Continuum studium suscitat ingenium. Stalno uenje uzdie razum. Fortunam citius reperias quam retineas.

Sreu e bre nai nego zadrati. Venit past pluvias lucida saepe dies. Poslije kie dolazi sunce. Hodie mihi, cras tibi. Danas meni, sutra tebi. Amicus optima vitae possessio. Prijatelj je najvrijednije imanje u ivotu. Diligas amicum tuum sicut te ipsum. uvaj ( pazi) svog prijatelja kao samog sebe. Dum vivis, sperare decet. Dok ivi, nadaj se. Quod tibi fieri non vis, alteri ne feceris. to nee da bude tebi, ne ini drugome.
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

A-

J E ZE RO

JU

UVODNIK

RIJE UREDNICE
Juni je, dragi itaoci, i kao to ste i oekivali najnoviji broj lista Modus Vivendi je pred vama. Nadamo se da ete biti zadovoljni ponuenim sadrajem i da ete uivati listajui stranice barem toliko koliko smo mi uivali pripremajui ih za vas. Vae ovogodinje kolske i vankolske aktivnosti, koje smo propratili tekstovima i fotografijama, pokazuju koliko ste znanja, truda i umijea uloili u svoje obrazovanje i donijeli i sebi i koli mnotvo izvanrednih rezultata, pehara, pohvala, zahvalnica... U ovom broju lista obiljeili smo dvadesetogodinjicu opsade naeg grada, te dali prostora osobnim priama iz ratnih kolskih dana kroz sjeanja naih nastavnika. Vjerujemo da e vam biti zanimljivo proitati neto o organizaciji nastave u tim tekim danima. Uenike stranice donose literarne radove kao i tekstove koji su izraz vaeg izbora i interesovanja. Ostaje nam jo da se oprostimo od vas i da vam poelimo puno sretnih trenutaka u ivotu sa eljom da u svemu pronaete ljepotu i razlog za radost.

MODUS VIVENDI

br.15

JUNI 2012. Uvodnik Rije Direktorice Sarajevska crvena linija Ratna kola In memoriam Poruka Direktorice Maturanti 2011/2012. Ponos kole Ekskurzija Matursko vee Susreti Projekti Posjete Takmienja Sekcije Uenike stranice Neto o zdravlju Aktuelnosti

2 3-4 5-6 7-9 10 11 12-15 16-18 19-21 22-24 25 26-29 30-32 33-34 35 36-42 43 44-46

Lamija Eminagi, prof.

MODUS VIVENDI IMPRESSUM

Glavna urednica: Mevlida Dautbegovi, prof. Urednica i koordinatorica projekta: Lamija Eminagi, prof. Redakcija: Amela Alispahi, Inela Hajdarevi, Halid Lepan, Mirza Ligata i Andrej Petrovi, Art koordinatorice: Gordana Baji, prof. Lamija Eminagi, prof. Tehnika obrada i dizajn: Azra Gec, dipl.ing. Lektura i korektura: Hazbija Babai, prof. Saradnici: Gordana Baji, prof. Senada Osmanovi, prof. Amra Kuundija, dipl.soc.rad. Struni saradnici:Velida Selmanagi, prof. dr. Ervin Duspara i Mirsad iekli, nast. Izdava: JU Srednja medicinska kola Jezero Sarajevo
CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

A-

J E ZE RO

JU

RIJE DIREKTORICE

6. aprila obiljeena je 20. godinjica od poetka opsade Sarajeva.Tim povodom razgovarali smo sa direktoricom kole, gospoom Mevlidom Dautbegovi, koja nam je prenijela svoja sjeanja na ratne dane nae kole.

1. Moete li nam rei kako su se odrazili prvi ratni dani na rad u koli?

Uredbom sa zakonskom snagom o zavretku nastave u kolskoj 1991/1992. godini, nastava je prekinuta 15. maja 1992. godine. Uenicima se priznaje zavren razred, odnosno obrazovanje u skladu s uspjehom postignutim u momentu prekida nastave. Negativnih ocjena nema. kola je imala 1008 uenika i u skladu sa Uredbom prolaznost je bila 100 %.
2. Kada poinje 1992/1993. kolska godina?

U septembru 1992. godine poinju pripreme za novu kolsku godinu, ali zbog ratnih dejstava tek u decembru, na osnovu Uputstva o organizaciji ratnih kola izvren je popis uenika i nastavnog kadra po mjesnim zajednicama i zapoele aktivnosti za poetak kolske godine. Nastavu nije bilo mogue realizirati u kolskoj zgradi u ulici Hasana Brkia 81, jer je to bila prva borbena linija. Naa je kola organizirala nastavu na podruju mjesnih zajednica Park, Vinjik i Hrastovi.
3. ta se dogodilo sa kolskom zgradom, u kakvom stanju je ona bila?

Zgrada je vie puta granatirana i bila je 90% oteena. Krov je potpuno stradao, veina vanjskih i pregradnih zidova unitena, sva stakla, prozori i vrata totalno uniteni.Prilaz koli je od 15. jula bio nemogu jer se nalazila na samoj borbenoj liniji. Kasnije, dio kole i okolni tereni postaju baza vojnicima meunarodnih mirovnih snaga.
4. Na koji nain je organizirana nastava u tim nemoguim uslovima?

Nastava je organizirana na punktovima, a zbog ratnih dejstava i hladnoe odvijala se oteano, uz prekide, s minimumom nastavnih sredstava u dva sklonita MZ Park, jedan prizemni, graevinski nedovren poslovni prostor na podruju MZ Vinjik i u prizemnom prostoru stambene zgrade u MZ Hrastovi. Osim ovih punktova, organizirana je nastava i na Otoci, u dvije prostorije (mesnica i Tehnounion), te u nastavnom centru na Dobrinji.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

A-

J E ZE RO

JU

RIJE DIREKTORICE

Za uvanje dokumentacije, okupljanje zaposlenih i obavljanje moguih poslova obezbijeena je jedna prostorija u Zubozdravstvenoj koli. Osim na ovim punktovima, uenici su pohaali nastavu i u ratnim kolama pri mjesnim zajednicama na podruju cijelog Grada.
5. Na koji je nain bila organizirana praktina nastava u takvim uslovima?

Praktina nastava, zbog specifinih profila koji se obrazuju u koli, mogla je biti organizirana jedino u bolnicama i dispanzerima. Odvijala se u Ginekoloko-akuerskoj, Pedijatrijskoj, Traumatolokoj i Ortopedskoj klinici, Institutu za rehabilitiranje Neretva i frizerskim salonima na podruju Grada. Praktina nastava na klinikama izvodila se u grupama od 5 do 15 uenika, svakim radnim danom od 8 do 11:30. Nastava je realizirana po prilagoenim planovima i programima as je trajao 35 minuta, esto i krae.
6. Osim nastavnog procesa, da li je bilo i drugih aktivnosti u koli?

Bilo je veoma teko, skoro nemogue, ali smo uspjeli organizirati mnogobrojne aktivnosti: osnivanje pedagoko-psiholoke slube (maj 1993. godine), organiziranje roditeljskih sastanka, odravanje predavanja iz ciklusa zdravstvenog prosvjeivanja nastavnika, takmienja iz matematike i fizike, izbor uenika generacije, rad prvih sekcija itd.
7. Poznato nam je da su nae kolege i kolegice radile i na udaljenijim lokacijama, recite nam neto o tome?

U kolskoj 1994/1995. godini, Ministarstvo odobrava rad i u isturenim odjeljenjima u Tarinu, Hrasnici, Sokolovi Koloniji i u ratnoj bolnici u Suhodolu, a u gradu Sarajevu od 1994. godine nastava se odvijala u iznajmljenom prostoru Medicinske kole na Bjelavama, a od 1995. godine i u prostorijama Trgovinske kole.
8. Na funkciji Direktora kole Vi ste od 1995. godine. Uz Va veliki trud i angaman uspjeno je savladan problem rekonstrukcije kolske zgrade. Kada je zapoela redovna nastava u obnovljenoj koli?

Redovna nastava u moderno opremljenim uionicama i kabinetima zapoela je 19. oktobra 1998. godine. Deset godina nakon poetka obnove, 2008. godine zavrena je izgradnja i novog kolskog objekta (fiskulturna sala, amfiteatar, kabineti, novi ulaz i hol, te pomone prostorije).

