Školska 1975/1976.

godina, imala je upisanih 1215 đaka, od čega, 653 muška i 562 ženska
đaka. Čak 11 đaka je ponovilo peti razred, a 51 nije uspjelo uspješno završiti školsku godinu,
te su ponavljali razred. Srednja ocjena škole, bila je 3,46.
Ipak, ima i đaka koji su postizali izvrsne rezultate, tako da ih je 247, školsku godinu završilo
sa odličnim uspjehom. Učenik Ćosić Mirsad iz VIIIc, se posebno istakao, osvojivši priznanje
za najaktivnijeg omladinca Tuzle.
Već 1976/1977. školske godine, škola radi u dvije smjene i u tri školske zgrade, centralna u
Šićkom Brodu, područna u Planama i Bukinju. Školu pohađa 1141 đak, a razvrstani su u
odjeljenja od I do VIII razreda, uz dva specijalna odjeljenja. Zaposlene su 52 osobe, od čega
u razrednoj nastavi 21 (već tada su imali tehnološki višak, jednog učitelja) i 21 nastavnik u
predmetnoj nastavi. Saradnja je na društveno-političkoj osnovi, uspostavljena sa
Termoelektranom Tuzla, MZ Šićki Brod, Bukinje, rudnikom Bukinje. Saradnja se zasniva na
obrazovnom, kulturnom, sportskom, radnom i političkom nivou, sve u cilju iskazivanja
postovanja i ljubavi prema Titu i domovini.
Putem političke škole, u okviru omladinske organizacije, izučavala se tema Tito-revolucija-
mir, kao i druge obavezne teme iz poznavanja marksizma.
Mladi Gorani zasadili su 85 borova i jelki u školskom parku, kao i 40 ruža i 400 ukrasnih
biljaka, kao doprinos 85. godišnjici rođenja Josipa Broza Tita i 40-godišnjici dolaska druga
Tita na čelo Komunističke partije Jugoslavije. U okviru učešća javnog poziva SIZ-a „Tražimo
najuredniju školsku zgradu i dvorište“ OŠ „Mijo Kerošević Guja“ osvaja prvu nagradu-milion
dinara, što je iskorišteno za nabavku knjiga za školsku biblioteku.
Srednja ocjena na nivou škole, bila je 3,51. Razred nije završilo 27 đaka ili 2,36.

U 1977/1978. školskoj godini, zaposleno je 47 osoba u nastavnom procesu. Školska godina

je trajala 210 radnih dana, a učenici su ocjenjivani na četiri tromjesečja. Srednja ocjena
škole, bila je 3,71.
1978. godine, OŠ „M.K.Guja“ dolazi poziv za saradnju naše i OŠ „ Ljubiša Urošević“ Ribari..
Zajednički je, u okviru prijateljske saradnje, obilježen Dan OŠ „Ljubiša Urošević“ 10. juna
1978. godine. Domaćini su ugostili 20 nastavnika, 25 đaka, 20 predstavnika mjesnih
zajednica, što je svakako svjedočilo velikoj zainteresovanosti za saradnju.
U ovoj školskoj godini, izvršena je kategorizacija za šest učenika, kojima je uz nalaze, izdato
i rješenje. Nedugo zatim, izvršena je kategorizacija za još sedam učenika. Ovim učenicima
omogućeno je prilagođeno školovanje i nisu mogli ponavljati razred.

U školskoj 1978/1979. godini, škola je brojala 18 odjeljenja razredne i 18 odjeljenja

predmetne nastave. Vršilac dužnosti direktora je bio Ošap Vlajko, a pomoćnik Jakara
Zdravko. Ovom broju odjeljenja, dodaje se i dva razreda pripremnih. Otežani su uslovi za
odvijanje nastavnog procesa, zbog buke Termoelektrane, zagađenja zbog neposredne
blizine Hlor-alkalnog kompleksa (HAK) velike količine prašine i povećane vlažnosti.
2. oktobra 1978. godine, škola dobija adaptiran prostor biblioteke, radionica opšte-tehničkog
odgoja, dok su u toku radovi na prostoru školske kuhinje i trpezarije. Izvršene su popravke
na krovu područne škole u Planama, ograđeno je školsko dvorište, a u centralnoj školi su
postavljeni koševi i mreže za košarku i odbojku i stative za nogomet i rukomet. Škola djeluje
na prostoru od 70km2 sa 8000 stanovnika. Broj stanovnika je rastao u periodu od 1949. do
1959. godine naseljavanjem Šićkog Broda i kolona na Bukinju. U porastu je i natalitet, pa je
djece školskog uzrasta u 1971/1972. već 1450. U školskoj 1959. je izgrađena matična škola,
koja je imala 10 učionica, dvije radionice, pet kancelarijskih prostorija, dok je 1969.
dograđenom još šest učionica i fiskulturna sala. Škola je u tom periodu brojala 63
zaposlenika koji su nastavu izvodili i brinuli o školskim uslovima za 48 odjeljenja.
Ali, upravo tih godina, počinje se smanjivati broj đaka, pa se 1974/1975. već pojavljuju
tehnološki viškovi. Uzroci smanjenja broja đaka su: preseljenje u druga naselja u Tuzli,
smanjen natalitet, preseljenje stanovnika naselja Divkovići zbog klizišta, smanjenje broja
domaćinstava zbog proširenja rudnika uglja.
Broj đaka je stalno u opadanju, ali se tabilizuje u 1984/1985. godini. Tada je po prvi put
uvedena produžena i instruktivna nastava, a opisno se ocjenjuju vaspitne discipline OTO,
likovna, muzička kultura i fizičko vaspitanje. Škola zadržava status OOUR-a (osnovne
organizacije udruženog rada), jer ima najmanje 16 odjeljenja.

