Tehničko Veleučilište Zagrebu

Seminarski rad

Korištenje energije sunčevog zračenja u sustavima grijanja

sanitarne tople vode

Studentice: Franciska Končevski

Martina Iličić

Viktorija Jandras

Dora Tičarić

Zagreb, siječanj, 2024.

 Tehničko Veleučilište Zagreb

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................................................ 3
Primarni i sekundarni elementi solarnog toplinskog sustava ............................................................... 4
Solarni sustavi za grijanje PTV................................................................................................................ 5
Toplinske solarne kolektore dijelimo na: ........................................................................................... 6
Osnovni dijelovi solarnih sustava .......................................................................................................... 7
Solarni kolektor .................................................................................................................................. 7
Spremnik tople vode .......................................................................................................................... 9
Solarna stanica ................................................................................................................................. 10
Solarni medij..................................................................................................................................... 11
Razvodna kutija ................................................................................................................................ 11
Ekspanzijska posuda ......................................................................................................................... 12
Solarna regulacija ............................................................................................................................. 12
Ušteda solarne toplinske energije ....................................................................................................... 13
Princip rada sustava sa sunčevim kolektorima .................................................................................... 14
Pasivno solarno grijanje ....................................................................................................................... 17
Solarno termalno grijanje i solarni grijači vode .................................................................................. 18
Zašto bih trebao ugraditi solarni toplinski sustav? ............................................................................. 19
Zaključak ............................................................................................................................................... 20
Literatura .............................................................................................................................................. 21

2
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Uvod

Korištenjem Sunčeve energije, koja je besplatna, moguće je uštedjeti i do 60% godišnje

potrebne energije za pripremu sanitarne potrošne tople vode, što znači da ljeti
konvencionalni način grijanja vode nije potrebno koristiti.

U Hrvatskoj se u prosjeku na godišnjoj razini može iskoristiti oko 1400 kWh (1,4 MWh) po
m2 površine sunčevog zračenja. Za usporedbu, 1 MWh odgovara potrošnji 100 litara lož ulja
ili cca 110m3 zemnog plina. Isplativost investicije ovisi o brojnim faktorima (podneblje,
površina kolektora, namjena, potrošnja drugih energenata..) te u Hrvatskoj najčešće
govorimo o razdoblju od 6 do 10 godina.

U Hrvatskoj za cjelogodišnje potrebe PTV-a i grijanja, solarna energija nije dostatna kao
jedini izvor topline te nam je uz solarni potreban i konvencionalni izvor topline. Valja
istaknuti da solarni sustavi prikupljaju i skladište energiju samo kada je sunčano tj. uslijed
nekoliko oblačnih dana u nizu doći će do nestašice tople vode. Zbog toga je poželjno imati
veliki bojler koji može akumulirati sunčevu energiju za vrijeme sunčanih sati kako bi ju mogli
koristiti onda kada nema sunčeve energije (navečer ili kada je oblačno).

3
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Primarni i sekundarni elementi solarnog toplinskog sustava

Postoje primarni i sekundarni elementi solarnog toplinskog sustava. U primarne dijelove

toplinskog solarnog sustava svrstavaju se: kolektori, toplinski solarni spremnici, cijevni
razdjelnici, cirkulacijska stanica, sigurnosna automatika i regulacijska oprema za održavanje
sustava.
U sekundarne komponente solarnog toplinskog sustava ubrajaju se: nepovratni i ispušni
ventili, ulazni i povratni vodovi, ekspanzijske posude, termometar i manometar, armatura,
odzračnici i izolacijske cijevi.
Ovisno o izvedbi, solarni sustavi za pripremu tople vode mogu se podijeliti na:
a. termosifonske solarne sustave (radijatorski sustavi) i
b. solarne sustave s prisilnom cirkulacijom

