BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON
JAVNA USTANOVA MJEŠOVITA SREDNJA
ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA

SEMINARSKI RAD
DIMENZIONIRANJE JEDNOG
OFF-GRID FOTONAPONSKOG SISTEMA
Predmet: ELEKTRONIKA

Jasmina Omerdić, dipl.ing.elektro.

Profesori:
mr.sc. Sejfudin AGIĆ, dipl.ing.elektro.
Ime i prezime učenika: Elvir Isabegović Razred: IIIT4
Stručno zvanje: Tehničar Računarstva
Datum izrade: 13/5/2023 Ocjena:

Tuzla, maj 2023.

1
SADRŽAJ

1. UVOD 3.
2. OBNOVLJIVI I ZVORI ENERGIJE 4.
2.1. Voda, Biomasa, Geotermalna energija, Vjetar 5.
3. KORIŠTENJE ENERGIJE SUNCA 9.
3.1. Sunce kao izvor energije (zračenje, uticaj na zamlju) 9.
3.2. Kolektorski sistemi za zagrijavanje tople vode 10.
3.3. Fotovoltaici 12.
3.4. PV sistemi 14.
4. DIMENZIONIRANJE JEDNOG OFF-GRID FOTONAPONSKOG SISTEMA 18.
4.1. Određivanje ukupne snage i potrošnje 19
4.2. Dimenzioniranje fotonaponskog generatora 20
4.3. Dimenzioniranje solarnih akumulatora 21
5. ZAKLJUČAK 22
6. LITERATURA 23

2
1. UVOD

U ovome radu govoriti ću o energiji sunca kao obnovljivi izvor energije. Porediti ću energiju
sunca sa ostalim vrstama obnovljivih izvora energije(kao što su voda,zrak i drugi). Također
ću istraživati na koje sve načine možemo iskoristiti energiju sunca, te kako napraviti
sopstveni off-grid fotonaponski sistem. Da bi smo mogli naučiti više o fotonaponskim
sistemima, prvo moramo razumijeti kako rade sunčane ćelije.

Sunčeva svjetlost se u tehnologiji Sunčeve energije koristi za dobivanje topline i električne

energije. Sunčana ćelija je poluprovodnička naprava za izravno pretvaranje sunčeve energije
ili druge svjetlosti u električnu energiju. Sunčana ćelija je izvor istosmjernog napona.
Proizvodi se od monokristalnog ili amorfnog silicija. Površina sunčanih ćelija je velika kako bi
se dobili što veći napon i struja. Serijskim povezivanjem više sunčanih ćelija dobije se veći
napon, a paralelnim povezivanjem veća struja. Sunčane ploče slažu se u kolektore.
Dodavanjem pretvarača, regulatora i ostalih potrebnih komponenti dobije se fotonaponski
sistem.

Slika 1. Paneli od sunčanih ćelija

Nedostatak sunčanih ćelija je nemogućnost funkcioniranja bez prisutnosti svjetlosti. Sunčane

ćelije koriste se za napajanje satova, kalkulatora, prometnih znakova na cestama,
željezničke signalizacije, parkirnih satova, telefona, pokretnih radijskih i televizijskih stanica,
uređaj a za navigaciju, satelita, svemirskih stanica, itd. Sunčani kolektori postavljaju se na
krovove kuća i koriste se za zagrijavanje vode za potrebe kućanstava.

3
2. OBNOVLJIVI I ZVORI ENERGIJE

Obnovljiva energija je energija dobivena iz prirodnih izvora koji se nadopunjuju većom

brzinom nego što se troše. Sunčeva svjetlost i vjetar, na primjer, takvi su izvori koji se stalno
obnavljaju. Obnovljivih izvora energije ima u izobilju i svuda oko nas.

Slika 2. Vrste obnovljivih izvora energije

4
2.1. Voda, Biomasa, Geotermalna energija, Vjetar

Slika 3. Vjetar kao obnovljivi izvor energije

Energija vjetra iskorištava kinetičku energiju zraka koji se kreće korištenjem velikih
vjetroturbina smještenih na kopnu ili u moru ili slatkoj vodi. Energija vjetra se koristi
milenijumima, ali tehnologije vjetroelektrane na kopnu i moru su se razvile u posljednjih
nekoliko godina kako bi se maksimizirala proizvedena električna energija - s višim turbinama
i većim prečnikom rotora.

