Solarna energija dobivanje topline

Ana Mosteak
R 3133

 Solarna energija spada pod alternativne oblike energije,

ona je obnovljiv i neogranien izvor energije.
Predstavlja koliinu energije koja je prenesena sunevim
elektromagnetskim zraenjem. Razlikujemo njegove dvije
komponente izravnu i difuzijsku koja nastaje
rasprivanjem izravne u atmosferi.
Sunevo zraenje moe se pretvoriti u druge oblike
energije: toplinsku, kemijsku, elektrinu, mehaniku, itd.
Toplinska energija tj. toplina, dobiva se pomou solarnih
sustava. Razlikujemo aktivne u kojima se nalaze posebno
izraeni kolektori i pumpe koje omoguuju cirkulaciju
fluida koji se koristi za prenoenje topline te pasivne koji
posjeduju prirodnu cirkulaciju.

 Solarne sustave koristimo za dobivanje topline za

grijanje prostorija, dobivanje tople vode ili u nekim
industrijskim procesima.
Osnovni dijelovi solarnog sustava:
- solarni kolektor
- spremnik toplinske energije
- pumpa ili ventilator za pogon radnog fluida
- ureaj za automatsko ukljuivanje sustava

 Aktivni solarni sustavi pomou kolektora sakupljaju

sunevu energiju te je pretvaraju u toplinu. Prisilnom
cirkulacijom radnog fluida tako prikupljena toplina
pohranjuje se u spremnik, a iz spremnika se odvodi do
mjesta potronje.
Kod pasivnih sustava toplina se prenosi prirodnom
cirkulacijom - konvekcijom, kondukcijom i zraenjem.

Kolektor
- osnovni dio svakog solarnog sustava
- u njemu dolazi do pretvorbe suneve u toplinsku
energiju
- dozraena suneva energija prolazi kroz prozirnu
povrinu koja proputa zraenje samo u jednom smjeru,
a zatim se pretvara u toplinu koja se predaje prijenosniku
topline, tj. radnom mediju.

 Na temelju konstrukcije razlikujemo:

1) ravne kolektore
- postiu u temperaturu od 100 C do 150 C
- u izvedbi mogu biti ravni kolektori s tekuinom (najee
voda ili otopina antifriza) ili zrani kolektori
- osim izravnog zraenja apsorbiraju i difuzno zraenje
- ravni kolektori s tekuinom prema izvedbi mogu biti:
a) ravni ili ploasti
b) cijevni, vakuumski ili s vakuumskim cijevima

2) koncentrirajui kolektori
- postiu temperaturu veu od 150 C.
- imaju u svom sklopu vie zrcala ili lea pomou kojih
usmjeravaju sunevo zraenje na to manju
apsorbirajuu povrinu ime se poveava njezino
ozraivanje te se dobivaju vee temperature
- koriste samo izravno sunevo zraenje te im je
potreban sustav za praenje sunca, a za vrijeme
naoblake su neupotrebljivi
- koriste se za pretvaranje topline u mehaniki rad

Parabolini koncentrirajui kolektor

 Sunevo zraenje koje upada na kolektor nakon prolaska

kroz jednu ili dvije ploe apsorbira se u apsorberu
metalna povrina obino izraena od bakra ili aluminija
premazana crnom tvari koja omoguuje najbolju
apsorpciju jer crna boja proputa sve valne duljine
spektra bijele svjetlosti. Tako apsorbirana energija se
pretvara u unutranju energiju te se apsorber zagrijava.
Sustav cijevi kroz koji protjee radni fluid povezan je s
apsorberom. Apsorbirana toplina se dakle predaje fluidu.
Zrani kolektor radi na istom principu samo to je radni
medij zrak koji ne struji kroz cijevi ve u to veoj
povrini okruuje apsorbersku plou.

 Spremnik toplinske energije je ureaj u kojem se

akumulira toplina prikupljena za vrijeme sunanih
razdoblja. Postoji vie metoda za skladitenje topline, a
najvaniji imbenik je vremenski interval skladitenja.
Bitno je da spremnik bude dobro izoliran.

 Prednost koritenja solarne energije je velika. Osim to

je kao izvor energije neiscrpna takoer ne oneiuje
okoli. Iako se zbog energetske krize sve vie naputaju
okviri konvencionalnih izvora energije te su informacije
vezane uz obnovljive izvore energije i njihovo koritenje
sve dostupnije, alternativni izvori su u praksi jo uvijek
relativno slabo zastupljeni. Cijena tehnologije nije nuno
glavni razlog jer postoje i ne tako skupe metode
primjene, konkretno, solarne energije. Ovisnost o
klimatskom podneblju je zasad jedini vei nedostatak
iako ni to nije sprijeilo sada ve nekoliko tvrtki i grupa
entuzijasta u Hrvatskoj da se upuste u projekte
vezane uz primjenu solarne energije i irenje znanja u
obliku raznih radionica i broura. Bitno je razbiti
predrasudu da pojmovi alternativno, zeleno, eko i sl. uz
sebe veu i ogromne trokove te da su dostupni samo
malom broju ljudi.

 Suneva energija nala je svoju primjenu u brojnim

aspektima ljudskih potreba, od pripreme hrane do gradnje.
Tako u za kraj navesti dva praktina primjera.

Pasivna solarna arhitektura

Termin se odnosi na graevine koje su graene na nain
da su ujedno kolektor i spremnik topline. Graevina
graena na ovom principu nije nuno skuplja od
klasine, a jedini nedostatak je to ukoliko graevina nije
graena na ovim principa teko e to postati. Zanimljiva
je injenica da istom koliinom energije moemo zagrijati
jednu klasinu kuu, tri niskoenergetske i sedam
pasivnih solarnih kua.

Solarna penica
Predstavlja princip za pripremanje hrane. Penica se
sastoji od izolirane komore koja ima jednu staklenu
stijenku, a ija da je unutranjost crna. Staklena strana
se okrene prema suncu ime se postie efekt staklenika.
Zrake svjetlosti prolaze kroz staklo padaju na stijenke
komore te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje
zarobljena ispod stakla. Za poveanje efikasnosti i brzine
zagrijavanja oko staklene povrine se dodaju zrcala
kojima se pridobiva vea koliina zraenja. Solarne
penice mogu lagano razviti temperature iznad 200C
to znai da za vrijeme jednog sunanog dana solarna
penica moe ispei 3-4 kg kruha u satu.

Literatura:

www.gradimo.hr
www.mojaenergija.hr
hr.wikipedia.org
www.zelena-akcija.hr
www.zmag.hr
bilten solarnog info centra - Burin
broura Zelena energija izdanje Zmag-a
www.builditsolar.com

 Popis slika:
Slajd 4: www.gradimo.hr
Slajd 5 i 7: www.solarnogrijanje.com
Slajd 9: www.energetika.etfos.hr
Slajd 15: www.ekologija.ba
Slajd 16: obje slike www.h-alter.org
Slajd 18: www.kaweenawnow.com