Cehuljica 2012 PRESS

EHULJICA
List uenika O ime Budini, Zadar - kolska godina 2011.-2012. - Broj 13
TEMA BROJA: MAMA I TATA SE VIE NE VOLE INTERVJU: JULIJANA MATANOVI PUTOVANJA: GRAD NA DVA KONTINENTA EKOLOGIJA: MEUNARODNA EKO-KOLA
1
cehuljica 2012.indd 1 1/31/12 9:29:41 PM
S A D R A J
UVODNIK Pozdrav, dragi ljubitelji ehuljice!............................................................................... 3 DOGAAJNICA Najvaniji dogaaji u protekloj kolskoj godini............................................................. 4 TEMA BROJA Mama i tata se vie ne vole....................................................................................... 8 Razvod kao rjeenje problema................................................................................. 10 Naa iskustva......................................................................................................... 11 ISTRAIVANJE Kad se veselje mjeri u promilima.............................................................................. 12 U GOSTIMA Na putu ozdravljenja. ............................................................................................... 15 RAZGOVORI S POZNATIMA Julijana Matanovi: Prie su svuda oko nas.............................................................. 16 Ana Kolega: Iznad nas je samo nebo........................................................................ 17 EKO-KUTAK Naa kola - eko kola............................................................................................ 18 Stevia: eer budunosti......................................................................................... 20 Milenijska fotografija............................................................................................... 20 Kako smo proslavili roendan kole.......................................................................... 21 TRI PUT HURA Tri put hura............................................................................................................. 24 PROJEKTI Projekt GLOBE........................................................................................................ 25 Mirno more svoj djeci svijeta.................................................................................... 26 PUT OKO SVIJETA Putovanje oko svijeta. .............................................................................................. 28 POSTER Osmai i prvai....................................................................................................... 29 ZA NAJMLAE Kad se male ruke sloe........................................................................................... 33 Pozdravi iz Slavonije................................................................................................ 34 S pjesmom na Kalelargi........................................................................................... 35 ISKRICE U NAMA................................................................................................... 36 ZANIMLJIVOSTI Origami.................................................................................................................. 41 PUTOVANJA Doivljaji Orijenta: Grad na dva kontinenta................................................................ 42 Ana u tvornici okolade........................................................................................... 44 GASTRO KUTAK Kuhamo kineske specijalitete................................................................................... 46 ZDRAVLJE Tko? to? Naoale!................................................................................................. 48 MODA Nokti kao umjetniko platno..................................................................................... 50 Svijet Timberlanda. .................................................................................................. 51 SPORT. ................................................................................................................. 52 Sportski uspjesi...................................................................................................... 52 MEU KORICAMA Internetom protiv knjige........................................................................................... 54 Obavezno proitati.................................................................................................. 55 FILMOTEKA........................................................................................................... 56 SLUAONICA......................................................................................................... 58 FOTO-GALERIJA.................................................................................................... 60
2
EHULJICA
List uenika O ime Budinia Zadar, veljaa 2012., br.13 Adresa urednitva: Zadar, Put imunova 4 Telefon: 023/305-435 Faks: 023/309-010 E-mail: os-zadar-005@skole.t-com.hr Izdava: O ime Budini - Zadar Za izdavaa: Ivan ular, ravnatelj kole Glavna urednica: Matea pani, 8.e Zara kibola, 7.e Odgovorna urednica: Silvana Rados, prof. Urednitvo: Matea pani, Fani pani, Lucija Grganovi, Mirlinda Maroshi, Natali Ribari, Katarina Klarin, Josipa Batur, Andrijana Luki, Mihaela Peri, Dora Uljebrka, Zara kibola, Klara Orka, Lota Festini, Marija urko, Tena urko, Anela Karavani, Tonka Hrboka, Ana Punik, Klara Gauta Uitelji suradnici: Jasmina Sandali, Anka Matulina, Ivana Bai, Zrinka Klarin, Anita Musta, Katja Koulj, Ivanka Burazer, Ivanka Biskup, Jadranka iki Oblikovanje i grafika priprema: Identity Design, Zadar www.studioides.com Tisak: kolska knjiga d.d. Naklada: 500 primjeraka
cehuljica 2012.indd 2
1/31/12 9:29:43 PM
POZDRAV,
Nakon dugog iekivanja ehuljica, i to trinaesta po redu, ponovo se nala u naim rukama i jedva ti eka ispriati svoju ovogodinju priu. Dopustite joj to i zaronite u njezin svijet.
Jako mi je teko napustiti ovu kolu, uitelje, uenike i ehuljicu. Tu sam provela osam godina svoga ivota uei o ljudima, prijateljstvu, ljubavi, dobroti, ljubomori, tvrdoglavosti... i nauila sam jako mnogo. Moj je savjet svima da uivate u ovoj koli i svakom dragocjenom trenutku s prijateljima jer vrijeme brzo prolazi, a kada doe vrijeme za srednju, biti e prekasno i vidjeti ete to ste sve propustili. Ne zabrinjavajte se oko svake loe ocjene, nego ivite u veselju jer ivot nije kako preivjeti oluju, ve kako plesati po kii. Vaa urednica, Matea Dogaajnica te vodi kroz dogaaje vane, Tema broja otkriva uenike hrabre i snane, Umjetnici su zaiskrili u iskricama u nama, A sportai u sportskim rubrikama. Kada pogledamo u nebo, gore I poelimo svim ljudima mirno more, Poviimo tri puta hura za one Koji se za uspjehe na natjecanjima bore. Slualice na ui, Otkrivamo koja pjesma rekorde rui, Da li vas moda odjea gui Dok na blagajne donosite hrpe skupog barkoda, Sve Vam to otkriva naa rubrika moda. Ba kao i naa kola Krenite putem eko-izazova I uvajte nau Zemlju. A kada se maliani pokrenu U kutku za malene doznajte to sve mogu, U mislima proputujte Istanbul i Slavoniju I zatim recite iskreno: Gle, stvarno, nije rije o vicu, Proitali ste najbolju ehuljicu!
UVODNIK
DRAGI LJUBITELJI
EHULJICE!
1/31/12 9:29:45 PM
DOGAAJNICA
NAJVANIJI DOGAAJI U PRO

mile: Dogaajnicu pripre e Lucija Grganovi 8. e 8. hi os ar Mirlinda M Matea pani, 8.e
VRTIM ZDRAVI FILM Hrvatski kolski portski savez u suradnji s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi pokrenuo je projekt Vrtim Zdravi Film koji ima za cilj edukaciju uenika sedmih razreda osnovnih kola o zdravim prehrambenim navikama te vanosti bavljenja tjelesnom aktivnou u svakodnevnom ivotu. Naa je kola bila najuspjenija u sva tri segmenta: edukaciji o prehrani na kolskim satovima, u izradi filma na temu zdravog ivota i u sudjelovanju uenika na raznim natjecanjima. PROSVJED PROTIV UNITENJA KOLSKOG OKOLIA Uredili smo okoli nae kole, posadili cvijee, drvee... Svi smo bili jako
zadovoljni i radosni zbog toga. Jedno nas je jutro doekalo neugodno iznenaenje - uniten okoli, uniteno sve za to smo se cijele godine trudili. Pro-
1/31/12 9:29:47 PM
DOGAAJNICA svjedovali smo protiv vandala koji su ljica Marina Fabijani koja je osmislila to uinili i poruili koliko je okoli uisti- niz aktivnosti u suradnji s ostalim uitenu vaan. Nauili smo kako je Zemlja ljima i uenicima. samo jedna i zajednika svim ljudima i kako je svi zajedno moramo uvati i paziti, brinuti se o njoj jer bi nam ona, jednoga dana, mogla vratiti sve loe na puno gori nain. ROENDAN NAE KOLE Povodom roendana nae kole odrala se priredba. Na priredbi je bilo sviranja, plesanja, glume... ba svega. U tom veselom raspoloenju naoj smo koli estitali 38. roendan. Najboljim uenicima podijeljene su nagrade, a za uenika generacije odabran je Josip Juki. estitamo! EKOLOKI PROJEKT SEMEP SEMEP (South-EasternMediterranean Environmental Project) je ekoloki projekt UNESCO-akoji se bavi odgojem i obrazovanjem o okoliu i omoguuje prouavanje problema okolia koji su zajedniki cijelom podruju Mediterana. Ove su se godine kole ukljuene u SEMEP okupile na Visu gdje su predstavljale uenike projekte. Nau kolu su predstavile Hana Kilijan i Matea pani s projektom ZDRAVE GRICKALICE pod vodstvom profesorice biologije Anite Musta. Osim druenja s ljudima iz cijele Lijepe Nae upoznali su ljepote Visa i malog ribarskom mjesta Komie te otoia Bieva. Kao toka na i petodnevnog odmora bilo je kasnonono pjevanje na plai, a Hana i Matea se slau u jednome; nikada ga nee zaboraviti.
PROLJETNA BICIKLIJADA Na proljetnoj biciklijadi okupilo se mnotvo djece i odraslih. Dvanaest kilometara dug put od Puntamike ispred Ekonomsko-birotehnike kole,uspjeli su prijei najuporniji. Tko nije imao bicikl vozio se na rolama ili skateu. Na cilju se odralo natjecanje u najsporijoj vonji i tafeti na biciklama. Za zabavu je svirao kolski bend na iju su muziku plesali breakeri. Za nagradu svima koji su sudjelovali dobili su besplatan pre- 2. SABOR GLAGOLJAA gled bicikla. Izvlaenje lutrije nekima je Uenici 6.c razreda s profesoricom donijelo sreu u obliku bicikla. Bilo je Ivanom Bai, Vana Strgai, Dunja unaporno,ali svi su se odlino zabavili! talo, Arina imievi i Marko Miodrag
PROTEKLOJ KOLSKOJ GODINI

2. sabor glagoljaa
JESEN MIRIE NA KRUH Jesenski dani su donijeli i slasne plodove. Naa je kola obiljeila Dane kruha pa su uenici mogli donijeti krune proizvode i kolae koji su bili izloeni na stolovima u holu. Nakon prigodne priredbe odrana je prodaja proizvoda koje su uenici donijeli. Zaraeni novac se prikupljao za pomo djeci Afrike. Koordinatorica projekta je bila vjerouite5
1/31/12 9:29:50 PM
DOGAAJNICA Zadar ita 2011.
posjetili su 2. Sabor malih glagoljaa koji se odrao 17. rujna u Turnju. Sudjelovali su u radionicama Glagoljaka batina na svili i Glagoljica u nakitu. ZADAR ITA 2011. Naa kola pridruila se projektu Zadar ita 2011. koji se odravao od 4. do 9. travnja 2011. Tim povodom je: u naoj knjinici uprilien knjievni susret s Patriciom Jozom, uenicom 8. d razreda, mladom pjesnikinjom. Patricia je uenicima 6.e razreda predstavila svoju zbirku pjesama Krijesnice i proitala nekoliko novih pjesama koje e initi njenu buduu zbirku. Uenici 6.a, 6.b i 6.c natjecali su se u poznavanju djela Ivana Kuana. 6. a predstavljale su Leonarda Vitlov i Lucija Petri, 6.b Karlo Korona i Ela uvani, a 6.c Dunja utalo i Marko Miodrag. Uenici 2.a i 4.c sudjelovali su u likovnoj radionici s ilustratoricom Dubravkom Kolanovi na djejem odjelu Gradske knjinice Zadar.
6
skih kola sudjelovalo i 18 uenika nae kole: 9 uenika 7.raz. (abc i def smjene)u pratnji prof. Branke MarceliPanjak, te 9 uenika 8.c raz. u pratnji uiteljice NadeNeki. SKUPLJANJE STAROG PAPIRA Povodom priznanja Meunarodne eko-kole u naoj je koli organizirano UENJE NJEMAKOG skupljanje starog papira. Time se eli JEZIKA KROZ GLAZBU uenike ekoloki osvijestiti i poduiti U tjednu instituta u kojem je u Zadru vanosti tednje energije koja je poobiljeen Europski dan jezika u orga- trebna u proizvodnji papira te pokazati nizaciji Goethe-Instituta u Arsenalu je na vanost stabala i na njihovo uvanje. odrankoncert glazbenog sastava Lauter leben iz Berlina. Na koncert su bili pozvani svi uitelji njemakog jezika i uenici koji ue njemaki jezik pa tako i uenici nae kole. Predstavnici Goethe-Instituta su u sklopu svog posjeta Zadru, pripremili i zanimljivu glazbenu radionicu za uenike koji pohaaju nastavu njemakog jezika na kojoj je meu 50 sudionika iz zadarskih grad-
1/31/12 9:29:54 PM
DOGAAJNICA IN MEMORIAM: VLATKA VUKI (1959. - 2012.) Prerano nas je napustila, ali je ostavila dubok trag svojim dobrim karakterom i plemenitou. Uvijek smirena i dobro raspoloena, lakoom je unosila mir tamo gdje ga nije bilo, a svojim smislom za alu brzo bi nas zarazila dobrim raspoloenjem. Bila je krajnje nesebina. Puno je davala ljudima oko sebe i bila je spremna uvijek dati puno, a traila je malo za sebe. Svima je bila kao prijateljica, uiteljima i uenicima.
Koliina papira se mjerila u kilogramima, a najbolji razred sakuplja je nagraen izletom. HUMANITARNA AKCIJA U NAOJ KOLI: DARUJMO KRV Na inicijativu naeg ravnatelja organizirana je u prosincu akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Odazvalo se dvadeset est djelatnika, a uspjeno ih je dalo krv etrnaest, meu njima i ravnatelj Crvenog kria, gospodin Bore Galac. Tako je naa kola postala prva u upaniji koja se odluila darovati krv.
kole, to znai da je briga o svim ivim biima i naa briga.
MOZAIK Likovna skupina nae kole odluila je uljepati hodnik s velikim mozaikom. Tema mozaika je slap, koju je odabrao ravnatelj. Voditeljica skupine je uiteljiCAMBRIDGE ESOL ISPIT ca likovne kulture Ane Denona. U proNaa se kola ukljuila u jo jedan jektu sudjeluju uenici sedmih i osmih projekt uenja engleskog jezika. Cam- razreda, te uz pomo akademskog bridge ESOL ispiti svjetski su poznati kipara. Mozaik bi trebao biti gotov do ispiti prepoznavanja stranog jezika te kraja kolske godine. Vie o njemu u kao takvi mogu pomoi svima koji se slijedeem broju. pripremaju za dravnu maturu. Priznaju se u svim zemljama EU i omoguuju zapoljavanje u kolama bez posebnog profesorske diplome. Takoer se mogu dobiti dodatni bodovi za pojedine fakultete. AKVARIJ U KOLI U nau kolu stigao je akvarij. Uljepao je kolu sa 60 ribica. Neke su: udovica, koridoras, santafilomena, barburi... Tu su i dva pua. Akvarij je doniran, a donator je htio biti anoniman. Ideja za akvarij je dola od naeg naslova Eko
Dogodilo se jo ...najbolji uenici na nagradnom putovanju u Trogir i Solin ...za najbolju itateljicu u Gradskoj knjinici proglaena je Julia BabiKrlovi iz 4.d razreda ...uvedena su deurstva uenika ...sudjelovali smo na Novigradskom proljeu, koli stvaralatva koja okuplja darovitu djecu ...estai i sedmai su posjetili Minimundus ...naa kola uvela je videonadzor ...posjetili smo sokolarski centar na Krapnju ...uenici u posjetu dvorcu Trakoanu i muzeju praovjeka u Krapini ...humanost na djelu - naa kola je nabavila dizalo za uenike u invalidnim kolicima ...uenici osmih razreda posjetili Hrvatski sabor
7
1/31/12 9:29:58 PM
TEMA BROJA
MAMA I TATA SE VIE NE VOLE