Iako prosječne brzine vjetra značajno variraju ovisno o lokaciji, svjetski tehnički potencijal za
energiju vjetra premašuje globalnu proizvodnju električne energije, a u većini regija svijeta
postoji veliki potencijal za značajno korištenje energije vjetra.

Mnogi dijelovi svijeta imaju velike brzine vjetra, ali najbolje lokacije za proizvodnju energije
vjetra su ponekad udaljene. Energija vjetra na moru nudi ogroman potencijal.

5
Slika 4. Iskorištavanje geotermalne energije

Geotermalna energija koristi dostupnu toplotnu energiju iz unutrašnjosti Zemlje. Toplota se

izvlači iz geotermalnih rezervoara pomoću bunara ili drugih sredstava.

Rezervoari koji su prirodno dovoljno topli i propusni nazivaju se hidrotermalnim

rezervoarima, dok se rezervoari koji su dovoljno topli, ali koji su poboljšani hidrauličnom
stimulacijom nazivaju poboljšani geotermalni sistemi.

Jednom na površini, fluidi različitih temperatura mogu se koristiti za proizvodnju električne

energije. Tehnologija za proizvodnju električne energije iz hidrotermalnih akumulacija je
zrela i pouzdana i radi više od 100 godina.

6
 Slika 5. Voda je jedna od najkorištenijih izvora energije

Energija oceana proizlazi iz tehnologija koje koriste kinetičku i toplinsku energiju morske
vode - valove ili struje na primjer - za proizvodnju električne ili toplinske energije.

Hidroenergetski rezervoari često imaju višestruku namjenu – obezbeđivanje vode za piće,

vode za navodnjavanje, kontrolu poplava i suša, usluge navigacije, kao i snabdevanje
energijom.

Hidroenergija je trenutno najveći izvor obnovljive energije u sektoru električne energije.

Oslanja se na općenito stabilne obrasce padavina, a na njega mogu negativno utjecati suše
uzrokovane klimom ili promjene ekosistema koje utiču na obrasce padavina.

7
Slika 6. Postrojenje koje koristi energiju biomase

Bioenergija se proizvodi od raznih organskih materijala, nazvanih biomasa, kao što su drvo,
drveni ugalj, balega i drugi stajnjak za proizvodnju toplotne i električne energije, te
poljoprivredni usjevi za tečna biogoriva. Većina biomase koristi se u ruralnim područjima za
kuhanje, rasvjetu i grijanje prostora, općenito siromašnije stanovništvo u zemljama u
razvoju.

Moderni sistemi biomase uključuju namjenske usjeve ili drveće, ostatke iz poljoprivrede i
šumarstva i razne tokove organskog otpada.

Energija stvorena sagorijevanjem biomase stvara emisije stakleničkih plinova, ali na nižim
razinama od sagorijevanja fosilnih goriva poput uglja, nafte ili plina. Međutim, bioenergija bi
se trebala koristiti samo u ograničenim primjenama, s obzirom na potencijalne negativne
utjecaje na okoliš koji se odnose na povećanje šuma i bioenergetskih plantaža velikih
razmjera, te rezultirajuću krčenje šuma i promjenu namjene zemljišta.

8
3. KORIŠTENJE ENERGIJE SUNCA

Slika 7. Fotonaponski paneli

3.1. Sunce kao izvor energije

Sunčeva energija je najzastupljeniji od svih energetskih resursa i može se iskoristiti čak i po oblačnom
vremenu. Brzina kojom Zemlja presreće sunčevu energiju je oko 10.000 puta veća od brzine kojom
čovječanstvo troši energiju.

Solarne tehnologije mogu isporučiti toplinu, hlađenje, prirodnu rasvjetu, električnu energiju i goriva
za niz primjena. Solarne tehnologije pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju bilo putem
fotonaponskih panela ili kroz ogledala koja koncentrišu sunčevo zračenje.

Iako nisu sve zemlje podjednako obdarene solarnom energijom, značajan doprinos energetskom
miksu iz direktne solarne energije moguć je za svaku zemlju.

