SVEUILITE SJEVER

Antonija Kolar

ODRAVANJE SISTEMA ZA HLAENJE MOTRA SA

UNUTARNJIM SAGORIJEVANJEM

Seminarski rad

Varadin, prosinac 2016.

SVEUILITE SJEVER

ODRAVANJE SISTEMA ZA HLAENJE MOTORA SA

UMUTARNJIM SAGORIJEVANJEM
Seminarski rad

Kolegij: Pouzdanost i odravanje tehnikih sustava

Mentor: dr.sc. ivko Kondi
Studentica: Antonija Kolar

Varadin, prosinac 2016.

Sadra

1.

UVOD------------------------------------------------------------------------------------------1

2.

ZADACI KARAKTERISTIKE SISTEMA HLAENJA MOTORA-----------------2

3.

SISTEM ZA HLAENJE MOTORA TEKUINOM-----------------------------------5

4.

ELEMENTI SISTEMA ZA HLAENJE MOTORA TEKUINOM-----------------7

5.

4.1.

PUMPA ZA VODU-------------------------------------------------------------------7

4.2.

HLADNJAK ZA VODU------------------------------------------------------------8

4.3.

TERMOSTAT-------------------------------------------------------------------------9

4.4.

VENTILATOR----------------------------------------------------------------------11

4.5.

PRINCIP ODRAVANJA SISTEMA ZA HLAENJE TEKUINOM-----12

SISTEM ZA HLAENJE MOTORA ZRAKOM--------------------------------------13

5.1.

HLAENJE PRIRODNOM CIRKULACIJOM ZRAKA---------------------14

5.2.

HLAENJE PRISILNOM CIRKULACIJOM ZRAKA----------------------14

5.2.1.

KARAKTERISTIKE HLAENJE MOTORA ZRAKOM--------------------15

5.2.2.

PRINCIP ODRAVANJA SISTEMA ZA HLAENJE ZRAKOM----------15

6.

USPOREIVANJE VODENOG I ZRANOG SISTEMA HLAENJA MOTORA

16

7.

ZAKLJUAK-------------------------------------------------------------------------------17

LITERATURA------------------------------------------------------------------------------------18
POPIS SLIKA-------------------------------------------------------------------------------------19

1. UVOD
Za vrijeme rada motora dolazi do sagorijevanja radne smjese, pri emu se razvija
toplina i vri pritisak na elo klipa i tako se ona prevara u mehaniki rad. Nastala toplina
se djelomino prijenosi na zidove cilindra, cilindarsku glavu, ventile, klipove i druge
dijelove. U prostoru za sagorijevanje temperature moe dostii vrijednost 2000 0C25000C, na ispunom ventilu oko 7000C-9000C, na usisnom oko 5500C itd.
Sa toplih mjesta u motoru toplinu je potrebno odvesti, to je i uvjet za normalan
rad motora, 30% energije se odvodi hlaenjem. Uloga hlaenja je znaajna i sa aspekta
3

boljeg punjena cilindra radnom toplinom kod benzinskih motora, odnosno zrak kod
dizela motora. Prema tome, zadatak sistema hlaenja je da odvede suvinu toplinu, to
je i neophodno za normalan rad motora.
Uzmemo li u obzir da se u unutranji cilindar prilikom izgaranja topline goriva i
zraka razvija se temperatura od oko 2200oC, jasno da bi se bez nekog sistema hlaenja,
motor ubrzo poeo raspadati, a njegovi dijelovi deformirati i/ili ak topiti. Kako se samo
stjenka cilindra ne smije zagrijavati na vie od 260 oC, kada nastupi ulja i drastino pada
njegova sposobnost podmazivanja, stvorenu je toplinu nekako odvesti.
Zato se odnoenje topline u veini dananjih automobilskih motora brine
rashladna tekuina. U prosjeku, ovom se metodom odvodi oko 1/3 ukupne koliine
topline proizvedene u komori izgaranja. No osim hlaenja rashladni sistem ima jo dvije
uloge. Prva tema znaaju svakako je ona u kojoj ovaj sistem brine za odravanje
ispravne radne temperature motora, dok drugi zadatak omoguava grijanje putnike
kabine.