Solarni termosifonski (radijatorski) sustavi najjednostavniji su sustavi za grijanje vode. U

ovom sustavu voda se zagrijava pomoću kolektora i cirkulira kroz kolektor zbog različitih
temperatura. Toplija voda uzdiže se iznad hladnije vode zbog svoje manje gustoće, stvarajući
prirodnu cirkulaciju koja pomaže u distribuciji topline od kolektora do spremnika. Glavna
prednost sustava njegova je jednostavnost i mogućnost upravljanja sustavom bez
cirkulacijske pumpe, izmjenjivača topline, manometra i druge automatizacije. Ovi sustavi
postavljaju se na vrlo sunčanim mjestima (primorska Hrvatska). Nedostatak termosifonskog
sustava položaj je spremnika koji se nalazi iznad solarne ploče, što stvara opasnost od
smrzavanja pri vrlo niskim temperaturama. Najveću primjenu ovakvi sustavi u kontinentalnoj
Hrvatskoj imaju u manjim obiteljskim kućama i ljetnikovcima, čija je sabirna površina od 2 do
3 m, a kapacitet spremnika od 100 do 250 litara.
Fotonaponski (solarni ) sustav s prisilnom cirkulacijom ima ugrađenu pumpu koja kontrolira
protok vode. Takav je oblik sustava složeniji i njegova je primjena šireg spektra od
termosifonskog sustava. Ovaj sustav se odlikuje većom brzinom protoka vode i olakšanim
funkcioniranjem toplinskog izmjenjivača unutar njega. Također, solarni spremnik nije
obavezno postavljen iznad solarnih kolektora, već može biti smješten na drugim lokacijama,
kao što je podrum ili prostorija gdje se nalazi grijač vode (bojler), posebno u stambenim
zgradama. Ovakav solarni sustav može se proširiti na postojeći kotao, omogućavajući lakšu
montažu solarnih panela na krovu kuće i solarno grijanje tople vode. Unaprjeđenjem
fotonaponskog sustava moguće je smanjiti potrošnju osnovnih energenata za čak 50 % te
istovremeno reducirati emisiju stakleničkih plinova i drugih onečišćivača u okolišu.
Prije nego krene postavljanje solarnih sustava potrebno je napraviti tehničku dokumentaciju
(projekt) i proračun za svaku komponentu zasebno. Tehničku pripremu radi izvođač radova
ovisno o objektu na kojem se izvodi postavljanje solarnog sustava.

4
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Solarni sustavi za grijanje PTV

Solarne kolektore dijelimo na fotonaponske i toplinske. Fotonaponski kolektori proizvode

električnu energije, a toplinski proizvode toplinsku energiju za zagrijavanje tople vode,
zagrijavanje prostora, bazena i slično.
Još uvijek kod većine solarnih sustava najvažnije je da kolektori u ljetnim mjesecima rade bez
prekida (prekid se smatra svaki dan bez korištenja tople vode. To mogu biti godišnji odmori i
sl.)
Ukoliko je jako Sunčevo zračenje, a nema potrošnje tople vode sva sunčeva energija i dalje se
predaje kolektoru, a spremnik je već zagrijan te više ne može primiti dodatnu toplinu.
To znači da energiju koja dolazi do njih “transportiraju” u smjeru potrošača, a samim time
koriste je u korisne svrhe. Ako nije tako sustav je najčešće predimenzioniran. Kod
predimenzioniranih sustava kolektori u ljetnim mjesecima brzo napune spremnike toplinom,
a nakon toga pošto s energijom nemaju kamo – griju sami sebe. Ovo je čisti energetski
gubitak a trenutna iskoristivost sustava jednaka je nuli.

Slika 1 Primjena Solarnih kolektora u kućanstvu

Solarni kolektor prikuplja energiju od sunca te zagrijava solarnu tekućinu koja se nalazi u
cijelom sustavu. Tako zagrijana tekućina pumpnom stanicom se prenosi do spremnika tople
vode te zagrijava vodu koja u spremniku.

5
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Sa cjelokupnim sustavom upravlja solarna regulacija koja mjeri temperaturu na kolektoru i u

spremniku te uključuje pumpnu stanicu ako je na kolektorima veća temperatura nego u
spremniku. Pumpna stanica se isključuje ako se temperature u kolektoru i spremniku
izjednače. U slučaju da nema dovoljno sunčeve energije regulacija uključuje dodatno grijanje
ili elektro grijač.
Više kolektora, prema potrebi, mogu biti spojeni serijski ili paralelno. Solarnim kolektorskim
grijanjem grije se sanitarna voda tokom godine, a primjenjuje se i na instalacijama
centralnog grijanja u zimskom periodu.