8
Tema o kojoj najee utimo, a koja je svuda oko nas
TEMA BROJA Naalost, prava je istina da se brakovi sve ee raspadaju. Mu i ena otiu svatko na svoju stranu, u potrazi za novim ivotom. Zato uope dolazi da razvoda? Odgovor je uvijek isti: roditelji se vie ne slau. Ali koji su pravi uzroci koji dovode do neslaganja? Na prvom mjestu tu je alkohol, najei neprijatelj ovog sakramenta. Iza njega je droga koju u stopu prati nasilje. Nasilje je proizvod alkohola i droge, a najee ga vre mukarci. U takvim situacijama najee pate djeca. Osjeaju se tuno, zaboravljeno, osamljeno i nevano. U brakovima do problema dovodi i manjak novca, a do njega najee dolazi zbog kladionica ili kupovanja ovisnikih sredstava. Kako moete ostati ravnoduni kada ujete ovakvu priu? Kako moete suzdrati suze kada vidite taj tuni djetetov pogled pun straha i brige? Zato smo se mi i odluili pisati o ovom izrazito tekom problemu; ne zato da bi potakli na ruganje takvoj djeci, ve da bi im putem ovih rijei pruili ruku i pomogli im s barem malo utjehe. BOLJE RASTAVA, NEGO LO BRAK Djecu ne pogaa toliko razdvajanje roditelja koliko roditeljski sukobi, bez obzira jesu li se dogaali u braku, tijekom razvoda ili nakon razvoda. Drugim rijeima, djeca nisu rtve razvoda, nego rtve loih roditeljskih odnosa, bez obzira na brano stanje. ULOGE PREVELIKE ZA DIJETE - TO RODITELJI OEKUJU OD NJEGA NAKON RASTAVE Nakon razvoda dijete mora postati sudac koji e odluiti koji je od roditelja u pravu, mora im meusobno prenositi poruke, roditelji ga uvlae u svakakve rasprave, trae od njega da nakon odlaska partnera preuzme njegovu ulogu, da kuha ruak ocu i slino. Sve su to uloge koje dijete ne moe odigrati i koje ostavljaju ozbiljne posljedice na njih. Djetetu treba sigurnost, neuvjetovana ljubav oba roditelja, njihova ukljuenost u odgoj i skrb. Tada je manje bitno jesu li roditelji zajedno ili ne. SAVJETI ZA RODITELJE: Recite djeci da ih volite Dopustite djeci da govore o svojim miljenjima i osjeajima Objasnite razvod zajedniki i pojednostavljeno Uvjerite dijete da ono NIJE KRIVO ZA RASTAVU Ne oklijevajte s rastavom - vie od 85% djece s rastavljenim roditeljima sretnija nakon rastave jer ne moraju vie sluati prepiranje i svae Ne vrijeajte drugog roditelja pred djecom Ne traite od djece da prenose poruke dugim roditeljima Recite djeci da ih volite Ne pokuavajte kupiti ljubav vaeg djeteta stvarima, nego ljubavlju Pamtite vane dane i dogaaje za dijete: roendane, utakmice, priredbe, izlete, natjecanja... I ponovo, recite djeci ih jako volite
Pie: Matea pani, 8.e
Sve se vie ljudi bre odluuje na spajanje dva srca u jedno veliko,no sve ee se zna dogoditi da spone izmeu njih puknu. Ali pored njega je kucalo i maleno, djetetovo srce, tako esto zaboravljeno, zatrpano krhotinama propalog braka.
KLIKNI NA: www.adore-teens.forumotion.com www.legalis.hr
1/31/12 9:30:08 PM
TEMA BROJA
RAZVOD KAO RJEENJE PROBLEMA

temi Razgovarali smo o broja sa kolskom om od psihologinjom Jag je m Gautom. Evo to na rekla... Razgovarale: Marija urko, 5.d i Lota Festini, 5.d
Do razvoda dolazi kada dvoje ljudi koji su se voljeli zakljue da vie ne mogu ivjeti zajedno. Ako imaju djecu, tada su posljedice njihove odluke dalekosenije i uvelike se i odravaju i na tu djecu. Odgovorne odrasle osobe bi trebale dobro promisliti je li je razvod pravo rjeenje za njihove probleme i pokuati pomoi druge mogue opcije. Tek kada su sigurni da je zajedniki ivot nemogu i da e od njega svi imati vie tete nego koristi, ostaje mogunost razvoda. Rezultati istraivanja govore tome u prilog: vie negativnih posljedica trpe djeca koja odrastaju uz stalne svae i sukobe u obitelji nego djeca koja nakon razvoda ive s jednim od roditelja.
10
bivim partnerom preko djece, s vremenom ona prihvate novonastalu situaciju i Period razvoda je teak za sve lanove prilagode se promijenjenim okolnostima. obitelji i najee se pokae da tijekom tog procesa pokazuju promjene u ponaanju TO NAKON RAZVODA i uenju (slabija koncentracija, poviena Najvanije je da roditelji prihvate stvarrazina agresivnosti, sklonost povlaenju nost razvoda. Vrlo esto se dogaa da jei izbjegavanju drutva i sl.). No, kada se dan partner inzistira na razvodu, a drugi ga ustale nove okolnosti ivljenja i ako su se ne prihvaa. U takvim situacijama, roditelj roditelji uspjeli dogovoriti oko naina za- koji se osjea odbaenim, pokuava preko jednike brige o djeci, ubrzo se simptomi djece i dalje kontrolirati biveg suprunika gube. Sama injenica da su neiji roditelji ili mu pakostiti i pri tome koristi djecu kao razvedeni ne znai da e dijete automatski municiju za osobni rat. Nerijetko je tada biti loije u uenju i/ili problematinije u prisutno (verbalno, fiziko, emocionalno), ponaanju. Tu ulogu igraju i razliite druge pa je potrebno ukluiti centar za socijalnu okolnosti pa se ne mogu dati generalne skrb, policiju, Dravno odvjetnitvo itd. To procjene i predvianja. je za djecu najpogubnija opcija. Roditelji moraju prihvatiti da je brana pria zavriDJECA SE PRILAGOAVAJU la i da su jedino (ali vrlo vrijedno) to je od Veina roditelja svjesna je toga da ra- te prie ostalo, upravo njihova djeca. Oni u zvod nije najsretnije rjeenje i zbog toga e sebi nose dio oca i dio majke i kad jedan dobro promisliti i odvagati sve argumente roditelj pokuava dijete okrenuti protiv druza i protiv njega. No kad su brani odnosi gog, mora znati da ga okree protiv dijela trajno i duboko narueni ni injenica da njega samoga. Ako se roditelj ponaa nedjeca ne ele razvod nee pomoi odra- odgovorno i ne pokazuje adekvatnu brigu i nju te zajednice. Djeci u takvim situacijama skrb, to ne treba stalno isticati pred djetetreba rei da ih oba roditelja vole kao i do tom. Vremenom i sazrijevanjem, dijete e sada i da e se skrbiti o njihovim potre- samo moi procijeniti kakve ljudske karakbama, ali e to sad initi svatko u svom teristike ima njegov/njezin roditelj i na koji domainstvu. Ako roditelji ne ratuju s nain eli s njim/njom odravati kontakt.
PROMJENE DJECE U PONAANJU
1/31/12 9:30:15 PM
TEMA BROJA
Miro
Ivona Roberta
Krevan, Ro
NAA ISKUSTVA BRBLJAONICA

ko, Domag oj
Marin i Marin
Svia li vam Ivana, (8. se r):tema? Prije rastave u mojoj IVONA: Da,bile zatoeste to mislim daponekad bi bilo vrijesu obitelji svae, tome da se o toj potisnutoj temi razgovara. liko stresne i nepodnoljive da sam ak i MARIN: Da, bit e im lake. i savjet. Nisam otila psihijatru po pomo DOMAGOJ: Da. mogla spavati od straha to se dogaa iza vrata moje sobe. Svae su najee Poznajete li nekoga kome su roditebile oko moga polubrata kojemu je moj lji rastavljeni? tata bio ouh. Mama se odluila na raPAULA: Da,je znam. stavu i to bilo veliko olakanje za sve ROKO: Ne znam. nas. Sada je prolo 3 godine od rastave i nedostaje mi potpuna obitelj iako je na Kako im je bilo prije razvoda rodineki nain sada bolje nego prije. Izmeu telja? mene oba roditelja su dobri odnosi, ali IVONA:i Stalno su se svaali. mama i tata jo ne priaju. S tatom se MARIN: Nije im bilo lijepo. viam dva puta tjedno, kako je sud odreMIRO: Loe. dio. Jeste li razmiljali kako bi vama bilo Matea, (8. r): Nitko ne zna moju na njihovom mjestu? priu. Svi misle da sam umiljena odliMIRO: Da. kaica i treberica samo jer mari KRISTIAN: Ne bi mi koja bilo bajno bi za se ocjene. Istina je da ja uvijek mama naljutila i otila u nisam Slovaku, a ja bila bih najbolja na svijetu. Ali nitko nije morao iiosoba s njom. MARIN: Skoro imaosve to morala iskustvo, ali pomislio zato,sam to sam proipak nisam. Zato dolazi rastave? ivjeti sve ove do godine. Knjiga je bila moja MARIN: Novac, svaa. prijateljica, dobre ocjene su zamijenile DOMAGOJ: Nepodnoljivost. barem dio sree koje sam trebala imati KATARINA: Svaa. kui, pusta natjecanja su zaokupila moje misli od briga koje su me ekale doma, to mislite, je li bolje ivjeti u loem a pisanje ehuljice dalo mi je mogunost braku ili s rastavljenim roditeljima? da priem drugima kroz rijei. Ovu priu KREO: Boljesda ti roditelji svoj ne ive zajedno u ispriati posvetom; onoj djeci jer bi djeca sluala sve to. koja u ovoj prii mogu pronai sebe. Sve DOMAGOJ: S rastavljenim roditeljima bi poinje kada moj tada doe kui u kasne postali isti takvi. sate. Prvo zalupi ulaznim vratima, pali MARIN: Kada bi ivjeli u loem braku, ivot svijetlo po cijelom stanu, sjeda za telebi im bio uniten. vizor i poinje prigovarati. Ako mu mama odgovori, on ju jo vie to mislite je poinje li bolje da se vrijeati, roditea ako ne odgovori... opet nije dobro. Tada lji odvoje na neko vrijeme ili odmah joj govori da je mutava i glupa. I ja se rastave? budim, Bolje a svebi to ujem jeodvoje njegovna glasan IVONA: bilo da se neko zapovjedniki glas, koji prijeti da e nas vrijeme. ubiti i mamino zapomaganje. Ponekad MIRO: Da se odvoje pa da vide kako e im sam znala proviriti kroz vrata i vidjeti kako biti i to je bolje. baca stvari po kui; noeve, ae Taj prizor nikada izblijedjeti. scenaZakljuak: Mi nee ne znamo kako Taj drugi ive irijkakva im je pauzato moramo biti ponavlja seobitelj iz dana dan, a moramo posebno oprezni iu vezi naeg ponaanja. mu jo pridodati one popratne stvari kao Moramo im pomoi moemo to su kraa novca inajvie ostale to stvari koje sui truditi se uvijek biti loe, uz njih. To nije zajednostavno toliko grozne dalaka im nije daa, ali moramo ih pokuati shvatiti jer su mjesto u jednom osnovnokolskom aoni ve dovoljno propatili u ivotu. sopisu. Moda e neki ljudi sad shvatiti da njihovo ponaanje prema drugima nije u redu, jer nikad ne znaju to se zapravo dogaa u njihovim obiteljima.
sugovornika su nam otv oril i du u. ProiBrb ljao nicu vod ile: Mir taj lind teakak Marva oshsu i, Luc njih ija ova Grganovi, iskMat ustea va.pa .. ni 8.e
11
OO tem i broj a raz tem i bro ja gov razara golismo uali osm om redu. Kavar sm o raz u osm om kva su njihova razmiljanja razred proitajte. u, a neki od
1/31/12 9:30:23 PM
ISTRAIVANJE
Pie: Tonka Hrboka, 7.a
Alkoholizirani osnovci vie i nisu vijest za novine, nedavno je izjavio jedan zadarski lijenik, pedijatar. Zbog trovanja alkoholom lijenici u Opoj bolnici Zadar, na Odjelu za pedijatriju, u blagdanske dane imaju pune ruke posla. Zastraujui rezultati nae ankete svakako zasluuju panju svih koji se bave odgojem djece.
Do alkohola lako - kupnjom u trgovinama ili uzimanjem iz kue! U anketi su sudjelovali i djeaci i djevojice. Anketa je bila anonimna, a pokazala je da samo 9.10% osmaa nikada nije konzumiralo alkohol, dok ih je ak 66% vie puta pilo. Djevojice uglavnom izjavljuju da ih nitko nije nagovorio da ponu piti, dok je 19.04% djeaka nagovoreno, bilo od prijatelja ili lanova obitelji. Posebno brine podatak da najvie uenika alkohol uzima iz kue, a velik broj ga kupuje u malim prodavaonicama! Najee piju na tulu-
mima, ali i u parkovima, kui... Veina misli da je u umjerenim koliinama alkohol u redu, da je prijeko potreban za oputanje i da se ne znaju se zabaviti bez njega. Neki misle da je odlian, ali im se posljedice ne sviaju. Pojedinci misle da je alkohol dobra stvar, da je zdrav i da ga povremeno treba uzimati. Nekoliko uenika o njemu jednostavno ne misli nita i bez imalo grinje savjesti pije. Ohrabruju izjave malobrojnih uenika koji su o alkoholu iskazali negativno miljenje. Zabrinjavajue je da veina uenika zna da je alkohol tetan, ali ga svejedno konzumira.
Broj osnovaca koji piju alkoholna pia sve vie raste
KAD SE VESELJE MJERI U PROMILIMA...