2. ZADACI

KARAKTERISTIKE

SISTEMA

HLAENJA

MOTORA
Od toplinske energije nastale u motorima sa unutranjim sagorijevanjem samo se jedna
etvrtina koristi u koristan rad. Preostala toplina treba odvesti i to tako da se nijedan dio
motora ne pregrije. Kod zranom hlaenju, vjetar u toku vonje ili zrak koji pokree
ventilator struji oko rashladnih rebara na vanjskoj strani glave i cilindra. Pri hlaenju
tekuinom su stjenke motora oplakivane rashladnim sredstvom, a to je obino voda s
raznim dodatcima. Glavni sastavni dijelovi suvremenog hlaenja vodom su:

Vodeni prostori koji okruuju vrue dijelove motora

Hladnjak, koji toplinu rashladne vode predaje zraku
Ventilator koji pokree zranu struju kroz hladnjak
Vezne cijevi, koje na gornjoj i donjoj strani vezuju hladnjak motora i

sastavljaju kruno strujanje vode

Pumpa za vodu koja ubrzava kruno poticanje vode
Termostat na izlazu rashladne vode iz motora, koji zatvara ili priguuje
protok-vode kroz hladnjak, dok motor ne razvije radnu temperaturu.
Kada je temperatura na stjenkama cilindra od 60 oC, nastaje kondenzacija i korozija i
stoga termostat prekida ili priguuje kruenje vode da se motor bre zagrije. Nepropusni
ep na otvoru za punjenje hladnjaka omoguava zagrijavanje vode za hlaenje iznad
100oC. osim toga, sprjeava nastajanje parnih mjehura u blizini prostora za izgaranje.
Parni mjehuri bi mogli uzrokovati pregrijavanje motora na nekim mjestima, uslijed ega
bi se mogla deformirati glava i blok motora, a mogli bi se otetiti i klipovi.
Motor ima najugodniji radnu temperaturu kad bez obzira na broj obrtaja okretaja,
temperatura rashladne vode u blizini termostata iznosi 80 o do 85oC. Dogaa se ipak da
se motor pregrije; obino zbog manjka vode u rashladnom sistemu, a iz drugih uzroka.
Obino su epovi otvora za punjenje izraeni za pred pritisak 0,5 bara, tako da
rashladna voda na nadmorskoj visina 0m ne proviri do 112 oC. Na svakih 300m
nadmorske visine vrelite vode se snizi za 1,1oC

Slika 1. Shema rashladnog sustava

Danas se najee primjenjuju sistemi indirektnog hlaenja ili hlaenje

tenostima. Ovakvo hlaenje ima prednosti u odnosu na indirektno hlaenje zbog
mogunosti sprjeavanja lokalnih motora, kao i odravanja toplotnog reima, koji je
jako bitan za ukupno iskoritenje motora. U zavisnosti od rashladnog medijuma
razlikuje se:
Sistem za hlaenje sa tekuinom
Sistem za hlaenje zrakom
Prema nainu sredstva za hlaenje, instalacije mogu biti:
Protone
Instalacije sa cirkulacijom
Protone instalacije za hlaenje
Ako se rashladno sredstvo poslije upotrebe odbacuje. Ove instalacije se
primjenjuju u sluaju kada sredstvo za hlaenje koje stoji na raspolaganju u
neogranienoj koliini (kao npr., morska voda za brodske motore, zrak kod zranog
hlaenja, rijena ili jezerska voda stabilna za motore u termoenergetskim postrojenjima
i sl.). Poseban problem kod ovog hlaenja, je to je teko da se u motoru stalno regulira
radna temperatura.

Slika 2. Shema protone instalacije

Instalacije sa cirkulacijom
Kada stanovita koliina sredstva za hlaenje cirkulira u krunom sistemu.
Poslije zagrijavanja u motoru sredstvo za hlaenje se hladi u hladnjaku (sekundarni
sistem: voda-zrak, voda-voda) i ponovno se vraa u motor. Po nainu ostvarenja
cirkulacije, instalacija moe da radi po principu prirodne konvencije ili sa prisilnom
cirkulacijom pomou pumpe za tekuinu.

