UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET

MEHATRONIKI MODULI KOD VJETROELEKTRANA

Seminarski rad

Predmet: Mehatronika u energetici

Ime i prezime: Nead Ahmetbegovi
Broj indeksa: III-24/13
Odsjek: Mehatronika

Tuzla, April 2016.

Saetak

U ovom seminaru emo se upoznati sa vjetroelektranama, njihovim komponentama i

principom rada.
Zatim emo se upoznati sa pojmom monitoringa vjetrelektrana, koje se komponente prate,
na koji nain i u koju svrhu.
Te nain prikljuka na elektroenergetski sistem

Kljune rijei: Vjetroelektrana, vjetroagregat, monitoring

2
Sadraj

1. Uvod

1.1. Historija vjetroelektrana

1.2. Vjetroelektrane u svijetu
1.2.1. Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini
1.3. Izbor poloaja vjetroelektrane
1.4. Vrste vjetroelektrana
1.4.1. Kopnene vjetroelektrane
1.4.2. Priobalne vjetroelektrane
1.4.3. Plutajue vjetroelektrane
1.4.4. Visinske vjetroelektrane
1.5. Energija vjetra
1.5.1. Raspodjela brzine vjetra
1.5.2. Faktro preoptereenja
1.5.3. Nepredvidivost vjetra
1.5.4. Uticaj vjetra na okolinu
1.5.4.1. Pozitivan uticaj na okolinu
1.5.4.2. Negativan uticaj na okolinu
1.6. Ogranienje izlazne snage i zatita od preoptereenja
1.6.1. Metoda smanjenja brzine
1.6.2. Metoda promijene ugla lopatice
1.7. Dijelovi vjetroelektrane
1.7.1. Vjetroagregat
1.7.1.1. Vjetroagregat sa okomitom (vertikalnom) osom rotacije
1.7.1.2. Vjetroagregat sa vodoravnom (horizontalnom) osom rotacije
1.7.2. Elektrini generator
2. Monitoring vjetroelektrana
2.1. Monitoring brzine vjetra
2.2. Metereoloki monitoring
2.3. Monitoring u svrhu otkrivanja kvara vjetroagregata, monitoring stanja sistema
2.3.1. Analiza rezultata dobijenih monitoringom stanja sistema
2.3.1.1. Analiza vibracija
2.3.1.2. Analiza ulja
2.3.1.3. Ultrazvuno mjerenje
2.3.1.4. Termoviziska mjerenja
2.3.1.5. Praenje temperature
3. Prikljuak na elektroenergetski sistem
4. Zakljuak

Literatura

Popis slika

Slika 1 - Svjetski nivo proizvodnje el. energije pomou vjetroelektrana (1996-2012).....6

Slika 2.2. Evropsko trite energijom vjetra

3
Slika 31 Izbor poloaja vjetroagregata sa obzirom na tok sturjanja vjetra

Slika 43.1 Pribalna vjetroelktrana

Slika 51.1 Raspodjela brzine vjetra

Slika 63.1 Dijelovanje sila na lopatice

Slika 71.1 Dijelovi vjetroagregata

Slika 81.1.1 Vrste vjetroagregata sa okomitom osom

Slika 91.2.1 Vjetroagregat sa vodoravnom osom rotacije

Slika 102.1 Vjetroagregat

Slika 2.1.1 SODAR

Slika 2.1.2 LIDAR

Slika 2.2.1 Meteroloko praenje
Slika 2.3.1 Usporedba korektivnogi preventivnog odravanja

Slika 2.3.2 Odravanje sa obzirom na cijenu i traenje optimuma

Slika 2.3.3 SCADA sistem za praenje vjetroagregata

Slika 2.3.1.1.1 Analiza vibracija rotirajuih elemenata

Slika 2.3.1.5.1 Ultrazvuno mjerenje
Slika 2.3.1.4.1 Termovizisko mjerenje

Slika 3.1 - Asinhroni generator sa konstantnom brzinom vrtnje

Slika 3.2 - Sinhroni generator sa promjenjivom brzinom vrtnje

Popis tabela
Tabela 11.1.1. Vjetroelektrane u BiH, paniranei i izgraene

Tabela 2.3.1.1 Klasifikacija kvarova

4
 1. Uvod

Vjetroelektrane su niz blisko smjetenih vjetroagregata, najee istog tipa, izloenih

istom vjetru i prikljuenih preko zajednikog rasklopnog ureaja na elektroenergetski
sistem. Vjetroagregat je rotirajui stroj koji pretvara kinetiku energiju vjetra prvo
u mehaniku, a zatim preko elektrinih generatora u elektrinu energiju. Pri tome se
rotor vjetroturbine i rotor elektrinog generatora nalaze na istom vratilu. Vjetroelektana
je obnovljivi izvor elektrine energije pokrenut kinetikom energijom vjetra.
5
Vjetroelektrane se nazivaju jo i vjetroparkovima, vjetrofarmama ili vjetropoljima. Na taj
nain se klasifikacijom pokuava rei da se ne radi o pravim elektranama. Dakle,
vjetroelektrana jest elektrana i to ona koja kao gorivo za proizvodnju elektrine energije
koristi vjetar. Ona se kao i svaka druga elektrana sastoji od nekoliko dijelova,
ukljuujui vjetroagregate (turbina + generator),transformatorske stanice, kablova i
vodova, te ostali pripadajue objekte. Na taj nain postie se sistem davanja imena
objekata za proizvodnju elektrine energije (hidroelektrana, termoelektrana, nuklearna
elektrana, itd.) i nedvojbeno se iskazuje da je vjetroelektrana elektroenergetski objekt, a ne
element krajobraznog ili poljoprivrednog karaktera.