1/31/12 9:30:24 PM
12
ISTRAIVANJE
Osnovci u bolnicu dolaze najee zbog trovanja estokim piima! Razgovarali smo s poznatim zadarskim pedijatrom Kreimirom Barakom, koji je esto tijekom deurstava lijeio djecu koju bi u kasnim nonim satima dovela hitna pomo zbog trovanja alkoholom. U svom dugogodinjem radu primijetio je da se odnos osnovaca prema alkoholu znatno promijenio u odnosu na godine prije. Sjea se da su sluajevi trovanja alkoholom meu djecom tada bili rijetki. Uglavnom je bila rije o mlaoj djeci sa sela koja su znala popiti vino zbog ei, videi ga na stolu. estoka pia im nisu bila dostupna, a dananji maloljetni pacijenti, naalost, dolaze u bolnicu najee zbog trovanja votkom. Najzastupljenija dob je ona od dvanaest do etrnaest godina, a ee dolaze djevojice. Uglavnom izjavljuju da su pili na tulumima. - Najvie intervencija imamo u proljee, kada su krizme, i oko Nove godine, a kritian dan u tjednu je petak. Pijane maloljetnike uglavnom u bolnicu dovede hitna pomo, a lijeimo ih glukozom i vitaminima, i u pravilu zadrimo preko noi. Osim roditelja, duni smo obavijestiti i Centar za socijalnu skrb, a nerijetko i policiju. Preporuujemo i razgovor djeteta s psihologom. Najugroeniji organ zbog konzumiranja alkohola je mozak, a najgora posljedica pretjeranog uzimanja alkohola je alkoholna koma. Njezini simptomi su besvjesnost, reagiranje samo na samo grube podraaje, jak nagon na povraanje, nesuvisao govor i pothlaenost. Pothlaenost je posebno opasna jer moe dovesti do smrti, a posljedica alkoholne kome, naalost, moe biti i nepovratno oteenje mozga ili smrt. I policija ima pune ruke posla Da i policija ima pune ruke posla kada je rije maloljetnicima i alkoholu, rekla nam je policijska slubenica za maloljetniku delikvenciju Ljiljana Gaperov-Dujmovi. Iako brojni zakoni tite maloljetnike od konzumiranja alkohola, prije svega zakon o zabrani prodaje alkohola maloljetnim osobama u trgovinama i ugostiteljskim objektima, zakon se esto ne potuje. U mnogim trgovinama osnovci bez problema kupuju estoka alkoholna pia, a esto ih piju i u brojnim zadarskim kafiima. - Policija u sklopu svojih poslova provodi raciju, operativno-taktiku radnju s ciljem kanjavanja osoba koje omoguuju konzumiranje alkoholnih pia maloljetnim osobama - rekla nam je gospoa Gaperov-Dujmovi. - Takve radnje najee provodimo tijekom vikenda, na mjestima veeg okupljanja maloljetnika. Ako maloljetne osobe piju u ugostiteljskim objektima, novana kazna se izrie vlasniku objekta i konobaru. Isto vrijedi i za trgovce ako maloljetniku prodaju alkohol. Za maloljetnike je protuzakonito pijenje alkohola jer su pod utjecajem alkohola skloniji devijantnom i asocijalnom ponaanju. Ono esto za posljedicu ima i poinjenje kaznenih djela, kao najteeg Radionice i predavanja samo su dio kolskog programa prevencije Zanimalo nas je i to kola poduzima kada je rije o ovom problemu. Razgovarali smo sa kolskom psihologinjom Jagodom Gautom i doznali da kola putem stalne edukacije pokuava pokazati roditeljima i djeci da alkohol predstavlja veliku opasnost za psihiko i fiziko stanje djeteta. Lijenica kolske medicine Nadia Cavenago-Morovi svake godine odri predavanje viim razredima. Rijetko se govori samo o alkoholu jer se uz njega spominju i druga opojna sredstva. Trenutno se educiraju esti razredi kroz radionice o opasnostima i tetnostima opojnih sredstava. Zakonskim pravilnicima i Kunim redom kole zabranjeno je
Tonka Hrboka i dr. Kreimir Baraka
oblika drutveno neprihvatljivog ponaanja. Ukoliko policajci zateknu na javnom mjestu maloljetnika u alkoholiziranom stanju, pozivaju roditelje, a ukoliko se dogodi da je maloljetnik poinio kazneno djelo ili prekraj, policajci ga privode u policijsku postaju gdje mu se moe odrediti mjera zadravanja do otrenjenja, koja traje najvie 12 sati. Nakon toga provodimo kriminalistiko istraivanje vezano za poinjeno kazneno djelo ili prekraj. Isto tako, ukoliko maloljetnu osobu policajci ponovo zateknu u alkoholiziranom stanju, policija podnosi optuni prijedlog nadlenom prekrajnom sudu. Za sve radnje prema maloljetnim osobama obavjetavamo nadleni Centar za socijalnu skrb.
unoenje alkohola u kolsku zgradu. Bilo je i rijetkih sluajeva kada su razrednici ili struno-razvojna sluba obavjetavali roditelje uenika za koje su saznali da konzumiraju alkohol. Kako dalje? Iako su mnogi svjesni ovog problema, aktivnosti koje se provode u preventivne svrhe jo uvijek nisu promijenile miljenje osnovaca o alkoholu. Njima je najee sve to se poduzima dosadno. Radionice im slue za zabavu, a predavanja ih previe podsjeaju na duge, kolske sate. Zato piju iako sluaju o opasnostima koje donosi alkohol? Moraju li se uvjeriti u njihovu istinitost na vlastitoj koi?
13
1/31/12 9:30:26 PM
ISTRAIVANJE
Uinak alkohola na mozak
u okviru kolskog preventivnog programa morale bi se provoditi ee, u suradnji s lijenicima i uz razgovore s osobama koje su se lijeile od ovisnosti o alkoholu. eljko Vidovi, uitelj informatike: Evo to su neki uenici izjavili na pitanje to Roditelji bi trebali voditi vie rauna kako njihova djeca provode slobodno misle o konzumiranju vrijeme. Razgovarati s njima i saznati s alkohola: - Neka pije tko hoe, meni to ne sme- kim se drue, kamo izlaze. Znam da su mnogi preoptereeni obvezama na pota. - Zabavno je piti u drutvu; posljedice slu, ali s djecom moraju svakodnevno provoditi vrijeme na kvalitetan nain i mi se ne sviaju. - Alkohol se ne smije koristiti u preve- nastojati im se pribliiti. likim koliinama, ali treba za oputaIzjave roditelja nekih nje. - Ne pijem alkohol. Znam da je tetan. uenika koji su pili: Renata Stipanov: Rastuilo me kad sam otkrila da je moj stariji sin Izjave nekih uitelja: Anita Musta, uiteljica biologi- kao srednjokolac subotom pio s druje: Na satu esto govorimo o tetnom tvom. Njegovo je objanjenje bilo da utjecaju alkohola i droge na organizam. cijelo drutvo pije i da se jedino tako Zabrinjava me to su djeca, unato mogu proveseliti. Borim se i borit u se tome, sklona eksperimentiranju i ne jo uvijek razgovorom i uvjeravanjem obaziru se na upozorenja. Radionice kako je alkohol tetan i kako se moe Moda su rjeenje radionice na kojima bi sudjelovali osim uenika i uitelji i roditelji te tako udruenim snagama pokuali postii vie.
14
dobro zabaviti i bez stimulansa. Vjeka Baki: Sin mi je priznao da je subotom naveer s prijateljima pio u parku. Bila sam sretna zbog njegove iskrenosti, a s druge strane nisam znala kazniti ga ili ne. Ukazala sam mu na sve mogue probleme s alkoholom, ali, naalost, nisam dobila vrsto obeanje da se to nee ponoviti. I dalje ga neprestano upozoravam i brinem se da se to ne ponovi. Marta Radman: Sa zadnjeg tuluma moja ki se vratila vrlo vesela. Tvrdila je da nije pila, a ja sam odmah nazvala mamu njezine prijateljice koja je kui imala isti problem. Na kraju su priznale da su pile, pa smo ih odluile kazniti dvomjesenim ukidanjem deparca i zabranom izlazaka. Nakon isteka kazne pri svakom izlazu strepim i nadam se da nee ponoviti istu greku. KLIKNI NA: www.skole.hr
1/31/12 9:30:28 PM
U GOSTIMA
NA PUTU OZDRAVLJENJA
U posjetu komuni Cenacolo
DOJMOVI UENIKA
Tema zajednika vjeronauku i kemiji bila je ovisnost i ljudi koji su unitili svoje ivote putujui sve dublje u nju. U komuni je nakon dobrodolice i podjele darova slijedila pobona molitva ovisnika,profesora i uenika. Zatim su tienici komune prikazali film o osnivanju zajednice, majci Elviri koja je vjerovala da vjera u Boga moe pomoi ovisnicima, o nainu rada i ponaanja u komuni, te o mjestima u kojima se nalaze komune. Ono to je uslijedilo dirnulo je srca svim onim koji su krenuli krivim putom i imali doticaj s alkoholom i razliitim drogama, a odluili su se izvui iz tog pakla. Bile su to istinita svjedoenja bivih narkomana o prvom doticaju s drogama, razlozima uputanja u to i posljedicama konzumiranja droga koje su ih dovele do dna. Ispriali su kako im je droga unitila ivote,kako su postajali lopovi, laljivci, loi roditelji i suprunici, pa ak i nasilnici. Sve su dublje propadali u provaliju ovisnosti i sve vie stvarali probleme svojim obiteljima. Odbijali su godinama pomo od svojih najbliih i polako su ih
Pie: Fani pani, 7.d
U Jankolovici pokraj Biograda nalazi se komuna Cenacolo koju su u listopadu uenici 7. i 8. razreda posjetili. Terenska nastava organizirana je iz kemije i vjeronauka, pod vodstvom prof. Ivanke Burazer i vjerouitoljice Marine Fabijani.
naputale ene s djecom,ak i njihovi roditelji. Nakon ispovijesti obili su njihovo imanje, tale u kojima su ivotinje o kojima se oni brinu, nasade povra i voa kojim se hrane, radionice u kojima izrauju drvenariju, krunice, krieve... Nai su uenici nakon ovog posjeta bili prepuni dojmova i elja za potpunim izljeenjem stanovnika komune Cenacolo.
Tea: Sve mi se svidjelo i bilo je jako zanimljivo. Puno sam nauila a pritom se i zabavila! Mate: Svidjelo mi se to to su nam se iskreno otvorili i ispriali nam sve o svojoj prolosti, tj. ovisnosti. Bilo je odlino! Martina: Ovo bih putovanje sigurno ponovila! Njihova komuna je odlina, pogotovo radionica. Film koji su nam pokazali dojmio me se. Emil: Bilo mi je izvanredno! Volio bih opet tamo otii, bilo bi lijepo ii tamo za Boi. Najvie me dirnulo kad su prepriavali kako su se nosili s ovisnou. Iskreno im elim brz oporavak! Nikolina: Najvie mi se svidjela njihova iskrenost prema nama. Svidjelo mi se slobodno vrijeme koje smo dobili i muzej koji smo posjetili. Bilo bi mi drago vidjeti ih opet. Marcel: Najvie mi se svidjela iskrenost bivih ovisnika. Posebno sam bio oduevljen njihovim proizvodima. Lucija: Oduevila me njihova gostoljubivost, te upornost prema to brem oporavku. Zvone: Dopalo mi se to to se dobro brinu o ivotinjma. Renata: Svidio mi se nain na koji su se ponijeli prema nama. Bili su jako iskreni i mislila da u se rasplakati. aj je bio odlian. Petra: Svia mi se njihov nain ivota u komuni, te dirljive prie koje su podijelili s nama. Klara: Svidjela mi se njihova iskrenost prema nama, te iskustvo koje su bez imalo srama podijelili s nama. Napisali: Lucija Modri, Klara Gauta i Enriko Vrki, 8.b
15
1/31/12 9:30:31 PM
RAZGOVORI S POZNATIMA
O svom djetinjstvu S tri godine prela sam s desne na lijevu obalu Save. Oeva sestra, po kojoj sam i dobila ime, povela me k sebi u goste. Njoj je tada bilo trideset i osam godina, a mojoj majci samo dvadeset i etiri. Roditelji su mi ivjeli u Sarajevu. Od mog odlaska prolo je etrdeset i devet godina. Nikada me nitko nije pitao kada u se vratiti kui. Teta Julijana kod koje sam odrastala nije imala djece. Nije doputala da je zovem mamom. Dugo nisam razumjela njezine razloge. Po svemu to je inila za mene zasluila je da je se doziva najtoplijom imenicom svakog rjenika. O svojoj prvoj ljubavi Ili smo zajedno prva etiri razreda osnovne kole. ivio je s roditeljima, djedom i bakom samo nekoliko kua dalje od mene. Pred Boi njegovi su prodavali jelke. Sjeam se tog uzbuenja kad bih s tetom odlazila k njima da odaberemo najviu i najljepu. Draen, tako se zvao djeak, bio je nekoliko centimetara nii od mene. Na kraju etvrtog razreda, odselili sugerirala koje lektirne naslove da obrauje i kako da pristupa tivima za djecu. udim se roditeljima koji sve ee prozivaju uitelje za ponaanje svoga djeteta, za njegove loije ocjene. Ili moda grijeim. Moda sam samo imala sreu sa svojim uiteljima. I sa uiteljem svoje keri. O srei To su i one divne djevojice u prvom redu na predstavljanju knjige u Zadru. Gledala sam ih dok sam govorila o romanu One misle da smo male, i vidjela sam panju i neko zadovoljstvo u njihovim oima. Tako nam je malo potrebno da bismo bili dobro. Ponovno se vraam na svoju misao po kojoj su prie oko nas i nude nam se da ih primimo kao svoje. Svijet je zasigurno graen naelom ljepote. I na kraju Sino sam se, pripremajui predavanje za svoje studente, prisjetila jedne misli Victora Hugoa, prenosim je i vama. Jer, dobre se poruke ne dijele na poruke za velike, vee i male. Ona glasi: Knjiga je u cijelosti put od zla k dobru, od krivde k pravdi, od pogrenoga k ispravnomu, od noi k danu... O knjizi One misle da smo male Knjiga je vrlo zanimljiva. Govori o svakodnevnim problemima osmaice Matije.
PRIE SU SVUGDJE OKO NAS Razgovor s autoricom knjige One misle da smo male...
Pie: Klara Orka, 7.e
e U Gradskoj smo s s Julijanom knjinici upoznali com knjige Matanovi, autori ale. m One misle da smo otkriva Spisateljica nam raznim svoja miljenja o itnice iz temama i odaje s . svog djetinjstva
su u Osijek. Bila sam ljuta na njegova oca. Poslije osam godina, otila sam studirati u isti grad. Jedno sam vrijeme i stanovala u istom naselju kao i on. O dananjim uiteljima Mislim da im je teko. Svakodnevno sluam roditelje koji pred svojom djecom komentiraju poteze uitelja. Mislim da to nije dobro. Sve ee zacvilim za vremenima koja je krasila izreka o najvanijim ljudima u selu. Uitelj je bio na samom vrhu vrijednosne ljestvice. To koliko su nam bili vani i kako su nas obiljeili, shvatit emo tek poslije. Iako, primjerice, imam uvid u literaturu, nikada ne bih uitelju svoga djeteta
Ona nema oca, a kada ga nae sazna da bi mogla izgubiti majku. Naime, njezina majka Vjera ba u vrijeme Matijina petnaesta roendana sazna da boluje od raka vrata maternice.Osim s majkom, Matija ivi i s bakom. Baka Dorotea je vrlo stroga i staromodna. Uz sve to ima i prie o ljubavi. Rjenik u knjizi prilagoen je mladima. One misle da smo male svakako preporuujemo. INFOBOX Kada: 5.veljae 2011. Gdje: Gradska knjinica Zadar Tko: Julijana Matanovi, Anka Dori
16
1/31/12 9:30:32 PM
RAZGOVORI S POZNATIMA
Posjetili smo Anu adarsku Kolegu, poznatu z nae enicu slikaricu, bivu u druenju kole i u ugodnom njenom smo razgovarali o ivotu radu, odrastanju, openito. , 6.c Pie: Dunja utalo
IZNAD NAS JE SAMO NEBO

Razgovor s Anom Kolegom, bivom uenicom nae kole i poznatom slikaricom
Jedan od radova nae sugovornice
Ana je zavrila dva fakulteta, 1997. Diplomirala je na Tekstilno-tehnolokom fakultetu u Zagrebu i postala tekstilni dizajner, a 2002. je diplomirala slikarstvo na zagrebakoj Akademiji likovnih umjetnosti. Od malena je crtala, pjevala, plesala, glumila, pisala i nije prestala do danas. lanica je Teatra Verdi i klape Ezerki. Djeci koja vole crtati Ana savjetuje da to rade to vie, neoptereeni time kako crte izgleda i to e netko rei o njemu.Treba jednostavno uivati u crtanju. Neiji struni sud ne mora biti toan, najvanije je da se uspije izraziti i da uiva u tome to radi. Inspiraciju pronalazi u svakodnevnom ivotu, ljudima, ivotinjama, za koje kae da su karakterne i pridaje im ljudske osobine. Jako ju zanimaju meuljudski odnosi i ljubavne teme. Ima dana kada ba u svemu pronalazi teme za svoje slike. Pitali smo Anu ima li kakav savjet za nau djecu, a ona nam je rekla kako je svijet danas okrutna prema individualcima, ali kako bez obzira na sve,treba ostati svoj, ne mijenjati se i ne podilaziti drugima ako se osjetimo odbaenima. Pravi prijatelj e sigurno doi, moda ne odmah, ali treba biti strpljiv.
17
1/31/12 9:30:36 PM
EKO-KUTAK
U travnju 2011. naa je kola dobila status Eko kole, a u svibnju joj je dodijeljena povelja zelena zastava. Pie: Zara kibola, 7.e
Naa je kola postala Meunarodna eko kola

18
NAA KOLA EKO KOLA

1/31/12 9:30:39 PM
EKO-KUTAK
Ekoloki performans
7 eko koraka koje je trebalo pratiti da bi stigli do ovog znaajnog meunarodnog priznanja: - osnivanje odbora Ekokole - ocjena stanja okolia - plan djelovanje - praenje stanja i ocjenjivanje - rad prema nastavnom planu i programu - obavjeivanje javnosti i ukljuivanje medija - Eko-kodeks
S poetkom prole kolske godine 2010./2011. kola se odluila ukljuiti u brojne projekte meu kojima je prednjailo ukljuenje u program meunarodnih eko kola. Teei k tom ostvarenju poeo se ureivati kolski vrt.Tako su oko kole posaena prva stabla, biljke trajnice, ureen je maslinik, a uz to i sve travnate povrine su se ponovo zazelenile punim sjajem. U listopadu je kola podnijela zahtjev za ukljuivanjem u program Eko kola. Prioritet je bio uteda energije,prvenstveno vode. Uinjene su i prve velike promjene,sva rasvjeta je zamjenjena s onom ekoloki prihvatljivijom,promijenjeni su ureaji koji tede vodu, a u svakoj uionici iznad prekidaa za svjetla osvanuo je natpis koji je nastojao skrenuti pozornost za tednju.Kako je naa kola ve pet godina za redom prvak drave u Eko kvizu to je dalo jo dodatan poticaj za ukljuenje u program.Takoer je osnovana eko patrola.Uenici kole sa kolskom koordinatoricom ukljuivali su se u brojPripreme za podizanje zastave
ne projekte od kojih se moe istaknuti izrada digitalnog herbarija algi koje su uenici sakupili zajedno s lanovima udruge za ouvanje bioraznolikosti Aurelia, zatim provoenje projektnog dana Kopaj s nama u kojem su uenici nae kole zajedno sa tienicima Doma za odgoj djece i mladei iz Zadra pomogli u ozelenjivanju okolia Doma, nadalje u suradnji s Nestle Hrvatska proveden je program edukacije o zdravoj prehrani pod nazivom Vrtim zdravi film itd. U travnju 2011. godine O ime Budinia dobila je status Eko kole, a 13. svibnja dodjeljena je povelja i zelena zastava koja je na dan kole sveano objeena. Tom dogaaju prisustvovao je na poznati fotograf ime Strikoman i svojom milenijskom fotografijom zabiljeio taj sveani trenutak. Na taj nain odali smo posebnu vanost tom za nas sveanom inu ime smo uli u ovu veliku obitelj Eko kola. Time smo dobili veliku vanost, ali i odgovornost da uklopimo ekoloki pristup u sve to inimo.
19
1/31/12 9:30:43 PM
EKO-KUTAK
goNaa ekoloka grupa i oveto na es dine je osvojila prvo mj natjeDravnom i svehrvatskom Naa. canju - ekoloki kviz Lijepa , Zara Josip Juki, Matea panioricom kibola i Luka Brok, s mentili su Anitom Musta, predstav iji, njihov projekt o biljci stev vojili pokazali svoje znanje i os tovanje u nagradno estodnevno pu Nacionalni park Paklenica. Pripremila: Ekoloka grupa
Projekt nae ekoloke grupe
STEVIA: EER BUDUNOSTI