Toplinske solarne kolektore dijelimo na:

a) Ravni pločasti kolektori odlikuju se vrlo visokim koeficijentom apsorbcije Sunčevog

zračenja zahvaljujući visokokvalitetnom selektivnom apsorberu što rezultira visokim
stupnjem iskoristivosti. Tijekom mirovanja sustava u kolektoru se mogu postići vrlo
visoke temperature i do 150 ºC. Mogu se ugrađivati na kose ili ravne krovove s
podkonstrukcijom. Najčešće se koriste jer su im cijene prihvatljive.

b) Cijevni vakuumski kolektori imaju vakumirane cijevi čime su im toplinski gubici

prema okolini svedeni na minimum. Efikasniji su od ravnih pločastih kolektora. Za
usporedbu, kod sustava za pripremu tople potrošne vode efikasniji su za 25-30 %, a
kod sustava gdje se traže visoke temperature vode (apsorbcijsko hlađenje) i do 50 %.
Za razliku od ravnih pločastih kolektora mogu se koristiti na potpuno ravnim ili
okomitim površinama (fasada) zahvaljujući okretnim cijevima. Svaka cijev, a time i
apsorber koji se nalazi u njoj može se zaokrenuti oko svoje osi max za 25 stupnjeva.

6
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Osnovni dijelovi solarnih sustava

Solarni kolektor

Kolektor je središnji dio svakog solarnog sustava i služi za skupljanje sunčeve topline i
njeno prenošenje na prikladni medij koji grije vodu (najčešće je to mješavina vode i glikola).
Sunčeva energija prolazi kroz prozirnu površinu koja propušta zračenje samo u jednom
smjeru te se pretvara u toplinu.
Solarni je sustav zatvoreni sistem koji pretvara direktna difuzna sunčeva zračenja u toplinu.
Solarnim kolektorom se, uz pomoć pumpe za cirkulaciju solarne tekućine, prikuplja toplina
koja se preko izmjenjivača topline odvodi u spremnik, a iz spremnika se topla voda prenosi
dalje u kuću ili se akumulira u spremnike za daljnje dogrijavanje.
Postoje dvije vrste kolektora:
- cijevni solarni kolektori (Slika 1)
- pločasti solarni kolektori (Slika 2)

Cijevni solarni kolektori

Cijevni solarni kolektori se sastoje od niza staklenih cijevi pod vakumom (zato se ti kolektori
nazivaju i vakumskim). Unutar njih je metalna cijev (najčešće bakrena) u kojoj se nalazi
tekućina koja usljed zagrijavanja isparava, diže se kao vrući plin do izmjenjivača gdje grije
prenosni medij (najčešće vodu). Tu se hladi, prelazi u tekuće stanje i curi na dno cijevi za
ponovni ciklus.

Slika 2 Cijevni solarni kolektor

Cijevni solarni kolektori se mogu postaviti pod bilo kojim kutem, a da njihova djelotvornost
ne bude znatnije narušena. Naročito su podesni za područja ili periode slabijeg sunčevog
zračenja. Imaju i do 30% veću učinkovitost od pločastih kolektora, ali i puno veću cijenu.
Zbog toga je njihova primjena isplativa uglavnom na objektima s malom slobodnom

7
 Tehničko Veleučilište Zagreb

površinom krova za montažu kolektora ili u krajevima sa slabim osunčanjem ili niskom
vanjskom temperaturom (npr. u planinama).

Pločasti solarni kolektori

Pločasti solarni kolektori se sastoje od površine koja upija sunčevo toplinsko zračenje,
prozirne mehaničke zaštite s gornje strane i toplinske izolacije s donje strane kolektora.
Apsorpcijska površina je crne boje kako bi što efikasnije prenijela toplinu na radni medij (zrak
ili tekućinu) koji uz nju cirkulira. S gornje strane se stavlja staklena ili plastična ploča velike
prozirnosti koja ima ulogu mehaničke zaštite i očuvanja visoke temperature unutar kolektora.

Slika 3 Pločasti solarni kolektori

Sistem rada pločastog solarnog kolektora je vrlo jednostavan. Radni medij prelazi preko
ugrijane apsorpcijske površine u kolektoru i tako zagrijan se odvodi do mjesta gdje je
potreban (klima komore, spremnici tople vode, izmjenjivači topline i sl.)
Pločasti solarni kolektori su vizualno dopadniji i cjenovno povoljniji od vakuumskih kolektora,
ali imaju manju iskoristivost, naročito kod položenijeg kuta upada sunčevih zraka.

Najvažniji dijelovi su:

- kućište s odgovarajućom toplinskom izolacijom, priključcima, sabirnim vodovima i
pričvrsnim elementima
- apsorberske plohe koje služe za potpunu apsorpciju toplinskog (IC) dijela Sunčevog
zračenja i njegovu pretvorbu u korisnu toplinu
- pokrov koji se izrađuje od uobičajenog prozorskog ili vodenog bijelog stakla ili od
polimernih materijala ojačanih staklenim vlaknima.