Snaga vjetra u atmosferi je mnogo vea od sadanje svjetske potronje. Najiscrpnija

istraivanja kau da je ukupna snaga vjetra na kopnu i blizu obale 72 TW, to je
ekvivalentno 54 milijarde tona nafte godinje ili pet puta vie nego to svijet trenutno troi
u bilo kojem obliku.

Slika 12. - Svjetski nivo proizvodnje el. energije pomou vjetroelektrana (1996-2012)

Prednosti vjetroelektrana su:

- ne troe gorivo, tj. energija vjetra je u uvjetno reeno "besplatna";

- vjetroelektrane su poeljan oblik obnovljivog izvora

energije nasuprot elektranama na fosilna goriva, jer hemijski i bioloki
ne zagauju okoli;

- vjetroelektrana moe imati umjeren pozitivan utjecaj na smanjenje snage vjetra u

podrujima koja su inae izloena suvie jakim vjetrovima;

6
 - pomau u borbi protiv globalnog zatopljenja;

- vjetroelektrane su energetska postrojenja bez tetnih emisija (stakleniki plinovi);

- smanjuje se nacionalna ovisnost o uvozu fosilnih goriva;

Nedostaci vjetroelektrana su:

- povremenost rad, zavisno o meteorolokim karakteristikama podruja primjene.

Nije rjeeno uinkovito akumuliranje veih koliina energije za razdoblje bez
vjetra, pa bi se stoga vjetroelektrane trebale vezati na elektroenergetski
sistem regije i s njim razmjenjivati energiju. Prikladnim se ini
kombinacija hidroelektrana i vjetroelektrana, koja u razdoblju jaeg vjetra tedi
hidro-akumulaciju, a u razdoblju bez vjetra energiju daje hidroelektrana. Kod sitnih
vjetroelektrana akumulaciju mogu osiguravati jedino akumulatori, koji ne mogu
zadovoljiti potrebe u podrujima s manje vjetrovitih dana, ali mogu tediti klasinu
energiju u vjetrovitom razdoblju;

- jake promjene u snazi vjetra relativno su tee tehniki savladive. Tehnika rjeenja
moraju sprijeiti oteenje vjetrenjae pri olujnoj snazi i izvlaiti maksimalnu
snagu pri slabom vjetru, to poskupljuje ta rjeenja;

- za usklaivanje broja okretaja vjetroturbine s brojem okretaja

ugraenog generatora potreban je multiplikator s automatskom regulacijom brzina
generatora, to takoer poskupljuje tehniku izvedbu;

- trokovi odravanja znaju initi znaajnu stavku u cijeni dobivene energije vjetra,
budui da je u sluaju velikih vjetroelektrana broj ureaja relativno velik,
tj. snaga po jednom ureaju je daleko manja nego kod klasinih elektrana na fosilna
goriva;

- prisutno je izvjesno "estetsko zagaenje" u sluaju velikih vjetroelektrana, to

meutim nema veeg znaaja ako se takva vjetroelektrana ugradi na nenapuenim
prostorima.

-
1.1 Historija vjetroelektrana
Povijest vjetroelektrana i koritenja energije vjetra see u doba kada su ljudi prvi puta
postavili jedra na brodove i time omoguili daleka putovanja i isto tako odluili svoje
ivote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog obnovljivog izvora energije. Moe se rei da je
na neki nain vjetar bio taj koji je pokrenuo eru istraivanja i omoguio prijenos robe i
dobara u neogranienim koliinama na velike udaljenosti. Dugo vremena nakon
prvih jedara uslijedilo je koritenje energije vjetra za obavljanjemehanikog
rada u mlinovima i za pokretanje vodenih pumpi (posebice u Nizozemskoj, na srednjem
zapadu SAD-a i u zabaenim dijelovima Australije).

7
U modernim vremenima s dolaskom i izumom elektrine energije poinju se upotrebljvati
u svrhu proizvodnje iste, no tek u zadnja dva desetljea zbog sve veeg zagaenja
okolia poinju svoj znaajan uzlet, da bi danas to bio jedan od glavnih izvora energije za
blisku budunost.