Iskreno Vam estitamo na izuzetnom zalaganju i velikom uspjehu jer kola danas predstavlja savremenu prosvjetnu instituciju u kojoj se nastava realizira u modernim i tehniko-tehnoloki opremljenim kabinetima koji omoguavaju uenicima sticanje znanja i vjetina po najsavremenijim pedagokim standardima. Hvala Vam na uloenom trudu i ovom razgovoru. Razgovor vodila urednica lista Modus Vivendi Lamija Eminagi, prof.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

A-

J E ZE RO

JU

SARAJEVSKA CRVENA LINIJA

"rat je veliko zlo, koje hoda u kuu doe, u duu ue i kuu i duu uzme"
Abdulah Sidran (Sarajevski tabut)

U toku etverogodinje agresije na Bosnu i Hercegovinu koja je trajala od 6. aprila 1992. do novembra 1995. i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma stradalo je oko 200000 ljudi, a preko dva miliona moralo je napustiti svoje domove i raseljeno je. S obzirom na broj rtava, neselektivno granatiranje i ruenje svega to je civilizacijsko, ubijanje civila, nepotivanje enevske konvencije, genocid, kulturocid, urbicid, broj angairanih vojnika i naoruanja, ova agresija se smatra najbestijalnijom na podruju Evrope od kraja Drugog svjetskog rata. O ovome svjedoe podaci koji kau da je u toku agresije na BiH bilo angairano sedam neprijateljskih korpusa (oko 190000 vojnika) vojske koja je po snazi do tada bila etvrta u Evropi. Bosna i Hercegovina je odbranjena zahvaljujui velikoj hrabrosti, borbi, portvovanosti i ljubavi njenih najveih sinova i keri. Primjer Sarajeva pod opsadom i zajedniki otpor svih njegovih graana, bez obzira na naciju, vjeru i stranku za koju glasaju, primjer je kako ovu zemlju i njen glavni grad uiniti vrijednim ivljenja. Graani Sarajeva su ubijani zato to su voljeli ovaj grad, zato to su ga branili i svojom borbom doprinijeli da mi danas moemo ivjeti ovako kako ivimo. Sarajevo, glavni grad Republike Bosne i Hercegovine, napadnut je 5. aprila 1992. godine. Ve 2. maja 1992. Grad je bio potpuno blokiran. Dijelovi Grada su bili okupirani, a ostatak je bio izloen konstantnoj artiljerijskoj vatri. Meu metama su bile bolnice, biblioteke, muzeji i uglavnom mjesta gdje su graani stajali u redovima za hljeb i vodu. Agresor je unitio zgradu PTT-a, ostavljajui Grad bez ikakvih telefonskih veza. Sarajevo je ostalo bez vode, struje i plina. Zalihe hrane su se brzo troile, a groblja se irila. Poginula je 11541 osoba svih nacionalnosti, od ega 1601 dijete. Vie od 50000 graana je ranjeno, od kojih je veliki broj s tekim tjelesnim oteenjima.
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

A-

J E ZE RO

JU

SARAJEVSKA CRVENA LINIJA Opsada je Grada trajala od 2. maja 1992. do 26. februara 1996. godine odnosno 1425 dana i to je najdua zabiljeena opsada u modernoj historiji ovjeanstva. Ova je stranica posveena onima koji vie nisu sa nama, onima koji su voljeli i vole ovaj grad, onima koji su znali kako da ga odbrane, onima koji su imali samo Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, onima koji su nas zaduili da ih pamtimo, da ih se sjeamo, da im se poklonimo. Ne smijemo nikada zaboraviti velike bitke i rtve koje je ovaj grad dao: odbrana Predsjednitva 2. i 3. maja 1992. godine, oslobaanje brda u u junu 1992, Pofalika bitka, bitka za Kotorac i mnoge druge. Poklonimo se svim rtvama rata, onim nastradalim u borbi i onima u masakrima, u redovima za vodu i hranu, na igralitima, djeci ubijenoj u kolskim klupama Ujedno neka ovo bude sjeanje na uas koji smo preivjeli u toku rata. Sarajevo je impresioniralo svojim dostojanstvom na Sarajevskoj crvenoj liniji. Desetine hiljada ljudi su tog dana doli da odaju poast naim voljenim koji su ubijeni. Hodali smo jedni pored drugih u nijemom razumijevanju. Bili smo neutjeni, bili smo ponosni na nae Sarajevo. (Haris Paovi)

"Zemlja je smrtnim sjemenom posijana. Ali smrt nije kraj Jer smrti zapravo i nema. I nema kraja. Smru je samo obasjana Staza uspona od gnijezda do zvijezda." Mak Dizdar

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

A-

J E ZE RO

JU

RATNA KOLA

RAD SREDNJE MEDICINSKE KOLE JEZERO SARAJEVO U RATNIM USLOVIMA

U Sarajevskom naselju Dobrinja, u periodu od 1992 -1995. godine a zbog nemogunosti da se u ratu pohaa nastava u matinoj koli organiziran je nastavni proces u podrumskim prostorijama. Elektrine struje uglavnom nije bilo, a u rijetkim situacijama kada bi je i bilo, profesori su postavljali sijalicu koja se paljivo uvala do naredne prilike. U takvim uslovima uenici sa podruja Dobrinje su se obrazovali za sva etiri struna zvanja (pedijatriske sestre-tehniari, akuersko-ginekoloke sestre-tehniari, fizioterapeutski tahniari i kozmetiko-frizerski tehniari ). Nastava je organizirana na desetak mjesta u Dobrinji 1,2,3 i 5 za oko 80 uenika nae kole. Veliku ulogu u radu nae ratne kole na Dobrinji odigrali su ljekari Dobrinjske bolnice: ef bolnice prim. dr. Hadir Jusuf, dr. Zlatko Kravi, dr. Mahi, kao i ljekari iz oblinjih ambulanti: dr. Oegovi, dr. Spahovi Svoje ogromno iskustvo i znanje iz praktine nastave prenosile su na nae uenike vie medicinske sestre uposlenice u Dobrinjskoj bolnici. asovi su esto prekidani da bi doktori odlazili da ukau medicinsku pomo ranjenicima. Tako je 1994. godine za vrijeme maturskog ispita iz hirurgije dr. Hadir dobio poziv za hitnu hirurku intervenciju, napustio je ispit, nakon intervencije se vratio i nastavio sa ispitivanjem uenika. Ratni je uas natjerao nae uenike da zaborave na djetinjstvo, da prijevremeno sazriju i postanu vrijedni i pouzdani zdravstveni radnici. Uenici koji su se obrazovali za zvanje fizioterapeutskog tehniara na samom su poetku, a zbog nedostatka strunog kadra, bili ukljueni u rehabilitaciju ranjenih graana. Brzo su uili od malog broja vrlo strunog kadra. Bili su ozbiljni i odgovorni. Pod kiom granata neposredno uz liniju fronta bez struje, hrane, vode i grijanja, odvijala se nastava, a djeca sticala znanja. Vrlo su se zrelo ponaali jer su razumjeli situaciju i brzo sazrijevali. Mnogi su od njih upisali, zavrili fakultete i postali ugledni graani Drave.

Radmila Malei, prof. historije

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

A-

J E ZE RO

JU

RATNA KOLA

Tano prije 20 godina, u aprilu 1992. ratna zbivanja prekidaju normalni tok ivota. Za uenike su utihnula kolska zvona, a djeija je igra zamijenjena sjedenjem u mranim podrumima. Prolazili su dani pa i mjeseci, od nade da e se sve to brzo zavriti nema nita. U septembru 1993. godine zapoinje nastavni proces u kolama. Vojska djece na taj nain prkosi ratnim nedaama. Nastavlja se tamo gdje se stalo 1992. Za jednu kalendarsku zavravaju se dvije kolske godine. Djeca marljivo ue, bez raspusta i odmora. U to vrijeme mene su imenovali koordinatorom za zdravstvenu struku, a bila sam i nastavnik medicinske grupe predmeta u S..C. Igmanski mar na podruju slobodnog dijela optine Ilida. Nemamo kolu, uionice i pomagala, a elimo raditi. U Sokolovi Koloniji nam Osnovna kola ustupa jedan dio svog prostora, ali to nije dovoljno. Organizujemo nastavu po kuama u izgradnji i od svakog veeg prostora pravimo uionicu. Smjenjuju se zima za zimom. Hladno je. Svako dijete donosi od kue drva da se moe loiti vatra. Na prozorima su folije umjesto stakla. U uionici je vie dima nego toplote. Uenici sjede u kaputima, sa kapama i rukavicama. Niko ne gubi nadu. Oni su eljni znanja, a ja im ga nesebino pruam. Predajem u I i II razredu sve strune predmete. Za uenike III i IV razreda organiziram nastavu tako to su dolazili kod mene kui i to je bila instruktivna nastava za sve strune predmete. Praktinu nastavu su obavljali u Ratnoj bolnici Hrasnica koja je formirana u podrumu zgrade,a porodilite u dva trosobna stana na spratu iste zgrade. Praksa je sticana na pravim pacijentima, ranjenicima, bebama, porodiljama, a ne na lutkama kao u kolskom kabinetu. Da bih radila posao kako treba, odlazila sam na slubeni put u Grad, kroz tunel koji je sagraen ispod aerodromske piste. I tako dolazi 1996. godina. U martu je izvrena reintegracija optine Ilida. Sa uenicima sveano ulazimo u prostorije IV gimnazije gdje i zavravamo tu kolsku godinu. U septembru te godine mojih 30 uenika treba da nastave kolovanje u matinoj koli i to III razred. U junu se opratamo. Ponosna sam i presretna. Danas su to mladi roditelji. Viam ih. Neko je ljekar, neko profesor biologije, hemije, tjelesnog odgoja... Mnogi od njih rade u Domovima zdravlja i Klinikom centru Koevo.