Slika 3. Shema cirkularne instalacije

3. SISTEM ZA HLAENJE MOTORA TEKUINOM

Sistem vodenog hlaenja bazira se na principu postojanja posrednika u prijenosu
topline, a poto je kod rashladne tekuine, koja je u ovom sluaju posrednik i
prijenosi toplinu, najzastupljenija voda, sistem je nazvan vodeno hlaenje. Princip
rada motora podrazumijeva izgaranje goriva i prevrtanje kemijske energije goriva u
mehanikom radu. Pri tome nastaje toplina koju trebamo odvesti kako bi se
osiguralo da motor moe raditi u uvjetima optimalne radne temperature. Prilikom
konstrukcije motora vodi se rauna o eventualnoj optimalnoj radnoj temperaturi
motora koja ne smije biti vea od temperature kljuanja planiranog rashladnog
fluida, a ni blizu te temperature ( kad rashladna toplina prokuha). U zavisnosti od
toga planiraju se materijali za izradu dijelova, sredstva za podmazivanje,
dimenzijama sa elementima motora, praktino konstruira motor. Poeljno je da
motor to prije postigne optimalnu radnu temperaturu, te da je zadrava. Rashladna
tekuina krui kroz motor i na sebe preuzima toplinu koju treba odvesti u okolinu.
Zbog konstrukcije hladnjaka sa puno povrina preko kojih struji zrak, toplina
ugrijanije tekuine iz hladnjaka se na taj nain predaje zraku koji opstrujava kanale
hladnjaka i krilca koja su tu da bi se poveala povrina kojom se predaje toplina
okolini. Meutim, rashladna tekuina ne dolazi ne dolazi odmah po kretanju motora
u hladnjak, tonije ne dolazi odmah do strujanja tekuina kroz cijeli sistem. Do
strujanja kroz cijeli sistem dolazi nakon to rashladna tekuina dostigne radnu
temperaturu motora (obino oko 90o do 95oC). Strujanje rashladne tekuine
sprijeeno je upravo da bi se omoguilo dostizanje radne temperature. Tada element
koji se zove termostat, koji ustvari predstavlja ventil koji se otvara u zavisnost od
temperature omogui prolaz rashladnoj tekuini u hladnjak i strujanje kroz cijeli
sistem. Ukoliko se ovaj element pokvari, pa ne dolazi do njegovog otvaranja,
rashladna tekuina u sistemu se pregrijava i doi e do pregrijavanja motora.
Posljedice koje mogu nastati su trajno unitavanje motora ili nekih od njegovih
najvanijih elemenata. Stoga je vrlo bitno da se tokom vonje pogleda kazaljka koja
pokazuje temperaturu rashladne tekuine, jer se tako na vrijeme moe predvidjeti
eventualna nesrea.

Slika 4. Shema sistema za hlaenje motora s tekuinom

Slika 5. Senzor koji oituje temperaturu

4. ELEMENTI SISTEMA ZA HLAENJE MOTORA

TEKUINOM
U elemente sistema za hlaenje motora sa tekuinom ubrajamo:

Pumpa za vodu
Hladnjak za vodu
Termostat
Ventilator

4.1. PUMPA ZA VODU

Pumpa za vodu se obino ugrauje ispred bloka motora, a pokree je koljenasto
vratilo pomou klinastog remena. Na drugoj strani pogonskog vratila pumpe obino je
privren i ventilator, osim u sluajevima kad ventilator ima vlastiti (elektrini) pogon.
Pumpa usisava vodu iz donje komore hladnjaka u vodene prostore motora, gdje voda
oduzima toplinu s vruih dijelova motora i zagrijana dotie u gornju komoru hladnjaka.
Rashladna voda po potrebi zagrijava unutranjost automobila, a u nekim automobilima i
usisni razvodnik motora. Dio rashladne vode namijenjen grijanju dotie iz vodenih
prostora glave motora u izmjenjiva topline grijanja, gdje toplinu predaje zraku za
zagrijavanje unutranjosti. Na vratilu pumpe za vodu je lopatasti rotor s malo zavojnim
lopaticama. Voda ulazi u blizini pogonskog vratila, a lopatice je usmjeravaju u vodene
prostore motora. Klizno brtvilo na vratilu sprjeava izlaenje rashladne vode. Kada je
strujanje rashladne tekuine zatvoreno termostatom, pumpa ubrzava samo kruenje
vode u samom motoru.