1.2 Vjetroelektrane u svijetu

Slika 13.1. Proizvodnja energije od vjetra po regijama svijeta

Njemaka je trenutni lider u proizvodnji elektrine energije iz vjetra sa 8750 MW, a to je

vie od jedne treine ukupnoinstalirane snage vjetrenjaa u svijetu. Toliko instaliranih
vjetrenjaa u Njemakoj rezultat je politike njemake vlade koja poticajnim mjerama
pomae instalaciju novih kapaciteta. Zbog toga u 2001. godini ukupno instalirana snaga
poveala se za 43.7%. U panjolskoj, Danskoj i Italiji takoer raste instalirani kapacitet. Od
sveukupne proizvodnje elektrine energije Danska dobiva 14% od vjetra i dalje ubrzanim
tempom gradi nove kapacitete. Namjera Danske je da takvim pristupom do 2030. godine
50% energetskih potreba kuanstava zadovolji iskoritavanjem energije vjetra. U SAD-u je
trenutno instalirano 6.374 MW vjetrenjaa. Tako mala instalirana snaga u gospodarski
najjaoj zemlji svijeta rezultat je tradicionalnog amerikog oslanjanja na fosilna goriva.

Slika 14.2. Evropsko trite energijom vjetra

1.2.1 Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini

8
Naziv Lokacija Snaga Vjetroagregati
[MW ]
Planirane
VE Relaks Otrc, Posuje 30
VE Trusina Trusina, Nevesinje 51 13
VE Mesihovina Mesihovina, Tomislavgrad 55 22
VE Debelo Brdo Debelo Brdo, Livno 54
VE Orlovaa Orlovaa, Livno 42
VE Baljci Tomislavgrad 48
VE Muevaa Livno 63
VE Ivovik Tomislavgrad 84
VE Derale Bosansko Grahovo 87
VE Podveleje Podveleje, Mostar 48 16
VE Vlai Vlai, Travnik 50
VE Gradina Gradina, Tomislav grad 70 35
Izgraene
VE Motre 1. Visoko 0,3 1
Tabela 15.1.1. Vjetroelektrane u BiH, paniranei i izgraene

1.3 Izbor poloaja vjetroelektrane

Iako je vjetropotencijal najvana stavka za izbor poloaja vjetroelektrane, postoji i niz

drugih stavki koji se moraju zadovoljiti. Izbor poloaja provodi se u dva koraka. Najprije
se odreuju podruja koja su nepogodna za izgradnju zbog sljedeih razloga:

- podruje ima izuzetno mali vjetropotencijal;

- podruje zatieno zbog iznimnih prirodnih ili kulturnih ljepota (park

prirode, arheoloko nalazite);

- podruje namijenjeno za izgradnju stambenih ili gospodarskih objekata;

- podruje vrlo zahtjevnog reljefa s obzirom na mogunost izgradnje.

U drugom koraku provodi se vrednovanje makrolokacije na temelju kriterija kao to su:

- srednja godinja brzina vjetra;

- veliina lokacije, odnosno broj vjetroagregatskih jedinica koje je na tom poloaju

mogue postaviti;

- udaljenost lokacije od prometnica;

- udaljenost lokacije od postojee elektrine mree;

- mogunost odravanja i nadzora nad vjetroelektranom;

9
 - znaajke terena (umovitost, pogodnost za poljodjelstvo i drugo);

- utjecaj na ivotinjski svijet (migracijski putovi ptica selica, zatiena stanita i

drugo)

- poloaj lokacija s obzirom na turistika podruja.

Unutar odabranih makrolokacija izdvajaju se mikrolokacije. Za vredovanje i izbor
najpovoljnije mikrolokacije moe se
primijeniti naelo slino izboru za
makrolokaciju. Nakon izbora mikrolokacije
kree se s mjerenjem karakteristika vjetra
(brzina, smjer i drugo). Na temelju analize
izmjerenih podataka u odreenom
vremensko razdoblju (minimalno 1 godina)
izrauje se studija izvodljivosti u kojoj e se
odrediti veliina i broj vjetroagregata,
odnosno optimalni kapacitet lokacije.
Prema navedenim imbenicima, idealna
vjetroelektrana je ona koja je smjetena na
mjestu koje ima povoljan vjetropotencijal,
nalazi se blizu elektrine mree, ima dobar
cestovni pristup, a njezina gradnja je u
skladu s namjenom prostora i s
uvjetima zatite okolia.

Slika 161 Izbor poloaja vjetroagregata sa

obzirom na tok sturjanja vjetra

1.4 Vrste vjetroelektrana

Vjetroelektane se mogu podijeliti na:

- Kopnene vjetroelektrane;
- Priobalne vjetroelektrane;
- Plutajue vjetroelektrane;
- Visinske vjetroelektrane.