1979/1980. školska godina započinje prvog ponedjeljka u septembru, dakle 4. septembra

1979. Primjenjuje se novi Zakon o osnovnoj školi, usvojen u avgustu 1979. Nastava se izvodi
po novom Nastavnom planu i programu. Nastava se i dalje odvija u centralnoj i područnoj
školi u Planama. Zbog loših uslova, područna škola u Bukinju se ukida, a đaci prelaze u
centralnu školu. Direktor je Ošap Vlajko, a pomoćnik i dalje Jakara Zdravko.
Prva sjednica Nastavničkog vijeća, održana je 22. avgusta 1979. godine. Zbog kvalitetnijeg
rada, nastavno osoblje se obavezuje na pisanje sedmičnih i mjesečnih planova, kao i
nastavne pripreme. Zbog provođenja mjera štednje, školske ekskurzije za maturane realizuju
se u tri dana, za sedme u dva, a ostali đaci imaju na raspolaganju jednodnevne izlete. Svaka
destinacija izleta ili ekskurzije, morala je imati istorijski aspekt. Procenat prolaznosti na kraju
školske godine, bio je 98.56% a srednja ocjena 3,50. 11 đaka je upućeno na ponavaljnje
razreda. U septembru 1979. izvršeno je krečenje školskog prostora, a preduzeće Polet je
adaptiralo školsku kuhinju. Komisija za nastavna pitanja, iznijela je raspored 42-časovne
radnje nedjelje. Đaci i zaposlenici se uključuju u akciju Zaštite životne sredine, za odjeljenja
se uvodi sedmično dežurstvo. Usvojena je odluka da se radnicima koji putuju, u visini od
50% isplaćuju putni troškovi.
U povodu 2. oktobra, Dana oslobođenja Tuzle, izveden je prigodan program i organizovana
sportska takmičenja. Organizovano je prigodno Drugarsko veče , 12. 10. 1979. i kolektiv je
na prigodan način ispratio kolege i kolegice koji su prešli u druge škole.
Zborom radnih ljudi rukovodi Ferhatović Ramza i na sjednici 2. novembra 1979. verifikuju se
42-časovna radna sedmica, usklađen Pravilnik o stanovima.
10. decembra 1979. godine, na Zboru radnih ljudi, prihvaćen je samoupravni sporazum za
kinematografiju, finansiranje kulturno-istorijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine, razvoju
bibliotekarstva, te osnivanje Biološke zbirke u Tuzli. Škola 11. decembra 1979. godine,
dobija školskog pedagoga Tunjić Danicu, a raspisuju se izbori za novi Savjet škole.
9. januara 1980. godine, zbog bolesti druga Tita, sve manifestacije se svode na stručna
usavrševanja, dok se zabavi program ukida. Tako je i 8. mart 1980. proslavljen radno.
Donesena je odluka o radnim zadacima pedagoga i platni koeficijent 15,5 (direktor je imao
17,20, a nastavnik sa pomoćnikom direktora, 12).
Prvi regres zaposlenicima, isplaćen je u visini od 2927 dinara, dok je otpremnina za odlazak
u penziju u visini dva lična dohotka od radne organizacije.
11. marta 1980. Front slobode Tuzla, posvetio veči broj strana radovima učenika naše škole..
Teme likovnih, proznih i literarnih radova, bile su zašto volim Tita, đačko samoupravljanje,
radne akcije i sl.
Lični dohodak zaposlenicima, uvećan je za 10%. Donesena odluka na Zboru radnih ljudi bila
je da se zbog preseljenja, stan Milić Milice u Šićkom Brodu ustupi Simić Tomislavu, a stan
Čučić Jelisavete u Bukinju, Kovačević Janji.
8. aprila 1980. održano je takmičenje mladih saobraćajaca opštine Tuzla, a u Frontu slobode
je objavljen čalanak o domaćinstvu OŠ „Mijo Kerošević Guja“ 16. Smotre mladih
saobraćajaca opštine Tuzla. Predstojeći Dan škole, zbog teškog zdravstvenog stanja druga
Tita, obilježiće se radno, ali će se u goste pozvati članovi zbratimljene škole „Ljubiša
Urošević“ iz Ribara.
Svaki najbolji učenik odjeljenja je odličan uspjeh i odlično vladanje, dobio za nagradu knjigu.
15. maja 1980. donesena odluka o posjeti đaka i zaposlenika Kući cvijeća u Begradu, kako bi
se odala počast preminulom predsjedniku SFRJ, Josipu Brozu Titu.