebi.
 Kod manjih motora crpka i ventilator mogu biti na
istom vratilu kao na slici, a mogu biti i odvojeni te oboje
pogonjeni remenom.
 Veći motori, kod kojih radni volumen cilindra iznosi više
od 3 l , mogu zahtijevati pouzdaniji pogon, npr. sa
zupčastim prijenosom ili lancem.
Izmjenjivač
topline
(hladnjak)
 Hladnjak je izmjenjivač topline i zadatak mu je da
toplinu rashladne tekućine preda okolišu.
 Dijelovi se često izrađuju od legura aluminija i legura
bakra.
 Ti metali su pogodni za izradu zbog velikog koeficjenta
vođenja topline koji za:
 Bakar iznosi 380 W/mK
 Aluminij iznosi 220 W/mK
  protok tekućine je znatno manji, pa su i cijevi za
tekućinu manjih dimenzija
 hlađenje je ravnomjernije
Prednosti  prijelaz topline je intenzivniji
vodenog  zbog prikladnije regulacije intenziteta hlađenja, motor
hlađenja se brže zagrijava na radnu temperaturu
 veće su mogućnosti konstrukcije bloka motora
 manji je šum motora
  kada se kao sredstvo za hlađenje upotrebljava voda,
postoji opasnost od njezina zamrzavanja i loma bloka i
glave motora
Nedostaci  veća je masa motora
vodenog  cilindar je podložan koroziji
hlađenja  povećana je mogućnost kvara – propuštanje tekućine
 osjetljiv pogon crpke i ventilatora remenskim
prijenosom