8
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Da energiju sunčeve radijacije pretvorimo u korisnu toplinu, potreban je solarni kolektor. On

može biti izrađen od vrlo jednostavnih sredstava, kao što su solarni kolektori za zagrijavanje
bazena, koji se u mnogim slučajevima sastoje od konstrukcija od UV-otpornih plastičnih
cijevi, koje zbog svoje tamne boje samostalno apsorbiraju dovoljno zračenja da povećaju
temperaturu prolazeće vode dovoljno. Međutim, budući da se ovi kolektori postavljaju na
otvorenom bez ikakve toplinske izolacije, gubici topline kolektora prema okolini su relativno
visoki. Temperaturni nivo pitke tople vode u rasponu od 45-55°C teško je postići. Zbog niske
vanjske temperature tijekom sezone grijanja, ovi jednostavni kolektori ne mogu pridonijeti.

Spremnik tople vode

Spremnik tople vode je dio solarnog sustava koji služi za izmjenu topline s ogrjevnim
medijem sustava grijanja ili potrošnom toplom vodom te za njihovu pohranu. Osnova dobrog
djelovanja sistema je dobra usklađenost kolektora sa rezervoarom tople vode i
izmjenjivačem topline.
U rezervoaru tople vode nalaze se slojevi vode različite temperature od dna (hladna voda)
prema vrhu (topla voda) pa su stoga dobri rezervoari uski i visoki što omogućava optimalno
djelovanje i strujanje topline.
Topla voda struji prema vrhu rezervoara (odakle se uzima za potrošnju), te je njena
temperatura na vrhu tim veća što je rezervoar duži i uži. Ukoliko sunčevo zračenje nije
dovoljno, voda se dodatno zagrijava sistemom konvencionalnog grijanja vode.

Slika 4 spremnik tople vode

9
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Dvije osnovne izvedbe spremnika:

1.1. jednostavan – samo za pripremu PTV-a
1.2. kombiniran – za sustave grijanja potrošne vode i prostora sastavljen od dva
spremnika – jednog u drugom, pri ćemu se voda iz unutarnjeg spremnika koristi za
radijatore.
U oba slučaja, spremnik mora biti dobro izoliran.
A potreba za toplinom i proizvodnja toplote obično nisu sinhronizirane u vremenu, toplina
koju proizvodi kolektor mora biti pohranjena. U sustavima čisto za grijanje vode, ovo
preuzima već postojeći spremnik tople vode, možda već prisutan kod konvencionalnog
sustava grijanja. Za podršku grijanju, dodatno se mora instalirati spremnik za pohranu koji
može imati integrirani spremnik tople vode (tzv. Tank-in-Tank sustav, nazvan i kombinirani
spremnik). Ovaj spremnik može raditi pod tlakom ili bez tlaka. Međutim, za rad bez tlaka
potreban je izmjenjivač topline za integraciju u sustav grijanja. Važno je dobro izolirati
spremnik za pohranu topline, kao i sve druge komponente solarnog termalnog sustava, kako
bi se smanjili gubici topline. Termalno je povoljno imati veliki spremnik jer se gubici
definiraju po površini, dok se kapacitet spremnika povećava s volumenom. Ovdje se, uz istu
geometriju, dobiva "omjer dobiti/gubitka" u potencijalnom obliku.

Solarna stanica

Solarna stanica s crpkom predstavlja središnji dio cijelog solarnog sustava jer omogućava
strujanje solarnog medija, dok automatska regulacija vodi računa o sigurnom pogonu cijelog
sustava i usklađivanju njegovog rada sa sustavom grijanja i pripreme PTV-a, odnosno
uvjetima u okolici kao što su promijenjene potrebe za toplinom, iznimno niske ili visoke
vanjske temperature koje mogu oštetiti sustav i sl.

Slika 5 solarna stanica s crpkom i regulacijom

10
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Treba napomenuti da postoje i izvedbe solarnih sustava koje ne koriste crpku (tzv.
termosifonski sustavi), već se u njima strujanje zasniva na gravitacijskom djelovanju zbog
razlike temperatura, odnosno gustoće solarnog medija. Na solarnoj stanici se najčešće nalazi
i sigurnosti ventil koji štiti sustav od prekoračenja maksimalnog dozvoljenog pritiska. Do
njegovog aktiviranja najčešće dolazi zbog premalog volumena ekspanzijske posude.