1/31/12 9:30:46 PM
20
EKO-KUTAK
Na istraivanje ove biljke potaknuo nas je velik broj pretilih ljudi u naem drutvu. Naime, svaka trea osoba ima viak kilograma, a svaka deseta je pretila. U Hrvatskoj ima 61.4% pretilih ljudi. Imajui na umu da je ivot bez eera teak, potraili smo neto to moe zamijeniti eere i zaslaivae. Stevia rebaudiana l. Stevia Rebaudiana je biljka podrijetlom iz Paragvaja, gdje ju je otkrio talijanski botaniar Bertoni. Ona je prirodni zaslaiva, list joj je 30 puta slai od eera, a prah 300 puta slai od eera. Junoameriki domoroci su je zbog toga nazvali listom slatkog meda.
Stevia iz kolskog vrta
Prednosti uporabe stevie Ne sadri kalorije Ne izaziva karijes Umanjuje elju za slatkiima Sprjeava nastanak raka Protiv karijesa Mogu je koristiti dijabetiari U naem radu nas je: Razveselilo: Razveselili smo se kada smo saznali da su se ljudi poeli zanimati za ovu biljku, kada su shvatili da je vano brinuti se za zdravlje. Razoaralo: Razoarali smo se kada smo saznali da veina magistara farmacije uope nije ula za steviu.
Sueno lie stevie
Anketiranje uenika kako se hranimo? eljeli smo saznati kako se hrane uenici nae kole pa smo sastavili 4 jelovnika, izraunali koliinu skrivenog eera i masti te upitali uenike koji je od njih najsliniji njihovom svakodnevnom jelovniku. Rezultati su bili poraavajui - prehrana im naginje nepravilnoj! Predlaemo Ukoliko elite imati idealnu tjelesnu teinu, ljepi ten, jau otpornost prema bolestima ili se jednostavno elite zdravije hraniti predlaemo svakodnevno koritenje stevie. Koristiti je moete tamo gdje svakodnevno koriste eer (u napicima, kolaima).
Stevia u cvatu
21
1/31/12 9:30:48 PM
EKO-KUTAK
MILENIJSKA FOTOGRAFIJA
Primanje nae kole u Meunarodnu Eko kolu poznati fotograf ime Strikoman ovjekovjeio je treom milenijskom fotografijom. Oblik dupina simbolizira potrebu za zatitom ovih sisavaca u ast dupinu kojega je naa kola posvojila.
22
1/31/12 9:30:56 PM
EKO-KUTAK
KAKO SMO PROSLAVILI ROENDAN KOLE

Za poetak ceremonije zbor je otpjevao himnu, a nakon to je ravnatelj rekao nekoliko rijei.
Napisala: Zara kibola,7.e U lipnju smo proslavili 38. roendan kole. Bilo je veselo i sveano.
kola ima i svoj bend koji nam je zasvirao popularnu pjesmu.
Ni plesa nije nedostajalo.
Stvarno, plesa zaista nije nedostajalo.
Matteo Kota nas je oduevio sviranjem I onda se jo malo plesalo... solo gitare.
...a u goste nam je dola i klapa.
Poele su pripreme za snimanje milenijske Za kraj su se uitelji slikali. fotografije.
Zastava se zavijorila.
23
1/31/12 9:31:14 PM
TRI PUTA HURA

Lidranovci
Ve tradicionalno ova Tehniari rubrika nam istie uenike koji su bili najuspjeniji u protekloj kolskoj godini. Zato uskliknimo tri put hura ZA: DRAVNE EKO PRVAKE! Nai ekolozi su po peti put dravni prvaci. Ove godine to su bili uenici Josip Juki, Matea pani, Zara kibola i Luka Brok s mentoricom Anitom Musta. USPJENE FIZIARE Josip Juki se plasirao izrazito visoko na dravnom natjecanju iz fizike. Njegova mentorica bila je ivana Rako. LIDRANOVCE Na dravnoj smotri sudjelovale su Zara kibola s mentoricom Silvanom Rados i Ana Punik s mentoricom Jasminom Sandali.
TRI PUTA
TEHNIARE Roko Mitrovi, Lovre Maga, Dunja utalo i Lara Marii sudjelovali su na dravnom natjecanju iz tehnike kulture, a voditelj im je bio uitelj eljko Vidovi. UENIKA GENERACIJE Josip Juki uenik je generacije i nagraen je za uzorno vladanje i odline rezultate tijekom kolovanja. elimo mu puno uspjeha i u budunosti! NAE TEHNIKO OSOBLJE koje je vrijedno radilo na ureenju okolia kole. Pripremila: Zara kibola,7.e
HURA
Josip Juki, uenik generacije 24 Tehniko osoblje
1/31/12 9:31:18 PM
PROJEKTI
to je globe? Globe (Global Learning and Opservations for Benefit the Environment = Cjelovito uenje i opaanje za dobrobit okolia) znanstveno je obrazovni program u ijem je sreditu zanimanja okoli, a namijenjen je uenicima osnovnih i srednjih kola. Globe program pokrenuo je tadanji ameriki potpredsjednik Al Gore na Dan planeta Zemlja, 22. travnja 1994. godine. Dosad je u projekt ukljueno osamdesetak zemalja iz cijelog svijeta s oko 8.000 kola. Globe predvia pet podruja uenikih mjerenja i opaanja:atmosfersko-klimatoloka, bioloka i geoloko-geografska mjerenja te fizikalno-kemijsku analizu vode.
Kiomjer
PROJEKT GLOBE
Naa se kola ove godina prikljuila u projekt GLOBE. Tko su lanovi prve postave Globovaca, kako smo krenuli s radom i koju ulogu igra GLOBE u naoj koli otkrijte u nastavku.
Prva postava globovaca mentorica: Zrinka Klarin, prof. Matea pani Patricia Joza Fani pani Karla Fabuli Katarina Klarin Madalena Smoljan Andrijana Luki Josipa Batur David Iki Luka Brok Borna Glavuturi Jakov Predovan Borna Skrai Jerko Jurlina Lovre upan
Naa kola se prikljuila u projekt GLOBE
Nai GLOBE-ovci
25
1/31/12 9:31:21 PM
PROJEKTI
MIRNO MORE SVOJ DJECI SVIJETA

26
Meunarodni projekt Flota mira - ove godine i s hrvatskom posadom
1/31/12 9:31:28 PM
PROJEKTI
U mirovni projekt u drutvu prijatelja iz Austrije Ideja da se ukljuimo u ovaj projekt rodila se u rujnu 2009. godine. Naa kola se ukljuila zajedno s austrijskom osnovnom kolom iz Felixdorfa s kojom ve godinama odravamo prijateljske odnose. Profesori Boris Bani i Reinhard Strobl (koji je veliki ljubitelj jedrenja i dobar poznavatelj nae obale i otoka) vodili su svaki po trojicu uenika iz svoje kole. Tako su zadarske snage predstavljali osmai Dominik i Lovre i esta Tomislav. Sedam nezaboravnih dana proveli su jedrei du jadranske obale, zadarskim i ibenskim arhipelagom od 18. do 25. rujna. Mirno more, posado! Naziv projekta ima i svoju hrvatsku inaicu, a to je tradicionalni pozdrav hrvatskih mornara i ribara mirno more. Kako je Hrvatska zemlja u kojoj se ovaj projekt od poetka realizira, organizatori su uz zatitni znak projekta - simbol mira - istaknuli oba naziva, njemaki i hrvatski. I doista, nae mornare pratilo je mirno more svih sedam dana. Dominiku, Lovri i Tomislavu ovo je bio prvi susret s jedrenjem tako da je trebalo nauiti tota, od vezivanja konopa, razapinjanja jedara, pruanja prve pomoi... Jedrili su na jedrilici Elan 431, dugoj oko 12 m. Krenuli su iz Sukoana, jedrili Kornatima, pristali u Vodicama, Skradinu i Biogradu na Moru. Na ivot u skuenom prostoru brzo se na druga djeca. Cilj projekta je razvijanje trebalo prilagoditi. U poetku nam je sve tolerancije i razumijevanja meu djecom, bilo maleno i tijesno, ispriali su nam, oslobaanje od predrasuda, uenje miali nismo imali izbora nego uhvatiti se roljubivih naina rjeavanja sukoba, kao i posla. Profesori su bili zadueni za kuha- sklapanje prijateljstava bez obzira na etnje, a mi za pranje posua i pospremanje nike i socijalne razlike. Kad smo sve ovo stolova. doznali, bilo nam je jasno zato je gospoS Austrijancima su se brzo sprijatelji- din Winkler izjavio da je Friendsflotte li, a sporazumijevali su se uglavnom na najvea i najljepa flota na svijetu! engleskom jeziku. Vrijeme su naveer kratili drutve- Voditelji projekta nim igrama i pripremanjem palainki koji su posadi bile omiljena poslastica. Zanimljivih i smijenih situacija je bilo mnogo. Sami su smiljali igre za zabavu, a jedna od najpopularnijih bila je testiranje izdrljivosti vjeanjem s lantine (motke o koju je privezano jedro). Pobjednik je bio onaj koji je bi uspio najdulje izdrati da ne padne u hladno more. Od malog, humanitarnog projekta do meunarodne manifestacije Brod nije bilo jedino mjesto na kojem je boravila naa posada. U Vodicama, Skradinu i Bigradu za sve sudionike organizirana su natjecanja i radionice. Bilo je svega: potrage za skrivenim blagom, balonijade, glazbenih radionica... Na kraju, 25. rujna, u Biogradu je odran zavrni festival na kojem su se predstavile sve posade. Svaka je, u znak mira, sa svoje jedrilice u zrak pustila desetke arenih balona koji su zaplovili nebom iznad grada. Zanimljivo je kako je ovaj projekt osvojio srca velikih i malih. Od 1992. godine, kada je okupio 17 uenika, koji su sa svojim uiteljima jedrili na 3 broda, postao meunarodna manifestacija koja okuplja vie od 600 uenika iz dvadesetak zemalja, koji jedre na 100 jedrilica! ezdeset posto sudionika su Austrijanci, a ostali dolaze uglavnom iz Njemake i zemalja Jugoistone Europe. U poetku su u Floti mira sudjelovala djeca pogoena ratom, a danas se u projekt nastoje ukljuiti broj-
Pie: Klara Gauta, 8. b
Od ove kolske godine uenici Osnovne kole ime Budinia ukljueni su u meunarodni projekt koji je utemeljio 1992., u vrijeme Domovinskog rata u Hrvatskoj, Austrijanac Christian Winkler, sa eljom da pomogne svoj djeci u ratom zahvaenim podrujima.
Vidimo se dogodine! Pripreme za sudjelovanje nae kole u ovom projektu sljedee godine ve su obavljene. Potekoe su uglavnom vezane uz novac, tj. pronalaenje sponzora. Kod nas ih nije lako nai, dok u Austriji mnoge velike tvrtke sudjelovanje u ovom projektu smatraju vanim dijelom svog marketinga. Najvei izdatci vezani su uz iznajmljivanje jedrilica, iako su nam i u tome Austrijanci pruili primjer. Tamo nije rijetkost da vlasnik jedrilice ustupi bez naknade svoj brod na tjedan dana za ovako humanu manifestaciju!
27
1/31/12 9:31:33 PM
PUT OKO SVIJETA
...preko New Yorka...
PUTOVANJE OKO SVIJETA U 1 DAN

Od Austrije... ...do Atene!
Pie: Veronika Dumi, 6.e
Terenska nastava uenika njemakog jezika u Minimundus-Klagenfurt i Graz

U popodnevnim satima istog dana uputili smo se u razgledavanje i ugodnu etnju gradom Klagenfurtom gdje smo malo i predahnuli. Idueg dana u prekrasno nedjeljno jutro divili smo se renesansnom gradu Grazu ije ljepote (Landhaushof - najljepe renesansno dvorite Austrije, ulicu Herrengasse, glavni trg Hauptplatz s Gradskom vijenicom, mauzolej Frederika III, Operu, Kunsthaus, Schlossberg, Murinsel...), su nam na vrlo simpatian nain, kroz zanimljive prie i anegdote, pokazali austrijski vodii. Bili smo zadovoljni, motivirani i zainteresirani za sve znamenitosti koje smo vidjeli na svim destinacijama, primjenjivali smo njemaki jezik u razliitim situacijama (sluanje vodia, uitelja, prolaznika, snalaenje u suvenirnicama, duanima, restoranima...) i puno toga nauili o jednoj od zemalja njemakog govornog podruja. S ovog putovanja vratili smo se kui sretni, puni dojmova, novih saznanja i pozitivnih iskustava te se nadamo da e ubudue biti jo ovakvih prilika za uenje! KLIKNI NA: www.minimundus.at
Kako smo u samo jednom danu obili svijet?! Putovanje u Austriju 7. i 8. svibnja 2011. g. u kojemu je sudjelovalo 20 uenika nae kole u pratnji predmetne uiteljice Nade Neki i profesorice Denise Mandi bilo je predivno i korisno novo iskustvo!
Planiranje putovanja mjesecima prije toga bilo je jako uzbudljivo, a kad je autobus 6. svibnja konano krenuo put Austrije srei nije bilo kraja! U Austriju smo stigli u zoru gdje je nas je doekao prekrasan sunani dan. Kroz jutro smo, u pratnji profesionalnog vodia, obili svijet u malom - park Minimundus smjeten na Wrtherskom jezeru. Park privlai brojne turiste, a posebno djecu. Zato?! Na prostoru parka izloeno je preko 150 replika najpoznatijih i najljepih svjetskih graevina umanjenih ak 25 puta, ali vjernih originalu. Posjetili smo i radionicu u kojoj se one izrauju. Da bi graevina bila identina originalu potrebni su mjeseci, ak i godine preciznog rada. Primjerice za izradu bazilike sv. Petra u Rimu bilo je potrebno nekoliko godina. Od hrvatskih znamenitosti tamo se mogu vidjeti replike crkve sv. Marka u Zagrebu i svjetionik Porer u Puli. Toliko smo toga lijepog vidjeli, uli i nauili o svim graevinama i zemljama koje predstavljaju, a poseban osjeaj da smo u samo jednom danu na vrlo neobian nain obili svijet nikad neemo zaboraviti!
28
1/31/12 9:31:41 PM
P R V A I 2011./2012.
1.a
Uiteljica: Jagoda Gali; Uenici: Bratek Dominik, Burul Jakov, ade Nora, Duevi Dora, Fabuli Lovre, Grbi Ivana, Kasap Lucija, Klinac Klara, Korkut Tin, Kova Luka, Krlovi Luka, Lali- Ronevi Sara, Marii Leona, Meti Toni, Mileti Petra, Nikoli Luka, Peri Mateo, Sori Lea, Vedri Tea, Vidov Ema, Zdrili Tina, Zrili Nina, arkovi Jakov, arkovi Toma
1.b
Uiteljica: Hilda urjevi; Uenici: Albreht Ana, Bai Noa, Bobi Lucija, ulina Donata, Dvornik Andrea, okovi Petar, Kurtin Rea, Maga Marieta, Matuli Max, Mihi Zara, Milolovi Nora, Pelai Stipe, Perinovi Stipe, Punik Matej, Ruev Marcela, Smoli Anita, 29 estan Marino, Taner Josip, Varivoda Marija, Vulin Anja, Zagorak Jurica, Zubi ime, ivko Kristijan
O S M A I 2011./2012.
8.a
Profesorica: Mirjana Sori; Uenici: Atelj Tamara, Bonai Loreta, Boin Karla, Brala Klaudia, ulina Marija, akovi Marin, Gapari Ivana, Hordov Vito, Korona Filip, Kresovi Mia, Krpeta Josipa, Kubica Stella, Lenki Luka, Liguti Sandra, Lovrin Sara, Maukati Karlo, Pinjatela Bernarda, Stipani Nikolina, trbac Mateo, utalo Filip, Uglei Fran, Vanjak Nikola, Vunjak Juraj, ugi Dino
8.b
Profesorica: Marina Fabijani; Uenici: Bai Patricija, eman Nensi, osi Robert, Gauta Klara, Gnjidi Leo, Ivo Petra, Jovi Ivan, Jurica Anela, Kohne Luka, Kova Nikola, Lali Katarina, Landuca Domagoj, Longin Erik, Matak Renata, Miljatovi Nora, Modri 30 Lucija, Peri Erik, Punik Ana, Rai Nika, Roman Marcel, Vrki Enriko, Zubi Zvonimir
8.c
Profesorica: Blaenka Marina; Uenici: Buti Tina, Golijanin Nikola, Gospi Patricia, Gran Dina, Josi Marko, Jurkin Toni, Katropil Marko, Lerga Magdalena, Maruna Petra, Matekovi Ana, Musta Nina, Pavi Ante, Pera Fabio, Pera Maria Leona, Radman Paula, Rean Marino, Stipi Maria, Tori Laura, Uglei Josip, Vuli Ivan, Zubi Filip
8.d
Profesorica: Bosiljka Lonar; Uenici: Ivana Ani, Nera Blagdan, Luka irjak, Domagoj urko, Toma Devi, Matej Frakin, Mikela Govorin, Barbara Grbi, Anela Jelovi, Patricia Joza, Matej Kneevi, Matea Kova, Daniela Mareli, Lara Marii, Marko Ostoji, Marija Plantak, Karlo Plesli, Silvija Puhalovi,Sara Smokrovi, Roko ari, Niko kifi, Marko Topi, Anamarija Uglei, Anelo Ukalovi, Lucija Zubak
8.e
Profesorica: Ivana Viduka; Uenici: Klaudia Anui, Paula Bai, Kristian Bilani, Miro urko, Krevan urkovi, Katarina Dokoza, ime Dunatov, Mauro Fabijani, Lucija Grganovi, Marin Lokin, Moreno Longin, Mirlinda Maroshi, Ivana Mitrovi, Roko Mitrovi, Ivona 31 Roberta Ousenek, Melisa Rumora, Kreo Sandali, Matea pani, Petra Vuka, Domagoj ua, Marin ua
1.d
Uiteljica: Ljeposava Gulan; Uenici: Bari Lovre, Bogovi Luka, Brkljaa Antea, Bukarica Dafne Maddalena, Bukuli Marija, ikarela Toni, irjak Josip, urko Ivan, urko Mia, Marcela, Duka Sara, Frka Sofia, Jandri Luna Antonia, Jurin Pako, Korica Ivona, Kozuli Mihovil, Marinovi Matija, Martinov Leona, Martinovi Karla, Omeli Vjeko, ari Laura, kifi Lea, Tri Zara, Vii Petra
1.e
Uiteljica: Anamarija Bukuli; Uenici: Bahtovi Emili, Bajlo Toni, Depina Luka, Gali Denis, Gapi Nikola, Glavan Nina, Hodi Elis, Ivo Lu, Jurini ime, Klapan Klara, Kota Luka, Marasovi Greta, Martinovi Katina, Mikin Marko, Milkovi Lucija, Osmanollay Aurela, Paleka Marko, Patrk Marcelo, Rogi Toma, Skrai Iva, kibola Tara Ramona, kifi Petra, Ukalovi Ivan, Vidov Maja
1.f
Uiteljica: Mira ari; Uenici: Batur Veeralo Donat, Bogovac Pablo, ovi Jethro, orevi Nika, Graf Domenik, Gruji Matija, Jozi Antonio, Jovi Marko, Karamarko Gabrijel, Kovaevi Angelo, Lujanovi Luka, Magai Sunica, Martinovi Magdalena, Martinovi Marko, Nemari 32 Korina, Neki Nela, Petei Matija, Priska Klapan Anuka, Radan Eva, Skoblar Marko, tulina Stoija, Tacovi Ana, Vidov Mia, Vukinovi Michelle
ZA NAJMLAE
Male ruke spremne za rad U masliniku je danas veselo
KAD SE MALE RUKE SLOE