1.4.1 Kopnene vjetroelektane

Kopnene vjetroelektane se grade na vrstom tlu i najei su oblik vjetroelektrana.
Najvee kopnene vjetroelektane u svijetu su:
- Jaisalmer, Indija 1064 MW;
- Roscoe, SAD 781,5 MW;

10
 - Horse Hollow, SAD 735,5 MW;
- Alta, SAD 720 MW itd.
1.4.2 Priobalne vjetroelektrane
Priobalna vjetroelektrana (engl. Offshore wind park) je vrsta vjetroelektrane s vrstim
temeljima koja se gradi na moru (ima planova gradnje i najezerima), uglavnom
u priobalnom podruju, gdje je dubina vode obino manja od 60 metara (udaljenost
od obale do najvie 50 kilometara), za razliku od plutajuih vjetroelektrana, koje se grade
na puini. injenica da voda (a posebice duboka voda) ima manju povrinsku "hrapavost"
od kopna jako utjee na brzine vjetra, koje su mnogo vee na moru. Faktori snage su
mnogo vei kod takvih instalacija. Kod lokacija s produenim pliacima (kao primjerice
u Danskoj), vjetroelektrane je lako sagraditi. Openito govorei, morske
instalacije vjetroagregata su naelno skuplje od kopnenih. To je zbog toga to su
im tornjevi vii kada se urauna dio ispod vode i to je sama izgradnja skuplja.
Proizvedena elektrina energija se do kopna prenosi putem
podmorskog kalova. Odravanje je takoer skuplje, a mora se paziti i na zatitu
od korozije, zbog ega se esto dodaju dodatni premazi i katodna zatita. Takve turbine su
najvee turbine u pogonu i predvia se da e njihova veliina (i insalirana snaga) i dalje
rasti (preko 6 MW). Vjetroelektrane smjetene na moru znaju imati i vie od 100
vjetroagregata.

Slika 173.1 Pribalna vjetroelktrana

1.4.3 Plutajue vjetroelektrane

Plutajua vjetroelektrana ili puinska vjetroelektrana je vrsta vjetroelektrane koja se
postavlja na plutajuu strukturu u dubljem moru, gdje nije mogue postaviti priobalnu
vjetroelektranu. Plutajue vjetroelektrane su sloene i zahtijevaju vee poetne trokove,
ali su nove studije pokazale je da zbog njihovih mogunosti da pristupe
snanijim vjetrovima dalje na moru imaju isplativost primjene. Obino se vie
plutajuih vjetroagregata povezuju zajedno u vjetroelektranu, kako bi se koristio zajedniki
podvodni kabal za prijenos elektrine struje.
11
1.4.4 Visinske vjetroelektrane
Koncept visinskih vjetroelektrana se zasniva na iskoritenju energije vjetra u viim
slojevima atmosfere. One predstavljaju dizajnirani koncept vjetroelektrana koji su na
razliite naine podignuti u visinu bez potpore tornja. Moemo ih podijeliti u dvije
skupine: one za iskoritavanje vjetra na niim visinama te na one koje to mogu na viim
visinama. Tijekom posljednjih 20 godina napravljeno je nekoliko desetaka projekata i
koncepata od kojih se istaknula nekolicina koje imaju anse za realizaciju. Zajedniko im
je to to su predviene za iskoritavanje vjetra na visinama veim nego to to mogu
vjetroelektrane montirane na tlu, mogunost montae na bilo kojoj lokaciji na svijetu te su
u potpunosti ekoloki prihvatljive, budui da ne isputaju staklenike plinove. Visinske
vjetroelektrane na taj nain mogu proizvoditi elektrinu energiju 90% vremena, dok bi one
na zemlji to inile maksimalno 35% vremena. To bi rezultiralo pojeftinjenjem elektrine
energije i zahtjevalo bi manje vjetroelektrana za istu koliinu elektrine energije.

1.5 Energija vjetra

Energija vjetra je u stvari oblik suneve energije. Sunce neravnomjerno zagrijava razliite
dijelove Zemlje i to rezultira razliitim pritiscima zraka, a vjetar nastaje zbog tenje za
izjednaavanjem pritisaka zraka. Postoje dijelovi Zemlje na kojima pue tzv. stalni
(planetarni) vjetrovi i na tim podrujima je iskoritavanje energije vjetra najisplativije.
Dobri poloaji su obale mora i oceana (priobalna vjetroelektrana), te puina mora
(plutajua vjetroelektrana). Puina se istie kao najbolji poloaj zbog stalnosti vjetrova, ali
cijene ugradnje i prijevoza energije usporavaju takva ulaganja.

Kod pretvaranja kinetike energije vjetra u mehaniku energiju

(okretanje osovine generatora) iskoritava se samo razlika brzine vjetra na ulazu i na
izlazu. Albert Betz, njemaki fiziar dao je jo davne 1919. zakon energije vjetra, poznat
kao Betzov zakon. Njegov zakon kae da moemo pretvoriti samo manje od 16/27 ili 59%
kinetike energije vjetra u mehaniku energiju pomou turbine na vjetar. 59% predstavlja
teoretski maksimum, ali u primjeni se moe pretvoriti izmeu 35% i 45% energije vjetra
zbog raznih gubitaka u sistemu.

Energija vjetra je kinetika energija (ovisi o kvadratu brzine vjetra):

1
W = m v2 (1.5 .1)
2

Vjetroturbina dobiva ulaznu snagu pretvaranjem sile vjetra u okretnu silu koja djeluje na
elise rotora. Koliina energije koju vjetar prenosi na rotor ovisi o povrini kruga koji ini
rotor u vrtnji, brzini vjetra, gustoi zraka i aerodinamici lopatica.