Solarni medij

Solarni medij je tvar koja struji (cirkulira) kroz sustav, odnosno cijevi razvoda solarnog
kruga od kolektora do spremnika u kojemu dolazi do izmjene topline s potrošnom toplom
vodom ili ogrjevnim medijem sustava grijanja. Kao solarni medij najčešće služi voda,
odnosno njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za sprječavanje smrzavanja. Solarni
medij je glikol za zaštitu od smrzavanja. Sadrži posebne inhibitore za rad na visokim
temperaturama. Ovisno o kvaliteti rada solarnog sustava mijenja se po potrebi, a na
redovitom servisu solarnih sustava se vrše mjerenja točke smrzavanja, ph vrijednost i ostalog
te se iz mjerenja zaključuje je li potrebna zamjena solarnog medija.

Razvodna kutija

Fotonaponska razvodna kutija je uređaj za povezivanje između solarnog ćelijskog niza koji
se sačinjava od komponenti solarnih ćelija i uređaja za kontrolu punjenja sunca. Njegova
glavna funkcija je povezivanje i zaštita solarnih fotonaponskih modula, povezivanje energije
koju stvaraju solarne ćelije sa vanjskim linijama, te provođenje fotonaponske struje koju
stvara komponenta.

Slika 6 razvodna kutija za solarni panel

11
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Ekspanzijska posuda

Akumulira dodatni volumen solarnog medija koji je nastao temperaturnim širenjem

istog. Posuda je posebne izvedbe i traži poseban način dimenzioniranja.

Slika 7 Ekspanzijska posuda

Solarna regulacija

Uključuje ili isključuje solarnu crpku ovisno o temperaturi u kolektorima i spremniku

topline. Solarna crpka je u radu samo ako je trenutna temperatura kolektora viša od
trenutne temperature spremnika i uz uvjet da nije postignuta zadana maksimalna.
temperatura spremnika. U posljednje vrijeme se češće prakticira integrirana regulacija na
spremnik ili na solarnu stanicu.
Solarna regulacija je srce sustava te ona mjeri sve potrebne temperature i upravlja sa cijelim
sustavom, pali i gasi pumpe. Ona se brine da ne dođe do pregrijavanja spremnika ili
kolektora. Prava regulacija ima mogućnosti i zaštite sustava od smrzavanja i blokiranja pumpi

Slika 8 Solarna regulacija

12
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Ušteda solarne toplinske energije

Zagrijavanje pitke vode nudi značajan potencijal uštede. U našim geografskim

širinama solarni kolektori u kombinaciji sa spremnikom PTV-a predstavljaju najzanimljiviju
alternativu kotlu za grijanje, posebno u ljetnim mjesecima. U obiteljskoj kući solarna energija
pokriva do 60 posto energije potrebne za zagrijavanje pitke vode. Ako kombinirate
zagrijavanje pitke i ogrjevne vode, moguća je godišnja ušteda do 35 % ukupne potrebne
energije. Čak i u prijelaznom razdoblju, kotao za grijanje često može ostati isključen uz
solarnu podršku grijanju.
Slika i tablica pokazuje uštedu energije na primjeru obiteljske kuće.
Navedene vrijednosti određene su simulacijama uz pretpostavku standardnih profila
kućanstva za lokaciju u Potsdamu. Obiteljska kuća s četveročlanim kućanstvom (postojeće
stanje s plinskim bojlerom), 150 m2 stambene površine i potrošnjom plina 2500 m3.
Zaokruženi troškovi potrošnje uz primjenu standardnih vrijednosti (EID). Za izračun
ekonomske učinkovitosti upotrijebljene su cijene energije Saveznog zavoda za statistiku.
Troškovi ulaganja: bruto kataloška cijena tvrtke Viessmann plus nacionalni prosječni troškovi
montaže (može individualno odstupati).

Slika 9 Ušteda ukupne energije po mjesecima

Tablica 1 Ilustracija potencijala uštede

13
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Princip rada sustava sa sunčevim kolektorima

Kod zagrijavanja potrošne tople vode, centralno mjesto solarnog sustava je bivalentni
solarni bojler (bojler s 2 izmjenjivača). Potrošna voda zagrijava se solarnim kolektorima, a
kada nema dovoljno energije od kolektora (Sunca) dogrijavanje se vrši konvencionalnim
izvorom (npr. kotlom).