Svatko je prionuo na posao Grabljice su u rukama Vrijedne ruice
Listove treba odstraniti
Sve treba i zaliti
Jo malo ih je ostalo
Zar nije lijepa?
iste i spremne za mlin 33
1/31/12 9:32:33 PM
ZA NAJMLAE
POZDRAVI IZ SLAVONIJE
Ispred akovake katedrale Kao nekada davno...
Nezaboravan provod etvrtaa u Slavoniji
Nasmijane voditeljice
Uenici 4.-ih razreda u lipnju su posjetili nau prekrasnu Slavoniju. Smjestili su se u hotelu u Naicama koji ima i disko gdje su svaku veer plesali i zabavljali se. U blizini hotela nalazio se i veoma zanimljiv dvorac Pejaevica. Razgledali su grad Poegu uz vodievu priu koja je bila zabavna i pouna. Upoznali su i ljepote Osijeka te parka prirode i ornitolokog rezervata Kopa-
kog rita. Posjetili su i u ratu razruen Vukovar. Najvie im se svidjelo druenje sa ivotinjama na farmi Lipicanaca u akovu. To su zasigurno bili najljepi dani etvrtoga razreda. Bilo im je lijepo, stekli su nova znanja i utvrdili prijateljstva, a putovanje je bilo jedno prekrasno i nezaboravno iskustvo! Napisala: Matea pani, 8.e
34
1/31/12 9:32:40 PM
ZA NAJMLAE
S PJESMOM NA KALELARGI
Izradi sam mirisnu vreicu...
Mali glumci Vrtlarski pribor
Povodom dana predstavljanja slobodnih aktivnost u osnovnim kolama, sve su osnovne kole, ukljuujui i nau, imale mogunost predstaviti svoje aktivnosti na Kalelargi. Tako su prolaznici mogli prolistati sve nae ehuljice. Naim tandom irio se opojni miris lavande kojom su posjetitelji mogli napuniti svoje mirisne vreice. A kako smo i prava eko-kola i vrtlari su pokazali svoje umijee. Uenici niih razreda pohvalili su se svojim uradcima pa su tako tandom zablistale njihove prekrasne estitke. Pohvalili smo se i GLOBE projektom koji je ove godine zaivio u naoj koli. Cijelo vrijeme naim tandom odjekivala je vesela pjesma naeg kolskog zbora pod vodstvom profesora Tomislava Pehara. Napisala: Matea pani, 8.e
...ili ukrasne cestitke!
DANI SMOKVE
U okviru etvrtog Festivala smokava Zadar 2011. u Gradskoj knjinici Zadar organizirana je djeja radionica na temu smokve u kojoj su sudjelovali uenici 4.c razreda u pratnji uiteljice Jadranke iki. Zakljuno dogaanje manifestacije organizirano je kako bi se veliala smokva i smokvine preraevine te popularizirala jela od smokava, kao i njeni proizvoai i preraivai. Napisala: Josipa Batur, 7.e
Veselo predavanje u Gradskoj knjinici Zadar
35
1/31/12 9:32:47 PM
ISKRICE U NAMA
Tereza Grandov, 2.d
Kruh
Upravo je izaao iz penice topao i mirisan kruh. Miris je dolazio do moje sobe. Ve me ekao na stolu. im sam pojela prvi zalogaj, sjetila sam se djece koju ne eka topli kruh na stolu. Poeljela sam taj kruh podijeliti s onima koji ga nemaju. Silvija Puhalovi, 8.d
TO SVE LJUBAV MOE

Vrlo je arena paleta ljubavi. Ona moe biti roditeljska, prijateljska ili bratska. Ljubav moemo osjeati prema prirodi,prijateljima, svojim najmilijima i stvarima koje nas zanimaju i upotpunjuju na ivot. Ona ostavlja trajan trag u naim srcima i najvaniji je dio naeg ivota. Podupire nas u svemu i nikog ne zapostavlja. Najveu i najiskreniju ljubav osjeam prema roditeljima. Nju poznajem bolje od iega. Podigla me na noge i pokazala sve one lijepe i svijetle strane ivota. S njom sam doivjela najsretnije dane do sada. Obitelj me voli ovakvu kakva jesam i zato mi je njezina ljubav sada najpotrebnija. Ljubav ne moemo samo primati, ve ju moramo i dati. Ona nas potie da mislimo na druge i da im pruimo potrebnu panju. Mislim da nema ovjeka koji nije doivio ljubav. Naalost, neki su je izgubili. Ljubav je kao staklena aa koja se lako moe slomiti. ao mi je tih ljudi jer znam koliko svaka ljubav vrijedi. Iako ponekad moe nesretno zavriti i ostaviti dubok i bolan trag, moramo ju osjeati i darovati svijetu oko sebe jer je ona jednostavno savrena. Heidi Blaslov, 7.a
Moja uiteljica
S njom smo nauili brojke i slova. Na izletima doivjeli uzbuenja nova. S njom smo proveli etiri zime. U srcima zapeatili njeno ime. Danas joj elimo sreu i najbolje dane. elimo joj sretne i sve ostale roendane. Silvija Puhalovi, 8.d
36
Zadar
Tijelo ti je ulica duga svima znana Kalelarga. Ruke su ti parkovi i ume, glava ti je kupola siva. To je dvorana Vinjik. Dua tvoja su ljudi koji svaki dan u tebi ive, a tu je i naa riva koja svaku pjesmu sniva. Oi su ti tamno plave boje iz kojih kao rime iskau ribe. Srce ti je Sveti Donat i Sveta Stoija. O, Zadre, nitko nema tako lijepo tijelo Leticija Hajnc, 5.a
1/31/12 9:32:48 PM
ISKRICE U NAMA
SMOKVA
Bia je to lipi litni sunani dan. Moj roak iz Amerike Ante i ja smo poli na more, po putu smo se zafrkivali. Cilin puton smo se luili ugamanima po nogama, bile su crvene ki paprike. Sve se to dogaalo dok nismo naili na jednu staru kuu. Mi je zovemo Popova kua jer je tiha i gotovo sablasna ka i crkva. Ali u toj kui je izresla moja mlada smokva. Za tu smokvu ja nis zna jer su se tu okupljali stariji. Tote je bilo sve krcato boc i papirov. Prelipa mlada smokva je bila okruena smeem, a to je ki da se lipa divojka obue u staru i porku robu. Dok san ja uzbueno gleda smokvu, Ante je ve bi u njenoj bujnon kronji u hladu koji je inila. Par dana nakon a mi je roak pokaza smokvu, on se je mora vrnuti nase u Ameriku. Taj dan san bija jako tuan ali prije nego a je roak poa a ja san obea da u ja paziti na smokvu. Uistinu tako je i bilo ja san sve vie vrimena provodia sa smokvom. Nas dvoje smo se vrlo zbliili. Ja sam toliko stvari poviri njoj , da je ona za me dio obitelji. Ona zna sve moje tajne, svitle i tamne. I tako je to lito zavrilo, smokva i ja smo se pozdravili do idueg lita. Lito je stiglo brzo, kola je napokon zavrila, ja i moja smokva smo opet zajedno. No i tu ima traak tuge. Tu smo smokva i ja, a roe Ante nider. Otac mu je u Americi dobio otkaz i sada vie ne more dolaziti, bar sam ja tako u. Meni i smokvi je to bilo najgore lito do sad. Ja sam poe sve manje dolaziti kod smokve, jer me jako pogodilo to to vie nema Ante da se zajedno veremo po kronjama. Tako je prolo ve par lita da ja svoje smokve nis vidil. No jednog dana nakon etiri lita dogodilo se neto strano. Maleni psi moje susjede je uginija. Jako sam se rastuija jer sam volija tog psia. Toga dana ja san brzo sija na biciklu i to san bre moga doa san isprid Popove kue. Kad sam kroi nogun unutra, vidija san da je sve obraslo travun i da je sve opet puno boc i papir. No nisam se puno osvrta na to, ve san se popea na smokvu u nadi da u joj sve ispropovidat a mi se dogodilo i za nis dolazi etiri lita. No zatim sam primjetia da smokva loe izgleda ko da je bolesna. Naalost bia san u pravu, smokva je bila bolesna, vie nije imala bujnu kronju ni lipe sone i velike plodove. Poe sam zalivati smokvu i gnoja joj davati da bi mi ozdravila, ali joj nita ni pomoglo. I tako ja jo dan danas ekan da mi smokva ozdravi i da mi se roo vrne. Karlo Loni, 7.e
PROLJEE JE PROBUDILO I MENE

Svaki novi proljetni dan obavija me toplim zrakom radosti. Dok udiem dah jutarnjeg povjetarca osjeam kako me ispunjava nova nada. Odlazim u etnju prirodom da uhvatim svaku zraku Sunca. Put me odvodi do livada ulazei tako u novi svijet. Moje misli tada polete s laticama maslaka preko rascvjetalih polja. Poelim napisati pjesmu, ali kako tu ljepotu prikazati pomou sive olovke i bijelog papira? Kako u stih preliti opojni miris cvijea i let arenih, veselih leptira? Kako rimom opjevati bezbrinu igru bubamare i pele? Kako slovima predoiti aroban pjev ptice i skakutanje zeia u travi? Moje misli cvjetaju u arenilu boja. eljela bih... eljela bih da mogu poletjeti na krilima neke nove sree. Vrijeme brzo prolazi, a moje oi upijaju prekrasan krajolik. Da bar mogu tu dulje ostati. To mjesto u mene ulijeva sigurnost, mir i spokoj. Proljee je i mene probudilo iz zimskog sna. Osjeala sam se kao da sam spavala ispod hladnog snjenog pokrivaa kojega je Sunce otopilo svojim mekim rukama. Gledala sam kako rosna trava i njene latice skrivaju radoznale skakavie. Neobuzdana snaga proljea budi i stabla oblaei im haljinu punu pupova. Sanjarim da letim iznad rascvjetalih cvjetova i sluam njihov tihi apat. Osmjehujem se svakoj ptici koja me dotakne svojim krilom u elji da me povede na nezaboravno putovanje Sigurna sam da ta ponosna dama Proljee ima puno posla. Bojama crta duge, a gumicom brie kie. Sretna sam jer znam da sam i ja dio te predivne slike - i ja sam dio proljea. Matea pani, 8.e
Dea Markovi, 4.c
37
1/31/12 9:32:52 PM
ISKRICE U NAMA
Pismo nepoznatim prijateljima u svijetu
ZATO JE VANO UVATI UME?