Slika 6. Presjek pumpe za vodu i prikaz toka rashladne tekuine

4.2. HLADNJAK ZA VODU

Zadatak hladnjaka je da toplinu koju voda donosi iz motora, prenosi u atmosferu.
Hladnjak je sastavljen od gornje i doljne vodene pumpe izmeu kojih je rashladni blok
izraen od cijevi s tankim stjenkama.
Rashladna voda prolazi iz motora pokraj termostata i ulazi u gornju vodenu
komoru, pa tee prema dole kroz rashladni blok gdje predaje toplinu i iz donje vodene
komore vraa se u motor.
Cijevi u rashladnom bloku se okruene limenim rebrima da bi se poveala
povrina s koje se oduzima toplina. Kod nekih hladnjak je izmeu rashladne vode i
poklopca u gornjoj komori prazan prostor da bi se topla voda mogla rairiti. Suvina
voda (ili para) izlazi van po prelivenoj cijevi.
U posljednje vrijeme u gotovo svim automobilima hladnjacima je prelivena
cjevica provedena u posudu za izjednaavanje iz koje voda pri hlaenju moe tei
ponovno u hladnjak. Kaemo da automobil ima zatvoren sistem za hlaenje. Budui da
se u takvom sistemu rashladna voda praktino ne gubi, sistem se ve u tvornici napuni
rashladnom tekuinom koja je mjeavina vode i sredstva protiv zamrzavanja i korozije.
Cijevi hladnjaka kroz koje prolazi tekuina za hlaenje su najee od bakra i
mesinga jer su otporne na koroziju. Hladnjak je za motor povezan preko elastinih
cijevi.

Slika 7. sistem hlaenja rashladne tekuine

4.3. TERMOSTAT
Termostat slui da se voda, odnosno motor to prije zagrije na radnu temperaturu
i da tu temperaturu odri tokom eksploatacije. Termostat je postavljen u potisnoj cijevi.
Djelovanje termostata bazira se na promjeni duine mijeha koji je ispunjen lako
isparljivom tekuinom. Kad temperatura vode poraste, tekuina u mijehu poinje se
isparavati i njegova se duina poveava. Na slici sliki 9. vidimo otvoreni i zatvoreni
termostat.
Danas se najvie upotrebljava votani termostat od limene kutije napunjene
voskom. U vosku je u gumenoj membrani mali klip u obliku olovnice. Dok je motor
hladan, ventil zatvara protok vode u hladnjak. A kad se vosak zagrije, rastopi se i
rastegne, potisne kutiju prema dole i ventil se otvori. Uloga termostata je da omogui
odlazak protoka iz motora u hladnjak kada temperatura dostigne oko 80 oC. Termostat je
u stvari kontrolni ventil upravljan temperaturom rashladne protoka. Njegov posao je da
pomogne motoru da se bre zagrije to se postie preusmjeravanjem toka rashladne
tekuine.

10

a) Otvoreni termostat

b) Zatvoren termostat

Slika 8. Otvoren-zatvoren termostata

Ventil termostata u zavisnosti od temperature vode u bloku motora proputa

vodu prema hladnjaku ili je proputa prema vodenoj pumpi pa ponovno u blok motora.
U zavisnosti od regulacije termostata uspostavlja se cirkulacija pumpa- termostat-blok
motora- pumpa- (kratki rok) ili pumpa- motor- pumpa- (dugi tok). Pri temperaturi
vode nioj od unaprijed definirani ventil termostat je zatvoren i voda kroz preliveni
kanal cirkulira po kratkom toku- unutar motora ne prolazei kroz hladnjak. Kada je
termostat u ovom poloaju motor brzo dostie radnu temperaturu. Kad je temperatura
vode porasla lako isparljiva tekuina u mijeh isprava, mijeh poveava svoju duinu i
ventil termostata se otvara uspostavljajui djelomino cirkulaciju vode i kroz hladnjak.
Kada je ventil potpuno otvoren najvei dio vode ide iz motora ka hladnjaku (dugi tok)
dok ostali dio vode cirkulira po kratkom toku.
TERMOMETAR
U bloku motora nalazi se dava temperature sa bimetalnim kontaktom koji mjeri
temperaturu tekuine za hlaenje. Na slici kontrolno-mjerni ureaj na kontrolnoj tabli
vozila, informacije koje prikazuje su od termometra. Ukoliko nema tekuine za
hlaenje, iscurila je, ovaj mjerni ureaj e biti neupotrebljiv ili e davati lanu sliku
zagrijanosti motora, to moe dovesti do unitenja motora.

11

Slika 9. Sistem za registriranje temperature.

1.
2.
3.
4.
5.