Troškovi proizvodnje solarnih panela su dramatično pali u posljednjoj deceniji, čineći ih ne samo
pristupačnim, već često i najjeftinijim oblikom električne energije. Solarni paneli imaju vijek trajanja
od otprilike 30 godina i dolaze u različitim nijansama ovisno o vrsti materijala koji se koristi u
proizvodnji.

Slika 8. Djelovanje sunčanih talasa

9
3.2. Kolektorski sistemi za zagrijavanje tople vode

Slika 9. Kolektorski sistem za zagrijavanje vode pomoću energije sunca

Postoje dvije vrste solarnih sistema za grijanje vode: Aktivni, koji koriste cirkulacijske
pumpe, te pasivni, koji ih ne koriste.

Slika 10. Aktivni kolektorski sistem

Slika 11. Pasivni kolektorski sistem

Pasivni solarni sistemi za grijanje vode su obično jeftiniji

od aktivnih sistema, ali obično nisu toliko efikasni.
Međutim, pasivni sistemi mogu biti pouzdaniji i mogu
trajati duže.

Sastoje se od rezervoara za skladištenje prekrivenog prozirnim materijalom koji omogućava

suncu da zagrije vodu. Voda iz rezervoara zatim teče u vodovodni sistem. Oni najbolje
funkcioniraju u područjima gdje temperature rijetko padaju ispod nule. Takođe dobro

10
funkcionišu u domaćinstvima sa značajnim dnevnim i večernjim potrebama za toplom
vodom.

Kod aktivnih sistema razlikujemo dvije vrste:

-sistemi sa direktnom cirkulacijom
-sistemi sa indirektnom cirkulacijom

Direktni cirkulacijski sistemi:

Pumpe cirkulišu vodu za domaćinstvo kroz kolektore i u kuću. Dobro rade u klimatskim
uslovima gde se retko smrzavaju.

Indirektni cirkulacijski sistemi:

Pumpe cirkulišu tečnost koja se ne smrzava i prenosi toplotu kroz kolektore i izmenjivač
toplote. Time se zagrijava voda koja zatim ulazi u dom. Popularne su u klimatskim uslovima
sklonim niskim temperaturama.

Slika 12. Shematski prikaz kolektorskog sistema

3.3. Fotovoltaici

Fotonaponske (PV) tehnologije – poznatije kao solarni paneli – generiraju energiju koristeći
uređaje koji apsorbiraju energiju sunčeve svjetlosti i pretvaraju je u električnu energiju
putem poluvodičkih materijala.

11
Slika 13. Fotovoltaici(solarni paneli)

Fotonaponski (PV) uređaji proizvode električnu energiju direktno iz sunčeve svjetlosti putem
elektronskog procesa koji se prirodno odvija u određenim vrstama materijala, koji se
nazivaju poluvodiči. Elektroni u ovim materijalima se oslobađaju sunčevom energijom i
mogu se navesti da putuju kroz električni krug, napajajući električne uređaje ili šaljući
električnu energiju u mrežu.

PV uređaji se mogu koristiti za napajanje bilo čega, od male elektronike kao što su
kalkulatori i putokazi do domova i velikih komercijalnih preduzeća.

Kako rade solarni paneli?

Fotoni udaraju i ioniziraju poluvodički materijal na solarnoj ploči, uzrokujući da se vanjski

elektroni oslobode svojih atomskih veza. Zbog strukture poluvodiča, elektroni su prisiljeni u
jednom smjeru stvarajući tok električne struje. Solarne ćelije nisu 100% efikasne u solarnim
ćelijama kristalnog silicijuma, dijelom zato što se samo određena svjetlost unutar spektra
može apsorbirati. Neki od svjetlosnog spektra se reflektiraju, neki su preslab da bi stvorili
električnu energiju (infracrveni), a neki (ultraljubičasti) stvaraju toplinsku energiju umjesto
električne.

12
Slika 14. Princip rada solarnog panela

Fotonapon (često skraćeno kao PV) je dobio ime po procesu pretvaranja svjetlosti (fotona) u
električnu energiju (napon), koji se naziva fotonaponskim efektom. Ovaj fenomen su prvi
put iskoristili 1954. godine naučnici iz Bell Laboratories koji su stvorili radnu solarnu ćeliju
napravljenu od silicijuma koja je stvarala električnu struju kada je bila izložena sunčevoj
svjetlosti. Solarne ćelije su se ubrzo koristile za napajanje svemirskih satelita i manjih
predmeta kao što su kalkulatori i satovi. Danas je električna energija iz solarnih ćelija postala
cjenovno konkurentna u mnogim regijama, a fotonaponski sistemi se koriste u velikim
razmjerima kako bi pomogli napajanju električne mreže.