Dragi nepoznati prijatelji! Nije ba uobiajeno pisati pisma ovako openito.Ipak ovo nije uobiajeno pismo. Primatelj je drugaiji, a i njegov sadraj odstupa od drugih pisama. Piem vam o umama. umeKad ue u umu zaboravi na sve. Prvo te opini zelena boja. Sve je zeleno. Kronje, debla prekrivena mahovinom, liajevi koji vise s grana, tlo prekriveno papratima. ak ti se ini da je i zrak zelenkast. Nakon to se privikne na zelenilo, shvati da je neuobiajeno tiho.Tako tiho da uje rast svakog pojedinog stabla, tako tiho da uje aputanje svake male ivotinje koja se negdje skriva. Nakon to sve to shvati, duboko udahne. Ako nikad nisi bio u umi, ne razumije to znai disati punim pluima. U umi osjeti sve. Ne toliko koliinu kisika nego taj miris. Miris velikih listova, miris tvrde kore drveta, miris vlanih paprati, miris svega. Takva uma izgleda savreno. Savrena je svaka uma ako nije oneiena.U oneienoj umi stalno nailazi na otpatke. Sitni ili krupni jednako ju ine runijom. Nije to samo u ekolokom smislu loe nego zato to moda nai unuci nikad nee osjetiti ovu radost u srcu koju ja osjetim kad ujem rije uma. U njoj se moe ivjeti, s njom prijateljevati, ona je ivot. Da bismo veseo i zdrav ivot podarili svojim potomcima, duni smo je uvati. uma nam daruje kisik. Prorijedimo li njezina stabla svi emo osjetiti manjak kisika to e utjecati na nae zdravlje. ivot u prirodi promijenit e svoj tijek i njegova savrena harmonija bit e naruena. Zemljin ogrta bi mogao biti uniten, bit e izloena jakom zagrijavanju, ledenjaci e se otapati. Bit emo kreatori klimatskih katastrofa koje neemo moi zaustaviti. Hoemo li tada uope moi to uiniti? Hoemo li sprijeiti kisele kie neprijatelje naih uma i ivota u njima? to e se dogoditi s bistrim potocima uz koje se rado odmaramo, a onda bezbrino ostavimo hrpe smea ne razmiljajui kako zbog toga pati priroda. ivimo samo sada i ovdje ne mislei na sutra. Imamo li samo mi pravo uivati u zelenilu ume, njezinoj svjeini i krijepiti se hladnom vodom iz rijeka i potoka? Je li to bogatstvo darovano samo ovoj generaciji, a ne i buduim? Rastue li nas slike slomljenih stabala, izgorjele ume, presuenih rijeka, prestraenih ivotinja... Moda je posljednji trenutak da neto poduzmemo. Htjela bih svoju zabrinutost podijeliti s vama. Nadam se da e vas ovo pismo navesti na razmiljanje. Ako osjetite bar djeli onoga to ja osjeam, neto ete poduzeti. Ma koliko se trudila i voljela ume, sama ne mogu nita. Treba mi vaa pomo. Nadajui se da je svijet pun mojih istomiljenika, aljem vam iskrene pozdrave. Tonka Hrboka, 7.a
Jednostavno drugaije
Biti drugaiji Nije li to najbolja stvar Koja ti se moe dogoditi? Gledati svijet drugaijim oima Nije li to najljepi pogled koji moe vidjeti? Misliti drugaije Nije li to neto predivno, Neto ime se moe ponositi? Sluati sebe i svoje JA Nije li to najbolji savjetnik kojega moe imati? Vjerovati u sebe Nije li to najvanija vjera koja moe postojati? Biti poseban, biti svoj Nema tu nieg loeg! Biti drugaiji Nije li to neto prekrasno? Patricia Joza, 8.d
Odluke
Vrijeme je. Moram odluiti. Neu uriti, ne elim pogrijeiti. Hodajui stepenicama ivota, spotakla sam se. Sada gazim polako, visoko da ovaj put ne padnem. Jer ostao je oiljak, podsjetnik na bol. Vrijeme je. Moram odluiti. Neu uriti, ne elim pogrijeiti ponovno. Silvija Puhalovi, 8.d
Maslina
U masliniku stoji pogrbljena, mudra. Pria mi, tjei me. Pjeva mi o prolosti. Uspavanku mi apuu plodovi tvoji dok me mazi granama svojim. Maslino, moja draga! Nika Zeki, 4.e
Snijeg
Snijeg pada, djeca se vesele. Snjene su radosti, pahulje su bijele. Bijele su kue, bijel je brijeg koji se sasvim sakrio u snijeg. Ema Marui, 5.b
38
1/31/12 9:32:52 PM
ISKRICE U NAMA
Mare uni, 3.a
Svjetlost
Svjetlost je tama koja pluta Po danima i noima Svjetlost je pjesma Koja je inspiracija tame Ona je put prema srei Koja ide do kraja Svjetlost je sunce koje gori Dok razdvaja dobro od zla Svjetlost je mjesec Koji se priprema za svoj sjaj Ona potie hodanje za sreom Zato svjetlost nije uvijek s nama? Leticija Hajnc, 5.a
DIDOV KAI
Dogodilo se to jedno litnje popodne dok je moj otac spa, doa je na ideju da un i jo uzmemo didov stari plastini gliser i da ga malo uredimo da ga se more vozit priko lita. I tako smo, kad se otac razbudi, seli na motor i put Sutomiice. Namo smo stigli za deset minuti, a inae triba bar petnaest,ali poto je otac bi uzbuen ka i ja ,un je da malo vie gasa. Ka smo stigli did i baba su nas doekali sa veseljen, pogotovo did jer je njemu bilo a tog kaia jer je namo bi vezan ki tovar i kad god bi pala kia did bi ga mora ispajati iako un ima jo svoju batelicu. I tako smo ga nas troje izvukli na kraj, ostrugali dagnje sa dna, i poto kai ima duplo dno koje se puni vodom, mi smo ga morali isprazniti da bi ga mogli premestiti jer je puno laki ka je prazan. Na kaiu smo mi radili par dan, bilo je tote posla, morali smo brusiti pa unda smo prekitali bue i frii na dnu i za kraj smo ga opiturali. Na svu sriu vrime je putilo da se pitura osui. Nakon par dan smo otac i jo ope poli kod dida da hitimo kai umore. Ka smo ga hitili umore bilo je vrime da se stavi pentae.Eto tu nastupa moj otac. Un je uze pentu od dvaise kili i poo je preko stina stavi na krmu. E, ali to mu ni polo za rukun. Un je zajeno sa pentun i dva nova mobitela pa u more. Eto ti ga avle,na! Ma ka san ja vidi da je un u more, meni srce stalo, jer nis zna je li mu se a dogodilo,ali san brzo zva dida da mi pomogne izvadi oca i pentu iz mora. Kad san vidi da mu ni nita ja san umra od smiha. I tako se mi sa svako lito lipo vozimo po vali i gremo na kupanje s njim ka god moremo. Sa mi imamo kai, a did jednu brigu manje. Karlo Loni, 7.e
39
1/31/12 9:32:55 PM
ISKRICE U NAMA
Sara Ivo, 3.a
ARI JESENI
Jesen. Veini ljudi ona je samo tuga. Zato?! Zato imati takav stav prema njoj? Zato ona ne bi imala veselu, arenu stranu? Poinje krajem rujna. Sa slatkiima. Tom ari slatkog, sonog i zrelog voa. Skuplja obitelji da zajedno beru i jedu voe. Igraju se. Zbliava ih. To je samo mali njezin dio. Listopad. Danima velik, a arenilom jo vei. Njegov naziv otkriva njegove ari. Lie areno , puno nijansa od najsvjetlijih do najrumenijih. Roditelji s djecom etaju umom, skupljaju kestene, gaaju se irevima. Opet su zajedno. Studeni je meni osobno najdrai jer tada slavim roendan. Zapravo on je svje, hladan. Puu jake bure. Moe biti i kiovit. Ipak, ima i on svoje ari. Na ulazu u grad osjea se miris toplih kestena. uje se njihovo pucketanje na vatrici. Nakon uitka u kestenima, vratimo se u svoj topli dom, popijemo aj, priamo. Najsvjeiji i najkiovitiji, a iznutra najtopliji. Uz rumenu, pucketavu vatru igramo igrice. ari jeseni su zaista prelijepe iako mnogi misle da je to tuno doba. Ona nas zbliava s naom obitelji i prijateljima. Obogauje nas dobrotom. Mislim da je Bog za to izabrao jesen, a ne da nas rastui. Val urovi, 7.a
40
Sutra
Gotovo je! Neu vie aliti zbog juer. Moralo je biti tako. Jer da nije bilo juer, ne bi bilo ni danas. Doi e sutra... Sutra e biti bolje. Svako je sutra novi potez, nova nada, nova prilika da se ne ponovi juer... Silvija Puhalovi, 8.d
1/31/12 9:32:56 PM
Kako od komadia papira napraviti leptira, zmaja, makicu ili abicu? Odgovor pronaite u nastavku, gdje vam predstavljamo origami kao umjetniku tehniku, a uz nau pomo moi ete i sami izraditi... Napisala i izradila: Matea pani, 8.e
ORIGAMI:
Origami je umjetnost slaganja i savijanja papira porijeklom iz Japana. Po prvi put se javlja u sedamnaestom stoljeu, a u svijetu postaje popularan sredinom devedesetih. Danas je origami popularan u veini zemalja svijeta i kod svih uzrasta. Naziv origami doao je od japanskih rijei oru (to znai savijanje) i kami (to znai papir). Ima razne namjene - od dekorativne do religijske - a tradicionalno se izrauje od kvadratnog papira zvanog squash.
ZANIMLJIVOSTI
UMJETNOST SAVIJANJA PAPIRA
Kako od papira napraviti...
41
1/31/12 9:33:00 PM
PUTOVANJA
DOIVLJAJI ORIJENTA:
GRAD NA DVA KONTINENTA
Pie: Zara kibola, 7.e
Posjetila sam grad koji je u povijesti bio prijestolnica velikog Carstva, a prole godine je dobio titulu Europskog grada kulture. Budui da su sad sapunice iz te zemlje aktualne, jedva sam doekala da ga vidim uivo.
Guva na ulicama Istanbul je grad gustog prometa, to nam je potvrdio i vodi s nekoliko osnovnih podataka. U gradu ivi slubeno petnaest miljuna ljudi,a brojka se neslubeno penje i do dvadeset miljuna. Promet se odvija podzemnom eljeznicom, tramvajima, autobusima, a trajektima po Bosporu. Posjetili smo Aja Sofiju (Crkva Svete Mudrosti) koja je jo 1935. pretvorena u muzej. To je bila najvea katedrala svijeta sve do izgradnje katedrale u Sevilli. Godine 1453. kada je na vlasti bio Mehmed Osvaja, prenamjenjena je u damiju. Njene zidove krase predivni bizantski mozaici i veliki otomasnki titovi sa kuranskim surama. Jedan od obreda u islamskoj religiji je poziv muzejina na molitvu i to pet puta dnevno, to je prvi dan posebno zaokupljalo moju panju. Samo stotinjak metara od Aja Sofije nalazi se Plava damija u koju se prilikom ulaska
treba obavezno izuti. Cipele sam nosila u vreici, a ene koje su imale otkrivene ruke morale su se pokriti maramom jer je Plava damija molitvena damija. Zanimljivo je kako se samo mukarci dolaze moliti dok ene ostaju kod kue, a ako koja i doe na molitvu skriva se u pozadini iza reetaka. Tako je i na ulicama. Uglavnom sam susretala mukarce razliite dobi i mlade ene zamotane u moderne marame. Na Velikom bazaru Svu rasko ivljenja i folkor stanovnita u Istanbulu doivjela sam na Velikom bazaru (Kapali Carsasi). Nastao je kao jedna od stanica na Putu svile od Kine do zapadne Europe,gdje su se najprije prodavali krzno, keramika (zato su unutranjosti damija ukraene keramikom,koja je bila rano dostupna, ali i skupa), bronca i eljezo. U novije vrijeme vana roba za razmjenu bili su i zai-
42
1/31/12 9:33:05 PM
PUTOVANJA
Veliki Bazar
Bazar zaina Ispred palae Dolmabahe
ni koji su se koristili za lijekove, afrodizijake, parfeme, ali i za pripremu arobnih napitaka. Karavane s trgovcima zaustavljale bi se na tom mjestu prvo s namjerom da odmore, a onda i da prodaju svoju robu. Veliki bazar danas izgleda kao monumentalna graevina s ukraenim stropovima i labirintima od 60 ulica s gotovo 4000 tandova na kojima se nudi razliita roba: sagovi, zlato, koa i keramika. Kupovati na Velikom bazaru, a ne cijenkati se znai ne potovati njihovu kulturu trgovanja. Kako kupci tako i trgovci uivaju u predstavi cjenjkanja. Trgovci tu provode cijele dane od ranojutranjeg crnog aja (koji se pije umjesto kave), doruka, ruka, veere pa sve do noenja. Ja sam se najvie zadrala na tandovima s maramama i suvenirima i to sam ponijela kui za uspomenu. tandovi sa zainima plijene panu svojim bojama i mirisima. Posjetiti Tursku, a ne spomenuti tursku kuhinju, znailo bi propustiti vano. Svako,ali ba svako jelo, zainjeno je jakim i ljutim zainima, pa se zato uz veinu jela ispijaju velike ae domaeg turskog jogurta Neobino, ali valja probati. A njihov ulini kebab postao je prava delicija.
Tu se osim zaina moe nai, sueno voe, kavijar, oraasto voe i rahat-lokum, nezaobilazni turski desert (elatina s orasima, pistacijem, ruinim laticama...). Kou i konu galanteriju nemogue je zaobii u raznolikoj ponudi Velikog bazara. Premda se ulicama kree velik broj turista i domaina, ulice su uredna, a domaini jako strpljivi i ljubazni. Grad palaa Osim ve spomenute raskone Aja Sofije, moram spomenuti jo dvije palae, nezaobilazne u obilasku grada.
To je palaa Topkapi i Dombalahce palaa,najljepa palaa u Europi. Trg Taksim i avenija Istiklal su jezgra modernog europskog dijela, a sam grad u devetanestom stoljeu bio je poznat kao Pariz Orijenta. Avenija je duga tri kilometra i prepuna je butika, restorana, kina, galerija, kafia i pubova. Istanbul e uvijek ostati u mom sjeanju nosei trag neke drugaije, ali istodobno i oaravajue kulture. Putujui kui prebirala sam po mislima i uspomenama na ovaj grad i pomislila: Sigurno u se vratiti!
43
1/31/12 9:33:12 PM
PUTOVANJA
44
ANA U TVORNICI OKOLADE
Tvornica okolade Zotter u Austriji - raj za sve okoljupce
1/31/12 9:33:22 PM
PUTOVANJA
Pie: Ana Punik, 8. b

Prije nekoliko godina mnogi su bili oduevljeni filmom Charlie u tvornici okolade. Film jo nisam pogledala, ali sam i ja, poput glavnog lika Charlieja Bucketa, imala priliku ui u pravi okoladni raj. S obitelji i prijateljima posjetila sam okoladnu manufakturu Zotter u Riegersburgu, saznala sve o proizvodnji okolade i imala priliku kuati neke od najboljih okolada na svijetu.
Samo biraj...
Proizvodnja u slubi ekologije i napretka Osniva i vlasnik ove izuzetne manufakture je gospodin Josef Zotter, slastiar koji je u kolovozu 2007. godine pokrenuo svoju tvornicu utemeljenu na filozofiji Bean - to bar, to znai da se postupak proizvodnje paljivo nadzire - od uzgoja zrna kakaovca do izlaganja gotovih okoladnih slastica na policama trgovine.. Kakaovac koji se koristi u proizvodnji Zotter okolade, uzgaja se na plantaama u zemljama Latinske Amerike. Proizvodnja je isljuivo organska i oznaena kao Fair Trade, to znai da podrava ekoloki uzgoj vrhunskih sorti koje se otkuplju po potenim cijenama. to se sve moe staviti u okoladu U tekuu okoladnu bazu mogu se dodavati razni sastojci i arome, te tako nastaju brojne vrste i okusi okolade.. Oduevile su me okolade s dodatkom zelenog aja, ruinih latica, alpskog cvijea, jogurta i indijskih oraia, dok bih drugi put zaobila one s kobiljim mlijekom, ili papriicama, kamilicom, maslinama i bananama. Topli uitak stie iarom Za mene najljepi i najzanimljiviji dio bio je odjel za kuanje vruih okolada. Taj me prostor svojim izgledom podsjetio na skijalite Svaki posjetitelj dobio je au vrueg mlijeka i priliku da sam izabere s mini-iare ploicu s omiljenom aromom. Kako nas je u drutvu bilo desetero, svatko je uzeo drugaiju vrstu pa smo meusobno razmjenjivali razne vrste okoladnih napitaka. Najvie mi se svidio
...i kuaj!
napitak burbon vanilla, a nisu bili loi ni oni s okusom cimeta, meda, oraia i kreme od ljenjaka. Glazbena okolada i neodoljivi ballerosi Poslastica za sve glazboljupce je okolada Mitzi Blue u obliku okruglih ploica, pakirana u etvrtastu kutiju u kojoj izgleda poput glazbenog CD-a. Brojne kutijice ove okolade ekale su nas posluene na okruglim, pokretnim diskovima, koji su me svojim izgledom i kretnjama podsjeali na gramofonske ploe. I za kraj, jo malo okolade... Posljednja postaja za kuanje bila je u obliku pokretne trake, s koje smo kuali jo mnotvo zanimljivih kombinacija runo raenih okolada. Svidjela mi se okolada sa slojem naranine kreme, dok u se okolade s ribljom pjenom ili one sa slaninom nerado sjeati. Obilazak smo zavrili u tr-
govini, gdje smo mogli izabrati i kupiti sve kuane okolade. Tijekom ove okoladne ekspedicije kuala sam preko 150 vrsta okolade. Oduevila sam se raznolikou okusa i oblika te postala pravi znalac i ovisnik o ovoj slastici.
45
1/31/12 9:33:27 PM
GASTRO KUTAK
Kineska kuhinja poznata je u cijelom svijetu. Dapae, mnogi su je prihvatili i zavoljeli to dokazuje velik broj kineskih restorana irom svijeta.
Piletina s povrem i kikirikijem

Sastojci za 4 osobe: 300 g piletine 125 g kikirikija u ljusci 1 poriluk 1 mrkva 2 crvena luka 1 zelena paprika 2 enja enjaka 1 dl vode 2 lice sojinog umaka Sol Papar Priprema: Kikiriki oljutite i kratko poprite na tavi. Piletinu nareite na kockice, a poriluk i mladi luk na kolutie, mrkvu nareite na tapie,papriku na vee kockice,a enjak usitnite. U tavi zagrijte licu ulja i poprite piletinu dok ne dobiju lijepu boju pa je izvadite i stavite sa strane. U istoj tavi 10 minuta pirjajte prethodno nasjeckano povre, vodu, sojin umak, sol i papar. U tavu vratite piletinu da se zagrije, a na kraju ubacite kikiriki.
KUHAMO KINESKE
Ria s jajima pinat na kineski nain
Sastojci za 4 osobe: 40 dag rie 2 lice ulja 20 dag unke 3 jaja 2 lice umaka od soje Sol, papar Priprema: Stavite riu u kipuu vodu i kuhajte 12 minuta,ocijedite i isperite hladnom vodom. Nareite unku na kockice i kratko poprite na ulju. Dodajte riu, umak od soje i kajganu od tri jaja. Jelo je gotovo za 5 minuta kada se jaja ispeku i spoje s riom.
46
Sastojci za 4 osobe: 400 g pinata 1 liica sezamovih sjemenki 2 lice sojinog umaka 2 lice ulja 50 ml vode Sol, papar
Priprema: Listove pinata operite. U tavi na zagrijanom ulju poprite sjemenke (pola minute), a zatim dodajte pinat, sol, papar i vodu. Sve zajedno kuhajte 2 minute.
1/31/12 9:33:29 PM
GASTRO KUTAK
Ove godine smo Vam odluili pokazati jela iz zemlje gdje svi spretno barataju tapiima- Kine. U kulinarsku avanturu istoka upustile su se uenice 4.c razreda: Petra, Ena i Domenika. Petra je neko vrijeme i ivjela tamo i tako upoznala njihovu kuhinju i odluila nam prenijeti dio njihovih bezbrojnih boja i okusa u tri recepta.
SKE SPECIJALITETE
Nadamo se da smo vam zainteresirali nepca i da e te se upustiti u ovu kulinarsku avanturu. DOBAR TEK!
47
1/31/12 9:33:33 PM
ZDRAVLJE
Piu i istrauju: Tena urko, Lota Festini i Marija urko, 5.d
Vrline i mane naoala i malo o njihovom nastanku...