Cilindarski blok
Izolator
Tekuina
Bimetalna ploa sa kontaktom i navojem
Nepomini nosa kontakta

4.4. VENTILATOR
Poznato je da sistem za hlaenje mora zadovoljiti uvjet da intenzitet hlaenja ne
smije zavisiti od brzine voenje kako bi pod svim eksploatacijskim uvjetima bilo
osigurano optimalno temperaturno stanje motora.
Pri punoj snazi motor vozila razvija na usponu, brzina vonje je mala ali je toplina
optereenja motora visoka, pa je neophodno da sistem za hlaenje odvede veliku
koliinu topline od rashladne vode. Ovu koliinu topline mogue je odvesti samo veoma
intenzivnim strujanjem zraka oko cjevica hladnjaka. Prema tome intenzitet strujanja
zraka koji odvodi toplinu sa hladnjaka mora zavisiti od optereenja motora a ne od
brzine vonje. Primjena ventilatora sa automatskom regulacijom koliine zraka, ovisno
od temperature motora, omoguava da se zadovolji spomenuti uvjet. Najee je u
primjeni regulacija broja obrtaja ventilatora pomou elektromagnetne spojnice ije se
ukljuivanjem vri pod utjecajem topline prekidaa koji je na pogodnom mjestu
postavljen u rashladni medij.

12

Slika 10. Prikaz ventilatora

4.5. PRINCIP ODRAVANJA SISTEMA ZA HLAENJE

TEKUINOM
Odravanje sistema za hlaenje tekuinom jako je bitan. U praksi veina vozaa
ne obraa pozornost na ispravnost sistema za hlaenje to dovodi do ogromnih tetnih
posljedica na pogonski agregat- motora automobila.
Najvei neprijatelj sistemu hlaenja je prvenstveno kamenac i korozija.
Kamenac dovodi do zaguenja i zaepljenja samog sistema, to dovodi do oteanog
cirkuliranja rashladne tekuine, to u krajnjem rezultira pregrijavanjem pogonskog
agregata- motora na vozilu, koje itekako skrauje sam vijek pogonskog agregatamotora, utie na smanjenje performansi motora, zamora materijala itd.
Pored kamenca, u velikoj mjeri i hra utjee na ispravnost sistema za hlaenje.
Hra se stvara sa sastavnim fleksibilnim crijeva i hladnjaka, zatim na sastavima
vodene pumpe kao i u samom motoru to izaziva ogromne negativne posljedice na sam
motor. Da bi se sprijeile takve pojave preporuuje se koritenje destilirane vode kao
rashladne tekuine, zatim mnotvo aditiva kao to su g12 tekuina, antifriz, permant itd.
Navedene tekuine u sebi imaju aditive koji sprjeavaju stvaranje kamenca i hre na
sistemu za hlaenje i na taj nain osiguravaju odlian protok tekuine kroz cjelokupan
sistema za hlaenje, bolje odravanjem radne temperaturne tekuine, bre zagrijavanje i
hlaenje same tekuine.

13

5. SISTEM ZA HLAENJE MOTORA ZRAKOM

Sistem za hlaenje pogonskog motora zrakom se sve manje koristi, ali jo uvijek
ima automobila sa zrakom hlaenja motora. Prednosti su jednostavnija i jeftinija izrada i
jednostavno odravanje. Kod ovakvog hlaenja neeljena toplina se prenosi na okolinu
strujanjem zraka preko povrina koje se nalaze blizu izvora nastajanja topline (kod sus
motora to su cilindri). Vea povrina znai i bolje dovoenje topline sa motora, a
dimenzionira se da se u nekim normalnim zamiljenim uvjetima osigura da motor radi
na optimalnoj radnoj temperaturi. Krilca i ljebovi su normalni na ovakvim
hladnjacima, jer imaju veu povrinu za predaju topline zraku koji ih opstrujava.
Kretanjem vozila, zrak struji po tim povrinama i preuzima dio topline na sebe. Stajanje
ili sporo strujanje zraka uzrokuje slabije hlaenje, ba kao i neistoe na rasipnim
povrinama. U zavisnosti od temperaturne okoline zavisi i hlaenje, to znai da u
uvjetima ekstremnijih hladnoa motor teko postie optimalnu radnu temperaturu, a u
toplijim uvjetima hlaenje motora je oteano. Ugradnjom ventilatora moe se ostvariti
prisilna cirkulacija zraka i na taj nain poboljati hlaenje. Rasipne povrine se prave od
materijala koji je dobar provodnik topline.
Kod zranog hlaenja toplina se odvodi sa spojnih zidova glave i kouljice
cilindara direktno na struju zraka. U cilju boljeg prijenosa topline, spojene povrine
hlaenih motora vjeto se poveavaju orebrenjem. Ipak moe da se smatra da je
odvodnike topline kod hlaenja zraka smanje za 10-18%, nego kod hlaenja tekuine, te
su zbog toga ovi dijelovi motora termiki vie optereeni.
Hlaenje motora se moe podijeliti na:
Hlaenje prirodnom cirkulacijom zraka
Hlaenje prisilnom cirkulacijom zraka