Ukupna teorijska energija vjetra:

12
 1 2 1 2 1 3 3
W = mv = V v = A v ; W =0,625 A v (1.5 .2)
2 2 2

Gdje je:

- gustoa zraka (priblino 1,25 kg/m3)

A - povrina rotora vjetroelektrane (volumen V = Av)

v brzina vjetra

Gustoa zraka se poveava se poveanjem vlanosti. Takoer vrijedi da je zrak gui kada
je hladniji nego kad je topliji. Na visokim nadmorskim visinama pritisak zraka je nii, pa je
zrak rjei.

Maksimalna energija vjetroturbine:

Maksimalna energija koja se teorijski moe dobiti zranom turbinom je 16/27 (0.59259)
ukupne energije vjetra. Zrak mora strujati i nakon turbine da napravi mjesta zraku koji
nadolazi. Vjetroturbina iskrivljuje putanju vjetra i prije nego to vjetar doe do elisa rotora.
To znai da ne moe iskoristiti svu energiju iz vjetra.

tmax zrane turbine je 0.65

gmax generatora 0.8

pa za max. energiju vjetroelektrane vrijedi:

16
W= 0,65 0,8 0,625 A v 3 1\* MERGEFORMAT ()
27
3
W =0,193 A v 2\* MERGEFORMAT ()

Podlono promjenama ovisno o brzini vjetra i brzini okretanja lopatica stepen djelovanja
vjetroelektrana oko 31% - kinetike energije vjetra za proizvodnju elektrine energije.

1.5.1 Raspodjela brzine vjetra

Vjetar jako varira i srednja vrijednost brzine za danu lokaciju nam ne moe rei koju
koliinu energije na vjetroagregat moe proizvesti. Ipak, kod predvianja ponaanja vjetra
na odreenom mjestu, drimo se podataka koje su nam dala mjerenja. Dovoljna je i manja
promjena lokacije da bi imali velike promjene u brzini vjetra. Brzinu vjetra mjerimo i
aproksimiramo Rayleigh raspodjelom.
Kako se velika koliina energije dobiva pri veim
brzinama vjetra, dosta nam energije dolazi u kraim
intervalima, odnosno na mahove, kao i vjetar.
Posljedica toga je da vjetroelektrane nemaju
stalnu snagu na izlazu kao sto to imaju npr.
termoelektrane, te postrojenja koja napajaj
Slika 181.1 Raspodjela brzine vjetra vjetroagregati moraju imati osiguranu proizvodnju
13
elektrine energije i iz nekog drugog izvora. Stalnost snage kod vjetroelektrana bi nam
mogao osigurati napredak u tehnologijama koje se bave spremanjem energije tako da
moemo koristiti energiju koju smo dobili za jaeg vjetra onda kada ga nema.

1.5.2 Faktro optereenja

Kako je brzina vjetra promjenjiva, godinja proizvodnja jedne vjetroelektrane nikako nije
zbir umnoaka nazivne snage generatora i broja sati u godini. Odnos stvarno proizvedene i
teorijski najvee mogue proizvedene energije naziva se faktor optereenja. Faktor
optereenja uglavnom iznosi 20 do 40% u najboljim sluajevima.
Za razliku od termoelektrana kod kojih na faktor optereenja najvie utie cijena goriva i
zanemarivo vrijeme za remont, kod vjetroelektrana faktor optereenja ovisi o
nepromjenjivom svojstvu vjetra, njegovoj prisutnosti. to se tie nuklearnih elektrana,
cijena goriva je izuzetno niska tako da faktor optereenja dosee, pa i prelazi 90%.