Suada Hadali, nast. praktine nastave

E
CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

A-

J E ZE RO

JU

RATNA KOLA

Ranjena mladost Sarajeva

Je li vam se ikad dogodilo da izbaeni iz kolosjeka kaete svakidanjici zbogom? Sunce zae. Nemilosrdni ljudi ubijaju ljude u mom gradu. ta rei za one koji ubijaju? Nemam rijei. Rat je poeo i iz dana u dan gase se mnogi ivoti, ivoti dragih ljudi. Jedan od tih dobrih ljudi bio je i moj drug. ta da piem o tim danima najgorim u mom ivotu? I sada kad se njega sjetim pojave se u mom oku suze, ali one ne mogu vie potei. Ne mogu. Bio je mlad, lijep, dobar, kao i mnogi drugi koji su nas prerano napustili. Svako ima svoju nesreu, ali najtee je govoriti o mladosti. To je period ivota u kome se najljepe ivi. Uostalom svako ima svoje vrijeme, ali mladost je neto posebno. Nai dani mladosti koji su trebali biti sretni postali su tuni, sumorni i ranjeni. Da li vam se ikada dogodilo da vam uzmu sve? A ta se ovjeku to moe uzeti? Ljubav, mir, sloboda, stvari koje nas ine sretnim i radosnim. Ja sam iva ali je mnogo mojih vrnjaka ve na svom vjenom poivalitu. ivjeli su kao i ja, za dan mature, ekskurzije, iekivali prve ljubavi i sve ono to je u tom periodu interesantno. ekali su i ivjeli za te trenutke ali ih nisu doekali. Kako? Zbog koga su otili? Zbog ideja nekih ludih ljudi kojih se plaim. Unesreili su nae ljude, nau mladost, oduzeli ivote mnogim nedunim ljudima, oduzeli ljudima njihove najdrae, ostavili mnoge bespomonim i ko zna jo kakve nesree nije bilo u mojoj zemlji. Dokle emo biti male ptice u kavezu? Dokle emo ii dignute glave jer u nama jo ima ponosa i prkosa, a sa suzama u oima? Odrekla bih se svega samo da ih mogu vratiti ali to je samo moja pusta elja. Mi smo mladi i pretrpit emo sve, samo nikada ne moemo i neemo zaboraviti. Oduzeli su nam najljepe dane ivota, mladost, ugasili mnoge mlade ivote ali nam nisu ubili nadu, ponos i prkos. Osjeam da se mladi vole, ive od ljubavi i znam da emo doekati, ako ne ja, onda neko od mojih drugova, slobodu i mir. Ajla Mavri - Gavranovi
( pismeni rad uenice nae kole iz ratne 1994. godine, sada pomonice direktora )

IN MEMORIAM

Tiha tuga je oko nas danas i zbog toga smo ovoga trenutka oprezni za svaku izgovorenu rije - emocije nam podstiu sjeanja, a sjeanja nas obavezuju da sve ono to je bilo vrijedno, dobro, asno, istinoljubivo i hrabro kod nae drage Filomene kaemo glasno. Vijest o iznenadnoj smrti nekoga s kim sam bila prijatelj i u dobru i u zlu, nekoga koga sam istinski voljela i potovala, nekoga ko mi je prvenstveno bio drug, ali i nezamjenljiv saradnik, zvuala je nevjerovatno. Praznina koju sam u tom trenutku osjetila popunjavala se detaljima, neizbrisivim i jasnim tragovima. Naa Filomena Raki, Fila kako smo je svi od milja zvali, roena je u Sarajevu 6.6.1942. godine. kolovanje je zavrila u Sarajevu. 1978. godine poela je raditi u kolskom zdravstvenom centru na raunovodstvenim poslovima, a dio naeg kolektiva postala je 1995. godine. Svoj posao radila je savjesno, poteno i predano. Nije tedila svoje vrijeme i snagu. Bila je moj najvei oslonac u svemu to sam radila proteklih godina. Podsticala me je svojim optimizmom da rijeim svaki problem koji mi se inio nerjeiv. Veliki dio vremena je provela pomaui drugima u njihovom poslu, nastojei da sve to pone dovede do perfekcije i da bude bez greke. Mogli smo se u potpunosti osloniti na nju u svakom momentu ne razmiljajui da neto to treba napraviti nee biti i uraeno. Bila je izuzetno vrijedan i portvovan radnik. kola je bila njen drugi dom, tako su govorila njena djela. Nezaboravan je njen doprinos tokom obnove i izgradnje kole gdje je svojom sposobnou i nepresunom energijom doprinijela da se ostvari sve ono to je bilo zamiljeno. Privlaila nas je neposrednou, otvorenou i susretljivou. Cijenili smo je i potovali jer je uvala dostojanstvo drugih tako to je uvaavala miljenje i rad svojih kolega. Bila je prijatelj, prijatelj svima nama u svim ivotnim situacijama, te prijatelj naoj koli. Vjerovala je u ono to je mislila. Znala je da ovjek stvara okolnosti u kojima djeluje, a ne okolnosti ovjeka. Istovremeno, pored ozbiljnosti i odgovornosti u njenom karakteru, bitan dio njene osobnosti bila je njena vedrina i pozitivan stav prema ivotu. Zajedno smo proveli nezaboravne dane lijepog druenja uz pjesmu, ples i smijeh na kolskim proslavama, putovanjima, ekskurzijama, maturskim veerima Nije uzalud troila vrijeme, znala je koliko je svaki dan vaan i tako je i ivjela. Filomena Raki vie nije meu nama, ali ivjet e u sjeanjima svih koji su je poznavali.
Iz govora direktorice, Mevlide Dautbegovi na komemorativnoj sjednici povodom smrti Filomene Raki, efice raunovodstva kole

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

10

A-

J E ZE RO

JU

PORUKA DIREKTORICE MATURANTIMA

Dragi maturanti,
Srdano vam estitam na uspjeno zavrenom srednjokolskom obrazovanju . Jedan lijepi period vaeg ivota pun snova, nadanja, strepnji je iza vas. Od danas kreete novim drugaijim i nepoznatim ivotnim stazama. Pred vama je zrelo doba ivota puno izazova i prilika u kojima tek treba da prepoznate sebe i druge. Krenite hrabro u budunost. Koristite snagu mladosti, snove pretvorite u stvarnost i ne odustajte da dobijete ono to zaista elite. Na putu ostvarenja svojih snova ne zaboravite da je najvanije ostati ovjek. Tu titulu ne moete kupiti. Njegujte je sa lakoom, bez napora i optereenja. Uvjerena sam da ste kroz proteklo kolovanje stekli dovoljno znanja i vjetina za rad u struci, ali i dalje se usavravajte, upijajte nova znanja, dokuite nedokuivo i pustite misli da slobodno putuju. Budite marljivi, hrabri, poteni i humani. Ako pronaete sreu u tome da usreujete druge bit ete i vi sretni i uspjeni u svemu to radite. Od srca vam elim dobro zdravlje, mnogo uspjeha i sree u ivotu. Ne zaboravite da e vrata nae kole za vas uvijek biti otvorena. Obradovat emo vam se kao dragim gostima, suradnicima ili buduim kolegama. Vaa direktorica Mevlida Dautbegovi prof.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

11

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2011/2012.

LINA KARTA GENERACIJE 2008-2012.

U toku kolske 2011/2012. godine nastavu je pohaalo 137 maturanata: 86 uenica i 51 uenik. Rasporeeni su u 6 odjeljenja i 4 smjera: Akuersko-ginekoloka sestra-tehniar IV1 (18 uenika), Pedijatrijska sestra-tehniar IV2 i IV3 (47 uenika), Fizioterapeutski tehniar IV4 i IV5 (54 uenika), Psiho-gerijatrijska sestra-tehniar IV6 (18 uenika).

Srednja ocjena uenika etvrtog razreda je 4,04. S odlinim uspjehom zavrila su 53 maturanta, a 50 s vrlo dobrim. Nastavniko vijee je za odlian uspjeh i primjerno vladanje pohvalilo 53 uenika od kojih je za ponos kole proglaeno njih 11. Najbolji uspjeh postigao je IV3 razred (odlian 4,52). Posebnu pohvalu dobila je Meliha Hidi uenica IV2 razreda koja u toku etvorogodinjeg kolovanja nije imala niti jedan izostanak.

Maturski ispit trajao je od 4. do 8. juna. Na ispitu zrelosti uenici su pokazali zavidno znanje i postigli visoke rezultate. Srednja ocjena maturskog ispita je 4,36.
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

12

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2011/2012.

IV1
Razrednica: Suada Hadali, nast.

Alauz Nejra, Baauevi Edina, Bei Irma, Gabelji Almedina, Gakovi Irma, Garibija Denita, Kalem Sumeja, Kari Minela, Klanevi Tima, Mro Amela, Prazina Berin, Puhalovi Elma, abani Merima, Salihovi Ilda, Solak Sabina, Subai Emira, Sulji Saida, Tinjak Amela.

IV 1

IV2
Razrednica: Muhi Nermina, prof.

IV2

Babai Melika, Batua Vildana, Badar Fatima, Belko Meliha, ehi Elma, Daci Adela, Fejzi Danira, Hajdarevi Inela, Hidi Meliha, Husi Ferisa, Isi Indira, Kovaevi Aida, Kuanovi Anela, Kustura Vedada, Ligata Elma, Odobai Elma, Pljaki Amina, Preljevi Ajla, Sara Merima, Subai Emira, Suljevi Melisa, Zuki Belma.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

13

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2011/2012.

IV3
Razrednica: Memi-Zahiragi Samra, prof.

Ajanovi Almedina, Avdi Besima, Bajramovi Dejna-Ema, Bilalovi Ajla, Bungur Lejla, Devlan Kerim, Hajri Nadir, Hamidovi Amina, Hodi Emina, Jakubovi Ferzada, Jugovi Adela, Kariik Dalila, Kazi Nejra, Kerla Emina, Kolar Nihada, Kora Amina, Kovaevi Zerina, Lepan Halid, Palo Nejra, Petrovi Andrej, Poplata Amina , Salki Sabaheta, aboti Ifeta, Tari Denita, ero Adina.