48
TKO? TO?... NAOALE!

1/31/12 9:33:36 PM
ZDRAVLJE Vid je jedan od pet osjeta kojemu je organ oko, a pomou kojega primjeujemo, razaznajemo svjetlo, boje, oblike i udaljenosti. Mozak iz oba oka dobiva obrnutu sliku nego to ona zapravo jest, pa je on usklauje u sliku kakva je u stvarnosti. Ranije su djeca koja nose noale bila povuenija zato to su ih drugi ismijavali, no danas djeca nose naoale bez srama. Noviji modeli naoala imaju lijepe i slatke okvire,tako da one mogu biti i dobar modni dodatak. Zato djeca imaju problema s vidom? Do problema s vidom dolazi zbog previe vremena provedenog ispred raunala ili televizije. To je samo jedan od uzroka . Djeca esto itaju u mraku ili polumraku, uporno govorei da dobro vide iako napreu oi. Ponekad djeca imaju lo vid od roenja. Najei simptomi koji upuuju na probleme s vidom: este glavobolje zamagljen pogled problemi s vidom na daljinu ili blizinu tekoe pri itanju brzo umaranje oiju Savjeti za ouvanje vida: Odaberite odgovarajuu rasvjetu pri itanju ili gledanju televizije. Odmorite oi od ekrana raunala. Posjetite lijenika za pregled vida svakih 12-18 mjeseci kako bi ste na vrijeme poduzele mjere za ouvanje vida, a posebno ako ve nosite naoale ili lee. Tijekom jednog prosjenog ivotnog ciklusa oi mogu prenijeti 24 milijuna slika svijeta koji nas okruuje. Oni vanjski miii koji pomiu oko najjai su miii u ljudskom tijelu.Ako uzmemo u obzir njihov rad - 100 puta su jai nego to jenjihova stvarna potreba. Ona jabuica ima 2,5 cm u presjeku. Prednji dio izloenprema van predznanje za izradu prvih nosivih naoala. No najraniji slikovni dokaz koritenja naoala je portret kardinala Hugh de Provencea koji ita, a naslikao ga je Tomaso da Modena.Drugi rani primjerak naoala Redovno se bavite sportskim aktiv- je pronaen u Sjevernim Alpama, u jednostima? No uvijek skidate naoale jer noj njemakoj crkvi,1403. godine. smetaju prilikom naglih pokreta? Voljeli biste zaroniti u dubine mora? Sve se to lako moe rijeiti uporabom kontaktnih UVAJTE VID JER lea. Uz njih je bavljenje sportom i boNE KAE SE ravak u prirodi pravo zadovoljstvo ime UZALUD: moete otkriti nove dimenzije svijeta koji Vas okruuje. UVAJ GA KAO Kontaktne lee omoguuju da privremeno ostvarite svoje snove i promijenite boju oiju prema elji, prilagodite odjei ili nekoj posebnoj prilici. Naoale: Djeca ne bi trebala nositi kontaktne lee dok ne zavre osnovnu kolu.Zato vam, ako imate problema s vidom,preporuujemo naoale. stavlja samo jednu treinu, te su jedini organ u ljudskom tijelu koji radi 100% bez odmora danju i nou. Lee ili naoale? Kontaktne lee: Naoale jednostavno ne mogu nadmaiti kontaktne lee u vidnoj otrini. Potreba za vidnom korekcijom najee se javlja u osjetljivo teengersko doba. Teret noenja naoala obino je prenaporan za mlade te su kontaktne lee prihvatljivo rjeenje za nenametljivo ispravljanje greaka oka. Naoale ponekad mogu posluiti kao modni detalj,a s njima moemo izgledati ljepe i drugaije. Jeste li znali? Oi su, nakon mozga, najsloeniji organ u naem tijelu. Imaju vie od dva milijuna dijelova i prosljeuju nam 36.000 informacija svakih sat vremena. One, pod pravim uvjetima, mogu opaziti plamen svijee na udaljenosti od 14 milja. Prve naoale je izradio Salvino D Armate 1284.godine u Italiji i dobio je pri-
OI U GLAVI!!!
Doznaj vie na: http://hr.wikipedia.org/wiki/Oko
49
1/31/12 9:33:38 PM
MODA
NOKTI KAO UMJETNIKO PLATNO

Pokai svoje JA na noktima
Pa to ako nismo ba vjeti s kistom i bojama? Svi mi moemo biti maleni umjetnici. Dovoljno je malo vremena, strpljenja, mate i laka za nokte i moete bez problema skupiti pohvale po koli. Kako? U nastavku prouite recept. P.S. Molimo deke da ne pokuavaju ovo kod kue!!!
Kako moemo nalakirati nokte? U jednoj boji (nije vano hoe li ti svi nokti biti iste ili razliite boje) U dvije boje (ako se na noktu nalaze dvije boje, najbolje je da budu kontrastne) areno (ukoliko se odlui na arene nokte, pomijeaj to vie boja) Profinjeno (nalijepi dijamantie ili druge ukrase) Francuska manikura (popularna ve dugo vremena, bojanje samo vrha noktiju - najee u bijeloj boji) to nam je posebno fora? CRACK EFEKT Danas postoje lakovi s tzv. Crack efektom - nalakira nokat jednom bojom i kada se ona osui doda gornji sloj druge boje. U tom sluaju gornji sloj popuca i kroz pukotine se vidi osnovna boja. ZVJEZDICE, LJOKICE I TETOVAICE Zasigurno e ostati zamijeena ako nokte ukrasi zvjezdicama ili ljokicama. Prvi sloj laka neka bude jednobojan, a zvjezdice neka budu u kontrastnoj boji. Svugdje moe kupiti malene tetovaice za nokte. Dovoljno ih je samo nalijepiti na nokat i svi mogu saznati koje ivotinje voli, koje pjevae slua i koje glumce oboava gledati uz kokice. Umjetni nokti - za i protiv S umjetnim noktima uvije zna na emu si, lako ih je staviti i ne mora se truditi sam i ukraavati. Ali umjetni nokti unitavaju nae prave nokte kojima kasnije treba dosta vremena da se oporave. Mi kaemo - ne, hvala! Klikni na: www.nailpro.hr www.nailsmag.com
Zato se uope prihvatiti ovog posla: -smanjuje se mogunost od pucanja noktiju -manja mogunost da e gristi nokte -izgledati e lijepo i svi e znati da brine o higijeni Zato uitelji kau ne? Svi mi nagaamo odgovore, ali nije li lake jednostavno ih pitati? Evo njihovih odgovora... Anita Musta, prof. biologije: Lijepi, uredni i oblikovani nokti pokazuju da osoba pazi na izgled i higijenu. Nemam nita protiv nalakiranih noktiju, bolje da su nalakirani nego prljavi i neuredni. Takoer, nokti ne slue za kopanje nosa i uiju. Bosiljka Lonar, prof. engleskog jezika: Nokti smiju biti nalakirani svijetlim lakom, ali crna i tamnoljubiasta ne dolaze u obzir! Zakljuak: U koli ne mora imati nokte jakih boja, ali protiv svijetle, kremaste boje nitko nema nita protiv. U svakom sluaju - nokte ne ureuje samo za u kolu, ureuje ih i za sebe. Zato, bacimo se na posao!
50
1/31/12 9:33:45 PM
MODA
Pie: Dora Uljebrka, 7.e
Nose ih deki i cure...
...a i naa uiteljica ih ima.
Koje su izme u modi ove godine? To su Timberlandice, ovogodinji modni hit. Istraili smo njihovu biografiju i saznali sitnice o njima.
SVIJET TIMBERLANDA
Zato su Timberlandice naj izme ove sezone
Njihova pria zapoinje jo davne 1918.godine u maloj tvornici cipela u Bostonu koju je osnovao Nathan Swartz. Krenuo je s malom proizvodnjom, ali kao to svi znamo doao je do velikog uspjeha i postigao da Timberlandice postanu najpoeljnije izme ba ove zime. Njih vole nositi svi, i odrasli, i djeca. Ima ih u svim bojama. Ovosezonska je linija modela uporite nala u onom to Timberland radi najbolje: proizvode za odlian provod u prirodi. Spremne su za sve vremenske uvjete i najrazliitije avanture. Ove izme se mogu nositi i po nekoliko godina bez da se na njima to vidi, potpuno su neunitive, a lijepo izgledaju na svakom i idu uz sve komade odjee.
51
1/31/12 9:34:01 PM
SPORT
SPORTSKI
USPJESI
PRVACI U PLIVANJU
Ponosni smo na nae plivae koji su zadnje dvije godine redovito prvaci u upaniji. Bez premca i enska i muka ekipa pobjeuje u svim konkurencijama. I ove godine nestrpljivo ekamo proljee, kada poinje novo natjecanje. I dalje oekujemo vrhunske rezultate. Plivae vodi na mladi profesor tjelesne kulture, Boris Bani.
52
1/31/12 9:34:16 PM
SPORT
MINI RUKOMET
Ekipa malih rukometaa postoji ve tri godine, a nju ine uenici od drugog do petog razreda. Redovito se natjeu protiv ostalih osnovnih kola u upaniji i ostvaruju odline rezultate. Prole kolske godine putovali su u Karlovac na prvenstvo drave. Od 95 ekipa zauzeli su odlino 15. mjesto. Ova mala, hrabra ekipa ne posustaje i od nje oekujemo jo puno dobrih rezultata.
NATJECANJE U KROSU
ATLETIKA
VATREPOLO PRVACI
Krajem svibnja 2011. godine na gradskom je bazenu odran turnir u vaterpolu uenika i uenica drugih i treih razreda. Na turniru se nae treaice osvojile prvo mjesto. estitamo! Pie: Matea pani, 8.e I u atletici imamo mlade talente. Ponosni smo na Loru Suri, uenicu 7.a razreda, koja je postigla zapaeno drugo mjesto u skoku u vis. Treba naglasiti da je konkurencija sve do osmih razreda, a Lora je bila esti razred kada je pobijedila. Ove godine oekujemo jo bolje rezultate. I nju vodi uitelj tjelesne kulture, Boris Bani.
U organizaciji Saveza kolskog sporta i Atletskog saveza Zadarske upanije u parku Vladimira Nazora je odrano ekipno prvenstvo u krosu za osnovne i srednje kole. Uenice nae kole Josipa Luki, Andrijana Luki, Karmela Jovi i Lora Suri su osvojile ekipno 2. mjesto. Trale su u kategoriji 7. i 8. razreda. Njihov mentor je Zlatko Lonar. estitamo uenicama na osvojenom drugom mjestu i elimo im jo puno medalja na natjecanjima koje slijede! Pie: Andrijana Luki, 7.e
53
1/31/12 9:34:31 PM
MEU KORICAMA
INTERNET PROTIV KNJIGE

Ne ba tako davno, kada nije postojala ta udesna rije Internet, ljudi su itali knjige mnogo vie nego danas. Djeci su bake i majke itale prie za laku no, a ljudi su se vie druili s prijateljima. Danas to vie nije tako.
Knjievni rad uenice 7.e razreda Mihaele Peri predstavljen na LiDraNu