14

5.1. HLAENJE PRIRODNOM CIRKULACIJOM ZRAKA

Hlaenje prirodnom cirkulacijom zraka najvie se primjenjuje na motociklima.
Ovakvo hlaenje primjenjuje se i na manjim stabilnim motorima.

Slika 11. Motori sa prirodnom cirkulacijom zraka

5.2. HLAENJE PRISILNOM CIRKULACIJOM ZRAKA

Hlaenje pri prisilnoj cirkulaciji zraka je najrasprostranjeniji nain hlaenja
zrakom, a najvaniji i osnovni dio je turbina koja dobiva pogon od radilice. Ti motori su
napravljeni od legure aluminija, povrina im je orebrena ime se postie bolje hlaenje.

Slika 12. Sistem hlaenja zrakom

15

5.2.1.

KARAKTERISTIKE HLAENJE MOTORA ZRAKOM

Dobre strane hlaenje motora zrakom su sljedee:

Motor je pouzdaniji u radu

Dobro podnose vee temperaturne razlike
Motor ima dui vijek trajanja (nema korozije motora)
Tee se pregrijavaju
Bre dostiu radnu temperaturu

Nedostaci ovih motora su:

Motor je buniji zato to je vei zazor izmeu klipa i cilindra

U zimskom periodu je slabije zagrijavanje kabinskog prostora
Turbina oduzima dosta snage motoru 8-12%
Hlaenje motora je neravnomjerno

5.2.2. PRINCIP ODRAVANJA SISTEMA ZA HLAENJE ZRAKOM

Za razliku od sistema koji za hlaenje koristi tekuinu, sistem koji za hlaenje
koristi zrak dosta je jednostavniji i ne zahtjeva stalne inspekcije kako bi se utvrdila
ispravnost sistema za hlaenje. Po zapremini je dosta manji, ima manje elemenata u
samom sistemu stoga je dosta pouzdaniji sa gledita kvarova.
Ukoliko se radi o prisiljenoj cirkulaciji zraka, treba obratiti panju da li zrak koji
se prisiljeno dovodi na odreene dijelove motora cirkulira u pravom smjeru i
predvienim intenzitetom, to je kljuni problem ovih sistema.
Kod prirodne cirkulacije, sistem je jako jednostavan i zahtjeva minimalna
odravanja i inspekcije.

16

6. USPOREIVANJE VODENOG I ZRANOG SISTEMA

HLAENJA MOTORA
Ako se vri provoenje instalacije za hlaenje sa tekuinom i zrakom mogue je
istaknuti prenositi sistema vodenog hlaenja motora i to:
Lake je pokretanje motora pri niskim temperaturama okolnog zraka, zbog
mogunosti lakeg i breg prethodno zagrijavanja tekuine i manjih zazora
izmeu klipa i cilindra.
Ravnomjernije i intenzivnije hlaenje motora, zbog ega se temperature

cilindara i glave manje.

Mogunost spajanja vie cilindara u jednu cjelinu (cilindarski blok)
Jednostavnija kompozicija motora
Manji um motora u radu
Kod vie cilindrinih motora kod kojih je primijenjeno vodeno hlaenje u
odnosu na isti broj cilindara zrakom hlaenih postie se manjenje duine

motora za oko 25% zbog manjeg rastojanja izmeu ose cilindra.