Slika 15. PV sistem

U narednom poglavlju pričati ću o fotonaponskim sistemima, njihovoj strukturi kao i

primjenama u svakodnevnom životu, te kako razviti vlastiti off-grid sistem.

13
3.4. PV sistemi

Slika 16. Napajanje potrošača iz sunčeve baterije

Ako se u vanjski krug tako izvedeno ga PN spoja priključi potrošač, kroz njega će teći struja.
Napon na potrošaču i struja kroz njega ovise o osvjetljenosti. PN spoj izveden kao
fotogenerator naziva se sunčana ćelija ili fotoelement (engl. solar cell, njem. Solarzelle,
Fotoelernente).

Kad su fotoelementi neosvjetljeni, potrošač dobiva struju iz akumulatora. Kad su

fotoelementi osvjetljeni, njihov napon napaja potrošač i puni akumulator napona U. Dioda D
spriječava izbijanje akumulatora preko fotoelemenata za vrijeme dok je sunčana baterija
neosvjetljena.

Sunčeve ćelije imaju dug vijek trajanja (preko 30 godina), visoku efikasnost (karakteristično
za ćelije od monokristalnog silicija), veliku mehaničku otpornost i robusnost, jednostavnost
instaliranja, ne emitiraju nikakva zračenja, ne proizvode nusprodukte, u radu ne troše
nikakve tvari, nemaju pokretnih dijelova i ne zahtijevaju nikakvo gorivo.

Slika 17. Tranzistorska sklopka upravljanja sunčanom ćelijom

Na slici 17 prikazan je primjer tranzistorske sklopke upravljane svjetlom s pomoču

fotoelementa. Napon UBE jednak je zbiru pada napona na otporu R2 i napona koji daje
fotoelement UF:

14
 R2
U BE=U F +U CC
R 1+ R 2

Otpori R1 i R2 tako su odabrani da je napon UBE0,7 V što dovodi tranzistor u zasićenje.

U tom slučaju tranzistor je u zakočenju. Kad se fotoelement osvjetli, napon UF i pad napona
na R2 daju napon UBE>0,7 V što dovodi tranzistor u zasićenje.

Nedostatak sunčanih ćelija je nemogućnost funkcioniranja bez prisutnosti svjetlosti. Sunčane

ćelije koriste se za napajanje satova, kalkulatora, prometnih znakova na cestama,
željezničke signalizacije, parkirnih satova, telefona, pokretnih radijskih i televizijskih stanica,
uređaj a za navigaciju, satelita, svemirskih stanica, itd. Sunčani kolektori postavljaju se na
krovove kuća i koriste se za zagrijavanje vode za potrebe kućanstava.

Slika 18. Primjer jednog jednostavnog off-grid sistema.

Prilikom dizajniranja off-grid sistema najprije moramo odrediti: Ukupnu potrošnju i snagu,
količinu modula(fotonaponskih generatora) kao i odabir potrebnog akumulatora.

Invertor u ovom kolu nam služi za pretvaranje istosmjernog napona(kojeg dobijamo pomoću
solarnih panela) u naizmjenični napon(koji nam je potreban u svakodnevnoj upotrebi
prilikom rada sa kućnim uređajima i sl.)

15
Glavna funkcija solarnih invertera je prihvatanje istosmjerne struje i pretvaranje u AC
napajanje. Oni također djeluju kao primarna veza između panela i električne razvodne ploče
u kući. Moderni invertori sadrže prekidače koji mogu povezati ili izolovati vaš sistem solarne
energije od električne mreže i pružiti detaljne informacije opremi za nadzor vašeg sistema.

Solarni inverter nije kontroler punjenja. Kontroler punjenja upravlja električnim ulazom i
distribuira ga do baterija ili električnog sistema. Oni su sastavni deo sistema za skladištenje
solarne energije pored invertera.