IV4
Razrednica: Hadi Mirsada, prof.

Agi Selma, Aljuevi Alma, olak Admir, Dilaver Besim, Dugonji Hamza, Gici Irsan, Halilovi Adem, Halilovi Ajdin, Ibrahimovi enana, Imamovi Armin, Kadri Ejdin, Kapur Admir, Karkelja Sanida, Lagumdi Amir, Laponja Ema, Maslo Dajana, Merdan Adijata, Moro Haris, Muratovi Namik, Osmanovi Rifet, Salihagi Aida, Salki Erma, irbegovi Tea, Suboti Malina, Tari Amel, Zorlak Berina.
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

14

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2011/2012.

IV5
Razrednik: Babai Hazbija, prof.

Ademovi Nusret, Adovi Emina, Alievi Nerma, Baji Zijad, Beganovi Enes, Biber Neira, abaravdi Aid, auevi Tarik, engi Tarik, Dilberovi Milan, Feriz Senad, Gegaj Arnela, Guo Kenan, Hasanovi Elvina, Idrizovi Mirnesa, Jati Mustafa, Jazvin Vedad, Kujovi Muamer, Ligata Mirza, Ligata Amela, Mihajlovi Nikola, Musi Merisa, Neretljak Admir, Oru Adna, Paali Adaleta, ahinovi Nadir, igi Merima, estan Anes.

IV6
Razrednica: anei Aleksandra, prof.

Agovi Almir, Baauevi Emir, Buan Ismir, omaga Ajdin, ubro Harun, Duran Melisa, Dafi Vedad, Hamzi Aldin, Handan Ena, Kadri Read, Kokor Almin, Markovi Atila, Meli Eldin, Milak Selma, Novali Nedad, Paukanovi Amar, Sadikovi Dalmir, alja Haris.
E
CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

15

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2011/2012.

GENERACIJA 2008-2012. ONI SU PONOS KOLE

ILDA SALIHOVI IV1

AMINA PLJAKI IV2

BELMA ZUKI IV2

MELISA SULJEVI IV2

DEJNA EMA BAJRAMOVI IV3

ADINA ERO IV3

ANDREJ PETROVI IV3

ZERINA KOVAEVI IV3

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

16

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2011/2012.

GENERACIJA 2008-2012. ONI SU PONOS KOLE

ADMIR OLAK IV4

EMINA ADOVI IV5

MIRZA LIGATA IV5

IV3 najuspjenije odjeljenje u 2011/2012. na nivou kole

Kau da u ivotu sve to je lijepo kratko traje i da svaka pria ima svoj kraj. Odlazimo s tugom u grudima i sa velikim ponosom to smo bili uenici ove kole. Pamtit emo sve profesore i profesorice, cijenjenu direktoricu i nama najdrae osobe, nae rezrednike. Ovim se putem zahvaljujemo svim profesorima koji su bili uz nas ove etiri godine i nauili nas mnogo emu, izveli na pravi put kao zrele i odgovorne linosti. Emina Adovi IV 5

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

17

A-

J E ZE RO

JU

MATURANTI 2011/2012.

Na proslavi maturske veeri odabranim uenicima koji ine ponos nae kole i svoje generacije direktorica kole Mevlida Dautbegovi sveano je uruila pohvale za izvanredan uspjeh uz poklon knjige koje su za njih paljivo birane. Ti mladi pametni ljudi pokazali su da znaju ta je uitak itanja i da mogu prepoznati vrijednost knjige i njezinu nezamjenjivu ulogu u kulturi i nauci. itanje je putovanje neijom duom za koju, divnim udom, otkrivate da je vaa vlastita.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

18

A-

J E ZE RO

JU

EKSKURZIJA

P A N I J A

ITALIJA FRANCUSKA I MONAKO

BARSELONA je drugi po veliini grad u paniji i glavni grad Katalonije. LLORET DE MAR je katalonski turistiki grad gdje tokom sezone boravi do 200.000 turista.

KAN je centar zimskog i ljetnog turizma, grad festivala, kongresa i sajmova. NICA je glavni grad i luka Azurne obale. MONAKO je najgue naseljena drava na svijetu.

VENECIJA- grad prelijepe arhitekture, mostova, kanala gondola... VERONA - grad Romea i ITALIJA Julije. LIDO DI JESOLO je turistiko mjesto sa 180 hotela i lijepim pjeanim plaama.

Ovogodinja maturska ekskurzija realizirana je u paniji. Trajala je 10 dana od 9. do 18. septembra. Mapa puta obuhvatala je Veneciju, Lido di Jesolo, Veronu, Azurnu obalu i gradove Nicu, Kan, Monako, Lloret di Mar i Barselonu. S ovog prelijepog putovanja ostale su nezaboravne uspomene o emu najbolje govore fotografije i impresije samih uenika.
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

19

A-

J E ZE RO

JU

EKSKURZIJA

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

20

A-

J E ZE RO

JU

EKSKURZIJA

Nae putovanje u paniju

U Barseloni smo ostali bez daha. Ne znam odakle bih poela. Posebno nas je fascinirala crkva Sagrada Familia, remek-djelo Antonija Gaudija. Rijetki su sakralni objekti u svijetu koji privlae toliko mnogo posjetilaca. arobne fontane su pria zbog koje se gubi dah, a flamenko je probudio i one koji su mislili da nemaju dara za ples. arobne fontane Barselone oduevljavaju posjetitelje svojom prekrasnom rasvjetom i vodenim akrobacijama. Raznobojni mlazovi vode pleu u ritmu muzike. Ova fontana je pravo malo arhitektonsko udo koje izbacuje 2600 litara vode svake sekunde iz 3620 mlaznica. Italijani i panci su srdani ljudi, posebno prodavai sa kojima smo se cjenjkali i za vrlo malo novca dobijali eljene proizvode. U povratku smo imali priliku vidjeti Nicu, Kan i Monako. U Kanu smo se stalno osvrtali oko sebe jer je ovdje vrlo mogue sresti neku od slavnih linosti.

eljno sam iekivala polazak na dugo oekivanu ekskurziju. Spremala sam se danima i svaki put sam dodavala u kofer po jo jednu odjevnu kombinaciju, a kad se konano trebalo poi, morala sam sjesti na njega kako bih ga zatvorila. Prvo nae odredite bila je Italija. Posjetili smo Veneciju i popili uvenu kafu na Trgu svetog Marka. Imala je poseban okus. Savren... U Veroni je sve bilo u znaku Romea i Julije. Noili smo u Lido di Jesolu. No, tek dolazi najbolji dio, zemlja o kojoj sam godinama sanjala i koju sam samo gledala na televiziji, panija. Odsjeli smo u gradu Lloret de Mar. Hotel je bio velik, uredan i sa raznovrsnom hranom. Prvi koraci u ovom gradu su me odveli do prepune plae. Poslije noi provedenih pleui u jednoj od najveih i najljepih diskoteka, oputali smo se uz morske valove, uivali u prii i alama. Na ovoj ekskurziji rodila su se nova prijateljstva, ali i neoekivane ljubavi. Najvie me oduevio Marineland. Isprobali smo sve tobogane kao razigrana djeca. Ni profesori nisu mogli odoljeti, uivali su u vodenom parku skoro kao mi.

Naa ekskurzija je bila deset dana zabave i uivanja. Bili smo sretni jer smo doivjeli neto to se pamti cijeli ivot. Sad razumijem zato su mi svi govorili da e ekskurzija biti neto nezaboravno i neto to se proivljava samo jednom.

Inela Hajdarevi IV2

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

21

A-

J E ZE RO

JU

MATURSKO VEE

U subotu 19. maja 2012. godine u hotelu Holliday Inn, odrano je matursko vee za uenike IV razreda generacija 2008/2012. To je bila arobna no, no u kojoj su nai maturanti plesali najvaniji ples mladosti.

IV1 IV1

IV2

IV3

IV4

IV5
M

IV 6

K
O

CI N SKA DI

S RE DN

Modus Vivendi

22

A-

J E ZE RO

JU

MATURSKO VEE

Sretno maturanti!

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

23

A-

J E ZE RO

JU

MATURSKO VEE

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

24

A-

J E ZE RO

JU

SUSRETI MEDICINSKIH KOLA FBiH

15. susreti medicinskih kola Federacije Bosne i Hercegovine TUZLA 2012. godine

11. i 12. maja 2012. u Srednjoj medicinskoj koli Tuzla odrani su 15. po redu Susreti medicinskih kola Federacije BiH. Susreti su okupili 150 uenika i 30 profesora-pratilaca iz 9 srednjih medicinskih kola ( Gorade, Zenica, Sarajevo, Graanica, Tuzla). Srednja medicinska kola iz Mostara odustala je od uea. Odrana su takmienja iz prve pomoi, koarke, stonog tenisa i pisanja literarnih radova. Na uenik Afan amdi (II5)osvojio je 2. mjesto iz stonog tenisa. Izmeu takmienja organizirana su druenja, obilazak grada i zajednika veera uz ples. Nadamo se da e tradicija Susreta medicinskih kola biti nastavljena i ubudue na zadovoljstvo svih. Vidimo su u Zenici na sljedeim Susretima.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

25

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI - POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

ZNAAJNI PROJEKTI U KOLSKOJ 2011/2012. GODINI

Volontiraj Kreditiraj, Edukacija o dijabetesu i pretilosti, Svjetski dan dijabetesa, Svjetski dan srca, Svjetski dan nastavnika, 25. novembar Dan dravnosti BiH, Meunarodni dan srednjokolaca, Jedan razred - jedna knjiga.