Kod solarnog dogrijavanja sustava grijanja i zagrijavanja potrošne tople vode, centralno
mjesto solarnog sustava je akumulacijski spremnik sa solarnim izmjenjivačem topline i
bojlerom za PTV.

Također, zagrijavanje većih količina PTV može se izvesti bivalentnim bojlerom. Potrošna
voda i voda za grijanje zagrijava se solarnim kolektorima, a kada nema dovoljno energije
od kolektora (Sunca) dogrijava se konvencionalnim izvorom (npr. kotlom).

Solarno dogrijavanje sustava grijanja preporuča se u niskotemperaturnim sustavima

grijanja (podno, zidno...) - u klasičnim radijatorskim sustavima (70°C/50°C) solarno
dogrijavanje neće doći do izražaja.

Slika 10 Shema sustava sa solarnim kolektorom ( Primjena solarnih kolektora u kućanstvu)

14
 Tehničko Veleučilište Zagreb

1) Prvi i najvažniji dio sustava sa solarnim kolektorom upravo je solarni kolektor koji može biti
pločasti i vakumski a detaljnije su opisani u poglavlju 3.2. Dakle, sunčevo zračenje upada pod
određenim kutom na solarni kolektor koji apsorbira sunčevu svjetlost putem apsorbera.
Unutar kolektora nalazi se posebna vrsta fluida koja cirkulira cijevima kolektora te se fluid
zagrijava
2) Drugi dio koji je vrlo bitan za funkcioniranje opreme jest cirkulacijska crpka koja tjera fluid
prema donjem izmjenjivaču topline solarnog spremnika tople vode
3) U toplinskom spremniku za pripremu PTV na vodu se indirektno prenosi toplina preko
izmjenjivača topline
4) Prilikom funkcioniranja ovog sustava sa solarnim kolektorom ako sunčevo zračenje nije
dovoljno da bi se zagrijala potrošna topla voda prema shemi na slici 10. uključuje se
dogrijavanje konvencionalnim sustavom grijanja ili DT preko gornjeg izmjenjivača topline u
spremniku tople sanitarne vode
Čitavim krugom sustava pripreme PTV upravlja solarna regulacija koja uspoređuje
temperaturu T1 kolektora i T2 ogrjevnog spremnika i na temelju tih rezultata, odnosno kada
je temperatura medija u solarnim kolektorima veća od temperature u spremniku uključuje
cirkulacijsku crpku. U slučaju ako je temperatura spremnika veća od temperature medija u
kolektorima solarna regulacija isključuje cirkulacijsku crpku sve do trenutka kada se
temperatura medija kolektora ponovo ne podigne T1 > T2 (Solarno grijanje, bez dat.).
Sustavi sa solarnom energijom vrlo su korisni, osim što se priprema potrošna topla voda
njima se može i grijati stambeni objekt. Ovakvim načinom implementacije sustava postižu se
značajne uštede. Zbog nižih temperatura polaznog voda grijanja u kombinaciji sa SS idealni
su niskotemperaturni sustavi grijanja kao što su podno il ventilokonvektorsko grijanje. Kad se
primjenjuje SS kod grijanja vrlo je bitno implementirati u sustav međuspremnik ogrjevne
vode većeg korisnog sadržaja da bi se tehnološka voda međuspremnika zagrijavala putem
solarnih termalnih kolektora. U sustav niskotemperaturnog grijanja moguće je distribuirat
takvu zagrijanu vodu a u periodima kada količina zračenja sunca nije dovoljna za rad
sunčevih kolektora, potrebno je osigurati dogrijavanje da bi se osigurala zadana temperatura
polaznog voda grijanja.
Solarni sistemi mogu biti otvorenog tipa ili zatvorenog tipa. Kada se govori o otvorenom tipu
ovdje kroz postavljeni kolektor na krov direktno prolazi medij (voda,glikol). Sustavi
zatvorenog tipa punjeni su fluidom otpornim na smrzavanje kao što je antifriz, mogu se
koristiti i kod temperatura vanjskog zraka manjih od nule.
Da bi opisani sustavi funkcionirali solarni kolektori se postavljaju prema određenom pravilu i
iskustvu struke. Krov na koji se postavljaju solarni kolektori mora biti orijentiran prema jugu,
nije nužno da orijentacija bude čisto jug može biti i jugoistok i jugozapad što vrijedi i za ravne
krovove. Maksimalna iskoristivost sunčevog zračenja može se dobiti ako je nagib kolektora
jednak kutu zemljopisne širine što za Hrvatsku iznosi između 40° i 45° ova mjera kuta vrijedi

15
 Tehničko Veleučilište Zagreb

u ljetnim mjesecima a u zimskim mjesecima nagib kolektora u odnosu na horizontalu trebao

bi biti između 50° i 60°(Pločasti solarni kolektori, bez dat.).
Na slici 11. prikazan je upadni kut i putanja sunca na južnoj strani svijeta za period ljeta i
period zime.