Snaga koja se troi na hlaenje kod vodenog hlaenja je Phl=(2-9)%, a kod
hlaenja zrakom Phl=(3,5-13)%
Nedostaci vodenog hlaenja u odnosu na zrano su:
Kompliciraniji sistem za hlaenje koje trai odravanje
Potreba za sredstvom za hlaenje pri razliitim atmosferskim utjecajima i
njena kontrola u toku eksploatacije.
Opasnost od curenja i zamrzavanja.
Pojava stvaranja kamenca i taloga
Pojava korozije i upljine.

17

7. ZAKLJUAK
Sistem za hlaenje motora je veoma bitan element kod svakog motora sa unutarnjim
izgaranjem. U principu treba teiti da se sistemom hlaenja odvede iz motora to je
mogue manje topline jer su motori sa unutarnjim izgaranjem promatranog

sa

energetskog stanovnitva neekonomini.

Odvoenje topline koje osigurava zadovoljavajue temperature uvjeta prilikom
normalne eksploatacije motora obavlja se vanjskim i unutranjim hlaenjem. Danas se
najee primjenjuju sistemi indirektnog hlaenja ili hlaenja tekuinom.
Ovakvo hlaenje ima prednost u odnosu na indirektno hlaenje zbog
mogunosti sprjeavanja lokanih pregrijavanja motora, kao i odravanja toplinskog
reima, koji je jako bitan za ukupno iskoritenje motora.
Sistem vodenog hlaenja bazira se na principu postojanja posrednika u prijenosu
topline, a poto je kod rashladne tekuine, koja je u ovom sluaju posrednika i prenosi
toplinu najzastupljenija voda, sistem je nazvan vodeno hlaenje. Veoma vana ulogu
sistema za hlaenje tekuinom imaju elementi ovog sistema, a to su vodena pumpa,
termostat, ventilator i hladnjak, svaki od ovih elemenata mora biti u svakom trenutku
ispravan da bi ovaj sistem funkcionirao. Kvar bilo kojeg elementa moe dovesti do
nepoeljnih posljedica, kao to su pregrijavanje motora a samim tim do iskrivljenja
pojedinih dijelova motora.
Pored toga treba naglasiti da je jako bitno pravovremeno i kvalitetno servisiranje
svih elemenata sistema hlaenja. Prije svega misli se na otklanjanje bilo kakvih upljina
i curenja sam rashladne tekuine, u pravilu sistem hlaenja vodom mora biti hermetiki
zatvoren, ukljuujui i bocu tj., spremnik rashladne tekuine.
Koritenje adekvatne tekuine i aditiva, osigurava se kvalitetno podmazivanje
svih elemenata za

hlaenje, zadravanje idealne radne temperature, sprjeavanje

nastajanja kamenca i hre na cjelokupnom sistemu kao i sprjeavanje smrzavanja

cjelokupne rashladne tekuine u zimskom periodu kada su niske temperature, stoga je
kvaliteta rashladne koji se koristi jako bitan u ovom segmentu, i odravanje i rashladnog
sistema je jednako bitno kao i svi ostali sistemi na automobilu.

18

LITERATURA
Ivan Filipovi; Cestovna vozila; Fakultet za saobraaj i komunikacije;
Sarajevo 2002.god
Ranko Dui; Drumska prijevozna sredstava (III dio); Saobraajni fakultet,
Sarajevo 1984.god
Internet:
http://readgur.com/doc/116906/sistem-za-hla%C3%B0enje-motora-sus
(9.12.2016.)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjem
(9.-11.12.2016.)
https://group.renault.com/ (11.12.206.)

19

POPIS SLIKA
Slika 1. Shema rashladnog sustava---------------------------------------------------------------3
Slika 2. Shema protone instalacije--------------------------------------------------------------4
Slika 3. Shema cirkularne instalacije------------------------------------------------------------4
Slika 4. Shema sistema za hlaenje motora s tekuinom-------------------------------------6
Slika 5. Senzor koji oituje temperaturu--------------------------------------------------------6
Slika 6. Presjek pumpe za vodu i prikaz toka rashladne tekuine---------------------------8
Slika 7. sistem hlaenja rashladne tekuine-----------------------------------------------------9
Slika 8. Otvoren-zatvoren termostata----------------------------------------------------------10
Slika 9. Sistem za registriranje temperature.--------------------------------------------------11
Slika 10. Prikaz ventilatora----------------------------------------------------------------------12
Slika 11. Motori sa prirodnom cirkulacijom zraka-------------------------------------------14
Slika 12. Sistem hlaenja zrakom--------------------------------------------------------------14

20