Projekat

VOLONTIRAJ KREDITIRAJ

I ove godine naa kola je uzela uee u projektu " VOLONTIRAJ - KREDITIRAJ 2011". U prvom dijelu projekta 7. oktobra organiziran je "Socijalni dan" gdje su uestvovali i nai uenici.Cilj projekta je da uenici jedan svoj nastavni dan zamijene radom u firmama i institucijama. Nai uenici: Andrej Petrovi, Amela Alispahi, Naa Husovi, Nermina Huski, Halil Sadikovi, Inela Hajdarevi, Asim Bakal, Emina Frato, Amina Junuzovi, Mirza Spahi, Dalila auevi, Benjamin Kii, Mehmed Smjeanin, Almir Agovi, Nejla Jazvin, Amina Karamustafi, Nejra Abaz, Nejra Divovi, Irma Efendi i Emina Adovi su radili u sljedeim firmama: Akova Impeks; Gerontoloki centar; KJKP "Pokop"; Prirodno - matematiki fakultet; Ministarstvo unutranjih poslova Kantona Sarajevo i NVO altruista Svjetlo. Finalna aktivnost ovog projekta odrana je i ove godine u Domu mladih. Nai uenici prezentirali su projekat pod nazivom Poklonimo osmijeh djeijim licima u kojem su predstavili znaaj igre u ivotima bolesne djece, smjetene na Pedijatrijskoj klinici. Voditelj projekta je pedagogica Alma Gogali.

Projekat

EDUKACIJA O DIJABETESU I PRETILOSTI

Realizacija ovog Projekta poela je 2010. godine u kojoj je izvrena obuka 30 uenika etvrtog i dvije uenice treeg razreda, za edukatore o dijabetesu i pretilosti. Nakon edukacije ovi uenici su odrali predavanja iz ove oblasti u svim razredima kole. Uz predavanja se praktino demonstrira mjerenje eera u krvi, koje uenici na licu mjesta savladavaju. Uporedo sa ovom aktivnou, grupa uenika, Nejra Kazi, Delila andal, Ema-Dejna Bajramovi, Amina Hamidovi, Emina Kerla, Nejra Hodi, Nerma Meki, Inela Hajdarevi, Fatima Badar, Belma Zuki, Elma Ligata, Amina Pljaki, Almir Agovi, Ferisa Husi, Emina Hodi, Almedina Ajanovi, Denita Tari, Amina Poplata, Halid Lepan, Lejla Bungur i Ajla Preljevi, koji su nosioci projekta, odlaze u osnovne kole gdje vre mjerenja uenika o stanju njihove fizike razvijenosti: visina, teina i drugi parametri prema planu a radi utvrivanja broja (procenta) pretile djece i djece koja eventualno imaju dijabetes.

Voditelj projekta je nastavnica Fatima Zaimovi.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

26

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI - POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

Projekat SVJETSKI DAN DIJABETESA Povodom 14. novembra, Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa uenici kole pripremili su niz aktivnosti uz podrku nastavnica praktine nastave Zaimovi Fatime i Alatovi Nadide. U kolskom holu izloen je prigodan pano uz tampani materijal o informiranju i podizanju svijesti o tom velikom svjetskom problemu. Pored toga, nai uenici su uestvovali u etnji od Katedrale do BBI centra gdje se odvijala glavna manifestacija obiljeavanja ovog znaajnog datuma. Manifestacija je zavrena polaganjem cvijea ispred spomenika poginuloj djeci Sarajeva. Od Udruenja djece oboljele od dijabetesa, naa kola je dobila zahvalnicu za aktivan doprinos akciji Da li vi imate dijabetes.

Projekat SVJETSKI DAN SRCA Povodom Svjetskog dana srca odran je Simpozij u ANUBiH na temu Pluna arterijska hipertenzija, nakon ega je organiziran odlazak uesnika na Trg fra Grge Martia (ispred Katedrale) gdje se graanima mjerio pritisak, puls, eer u krvi, trigliceridi i holesterol. U svim tim aktivnostima uestvovali su uenici IV3 razreda sa nastavnicom praktine nastave Sanelom Mehmedovi.

Projekat SVJETSKI DAN NASTAVNIKA

Svjetski dan nastavnika obiljeen je prigodnim programom koji su pripremili lanovi Recitatorskodramske sekcije sa profesoricama Edinom Filipovi i Samrom Memi-Zahiragi. Istim povodom lanovi Vijea uenika uradili su pano, odtampali i podijelili zahvalnice nastavnicima kole. Odrana je sveana sjednica Nastavnikog vijea.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

27

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI - POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

Projekat 25. NOVEMBAR DAN DRAVNOSTI

Naa zemlja, Bosna i Hercegovina, prola je mukotrpan i teak put dravotvornosti i ouvanja nezavisnosti. Na sreu, bosanskohercegovaki narod je kroz hrabru a nekada i nadljudsku borbu pruao snaan otpor idejama o njenom pokoravanju, rasparavanju i unitenju. Mnoge godine i datumi priaju o Bosni i Hercegovini, ali je 25. novembar datum koji je ujedinio sve prole, sadanje i budue ideje i elje Bosanaca i Hercegovaca: stvaranje i ouvanje jedne nam jedine domovine. Zbog toga se u naoj koli obiljeavanju ovog datuma posveuje velika vanost. Ove godine amfiteatar je bio improvizirani otvoreni radio-studio iz pet gradova - heroja iz kojih su se javljali reporteri uivo u program. Nakon govora direktorice kole o znaaju i znaenju ovog praznika, reporteri su nas izvjetavali o prolim i sadanjim zbivanjima iz Mostara, Sarajeva, Jajca, Mrkonji Grada i Foe. Program je popraen poezijom istaknutih bosanskohercegovakih pjesnika. Pjesmom svih uesnika to nas ima maalla je porueno da nas ima dovoljno i da nikada neemo dozvoliti da se uniti tisuuljetna dravnost nae prelijepe drave Bosne i Hercegovine. Uesnici u projektu: Direktorica Mevlida Dautbegovi - organizator sveane akademije; scenarij i reiju potpisuju profesorice Osmanovi Senada, Baji Gordana, Memi-Zahiragi Samra, Filipovi Edina i Hadi Mirsada; tehniku podrku u realiziranju projekta omoguio je profesor Hazbija Babai, a uestvovali su uenici iz Kluba Civitas, Recitatorske, Dramske, Muzike i Folklorne sekcije.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

28

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

Projekat MEUNARODNI DAN SREDNJOKOLACA

Meunarodni dan srednjokolaca obiljeen je prigodnim programom koji su pripremili lanovi Vijea uenika uz koordinaciju pedagogice Alme Gogali i socijalne radnice Amre Kuundija. Tim povodom izloen je i pano u holu kole.

Projekat JEDAN RAZREDJEDNA KNJIGA

U okviru manifestacije Oktobarski dani knjige lanovi sekcije Klub ljubitelja knjige sa profesoricom Lamijom Eminagi, pokrenuli su tradicionalnu akciju poklanjanja knjiga kolskoj biblioteci.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

29

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

Johnson & Johnson Posjeta NATO delegacije Posjeta muzejima 1. mart - Dan za pamenje Posjeta sajmu elim da uim
Posjeta predstavnika Johnson & Johnson

Svjetska kompanija Johnson&Johnson organizirala je predavanja u srednjm kolama Kantona Sarajevo pod nazivom kolski profesionalni program iji je cilj poboljanje zdravstvenog obrazovanja mladih i podizanje svijesti uenica o potrebama odravanja intimne higijene. U okviru programa predstavnici Kompanije posjetili su i nau kolu i uenicima odrali predavanja.

Posjeta NATO delegacije

Direktorica Mevlida Dautbegovi primila je NATO delegaciju koju je predvodio brigadir Dr. John Andreas Olsen, zamjenik komandanta NATO taba u Sarajevu. Tom prilikom je odrao predavanje uenicima o organizaciji, ulozi i znaaju NATO saveza. Poslije predavanja organiziran je kratki kviz u kojem su uenici pokazali znanja o toj organizaciji. Pobjednik je dobio kao nagradu dvije knjige, ostalim uenicima su urueni prigodni pokloni, a kolskoj biblioteci znaajan broj naslova norvekih autora koji su prevedeni na na jezik.
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

30

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

Posjeta muzejima

lanovi Historijske sekcije posjetili su Muzej grada Sarajeva, Despia kuu i Historijski muzej, obili su izlobe: Opkoljeno Sarajevo, Bosna kroz stoljea i Izlobu o Kulinu banu. Voditeljica sekcije je profesorica Radmila Malei.

Posjeta manifestaciji 1. mart Dan za pamenje

Deset uenika nae kole u pratnji profesorice Senade Osmanovi prisustvovalo je ispred Spomenika ubijenoj djeci Sarajeva manifestaciji-recitalu 1. mart Dan za pamenje koju je organiziralo Udruenje Djeca stubovi svijeta. Recital je bio poziv da se nikada ne zaborave djeca ubijena u opkoljenom Sarajevu 1992-1995.