Slika 11 Upadni kut sunca kroz godinu (Solarni kolektori)

Je li površina vašeg krova prikladna za solarni toplinski sustav?

Orijentacija površine vašeg krova ne bi smjela odstupati za više od 50° u odnosu na jug.
Površine krova s nagibom između 20° i 60° optimalno odgovaraju solarnim instalacijama.
Ravni krovovi (s nagibima između 20° i 30°) imaju prednost ljeti, a strmi (s nagibima između
50° i 60°) zimi. Solarni toplinski sustav dobar je izbor ako proizvedenu toplinu mogu, u
najvećoj mogućoj mjeri, potrošiti osobe koje žive u kući.

16
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Pasivno solarno grijanje

Pasivno solarno grijanje predstavlja koncept korištenja dizajna doma i orijentacije kako bi se
izravno prikupljala toplina iz sunca. Bez panela, žica ili cijevi, zbog toga se naziva "pasivnim".
Postavljanjem 60% prozora prema jugu i izgradnjom kuće unutar 15 stupnjeva
istočno/zapadne osi, možete smanjiti potrebu za grijanjem za čak 25% ili više.
Uspješan pasivni solarni dom uključuje i pozicioniranje materijala visoke apsorpcije sunčeve
energije (kamen, opeka, keramika) u izravnom putu sunčevih zraka; i tamnije boje
apsorbiraju više topline od svjetlijih boja.
Visokokvalitetni prozori (trostruko staklo, argon, niska emisivnost) omogućuju dobivanje
topline, istovremeno smanjujući gubitak topline noću.
Važno je imati odgovarajuće sjenčanje kod pasivnog solarnog doma. Zanemarivanje tog
detalja može značiti da ćete uštedu na grijanju jednostavno trošiti na hlađenje ljeti. To se
može postići nadstrešnicama, nadstrešnicama, unutarnjim reflektirajućim roletama ili
listopadnim drvećem koje pruža ljetnu sjenu, ali gubi lišće i omogućuje zimsko izlaganje.

Prozori trebaju biti dizajnirani i postavljeni za maksimalnu izloženost suncu 21. prosinca, i
potpuno zasjenjeni 21. lipnja.

Prednosti: Ovo bi trebala biti prva misao kod bilo kojeg dizajna doma. Nudi smanjenje
troškova grijanja i poboljšava kvalitetu života. Dugačka kanadska zima čini se kraćom uz
svijetlu sunčanu kuću.
Nedostaci: Loše dizajnirane, ove kuće sklone su pregrijavanju. Osim toga, ovaj sustav je teško
usvojiti u postojećim kućama.

17
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Solarno termalno grijanje i solarni grijači vode

Ovo se odnosi na korištenje solarnih panela za apsorpciju topline u tekućini (smjesa glikola i
vode) te redistribuciju kroz kuću, putem radijatora ili podnog grijanja. Sustav može raditi za
grijanje vašeg doma, kao i za predgrijavanje potrošne tople vode.

Slika 12 Prikaz pasivne solarne kuće

Može lako osigurati 60% ili više vaših potreba za grijanjem i toplom vodom zimi, te gotovo
sve potrebe za toplom vodom ljeti. S dobro izgrađenom pasivnom solarnom kućom, moguće
je osigurati sve potrebe za grijanjem.

Prednosti: Nedvojbeno ekološki prihvatljivo, vrlo niski troškovi održavanja. Može se

kombinirati za grijanje vašeg doma, kao i za predgrijavanje potrošne tople vode.
Nedostaci: Sustavi su skupi (7.000 dolara ili više) i imaju prilično dug period povrata od 10 do
15 godina, ali i dalje nude konačne neto uštede. Ipak će vam trebati konvencionalni grijač
vode i vjerojatno još jedan sustav grijanja.
Troškovi i životni vijek: Cijena od 7.000 dolara ili više odnosi se na instalirane panele i
podrumski rezervoar. Ipak ćete morati uzeti u obzir sustav distribucije topline, bilo da se radi
o radijatorima ili podnom grijanju. Procjene životnog vijeka variraju, ali većina proizvođača
navodi da možete očekivati 20 do 25 godina od sustava.