Zašto se zovu inverteri???

Rani električni aparati za domaćinstvo radili su na jednosmernoj struji umesto na

naizmeničnom strujom. Nadolazeći veliki generatori energije počeli su da proizvode
izmjeničnu energiju efikasnije od istosmjerne. Pretvarač je bio neophodan da se izmjenična
struja iz elektrane promijeni u upotrebljivu istosmjernu energiju.

Kako je vrijeme prolazilo, uređaji su postepeno prelazili s korištenja jednosmjerne struje na

AC. Otkriveno je da bi uređaj proizveo suprotan efekat i promijenio jednosmjernu struju u
AC invertiranjem žičanih veza na pretvaraču. Tako je nastao inverter. Moderne inverterske
verzije se danas koriste u proizvodnji solarne energije.

Slika 19. Solarni invertor

16
Postoje dvije vrste solarnih invertera. Jedan od njih se može poboljšati radi efikasnijeg rada.
Iako obavljaju slične funkcije, glavna razlika je kada to rade umjesto kako. Ta razlika znači
da svaki tip najbolje funkcionira u različitim okolnostima.

String Inverter
String inverter, ili centralni inverter, je veliki uređaj koji prihvata DC ulaz sa više solarnih
panela i transformiše svu energiju u AC. Moglo bi se reći da radi na transformaciji energije u
velikim količinama.

U sistemu solarne energije sa inverterom na struju, svi ili nekoliko solarnih panela su
povezani u jedan centralno lociran inverter. Inverter zatim napaja električnu ploču ili mrežu.
Ukratko, strujni inverter mijenja snagu iz jednosmjerne u naizmjeničnu nakon što se
energija prikupi iz solarnog polja.

Mikroinverter
Trebat će vam više od jednog mikroinvertera. Mikroinvertori se nalaze na svakom solarnom
panelu i pretvaraju energiju tog panela neposredno prije nego što je pošalju u kućnu
električnu mrežu kako bi se susreli sa svim ostalim inverterima.

Sistem solarne energije koji koristi mikroinvertere tretira svaki solarni panel kao svoj vlastiti
Izvor napajanja izmjeničnom strujom i dovodi energiju u kuću ili električnu mrežu.

String inverter sa optimizatorima

Tehnički nije drugačiji tip invertera; strujni pretvarač snage sa optimizatorima je kombinacija
komponenti. U takvom sistemu, solarni panel ima optimizator koji skuplja onoliko DC
energije koliko panel može da generiše i šalje je u centralni pretvarač. Ostali optimizatori
rade isto. Inverter prikuplja DC energiju iz svakog optimizatora i pretvara je u AC kao cjelinu
prije nego što je pošalje kući ili mreži.

Slika 20. Različiti tipovi solarnih invertera

17
4. DIMENZIONIRANJE JEDNOG OFF-GRID FOTONAPONSKOG
SISTEMA

Snabdijevanje električnom energijom nezavisno od javne distributivne mreže postaje

interesantno za objekte koji su udaljeni po strani kao što su vikendice, planinske kuće, kamp
kuće, mjerne i radio-stanice, usamljeni objekti na autoputevima, tuneli itd.
Fotonaponski sistemi mogu biti instalirani u distributivnoj mreži ili raditi samostalno, pa u
odnosu na to razlikujemo dva režima rada:
a) rad nezavisan (autonoman) od javne distributivne mreže – off-grid sistemi,
b) rad u javnoj distributivnoj mreži – on-grid sistemi.
U nastavku će biti prikazana metodologija dimenzioniranja jednog off-grid sistema za
individualni stambeni objekat.

Za samostalan fotonaponski sistem (off-grid system), pomoću kojeg treba realizirati

snabdijevanje samo nekoliko potrošača, potrebno je samo nekoliko solarnih modula, koji se
sastavljaju u fotonaponski generator, jedan akumulator većeg kapaciteta i jedan regulator
punjenja.