Posjeta Sajmu ideja inkluzije pod nazivom elim da uim Povodom obiljeavanja Svjetskog dana Down sindroma, u Domu mladih, odran je Sajam ideja inkluzije pod nazivom elim da uim. Na Sajmu su predstavljene pozitivne prakse i nain ukljuivanja djece i mladih u redovne obrazovne ustanove. Ispred nae kole su uestvovale etiri uenice u pratnji dr. Elvedine iga, voditeljice sekcije Medicinska znanost.
CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

31

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

JO PONETO O POSJETAMA

14. oktobra, u Narodnom pozoritu, uenici I i II razreda gledali su predstavu Graanin plemi. 17. oktobra uenici etvrtog razreda i lanovi Recitatorsko-dramske sekcije gledali predstavu Mortal kombajn , u Narodnom pozoritu. 2. novembra u Narodnom pozoritu uenici III razreda gledali predstavu Oaloena porodica. 28. i 29. marta u Kinu Meeting Point uenici u pratnji nastavnika kole prisustvovali projekciji filma U zemlji krvi i meda. lanovi sekcije Klub ljubitelja knjige 24. decembra posjetili 23. meunarodni sajam knjiga i uila.

OSTALE AKTIVNOSTI 26. septembra i 2. aprila uenici IV razreda uestvovali u dobrovoljnom darivanju krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH. 2. i 3. novembra nai uenici su se pridruili akciji prodaje estitki pod nazivom Bajram je prilika da obradujemo djecu. Akciju je pokrenulo Udruenje Srce za djecu oboljelu od raka u FBiH. 20. decembra lanovi sekcije Zdravstveno prosvjeivanje organizirali uspjenu prodajnu izlobu ukrasnih predmeta koje su izradili lanovi Udruenja majki djece s posebnim potrebama Radost ivota. 26. aprila u centru Sarajeva odrana finalna ulina akcija simbolinog naziva uti i trpi, odnosno mirni protesti srednjokolaca koji trae svoja prava. 18. maja uenici i pedagog kole prisustvovali prezentaciji filmova u kinu Kriterion kao zavrnoj implementaciji projekta Prie o dijalogu. 18. i 19. maja dvije uenice uestvovale u umjetnikom radu Prve likovne kolonije Ilida. 14 18. maja kroz prezentacije o konceptima Kulture mira, te radionice na temu Koraci rjeavanja disciplinskih problema (Kvalitetna kola) obiljeena manifestacija Sedmica mira.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

32

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

TAKMIENJA 6. oktobar uenici uestvovali na tradicionalnom Jesenjem krosu u organizaciji Atletskog saveza KS-a i postigli sljedei uspjeh: o djevojke I i II razreda zauzele 3. mjesto, o djevojke III i IV razreda zauzele 3. mjesto. U ukupnom plasmanu kola je zauzela 4. mjesto. 1. decembar odrano takmienje u stonom tenisu za sve srednje kole KS-a u prostorijama I boanjake gimnazije. 5. decembar u okviru kolske manifestacije Mjesec sporta odrana su odjeljenska takmienja u odbojci za djevojke i mladie; uestvovala su sva odjeljenja; odrane su ukupno 34 utakmice. Pobjednici u enskoj konkurenciji su: o I razred I9 o II razred - II4 o ukupni pobjednik I i II razreda je II4 o III razred III3 o IV razred IV2 o ukupni pobjednik III i IV razreda je III3. Pobjednici u mukoj konkurenciji su: o I razredi I7 o II razredi II6 o ukupni pobjednik I i II razreda je II6 o III razredi III6 o IV razredi IV5 o ukupni pobjednik III i IV razreda je III6. 3. mart nai uenici uestvovali na Kantonalnom takmienju u odbojci. 3. april na danima sporta Opine Centar nau kolu su predstavljale ekipe koje su se takmiile u nogometu, odbojci za djevojke, koarci za mukarce i stonom tenisu; nogometai su osvojili 3. mjesto, a odbojkaice 2. mjesto, pobjedivi domaina Gimnaziju Obala 12. maj na susretima medicinskih kola FBiH zauzeli smo 2. mjesto u stonom tenisu. 29. maj na proljetnom krosu za Srednje kole Kantona Sarajevo djevojke I i II razreda zauzele 2. mjesto.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

33

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

TAKMIENJA 1. april na Opinskom takmienju iz pruanja prve pomoi ekipa nae kole zauzela je 2. mjesto. 18. april na Smotri kulturno umjetnikog stvaralatva srednjih kola KSa lanovi Folklorne sekcije zauzeli 1. mjesto. 23 27. april odrano kolsko takmienje Projekt graanin. Prvo mjesto osvojio je III3 razred na temu Diabetes mellitus kod djece. 10. maj - uenica III7 Nejra Tabakovi uestvovala na javnom konkursu Akcije graana na temu Zato sam zloest/a. U kategoriji likovnih radova zauzela je prvo mjesto. 26. maj uee na Kantonalnom takmienju iz engleskog jezika u kategoriji srednjih kola.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

34

A-

J E ZE RO

JU

PROJEKTI POSJETE TAKMIENJA - SEKCIJE

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

35

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

RAT, OPSADA I ENA

Prvi znaci proljea naprosto mame osmijeh na lice i zovu napolje. Izaoh u dvorite okupano suncem, sjedoh za veliki sto i zamirih. Osjetih miris zemlje koja se budi, ptiice opet veselo cvrkuu, valjda sretne to je jo jedna teka zima ostala iza njih. Razmiljala sam kako bih sad slatko zaspala na ovom suncu, kad uh kako neko tapka. Koraci su bili kratki, tromi, i ne proe malo vremena prestadoe, a pored mene na klupu sa uzdahom sjede naa kominica. Starica je to od sedamdesetak ljeta, izmuena godinama, raznim bolestima, pa i ivotom, ali jo uvijek dovoljno jaka da se bori i sa starou, i sa boleu, i sa bolom... Uzdahnu jo jednom, kao da tim uzdahom nekako skida teret s due, pogleda me, pomilova po kosi, a oi joj zasuzie. ''Eeee moja keri, blago majci pa vas ima''- uh po ko zna koji put ovu reenicu, koja je s vremenom poela da me iritira. Sad e rei: Moj sine, zapamti- bolje je kamen
autor slike:Safet Zec

biti nego majka a rat, rat ti je jedno veliko zlo. Eto, to zapamti, jer s te dvije reenice je poinjala svaki razgovor. Ne znam zato nisam kao i uvijek ustala, rekla da idem javiti mami da je dola, da u joj pomoi da se popenje do naih ulaznih vrata. Moda zbog proljetnog sunca koje me milovalo i nekako prikovalo za klupu ili tuge u njenom glasu, ostala sam sjediti pored nje. Nakon jo jednog uzdaha poe priu:''Zna sine, moda ja vama izgledam malo udna to stalno ponavljam da je bolje biti kamen nego majka i da je rat neto najgore to se moe desiti na ovom svijetu. Nisi ti duo ni bila roena, pa ne zna, ali imala sam i ja dijete, imala sam sina, jedinca'' - tu uzdahnu, proguta suze, pa nastavi. A bio mi je kao zlatna jabuka, kran, lijep, posluan, nikad ni ocu ni meni nije jedne rune rijei rekao, nije nam nikad rekao ni neu ili ne mogu. I vrijedan je bio, svojim rukama zaraivao, pa i nas pomagao. I doekala je majka i da mi se oeni, i da me unuetom obraduje, ma sve mi nekako lijepo bilo, sve mi cvjetalo. A onda doe proljee, 'vako k'o sad, kad poee po gradu da krue prie da e biti rata. Dole su i meni do uha te prie, al' ko velim pusti budalatine, kakav rat, kakva podjela. Ma ko e nau mahalu podijeliti, da se zamrzimo i poubijamo kad smo pedeset godina zajedno i radovali i alovali. Kad sam mog Seida rodila, prva mi kominica Dana dola na slatku, kad mi je u vojsku iao, prva mi kominica Nada dola estitati, a i kad mi se enio, srce majkino, ma sve mi komije dole radost sa nama podijeliti. Kad mi se unuk rodio, dva dana nije nam se sijelo iz kue razilazilo.... Helem, nekako tegobno bijae to proljee, sve vie i vie se narod nekako poeo povlaiti u sebe, priati apatom, pa i ona uvena komijska kafenisanja na bai prorijedie.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