1.5.3 Nepredvidivost vjetra

Elektrina energija dobivena iz energije vjetra varira iz sata u sat, dnevno i sezonski.
Postoje i godinje varijacije, ali nisu toliko znaajne. S obzirom na to moe se kratkorono
predvidjeti koliina energije koju moemo dobiti. Poput drugih izvora elektrine energije,
energija vjetra mora biti prema odreenom rasporedu potronje. Zbog toga se koriste
metode prognoziranja snage vjetra, ali predvianje iznosa dobijene energije iz vjetra nije
uvijek najpouzdanija metoda.
Proizvodnja i potronja elektrine energije moraju biti podjednake kako bi mrea ostala
jednoliko optereena. Ova varijabilnosti moe predstavljati izazov pri spajanju elektrine
energije proizvedene vjetrom u mreu. Intermitentnost i nepredvidiva priroda vjetra
poveavaju trokove za regulaciju, podiu radnu zalihu, a pri visokoj prodornosti mogla bi
dovesti do poveanja koliine elektrine energije u sustavu to moe prouzroiti probleme
s preoptereenjem. Rjeenje bi bilo skladitenje ili povezivanje mree izmjenine struje
visokonaponskim kablovima izmjenine struje. Energija vjetra moe se zamijeniti drugim
elektranama u razdobljima slabog vjetra. Mree za prijenos energije ve sada se moraju
nositi sa zastojima proizvodnje i dnevnim promjenama elektrine potranje. Sistemi s
velikim kapacitetom za energiju vjetra bi trebali imati vie rezerve (energenati koji rade na
manje od maksimalnog optereenja).
Reverzibilne hidroelektrane ili drugi oblici skladitenja energije u mrei mogu pohraniti
energiju dobivenu za vrijeme jakih vjetrova i pustiti ju kada je to potrebno. Pohranjena
energija poveava ekonomsku vrijednost energije vjetra jer moe zamijeniti velike
trokove proizvodnje tijekom najvee potranje. Potencijalni prihod moe premaiti
trokove i gubitke u pohrani. Troak skladitenja moe dodati 25% na cijenu pohranjene
energije vjetra, ali nije predvieno da se primjenjuje na veliki udio dobivene energije
vjetra. Korisnosti od 75% i visoka cijena izgradnje takvih elektrana nisu problem jer je
cijena za rad tih elektrana niska i mogunost smanjenja bazne potronje moe smanjiti
cijenu goriva i ukupne trokove generiranja elektrine energije.
U nekim regijama, max brzina vjetra ne moe se poklopiti s vrhom potranje elektrine
energije. U dravama kao to su: SAD-e, Kalifornija i Teksas, za vrijeme vruih ljetnih
dana brzine vjetra su niske, a potranja elektrine energije visoka zbog masivnog koritenja
klima ureaja. Neke komunalne tvrtke subvencioniraju kupnju geotermalnih toplinskih
14
pumpi svojim korisnicima, u svrhu smanjenja potronje elektrine energije tokom ljetnih
mjeseci inei koritenje klima ureaja i do 70% uinkovitijim. Druga mogunost je da se
meusobno rairena podruja poveu u tzv. Supermreu visokovoltanih kablovima za
istosmjernu struju.
U Velikoj Britaniji, potranja za elektrinom energijom via je zimi nego ljeti,
proporcionalno brzini vjetra. Solarna energija tei da bude komplementarna energiji vjetra.
Podruja visokog tlaka zraka donose vedro nebo i slabije povrinske vjetrove, dok su dani
s niim tlakom zraka preteito vjetroviti i oblani. To znai da je solarne energije obino
najvie ljeti, dok je energije vjetra najvie zimi, te se tako dobijanje vjetra i suneva
energija meusobno ponitavaju.

Kao i kod drugih izvora i proizvodnja elektrine energije iz vjetroelektrana mora biti
isplanirana, no priroda vjetra to nikako ne omoguava, usprkos pomoi meteorologije.

1.5.4 Uticaj vjetra na okolinu

Vjetroelektrane ne zahtijevaju potronju goriva za kontinuiran rad, nemaju nikakvu emisiju
direktno vezanu uz proizvodnju struje. Vjetroelektrane ne proizvode ugljini
dioksid, sumporov dioksid, ivu, estice, i mnoge druge vrste zagaenja zraka, kao to
stvaraju fosilna goriva. Vjetroelektrane troe resurse samo u proizvodnji i izgradnji.
Tjekom proizvodnje vjetroelektrane, elik, beton, aluminij te drugi materijali, moraju se
proizvesti i transportirati koristei procese koji zahtijevaju mnogo energije. Pri tim
procesima koriste fosilne izvore energije. Proizvoa vjetroelektrana Vestas, tvrdi da se
poetna emisija ugljinog dioksida isplati u roku od otprilike devet mjeseci rada
vjetroelektrana u blizini obale.
Studija iz 2006. zakljuila je da je emisija ugljikovog dioksida CO2 od vjetrovne energije
izmeu 14 do 33 tona po GWh proizvedene energije. Veina emisije CO2 dolazi od
proizvodnje betona za temelje vjetroturbine. Studija Irske nacionalne mree govori da
"Proizvodnja elektrine energije iz vjetra smanjuje potronju fosilnih goriva te time
smanjuje emisiju CO2", uoili su smanjenje u emisiji CO2 u razini od 0,33 do 0,59 tona
CO2 po MWh. Studija UKERC-a o intermitentnosti takoer zakljuuje da vjetrovna
energija moe zamijeniti proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima, smanjujui i
potronju goriva i emisiju ugljinog dioksida.
Ispitivanja pokazuju da vjetroelektrane imaju sve veu podrku medu ljudima. Tako 71%
kuanstva u Europskoj Uniji daje svoju podrku za gradnju vjetroelektrana. Postotak
potpore vjetroelektranama je jo vei kod dijela kuanstva koje u blizini svog ivotnog
prostora ima izgraene vjetroelektrane. Vjetroelektrane su takoer odraz razvoja i brige
neke zemlje za svoj okoli, zrak, zdravlje i hranu, te kao takve stvaraju pozitivnu sliku o
regiji u kojoj se nalaze.