I ja imam Facebook, ali drae mi je zaroniti u udesan svijet neke dobre knjige pa sam u knjinici est gost. Stalno sluam alopojke na raun lektire, ali uz njih razvijamo svoju matu. Na Internetu moemo skinuti knjigu i itati je na raunalu. Pa emu onda ii u knjinicu i dizati knjige? Da osjetimo miris poutjelog papira, da pod prstima opipamo stranice, da na uzbudljivim dijelovima moemo zagrliti knjigu ili je, pak, zatvoriti i znatieljno nastaviti. Da sami shvatimo koliko je truda uloeno u tu knjigu i koliko se njezin autor morao muiti da je napie i pokae svijetu. Moja istinska elja je da ljudi prihvate knjigu i da ne budu toliko na Internetu jer emu onda svo bogatstvo slova i rijei koji su ili od ruke do ruke ako se to tako lako moe dobiti na Internetu. Meni je ao to je ljudima tlaka itati i troiti svoje kako kau, dragocjeno vrijeme na neke izmiljene prie. Knjige nisu izmiljotine, knjige su reenice i stranice zabave. U knjigama postoji drugi svijet, a katkad moemo nai i sebe u njima. One su spas, barem meni, jer nakon dugog uenja, dosadnih lekcija i gomilu novih teko pamtljivih pojmova mogu otii u svijet mate i misliti na neto drugo, na dogaaje u knjizi i smijati se uz napisane rijei. Da ulovim zlatnu ribicu, jedna elja bi bila da ljudi zavole knjige, druga da djeca ne uzimaju knjige s izrazom gaenja na licu, a zadnja da imam sve knjige svijeta. U knjigama se kriju razliiti svjetovi. Jedan citati iz meni drage knjige kae ovako: ... taj prvi apat kod svake knjige malo je drukije zvuao, ovisno o tome je li ve znala to e joj knjiga priati. Prije itanja knjige, nasumino otvorim neku stranicu i proitam ju, a kad uzmem knjigu u ruke, brzo prolistam uivajui u tom ukanju poutjelih stranica i mirisu koji me zapuhne. Zbog toga se estom zapitam, hoe li knjiga biti zaboravljena i hoe li je Internet potpuno zamijeniti? Moje miljenje je da nee jer dok sam da tu, i dok ja itam, knjige e uvijek postojati. Moda i ja jednog dana napiem neku zanimljivu knjigu koja e stii u ruke neke znatieljne djevojice. Ne znam hoe li biti popularna, ali u u nju utkati i srce i duu, to znam sigurno. I zato, itajte i uvajte knjige jer one su dio njezinog autora. Knjiga je blago koje treba samo pronai na polici i u sebi.
esto se pitam zato ljudi vie ne itaju knjige kao prije, to ih je odvuklo Internetu, a to ih je odbilo od knjige? to Internet ima, a knjiga ne? Zar je to zbog mate koja nam je servirana na tanjuru? Ne moramo vie zamiljati, to je netko drugi ve napravio za nas. itanjem obogaujemo na rjenik, uimo se izraavati i ljepe piemo. Slaem se da su neke obavezne lektire teke, moda nerazumljive i dosadne, ali da ba nitko u razredu ne ita, to mi je malo previe. Facebook, My Space ili Twitter, ali to ako se te drutvene mree ukinu i kako je onoj djeci koja nemaju Internet?
54
1/31/12 9:34:50 PM
Neil Gaiman - Knjiga o groblju Djelo majstorskog pripovjedaa Neila Gaimana Knjiga o groblju govori o ivotu i smrti, o ljubavi i odrastanju te pronalaenju obitelji na najudnijim mjestima. Djeak o kojem se pria se zove Nitko ili skraeno Nit. Nit je odrastao na groblju, a poto je dobio slobodu groblja mogao je vidjeti duhove koji su umrli i imaju grobnicu na tom groblju. Samo ime knjige odaje vam mjesto radnje, ovdje se veina toga dogaa na groblju. Mali Nit ne zna da postoji netko izvan groblja tko bi elio Nita mrtvog, ista osoba koja ga je liila obitelji i normalnog ivota. Strepite za Nitov ivot dok je otet, veselite se s njim dok se igra s prijateljicom i smijte se s njim i cijelim grobljem. Naravno, neu vam sve odati. Malo se potrudite i otiite u knjinicu, posudite Knjigu o groblju i zavirite u svijet ljubavi, sree, tuge, radosti i straha. Nick Arnold - Uasi znanosti: Smrtonosne bolesti Ako imate jak eludac i ako elite znati vie trebate proitati knjigu mladog Nicka
OBAVEZNO PROITATI
MEU KORICAMA
Arnolda. Knjiga nije duga, ali je zanimljiva, gadljiva i tjera na povraanje. Samo se alim. Knjiga govori o smrtonosnim bolestima, to jest samo o par njih, o onima koje su najee ili pak najrjee. Smijena je i ui na zabavan nain. Ima puno zanimljivih injenica koje e lako zapamtiti i tko zna, moda e ti ak i zatrebati u koli. kove i Paine avanture. Uvui ete se u njihovu kou, strahovati za njihov ivot i tugovati jer je sve gotovo. Dragi moji, proitat ete ovu knjigu u jednom dahu, ne brinite. Matthew Skelton Endimion Proljetni Djelo mladog pisca Matthewa Skeltona odie ljubavlju i strahom. Roman je namijenjen mladima, ali i odraslim itateljima. Imamo dvije radnje, jedna je u sadanjosti, a druga se pria odvija u 1945. godini. Naglo ete zatvorite knjigu od straha, ali ete je opet od znatielje ponovno otvoriti. Uputite se u arobne, strane i uzbudljive BlaAna oki-Pongrai empi ti smopi da limvo te Tinejderska pria mlade spisateljice Ane natjera ti suze na oi. Naravno ne od tuge nego od smijeha. Aleks i Luka su nerazdvojni najbolji prijatelji. Aleks stalno kuka kako ona nema deka, a sve cure imaju. Luki je ve dosadilo da ona misli da je nitko ne voli pa joj je ubacio ceduljicu u torbu na kojoj empi ti smopi da limvo te ili u prijevodu Piem ti pismo da volim te. Prije nego to joj je ubacio ceduljicu rekao je da njegov ujak govori naopake. Aleks nije znala tko joj je ubacio tu ceduljicu, ali kad je shvatila tko je, takoer je saznala da se Luka seli u Pulu. Bila je tuna, ali poslije mu je poslala razglednicu s tekstom I ja bete limvo! Nopu! Nopu! ipi zobr! Eksal ili u prijevodu I ja tebe volim! Puno! Puno! Pii brzo! Aleks. Pripremila: Mihaela Peri, 7.e
55
1/31/12 9:34:53 PM
FILMOTEKA
KOKO I DUHOVI
Film snimljen po jednom od omiljenih romana Ivana Kuana doao je na velike ekrane u reiji njegovog sina Daniela. Iako je domai film, sve gledatelje je oduevio svojom zanimljivom tematikom. Koko i duhovi je pria o djeaku Ratku Miliu - Koku (Antonio Para) koji seli sa sela u grad. Koko u gradu stjee nove prijatelje te se posebno zbliava sa Zlatkom. Zlatko (Kristian Bonai) je radoznao i nadasve naitan djeak koji Koku govori o prijanjem vlasniku stana u koji je sad uselio. O Vinceku (Predrag Vuevi), starom krtcu ija je smrt objavljena misterijem. Zlatko se povjeri Koku kako je jedne noi
uo glas starog Vinceka. Nekoliko dana poslije u Kokovom stanu nestane struje te im neko razbije prozor kamenom za koji je bila zalijepljena prijetea poruka. Djeaci otkrivaju podzemne hodnike, ali treba ima netko tko zna proitati poruku s karte na kojoj se nalaze ti tajni tuneli. Koko poziva u pomo svog starog prijatelja sa Zelenog vrha Bou (Ivan Maltari), koji je strunjak u otkrivanju ifriranih poruka. Uskoro nestaje Zlatko zajedno s Boom,a Marica, Kokova sestra, biva oteta. Postoje li zaista duhovi? Zato ele otjerati Koka i njegovu obitelj? Hoe li Koko, uz pomo novih i starih prijatelja, rijeiti tu zagonetku prije odraslih - saznat emo u burnom raspletu ove napete detektivske prie. Napisala: Zara kibola,7.e
FILMOLJUPCI
JOHNNY ENGLISH PONOVO JAE
Drugi nastavak filma Johnny English poeo se prikazivati u rujnu i napunio kino dvorane diljem svijeta. Nespretni Johnny (Rowan Atkinson) je ovoga puta duhovitiji (ako je to uope mogue), ali i romantiniji, pa ukoliko ste se zaeljeli neeg vie od akcije ili se elite dobro nasmijati ova pijunska komedija e i vas odueviti. U ovoj najnovijoj avanturi, ovaj nevjerovatni agent u tajnoj slubi njenog visoanstva i tima MI7 morat e zaustaviti grupu internacionalnih ubojica prije nego to ubiju kineskog premijera i prouzrokuju globalni kaos. Johnny kao agent koji ne zna za opasnosti i strah odaziva se na taj poziv i vraa u Englesku iz dalekih dijelova Azije gdje je za vrijeme tzv. nestanka pijuna usavravao svoje vjetine. Kada je svijetu najvie potreban Johnny English vraa se u akciju. Na put u Kinu krenuo je s Tuckerom (Daniel Kaluuya) - tajnim agentom koji mu uskoro osim asistenta postaje dobar prijatelj - te s Kate Summers (Rosemund Pike) u koju se za vrijeme misije polako zaljubljuje. Nakon mukotrpnog istraivanja saznaju da svaki lan Vortexa (tima najveih ubojica na tom dijelu svijeta) ima svoj privjesak te kad se sva tri spoje omoguuju prilaz najjaem svijetskom oruju. Nakon to dva lana Vortexa poginu Johnny doe do sva tri privjeska i ponosno se eli vratiti u Englesku, ali mu iznenada jedan privjesak nestaje. Sumnjajui da je posljednji lan Vortexa pijun iz MI7 ipak se vraaju u Englesku pronai pijuna i posljednji privjesak. Nasjedajui na varku Ambrosa (posljednjeg lana Vortexa) English popije napitak zbog kojeg mora sluati sve Ambrosove naredbe pa ak i onu da ubije premijera. Samo zbog iznimne snage uma nad tijelom Johnny se odupire naredbama i ponovo spaava svijet! Napisala: Fani pani, 7.d
56
1/31/12 9:34:56 PM
FILMOTEKA
TRUMPFOVI
trumpfomanija je zavladala svijetom! Malena plava stvorenja viamo na svakom putu naeg ivota pa tako i u kinima. Film je snimljen po uzoru animirane serije iz 80-ih, a na velika platna stigao je u 3D tehnici. Pria poinje tako to se trumpfovi pripremaju za proslavu Noi Plavog mjeseca. Trapavi je ba te noi bio toliko nespretan da su ga ostali potjerali kako ne bi unitio pripreme za proslavu. Naalost, Trapavi je za vrijeme lutanja umom naiao na zlog arobnjaka Gargamela, a nastojanju da upozori ostale trumpfove na opasnost, pokazao je Gargamelu tajni prolaz do sela. Nakon to ih Gargamel i njegov maak Azriel potjeraju iz njihovog malenog sela oni se nau u naem svijetu, tonije u Central Parku u New Yorku. A brani par Patrick i Grace nisu ni slutili da su im se u stan doselili ljupki neznanci - Papa trumpf, trumpfeta, Lumen, Trapavi, Hrabri i Mrgud. Hoe li se trumpfovi uspjeti vratiti u njihovo selo prije nego ih Gargamel otkrije, otkriti ete ako pogledate ovaj najtrumpfastiniji film ikad! Napisala: Fani pani, 7.d
CI, NAVALITE!
PIRATI S KARIBA 4: NEPOZNATE PLIME
Odluivi se na snimanje novog nastavka redatelj prva tri dijela, Gore Verbinski, nije vie bio zainteresiran za bavljenje pustolovinama pirata Jacka Sparrowa pa je producent Bruckheimer morao pronai novog kormilara i, dosta neoekivano, on i Disney odluili su se za Roba Marshalla. Fanove serijala zasigurno nee iznenaditi to da je zaplet Nepoznatih plima vezan uz potragu za izvorom vjene mladosti, jer je na zavretku treeg dijela Jack Sparrow (Johnny Depp) upravo krenuo pronai to mitsko mjesto. Pria novog filma zapoinje u Londonu, gdje Sparrow dolazi spasiti svoga asnika Gibbsa, kojemu prijete vjeala. Sparrow doznaje da netko, predstavljajui se njegovim imenom, okuplja posadu za potragu za izvorom. Pokae se da je taj netko Angelica (Penelope Cruz), ljepotica s kojom je Jack imao burnu vezu koju je naprasno prekinuo, to mu ona, blago reeno, nije oprostila. Jack zavri na Angelicinu brodu iji je pravi kapetan nitko drugi do najozloglaenijeg od svih pirata Crnobradi (Ian McShane) Okrutni morski razbojnik eli se to prije domoi izvora da bi izbjegao zloj sudbini - proreeno mu je, naime, da e ga uskoro ubiti mukarac s jednom nogom. Taj mukarac je Barbossa (Geoffrey Rush), Jackov stari neprijatelj koji sada plovi pod zastavom kralja Georgea II, i u njegovo ime eli stii do izvora mladosti, iako je njegov glavni motiv osveta Crnobradom. Naposljetku, u utrci za izvorom su i panjolci koji pak imaju svoje vrlo specifine planove. Kao to se iz isprianog vidi, zaplet Nepoznatih plima nije ba jednostavan, no ipak je osjetno manje kompliciran od drugog i treeg filma serijala. To je nedvojbeno pozitivan pomak, jer Mrtvaeva krinja i Na kraju svijeta znali su biti zamorni zbog bezbrojnih obrata u kojima su likovi neprestano mijenjali strane. S druge strane, injenica je da se itekako osjeti da je novi film snimljen za manje novca od prethodnih. Napisala: Zara kibola, 7.e
57
1/31/12 9:34:59 PM
SLUAONICA
dati svoj glas u pjesmi. A kako i ne bi bila najbolja kad je iz Dalmacije. pozornost koju i zasluuje - izjavio je ak prije samog poetka festivala koji se odravao ove godine u Vodicama. aku je pjesma potpuno sjela, a ove godine od njega moemo oekivati i novi album.
HITOVI GODINE
je na albumu jednostavno nazvanom 2. Album je bio na ljestvici meu top deset najprodavanijih, a tu titulu uspio je zadrati est tjedana. Nadamo se da emo Adele uskoro gledati i na naem podruju. Jelena Rozga - Dalmatinka ena, majka, kraljica, zapjevala nam je ovo ljeto Dalmatinku. Kao to nam je ve odavno poznato Jelena Rozga svakom svojom novom pjesmom sve vie i vie die publiku na noge. Ovo ljeto u iru je bila njena nova pjesma pod nazivom Dalmatinka koju je zapjevala s grupom Connect. Njen spot sniman je na nekoliko lokacija u Dalmaciji, od otoka Visa i Hvara do Makarske i njenog rodnog grada Splita. Rozga kao i uvijek nije ba tedjela na krpicama koje je obukla za snimanje spota. Sami lanovi grupe Connect su izjavili kako im se Jelena inila kao najbolja suradnica koja bi mogla
58
Severina - Brad Pitt Novi vrti se hit, a ti kao Brad Pitt, pjeva Severina Vukovi (39) u pjesmi koja se nala na njezinom najnovijem albumu. Kao i s prijanjim hitovima Severina je ovo ljeto svoje fanove digla na noge. Sa svojim novim singlom Brad Pitt oduevila je mlade ,a i stare oboavatelje. Snimanje je obavljeno u luksuznoj vili u Zagrebu,a za Severininu minku i odjeu pobrinulo se oko 50 profesionalnih stilista. Pjesmu je na Youtubeu danas poslualo vise od 30000 ljudi. Nije htjela otkriti zato ju je nazvala Brad Pitt, ali ini se kako to ima veze s njezinim uzorom Angelinom Julie.
Adele - Rolling in the deep Adele, ta crvenokosa djevojka iz Tottenhama koju je Britanija prvi put upoznala na jednom X Factoru. Oarala je svijet svojim dubokim i strasnim glasom kojeg se i ne uje tako esto. Pjesma je nastala jo 2008. godine, a im je izala bila je meu najsluanijim. Rolling in the deep izala
Jessie J - Who you are Jessie J britanska je pjevaica vrlo udnog stila oblaenja, a i pjevanja. Do slave je dola pisanjem pjesama poznatim ameri-
kim pjevaima, Chrisu Brownu i Miley Cyrus. Prvi studijski album bio joj je Who you are, a glavni singl s albuma upravo i nosi ime albuma. Taj album dospio je na ljestvicu od deset najboljih u ak devetnaest drava. Jessie je definitivno osvojila publiku, a najavila je i nove hitove sljedee godine. Poto je Jessie kao mala imala sranu manu, to je svejedno nije sprijeilo da svojom upornou, a i prekrasnim glasom uspije u pjevakoj karijeri.
Jacques Houdek - Stotinama godina Stotinama godina Jacquesa Houdeka, pjesma koju je napisao Ante Pecoti sjajno je legla talentiranom Jacquesu. Prekrasna balada Stotinama godina, koja je publici poznata s Dore, Jacquesov je adut za ovogodinji CMC FESTIVAL.Vjerujem da e pjesma na festivalu dobiti maksimalnu
TBF - Mater Splitska grupa The Beat Fleat (TBF) 2011. godine objavila je novi album Pistaccio Metallic s kojeg smo izdvojili njihovu pjesmu koja je u godinu dana postala najsluanija od svih njihovih prijanjih hitova. Mater je pjesma koja je nastala kao nastavak njihove prijanje pjesme Dogodila se ljubav. Ovog ljeta su nastupili i u naem gradu na Trgu pet bunara. Na samom kraju koncerta pjeva grupe Mladen Badovinac pao je s pozornice i pritom slomio ruku. Nadamo se da e opet posjetiti Zadar i da mu on nee ostati u runom sjeanju, ali ovaj put s novijim hitovima koje su i sami najavili sljedee godine.
1/31/12 9:35:04 PM
SLUAONICA
VJERUJ, TU SAM OVJEK

Bili smo na koncertu Parnog valjka...
MP3 MUST HAVE

Bon Jovi - Its My Life Alice Cooper - Poison Green Day - Boulevard of Broken Dreams Katy Perry - Teenage Dream Maroon 5 ft. Xtina - Moves Like Jagger Miley Cyrus - Party in the U.S.A. Selena Gomez - Love You Like A Love Song Taylor Swift - Mine Shakira - Waka Waka Usher - More
Pravi koncertni spektakl napravila je skupina Parni valjak nastupivi u dvorani Kreimira osia u Zadru u sklopu svoje velike turneju Vjeruj, tu sam ovjek. Pred nekoliko tisua ljudi izvodei svoje najvee hitove zapalili su cijelu dvoranu. Parni valjak jedan je od najveih i najpopularnijih zagrebakih pop-rock sastava. Osnovan je davne 1975., a na sceni je do danas. U ovom su zaista dugom razdoblju svog stvaralatva nanizali brojne uspjehe i okupili krug vjernih oboavatelja meu svim generacijama. Iako je jako velika dvorana, koju zaista rijetki izvoai popune do samog kraja, ostala poluprazna, grupu Parni valjak to nije sprijeilo da odueve publiku svojim novim hitovima. Neumorna publika skakala je skoro puna tri sata, koliko je i trajao koncert. Sluaonicu pripremila: Dora Uljebrka, 7.e
59
1/31/12 9:35:11 PM
FOTO-GALERIJA
Fotografirale: Matea pani, 8.e Andrijana Luki, 7.e Mihaela Peri, 7.e
60
1/31/12 9:35:18 PM

Cehuljica 2012 PRESS

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Cehuljica 2012 PRESS

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EHULJICA

List uenika O ime Budini, Zadar - kolska godina 2011.-2012. - Broj 13

NAJVANIJI DOGAAJI U PRO

PROTEKLOJ KOLSKOJ GODINI

DOGAAJNICA Zadar ita 2011.

kole, to znai da je briga o svim ivim biima i naa briga.

MAMA I TATA SE VIE NE VOLE

Tema o kojoj najee utimo, a koja je svuda oko nas

Pie: Matea pani, 8.e

KLIKNI NA: www.adore-teens.forumotion.com www.legalis.hr

RAZVOD KAO RJEENJE PROBLEMA

PROMJENE DJECE U PONAANJU

NAA ISKUSTVA BRBLJAONICA

Pie: Tonka Hrboka, 7.a

Broj osnovaca koji piju alkoholna pia sve vie raste

KAD SE VESELJE MJERI U PROMILIMA...

Tonka Hrboka i dr. Kreimir Baraka

Uinak alkohola na mozak

U posjetu komuni Cenacolo

Pie: Fani pani, 7.d

IZNAD NAS JE SAMO NEBO

Naa je kola postala Meunarodna eko kola

NAA KOLA EKO KOLA

Projekt nae ekoloke grupe

STEVIA: EER BUDUNOSTI

Sueno lie stevie

KAKO SMO PROSLAVILI ROENDAN KOLE

kola ima i svoj bend koji nam je zasvirao popularnu pjesmu.

Ni plesa nije nedostajalo.

Stvarno, plesa zaista nije nedostajalo.

...a u goste nam je dola i klapa.

Poele su pripreme za snimanje milenijske Za kraj su se uitelji slikali. fotografije.

TRI PUTA HURA

Naa kola se prikljuila u projekt GLOBE

MIRNO MORE SVOJ DJECI SVIJETA

Meunarodni projekt Flota mira - ove godine i s hrvatskom posadom

Pie: Klara Gauta, 8. b

PUT OKO SVIJETA

...preko New Yorka...

PUTOVANJE OKO SVIJETA U 1 DAN

Pie: Veronika Dumi, 6.e

Terenska nastava uenika njemakog jezika u Minimundus-Klagenfurt i Graz

KAD SE MALE RUKE SLOE

Listove treba odstraniti

Sve treba i zaliti

Zar nije lijepa?

iste i spremne za mlin 33

Nezaboravan provod etvrtaa u Slavoniji

Mali glumci Vrtlarski pribor

Veselo predavanje u Gradskoj knjinici Zadar

TO SVE LJUBAV MOE

PROLJEE JE PROBUDILO I MENE

Dea Markovi, 4.c

ZATO JE VANO UVATI UME?

Mare uni, 3.a

UMJETNOST SAVIJANJA PAPIRA

Kako od papira napraviti...

Bazar zaina Ispred palae Dolmabahe

ANA U TVORNICI OKOLADE

Tvornica okolade Zotter u Austriji - raj za sve okoljupce

Pie: Ana Punik, 8. b

Piletina s povrem i kikirikijem

Piu i istrauju: Tena urko, Lota Festini i Marija urko, 5.d

Vrline i mane naoala i malo o njihovom nastanku...