36

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

Doe april, odjednom kao grom iz vedra neba, zapuca ...Naa mahala se preko noi promijeni, napuni vojskom, nestade pola komiluka, apatom se poelo govoriti da upadaju u kue, tuku, maltretiraju, odvode tog i tog.... Sve sam vjerovala da e moju kuu zlo mimoii. Za Seida sam strepila vie nego za mua, nagovarala ga da ide, da se spasi, a nas dvoje, svoj smo vijek proivjeli, nek' kupi enu i dijete i gleda glavi selameta. I tad, jedan jedini put mi je rekao neu i ne mogu. Nije htio, nije mogao ostaviti oca i mene. Molila sam ga, plakala, zaklinjala da ide, danima i danima. Kad je shvatio da je pitanje, ne dana, ve moda sata kad e i nama zakucati na vrata, pristao je, ali kasno. Svi izlazi i ulazi u na kvart bili su blokirani. Moji najcrnji strahovi su se obistinili jedne veeri. Samo su nahrupili u kuu, mua mi prvo pokupili, a Seid moj, dua majkina, tek okupan, ni kosu osuio nije, povedoe mi ga onako golog do pasa. Molila sam, onom glavnom sam se oko nogu k'o zmija zamotala, vritala, majinim ga mlijekom zaklinjala da mi Seida ostavi, nek' mene vodi, samo nek' mi njega ostavi. Ne htjede... Malo nakon toga i nas ene su protjerali u drugi dio grada. Odmah sam poela pitati, traiti, ta mi je s djetetom, ta mi je s muem. Mua su mi na razmjeni pustili i od njega saznadoh da su ih razdvojili odmah nakon odvoenja. Ma sine, ni e, ni glad, ni to to smo kao u zatvoru, ni granate i snajperi nisu me toliko morili, kao neizvjesnost ... TA MI JE SA DJETETOM? Mu je svaki dan hodao, raspitivao se. Gdje smo uli da je razmjena zarobljenika ili smo molei Boga da nam neko kae gdje nam je dijete. Bilo je i ljudi koji su nas lagali da su ga viali na dijelu okupirane teritorije, da je iv, da je dobro, da eka slijedeu razmjenu. A mi smo onda trali, traili naina da doemo do njega. Kad bi stari smalaksao ja sam ila, pitala, molila, vukla ljude za rukav. I tako sine, pune etiri godine. Ma stari mi je i obolio od brige za Seidom i to mu je bio uzrok smrti. Kad on umrije, ja nastavih sa jo veim arom i eljom traiti dijete vjerujui da je negdje, tamo daleko, u ono inostranstvo otiao, izvukao se iz obrua u kom smo bili pa ga moda sad stid i strah, da ne kau da je dezerter, da je stare roditelje izdao i ostavio pa se majci ne javlja... I tako moj sine, deset dugih godina, neizvjesnosti, straha, nade da e ipak doi. Evo, bio rat - proao, bio obru oko Sarajeva - pa pukao, samo osta onaj obru na majkinom srcu koji nikad pui nee, osta da ga nosim sa sobom dok sam iva. I doe meni glas da su mi nali Seida, da me zovu da ga prepoznam, kau - po odjei. Ma ne treba meni odjea, majkino srce pozna svog evlada, k'o kad sam ga ispod srca nosila. I taj dan kad mi se srce nije raspalo, a opet majka sretna da ga je makar i mrtvog nala, da mu odem na mezar da se ispriam sa svojim evladom, da mu majka kae kako sam ga traila, kako mi nedostaje, kako i ja jedva ekam da legnem pored njega da se rijeim ovog bola koji nosim sa sobom, sve da mu majka kae... Eto keri je li sad zna to vam stalno ponavljam bolje kamen nego majka biti, a posebno u ratu, jer rat najvie zla nanese enama -majkama, pa tek onda vojnicima.'' Uzdahnu, pomilova me jo jednom po kosi autor slike: Safet Zec i krenu tromim starakim korakom, pognuta, a ja tek sad shvatih da nije oronula od bolesti i starosti ve od tuge. Poeljeh da potrim za njom, zagrlim je, poljubim, da joj kaem da nije sama, da smo joj evo mi tu...ali ne uinih nita od toga, bojei se da ne dodam so na njenu nikada Emira Alibai I7 zacijeljenu ranu.
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

37

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

SARAJEVO JUE, DANAS, SUTRA...

Sakupljam djelie, jer pomijean sa stvarnou gubi epitete, a nekad si Grade bio bezbrino, rumeno, iz provincije dijete. Tolike godine, grade moj, tjerae te lovci sa izgladnjelim psima, al' krhki i premaleni da slome olovni tit na junakim ti prsima. Ti kao plaho dijete ekao si oca to se s posla vraa, tolike godine, Grade, hranie te ruke sjekaa. Htjeli su te u najam trgovci to miriu na duhan za lulu. Tolike godine, moj grade, ostao si miraz za begovsku curu. Othrani te majinska sinija i pare kukuruznog hljeba pa ti brzo posta i otac i majka nestane djece gladnih trbuha. Tolike godine spremao si ruho u djevojake mirisne sehare pa grlio objeruke, jako, crvena zvona i damijske munare. Sa kaldrme cure si pogledao uvavi svaku da se asno uda. Sve si svate ispraao lomei ruke kao majka huda. Od gvozdenih ruku tvojih gladni topovi postadoe praina. Toliko godina, Grade, ti si bio neunitiva maina. Toliko godina tvoje srce ogromnom motoru ne dade stati. Sad znam da prljave, teke kie, tvoje epitete nisu mogle sprati. Ali jo poneko eka hladne ponedjeljke uz mrvicu nade, jer niko ne zna kao ti, toliko godina, moj grade...
autor slike Fuad Arifhodi

autor slike: Fuad Arifhodi

Emina Gurda I8
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

38

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

SARAJEVO JUE, DANAS, SUTRA...

Davno ga podie Isa-beg Ishakovi. Izgradie ga sultani, begovi, austrijski carevi i bosanski neimari. Ljepotu mu opjevae pjesnici. Narodi slono ivjee, ezani se uie, crkvena zvona zvonie vijekovima. Sarajevo je imalo Olimpijadu. Narodi bive Jugoslavije i graani Sarajeva zajedno je organizirae, kao to i ivjee zajedno. Onda dooe oblaci i nanijee tamu nad Sarajevom. Pade kia teka od olova i elika, gusta i buna. Tukla i ubijala i ovjeka i kamen, ulicu i kuu. Danas nema one olovne kie. Sarajevo se podiglo iz pepela. Ljudi opet jedni pored drugih ive. arene fasade umivaju Sarajevo. Novim ulicama hodaju mladi i stari. ivot se vratio u ulice, kole i dvorita. Sarajevski tramvaji i trolejbusi ponovo voze. Nastavili su svoj put gradskim ulicama, zaboravljajui na strahote rata. elim da nikad vie ne padaju olovne i teke kie nad Sarajevom. Neka se otvore fabrike da oevi i majke rade i da se vrate osmijesi na djeija lica. Bie neka nova Olimpijada i Eurovizija. Sarajevom e hodati neka nova raja upletena u vienacionalni tepih. Siguran sam da e se uti ezani sa munara, zvona sa katedrala i da e slivati u simfoniju razliitosti i jedinstva naeg grada kao da se uju stihovi '' Sarajevo ljubavi moja''. Affan evro I4

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

39

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

SARAJEVO JUE, DANAS, SUTRA...

Dok se grije dno ve stare dezve, voda u njoj miruje i eka. Za nekoliko minuta, ona e zaigrati ba kao to bi zaigrao ovjek na uarenoj ploi. Smei prah samljevene kafe iekuje prve znake kljuale vode kako bi je prigrlio i postao jedno s njom. To je ritual nebrojeno puta ponovljen u gradu koji je neko imao najstariju kafanu u Evropi. Prolo je od tada more vode Miljackom i promarirale su nebrojene vojske arijom, gorio je i plavio ovaj grad, ali je njegov duh ostao nepromijenjen, ba kao i ova moja kafa. Dok prvi mjehurii izranjaju iz tmine dezve, dio vode sipa se u fildan da bi ubaena kafa buknula i uzdigla se do ivice. Kroz prolost mnoge su novine naglo usute u Sarajevo, kao kafa u kljualu vodu, i bure su ga dovodile do ivica izdrljivosti. Ali, pod brinim okom budnih Sarajlija, Sarajevo nikada nije pokipilo. I kad bi se slegle sve nevolje i novine, vratile bi mu se sve njegove ari. Ono to je Sarajevo preivjelo, neobino je i gorko, ali je i dalje primamljivo. Mnogo je vremena prolo, mnogo je toga bilo i nestalo u Sarajevu, ali njegova bit, duh njegov i njegovih graana ostaje isti, kao i kafa i ritual njenog ispijanja. To je tako jer u Sarajevu uvijek ima mjesta za dobronamjerne, uvijek ih eka fildan vika. Selma Malagi II7

Bosanski ilimi
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

40

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

Amputation and Ensuing Rehabilitation Amputation is an operative procedure performed by a doctor, during which disease process in the affected limb or damaged extremity is removed in order to save the patient's life. The most common cause for leg amputation (upper or lower leg) and foot is diabetes. Diabetes destroys blood vessels, reduces nutrition of tissue and leads to tissue death. Another cause for amputation are war injuries. Unfortunately, during the aggression against Bosnia and Herzegovina a great number of young people had amputation of upper or lower leg, or arm. The remaining part of the extremity is called stump: it is swollen and painful after the operation. According to the recommendation of physiatrists and surgeons, it is necessary to start wrapping the stump with elastic bandage to reduce swelling. At first the nurse and physical therapist try to educate the patient on how to do the bandaging properly. After surgical treatment, most patients are referred to physical rehabilitation. During the process, the doctor assesses the patient's health and psychological state, which aids in the determination of whether the patient will be able to achieve a full use of the prosthesis. First, prosthetic rehabilitation is provided in-clinic, where the patient is the centre of the medical team's attention. Then the team makes a decision which type of prosthesis is the most suitable for each person. All prostheses for extremities must have a socket that completely covers the stump.

Notes about rehabilitation following amputation: It is essential to pay extra attention to stump positioning to prevent joint stiffness that threatens or disables the usage of the prosthesis. Before using the prosthesis, the patient with a full help provided by the team, adapts to the new state. The patient can in time be expected to: Overcome weight transfer, Learn how to change from bed to wheelchair, Learn how to stand up, to stand and walk with walker or crutches.