1.5.4.1 Pozitivan uticaj

15
Prilikom rada vjetroenergetskih postrojenja ne dolazi ni do kakvih emisija ispunih plinova
ili krutih estica, niti postoje drugi oblici zagaivanja okolia koji karakteriziraju
konvencionalne energetske objekte i nuklearne elektrane. Instaliranjem vjetroelektrana
umjesto termoelektrana na fosilna goriva, sprjeava se emisija ugljikovog dioksida CO2.
Poznato je da su ugljikov dioksid CO2 i sumporov dioksid SO2 jedni od najveih
zagaivaa naeg planeta koji stvaraju ozonske rupe, staklenike plinove, kisele kie,
zagauju vodu, poveavaju globalno zatopljenje i drugo. Ispod stubova vjetroelektrane
mogu se obavljati poljoprivredni, stoarski i slini radovi kao i ispod visokonaponske
mree. Prednost vjetroelektrana je i u tome to se mogu smjestiti podjednako na
neobradivim povrinama, mor skoj puini ili poljoprivrednom zemljitu, a posebnost to se
prostor izmeu stubova generatora i dalje moe koristiti.

1.5.4.2 Negativan uticaj

Jedan od najveeg problema je buka koju stvaraju vjetroelektrane prilikom
vrtnje propelera i pogonskog mehanizma generatora koji je smjeten u gondoli. Danas
buka, sa sve savrenijim tehnolokim rjeenjima zvune izolacije je smanjena kao problem.
Neki smatraju da visina stupova stvara ruan ugoaj i tako naruava izgled postojeeg
okolia gdje je smjetena sama vjetroelektrana. U mnogim zemljama vjetroelektrane su
turistika atrakcija, te se prema stepenu ureenosti i istoe mogu mjeriti s nacionalnim
parkovima. Samo jednu vjetroelektranu u kotskoj (Vjetroelektrana Scroby Sands)
godinje posjeti preko 35 000 turista, a 90% ispitanih turista koji su posjetili tu kotsku
vjetroelektranu izjavilo je kako su bili veoma zadovoljni izletom. Opasnost za ptice esto
je glavna zamjerka protiv gradnje vjetroelektrana. Meutim, studije procjenjuju da su
vjetroelektrane odgovorne za 0,3 do 0,4 pogibelji ptica po gigawat-satu (GWh) struje, dok
su elektrane na fosilna goriva odgovorne za oko 5,2 pogibelji po GWh.

1.6 Ogranienje izlazne snage i zatita od preoptereenja

Energija koja moe biti preuzeta od vjetra ovisi o brzini vjetra. Poslje dostizanja nominalne
snage, snaga vjetroagregata bi trebala ostati konstantna kod svih brzina vjetra veih od
nominalne brzine zbog toga jer turbina i generator ne mogu podnjeti vie energije. Zbog
toga, vjetroelektrana mora limitirati snagu pomou jedne od dvaju sljedeih metoda:

Metoda smanjenja brzine;

Metoda promjene ugla lopatica rotora.

1.6.1 Metoda smanjena brzine

Metoda smanjenja brzine (engl. stall control) se bazira na efektu stvaranja vrtlonih struja,
a time i smanjuje brzine kod velikih upadnih uglova koji se sami poveavaju pri poveanju
brzine vjetra. Ovaj efekt unitava uzgon na povrini zahvaenoj ovim efektom, te na taj
nain limitira snagu koju vjetar prenosi na lopatice rotora. Kod ovoga naina zatite
16
vjetrogeneratora lopatice rotora se ne pomiu, te ugao pod kojim su postavljene uvijek
ostaje konstantan. Ovakav nain zatite vjetrogeneratora se realizira samom konstrukcijom
rotora, te ne zahtjeva napredne tehnike sisteme za njezin rad. Negativna strana ovakvog
naina zatite vjetrogeneratora je u tome to ne omoguava nikakvo naknadno upravljanje
zbog toga to je ovaj nain zatite iskljuivo pasivan.
Maksimalnu snagu novodizajniranog rotora nije lako procijeniti zbog kompliciranog
matematikog prorauna strujanja fluida. Nakon dosizanja maksimalne snage, izlazna
snaga generatora zatienog ovom metodom opada. Ovako zatieni sistemi moraju imati
jo dodatne aerodinamike konice koje pomau vjetrogeneratorima s ovakvim nainom
zatite da preive oluje.