Slika 21. Off-Grid fotonaponski sistem

Prije dimenzioniranja ili bilo kakvih proračuna treba imati na umu da teba preduzeti sve
mjere štadnje energije i koristiti energetski efikasne uređaje, pa tek onda takve uređaje
spajati na fotonaponski sistem.
Pokazaćemo metodu pogodnu za mala postrojenje, kuće ili stanove sa malim energetskim
potrebama, a koja je primjenljiva i za velika postrojenja. Iako preporučujemo veliki niz
besplatnih softvera za kompleksnije probleme.
Tok planiranja je sljedeći:
1. Određivanje ukupne snage i ukupne potrošnje,
2. Dimenzioniranje fortonaponskog generatora (vrh snage generatora u Wp), i
3. Dimenzioniranje solarnih akumulatora (kapacitet u As).

18
4.1. Određivanje ukupne snage i potrošnje

Da bismo pravilno dimenzionirali fotonaponski sistem moramo prvenstveno proračunati

ukupnu snagu uređaja koji se koriste. Sastavi se lista sa potrebnim potrošačima i uređajima,
unošenjem njihove nazivne snage (obično naznačeno na uređajima u W ili kW).
Izvršimo procjenu dnevnog radnog vremena uređaja i unesemo u tabelu. Dnevne
energetske potrebe dobiju se množenjem dnevnog vremena i nominalne snage.
Za slučaj kuće u kojoj živim tabela izgleda kako je prikazano:

Određivanje ukupne snage i potrošnje

Potrošači Nazivna snaga Dnevno radno Potrebna energija
(W) vrijeme (h) (Wh)
18 sijalica (15 W) 270 6 1620
2 frižidera 250+150 8 3200
2 TV 600+150 18 3900
2 mašine za pranje veša 4000 2 8000
2 bojlera 4000 2 8000
1 računar 200 8 1600
1 mikrovalna 650 0,125 82
1 usisivač 1500 0,25 375
1 šporet 3000 3 9000
Ukupno snage Pu: 14770 Ukupne energetske potrebe Wu: 35777
Ukupno snage Pu /5: 2954 Ukupne energetske potrebe Wu/5: 7156

Sljedeći korak je proračun maksimalne struje koja se uzima iz fotonaponskog sistema, a dobije se
djeljenjem maksimalne snage sa naponom solarnog akumulatora koji se koristi. Rješenje i praktična
realizacija je korištenjem akumulatora višeg napona (24 V ili 2x12 V u seriju).

Imax = Pu W : 24 V = 615 A

To znači, da kada se uzme u obzir sigurnosna rezerva od 25%, može se koristiti regulator punjenja
do 615 A i vodovi manjeg poprečnog presjeka.

19
4.2. Dimenzioniranje fotonaponskog generatora

Prema dostupnim podacima sa interneta za tip pojedinačnih modula koji želimo koristiti u našem
fotonaponskom sistemu imamo slijedeće podatke:

Karakteristična veličine za izabrani fotonaponski modul

Nazivni napon:   12V
Nazivna snaga:   300W
Napon maksimalne snage UMPP:   18.29V
Napon praznog hoda:   21.96V
Struja maksimalne snage IMPP:   4.62A
Vrijednosti date prema:   STC: 1000W/m2, 25°C, AM 1,5
Dimenzije ćelija:   125x125mm
Broj ćelija/broj bajpas dioda:   36/2
Dimenzije i masa:   1197x542x35mm, 8 kg

Potreban broj fotonaponskih modula izračunamo iz odnosa pojedinačne snage modula i željene snage
fotonaponskog generatora. Za standardni modul od 300 Wp (Wati/peak) (usvojeno iz zadnje tabele) i
željeni fotonaponski generator od Pu/5 = 2954 Wp (vrijednost za Pu/5 iz tabele ) potrebno je:
Pu Wp : 300Wp , odnosno 2954 Wp : 300 Wp = 9.8467 ≈ 10 fotonaponskih modula
Pošto želimo solarne akumuator na 24 V, ne vrijedi sve panele vezati paralelno, zbog malog
nominalnog napona (oko 12 V).
Rješenje je da se uvijek po tri modula vezuju paralelno (12V), a onda dobivene dvije kombinacije po
tri vežu serijski (12V+12V=24V). Tako smo dobili napon pogodan za punjenja solarnog akumulatora
od 24V (slika 4.2). Naravno, spajamo odgovarajući broj serijsko/paralelnih kombinacija dok ne
povežemo ukupan broj naših proračunatih fotonaponskih modula.