With exercise (kinesiotherapy) the patient will gain stronger muscles, develop full amplitude of joint movement, improve general fitness and accomplish safe walking with crutches or a walker. A physical therapist will perform exercises for the remaining muscles on the extremity to prevent joint stiffness and to ensure proper formation of the stump. An elastic bandage is used with the objective of encouraging a cup-shaped stump. Stump formation is very important for the prosthesis.
M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

41

A-

J E ZE RO

JU

UENIKE STRANICE

The patient learns about the stump in terms of its function in carrying pressure from the upper body (assumes the foot's function). The stump needs preparation for the new role, and constant care. The main goal of the rehabilitation is independence for the patient in EDA (everyday activities). When the prosthesis is fixed, the patient starts to adapt to it. The next challenge is walking school: first in parallel bars, weight transfer, lateral walk and passing obstacles. After walking out of the parallel bars the patient learns how to walk on a flat and bumpy terrain and overcome stairs. The patient needs the support of the medical team. It is important for the patient to have an opportunity to be with other amputees so they can exchange information, practical advice, and experience and to raise motivation. Final advice: Become friends with your prosthesis. Think about it as an important and useful thing for your life. Keywords: rehabilitation stump surgeon physiatrist physical therapist nurse prosthesis walker crutches parallel bars amputation support bandaging physical therapy kinesiotherapy

Questions: 1. 2. 3. 4. 5. What is amputation? What's the name of the remaining part of the body? What's the most common cause for amputation? What are the next steps in rehabilitation after amputation? What does physical therapist use in stump formation?
Made by: Mirza Ligata, Nerma Alievi, Enes Beganovi, Milan Dilberovi, Tarik auevi Class: IV5
E
CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

42

A-

J E ZE RO

JU

NETO O ZDRAVLJU

VJEBE VRATNIH MIIA

ovjek je onoliko mlad koliko mu je fleksibilan vrat. (Japanska izreka)

Ove se vjebe mogu izvoditi i u sjedeem i u stojeem poloaju, s tim to se vee istezanje postie u sjedeem poloaju. U stojeem poloaju smanjuje se mogunost istezanja jer refleksi spreavaju gubitak ravnotee. Vodite rauna o tome da pri istezanju ne povijate ramena jer se time smanjuje istezanje. Takoe nemojte kriviti vrat i drite ga to vie uspravno. Teite da bradom dotaknete to niu taku na grudima.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

43

A-

J E ZE RO

JU

AKTUELNOSTI - FACEBOOK

Facebook (Fejsbuk) je drutvena mrea koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivi student Harvarda. U svojim poecima, Facebook je bio namijenjen samo studentima univerziteta na Harvardu koji su tim putem mogli meusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Kasnije, mnogi drugi univerziteti, srednje kole i velike kompanije irom svijeta prikljuile su se mrei. Danas ova web stranica ima vie od 600 miliona aktivnih korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanja fotografija, s vie od 14 miliona dodanih fotografija dnevno.

ZATO REI NE FACEBOOK-u

Slijede etiri najubjedljivija razloga, kojih se mogu sjetiti, za brisanje profila sa popularne drutvene stranice Facebook 1. Uobraenost Ovo je jedna od naih drutvenih bolesti koja me najvie nervira i zabrinjava. Izgleda da svaki pojedinac eli da bude poznat po najveem moguem broju prijatelja, unato tome da vjerovatno nije postigao ita to je vrijedno informiranja javnosti. Vjerovatno da veina mladih ljudi objavljujui slike i statuse na facebooku nisu neto specijalni ni vrijedni na nain na koji oni misle da jesu. Ako slike sa prole zabave, na kojoj su prisustvovali, nisu objavljenje na facebook-u onda oni i ne postoje, niko se nee moi diviti njihovoj kosi niti tome kako su skupocjeno bili odjeveni na zabavi na kojoj se apsolutno nita nije slavilo niti raspravljalo. Ovdje ne priam samo o estetici. Postoji stranica poznata kao najnanovije vijesti na kojoj su svi vai postovi prikazani i vidljivi svima onima koje imate kao prijatelje na facebooku. Ovo je ustvari cijela svrha facebooka. Ovi postovi mogu biti link do videozapisa koji biste eljeli da vai prijatelji pogledaju ili komentar na slici nekog poznanika ili jednostavno komentar o bilo emu. Npr. Upravo sam pojeo najsoniju jabuku ikada ! Izlazim veeras, napiu se! Ovo je samo primjer, postoje jo gluplji i vulgarniji postovi koji krue facebook-om. injenica je da je ljudska uobraenost postala toliko groteskna da sam zgroen na koje sve naine mladi ljudi pokuavaju da privuku panju na sebe, unato tome da nemaju ita pametno kazati. Vrlo esto prave od sebe budalu. Ova uobraenost je usko vezana sa sebinou i konzumerizmom. Izgleda da je fokus u naem drutvu na markama koje nosimo ili vozimo, sa kim smo i gdje ! Ovo nas vodi do mog drugog razloga...

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

44

A-

J E ZE RO

JU

AKTUELNOSTI - FACEBOOK

2. Konzumerizam, potraga za kupcem i glupe reklame U sluaju da ste se ikada zapitali kako stranice poput Googla, Hotmaila i Facebooka postoje, odgovor je jednostavan: reklamiranje. Ako ste ve svjesni ovoga, ono to slijedi je neto ega, moda niste. Da bi marketing bio to je mogue efikasniji, facebook prodaje vae line informacije (ak pohranjuje vae komentare ili stvari koje ste lajkovali) velikim kompanijama kako bi ciljano predstavili svoje proizvode potencijalnom kupcu. Dosta mi je ovog potroakog mentaliteta! Svako je potpuno opsjednut koliinom novca koju imaju za potroiti i gdje ga potroiti. Ovo nije puno iznenaujue znajui da je na ekonomski sistem najjai kada ljudi troe novac; npr. kada je visoko potroako povjerenje.

3. Janje za klanje Facebook nije sastavni dio ivota, pa kada na ljude djeluje kao ovisnost, ja sam momentalno prestraen. Ako je cijeloj jednoj generaciji postalo nemogue funkcionisati bez ovog socijalnog medija, koji svojim vlasnicima generira ogroman novac, onda moemo sa sigurnou utvrditi da je toj generaciji u velikom stepenu ispran mozak. im ujete one okolo koji govore da je nezamislivo brisanje facebook-a, zato to ga svako koristi i da se sve deava na facebook-u, moete biti sigurni da web stranica kontrolira njih, a ne oni nju. Osim toga, kada god opazim da je veliki broj ljudi opsjednut istom stvari, moji instinkti mi govore da napustim, da se izmigoljim na stranja vrata i nestanem prije nego iko primjeti. Blizak prijatelj me je upitao, kada sam izbrisao facebook, kako u ostati u konaktu sa mojim prijateljima i organizirati sasatanke. Ja sam rekao da esto viam ljude koji su mi stvarni prijatelji bez potrebe da se to organizuje preko facebook-a, svi od njih imaju kapacitet da koriste svoje mobitele i da me nazovu ili da mi poalju poruku. Drugo pitanje koje sam bio pitan je kako u znati kada se neki dogaaji deavaju. Odgovor je bio veoma slian prethodnom. Ako me facebook ne bi obavjestio o nekom dogaaju a ja ne bi znao o njemu, vjerovatno ja da ne moram ni biti prisutan jer imam zadau ili neto drugo produktivno za uraditi. Kada puno ljudi ide i razmilja u istom smjeru, bez mogunosti da se razdvoje, to me podsjea puno na jedan dravni problem prije 70 i neto godina, najefikasniju manipulaciju masama koje se ikad dogodila. Moda nije na istoj skali ili ne povlai za sobom iste posljedice, ali postoje paralele koje su vrijedne brige.

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

45

A-

J E ZE RO

JU

AKTUELNOSTI - FACEBOOK

4. Sram i gubitak asti Dok je va facebook profil aktivan, sav materijal koji na njega aurirate ili komentari koje objavite su tu na internetu. Postoji naravno opcija da promijenite vae postavke vezane za privatnost, tako da samo vai Facebook prijatelji mogu vidjeti ovaj sadraj, ali svi ovi pojedinci, od kojih su veina poznanici, mogu pokazati ovaj sadaj treoj strani ako to ele. Neke stvari koje osoba zaboravi da je rekla ili aurirala u prolosti, su jo uvijek tu za one koji ele pogledati. Samo je stvar vremena prije nego to se neto, to ste ostavili iza sebe na facebooku ili zaboravili, vrati da vas proganja. Konano, osoba treba da potuje svoje dostojanstvo i integritet vie nego to se to ini na facebooku ovih dana.
Autor teksta: Dario Duspara, student prava (Melbourne) Prijevod sa engleskog jezika: Mirza Ligata IV5

Prednosti i mane facebook-a Nema potrebe da se via s prijateljima (jer ih ima na chatu). Nema potrebe da trazi curu (ima ih sloene kao u katalogu). Nema potrbe da raskine sa curom oi u oi, kao u dobra stara veremena (odradi to promjenom statusa veze). Nema potrebe da se raspituje za druge (otvori home page). Nema potrebe da misli da nema nikog na ovom svijetu (jer ima 700 prijatelja). Nema potrebe da misli da je iko ruan (kad svi na slikama poziraju kao filmski glumci). Nema potrebe da trai miljenje (okai na status i doi e samo).

Jedina mana Jadan ti, ako ostane bez struje

M

CI N SKA DI

K
O

S RE DN

Modus Vivendi

46

A-

J E ZE RO

JU