18
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Zašto bih trebao ugraditi solarni toplinski sustav?

- Sunčeva svjetlost je besplatna. Prema tome, nakon što platite početnu kupovnu cijenu i
ugradnju sustava, vaši troškovi za toplu vodu će se smanjiti.
- Solarni toplinski sustavi mogu smanjiti potrošnju el. energije, na primjer, priključivanjem
perilice za posuđe i perilice rublja na priključak za toplu vodu u kojem se voda zagrijava
putem sunca.
-Solarno grijana topla voda dobiva se putem ekološki prihvatljivog sustava za grijanje iz OIE i
može smanjiti vaše emisije ugljičnog dioksida.
- Voda zagrijana solarnom energijom može zadovoljiti približno pola do dvije trećine vaših
godišnjih potreba za toplom vodom.
- Solarni toplinski sustavi zahtijevaju malo održavanja i troškovi navedenog jako su niski

Solarni toplinski sustav moguće je kombinirati s...

Solarni toplinski sustavi rijetko se koriste kao samostalan komad tehnologije. Oni se češće
koriste za proizvodnju tople vode i za nadopunjavanje sustava za grijanje prostora. Oni mogu
i raditi u kombinaciji s tehnologijama koje iskorištavaju biomasu, dizalicama topline i FN
sustavima.
Zbog nestabilne i sporadične prirode dostupnosti solarne energije, za pohranu toplinske
energije potrebno je koristiti sustave za pohranu iste, a koji nam omogućuju njezino
iskorištavanje kad god nam je to potrebno. Pohrana toplinske energije ne samo da otklanja
neusklađenost između ponude i potražnje energije već i povećava radni učinak i pouzdanost
energetskih sustava

19
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Zaključak

Solarni sustavi su izvori topline za grijanje i pripremu potrošne tople vode koji kao osnovni
izvor koriste Sunčevu energiju. Njihova je primjena kao osnovni izvor topline za sustave
grijanja rijetka i ograničena na područja s dovoljnom količinom Sunčevog zračenja tijekom
cijele godine, u kojima su ujedno i klimatski uvjeti povoljniji pa je sezona grijanja kratka.
Solarni sistemi za grijanje su jednostavan, povoljan i široko primjenjiv sustav iskorištavanja
obnovljive i besplatne energije u zgradarstvu. Isplativi su u svim područjima naše zemlje,
kako za individualne objekte, tako i za višestambene zgrade, te poslovne i industrijske
objekte. Stoga je nerazumno i neshvatljivo da se ne primjenjuju puno češće.
Za prosječnog korisnika je najznačajnije da se sistemi za solarno grijanje vode mogu
primjeniti kako za pripremu potrošne tople vode, tako i za grijanje ili dogrijavanje vode u
sistemima centralnog grijanja. Jednostavno se mogu kombinirati s ostalim sistemima za
pripremu tople vode – dizalicama topline, konvencionalnim sistemima i dr., pa su upotrebivi i
u slučajevima gdje nisu dovoljni kao samostalni sistem.
Gotovi sistemi imaju vrlo prihvatljivu cijenu. Tehnologija je relativno jednostavna i povoljna,
te postoji veliki broj proizvođača i servisera koji pokrivaju cijelo područje države. Investicija je
isplativa u 5-10 godina, što ovisi o geografskoj lokaciji, potrošnji tople vode i potrebama za
grijanjem, ali i cijeni konvencionalnog energenta. Za razliku od toga, investicija u
konvencionalno grijanje samu sebe ne isplati nikada

Slika 13 Solarno grijanje

20
 Tehničko Veleučilište Zagreb

Literatura

https://www.centrometal.hr/public/downloads/katalozi/solarni-sustavi.pdf
https://regulator.hr/savjeti/kako-funkcioniraju-solarni-sustavi-i-isplate-li-se/
https://www.viessmann.hr/hr/znanje/tehnologija-i-sustavi/solarni-sustavi.html
https://zir.nsk.hr/islandora/object/mev%3A1724/datastream/PDF/view
https://www.ecohome.net/guides/2366/solar-heating-and-energy-generation/
https://vlautomatika.hr/baza-znanja/solarno-grijanje/

21