Slika 22. Paralelno/serijsko vezivanje fotonaponskih panela

20
4.3. Dimenzioniranje solarnih akumulatora

Kapacitet pojedinačnog solarnog akumulatora izražen u As preračunavamo iz dnevnih energetskih

potreba (naša vrijednost iz tabele Wu/5 = 7156 Wh) i sistemskog napona od 24 V (USIS).
Wu = 7156 Wh : 24 V = 328 Ah
Ali, stvarni potrebni kapacitet akumulator dobije se prema formuli:

gdje je:
- CAKU – Ukupan kapacitet solarnih akumulatora
- EDNEV – dnevne energetske potrebe (ustvari naš Wu)
- FDAN – broj dana autonomije. Kada fotonaponski generator ne daje energiju (nema dnevnog
sunca), uzima se brojčano i iznosi 3 – 6 dana (za naš sličaj F DAN=3)
- Usvaja se i vrijednost USIS=24 V
Faktor 2 u gornjoj formuli uzet je kao brojačana vrijednost koja uzima u obzir da proizvođački podaci
za akumulator treba da budu preuzeti sa 30 – 70 % ukupnog kapaciteta. Broj 2 odgovara vrijednosti
50%.
Ukupan broj akumulatora je sada:
CAKU Ah : (Wu = 7156 Wh : 24 V) Ah = 10 komada
Da rezimiramo, za dimenzioniranje fotonaponskog sistema moje kuće/stana potrebno je
obezbijediti:

Regulator punjenja od : 625 A

Fotonaponskih modula od 100W : 30 komada
Fotonaponskih modula od 300W :10 komada
Akumulatora (12V+12V=24V) : 10 komada

21
5. ZAKLJUČAK
Obnovljivi izvori su budućnost, ako želimo smanjiti zagađenje naše planete i globalno zagrijavanje.
Energija sunca i dalje nije maksimalno iskorištena, ali vjerujem da će s vremenom sve više naprednih
država prelaziti na oveu tehnologiju.
Kolektorski sistemi za toplu vodu nam mogu olakšati svakodnevni život, pogotovo ako želite živjeti
izolirani od ljudskog društva kao ja.
Fotovoltanici nam služe za pravljenje PV sistema. Konvertuju energiju svjetlosti u električnu energiju.
Prednost je u tome što je energija svjetlosti dostupna većinu dana, ali ne i kada je najpotrebnija po
noći.
PV sistemi nam služe za pravljenje off-grid sistema. Energiju sunca možemo maksimizirati tako što
izračunamo potreban broj akumulatora i solarnih panela.

Napiši rečenicu o korištenju energije sunca, o suncu i njegovom značaju.

Napiši rečenicu o kolektorskim sistemima za toplu vodu. Zašto su oni dobri.
Napiši rečenicu o Fotovoltaicima. Šta je konverzija svjetlosti u energiju. Zašto je to dobro.
Napiši rečenicu o PV sistemima. Kako možemo dobiti više energije iz energije sunca.

Kompletna šema spoja za fotonaponski sitem od 24 V sa regulatorom punjenja od 30 A, solarnim

akumulatorom od 24 V i tri potrošača je prikazan na slici
Za ožičenje modula pogodan je visokofleksibilni kabl tipa H07RN-RNF, tzv. solarni vod. Ovi su
vodovi otporni i na UV utjecaje i postojani u opesegu -50 – 120 °C.
Vodovi se obilježavaju standardno u crvenoj boji (plus vod) te crnoj i plavoj boji (minus vod).

Slika 5.1. Kompletan off-line fotonaponski sistem od 500 Wp

22
6. LITERATURA
1. Elektronika za 3. razred Elektrotehničke škole Tehničar Računarstva, Jasmina
Omerdić, Sejfudin Agić
2. un.org/climatechange/what-is-renewable-energy
3. energy.gov/energysaver/solar-water-heaters
4. energy.gov/eere/solar/photovoltaics
5. seia.org/initiatives/photovoltaics
6. nrel.gov/research/re-photovoltaics.html
7. greenmatch.com/solar-energy/photovoltaics
8. forbes.com/home-improvement/solar/solar-inverter-guide/
9. Alibaba.com/solarpanels/
10. solardirect.com/archives/pv/pvlist/pvlist.htm

23