1.6.2 Metoda promijene ugla lopatica rotora

Metoda promjene ugla lopatica rotora (engl. pitch control) se zasniva na zatiti svojih
vjetroagregata pomou promjenjivog ugla lopatica rotora, iako je ovu metodu zatite
tehniki puno tee izvesti. Budui da je ova metoda zatite aktivna metoda, ona se moe
prilagoditi razliitim slovima. Zatita metodom promjene ugla lopatica rotora automatski
prilagoava ugao lopatica rotora, a samim time i upadni ugao, smanjujui ga ili
poveavajui, ovisno o potrebama. Lopatice rotora se okreu u vjetar prilikom veih brzina
vjetra, smanjujui upadni ugao i tako se aktivno smanjuje ulazna snaga na lopaticama
rotora. Izrada ovako zatienih i kontroliranih vjetroagregata je sloenija, zato jer lopatice
rotora moraju biti pomino uvrene na vrh osovine, i mora postojati jo dodatni motor
koji bi upravljao nagibom lopatica. Manji sistemi uobiajeno koriste mehaniki kontroliran
mehanizam promjene ugla lopatica rotora oslanjajui se nacentrifugalnu silu. Ako je
vjetrogenerator kompletno iskljuen zbog zatite od oluje i ako ima mogunost zakretanja
ugla lopatica rotora, mogu mu se lopatice rotora okrenuti u poloaj pera (najmanja mogua
silueta koja stoji na putu vjetra), te se tako smanjuje njegov otpor vjetru i mogunost
oteenja.
Sistem za praenje vjetra (engl. yawing) moe se svrstati u sisteme za poveanje
iskoristivosti vjetrogeneratora i sisteme za zatitu vjetroagregata s vodoravnom osi. Ovaj
sistem radi na principu vodoravnog zakretanja vjetrogeneratora. Vjetroagregati s
vodoravnom osom, za razliku od vjetroagregata s okomitom osom, moraju uvijek svojom
orijentacijom pratiti smjer vjetra. Orijentacija lopatica rotora uvijek mora biti tako
namjetena da su lopatice rotora okrenute prema vjetru pod optimalnim uglom. Ovo moe
biti problem za vjetrogeneratore s promijenjivim uglom lopatica rotora ako su postavljene
na mjestu gdje dolazi do vrlo brze promjene smjera vjetra zbog toga to moe doi do
velikih promjena u snazi o emu se mora voditi rauna prilikom vodoravnog zakretanja
vjetroagregata i prema tome se korigovati brzina rotora.
Za zakretanje vjetroagregata u vodoravnom smjeru cijelo kuite vjetrogeneratora s
rotorom, prijenosom i generatorom mora biti pomino postavljeno na vrhu stuba. Sistem za
mjerenje vjetra smjeten na kuitu mjeri i izraunava brzinu i smjer vjetra i prema tim
podatcima upravljaki sistem odluuje kada, za koliko i u kojem smijeru zaokrenuti kuite
i rotor vjetrogeneratora. Kada kuite i rotor dou u optimalni poloaj pokree se

17
vodoravna konica koja dri
vjetrogenerator u tom poloaju. U
stvarnosti postoji uvijek malo odstupanje od
smjera vjetra i optimalnog poloaja rotora.
To odstupanje uobiajno iznosi oko 5%.
Slika 193.1 Dijelovanje sila na lopatice

1.7 Dijelovi vjetroelektrane

Svaka vjetroelektrana sastoji se od sljedeih dijelova:

- Vjetroagragat (jednog ili vie);

- Transformator;
- Kontrolna soba;
- Energetska mrea.

1.7.1 Vjetroagregat
Vjetroagregat je, kako je ve navedeno, rotirajui stroj koji pretvara kinetiku
energiju vjetra prvo u mehaniku, a zatim preko elektrinih generatora u elektrinu
energiju. Pri tome se rotor vjetroturbine i rotor elektrinog
generatora nalaze na istom vratilu. Vjetroagregati
koriste energiju vjetra, koja se ubraja u obnovljive izvore
energije.

Dijelovi vjetroagregata su:

1. Temelji;
2. Prikljuak na elektroenergetski sistem;
3. Stub;
4. Ljestve za pristup;
5. Zakretnik;
6. Kuite stroja;
7. Elektrini generator;
8. Anemometar;
9. Koioni sistem;
Slika 201.1 Dijelovi vjetroagregata
10. Prijenosnik snage;
11. Lopatice rotora;
12. Sistem zakretanja lopatica;
13. Glavina rotora.

Postoji itav niz podjela vjetroagregata, pa ih tako u ovisnosti prema nekim

konstrukcijskim i radnim znaajkama razvrstavamo po:

- poloaju osa turbinskog kola: vjetroagregati s vodoravnom osi i okomitom osi;

18
 - omjeru brzine najudaljenije toke rotora i brzine vjetra: brzohodne i sporohodne;

- broju lopatica: vielopatine, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom;

- veliini zakretnog momenta: visokomomentne i niskomomentne;

- nainu pokretanja: samokretne i nesamokretne;

- uinkovitosti pretvaranja energije vjetra u zakretni moment: nisko i visoko

uinkovite;

- nainu okretanja rotora prema brzini vjetra: promjenjive i nepromjenjive.

-
1.7.1.1 Vjetroagregati sa okomitom (vertikalnom) osom rotacije

Vjetroagregati s okomitom osi su najstariji sistemi za iskoritavanje energije vjetra. Danas

takoer postoje koncepti modernih vjetroagregata koji imaju okomit poloaj osa.
Negativna strana ove vrste vjetroagregata je manja iskoristivost od vjetroagregata u odnosu
na one sa vodoravnom osom, a pozitivne strane su:

- vjetroagregat nema usmjerenja, ne mora biti usmjerena prema vjetru, pa ne trebaju

dodatni ureaji za praenje vjetra i okretanje vjetroturbine;

- potreban je slabiji vjetar za njihov rad;

- ureaji za kontrolu vjetroagregata i pretvorbu energije mogu biti smjeteni na razini

zemlje zbog okomite osi rotora;

- jednostavnija struktura to olakava i samo postavljanje.

Vrste vjetroagregata s okoitom osom su:

- Savoniusov rotor,

- Darrieusov rotor,

- H rotor,

- Vjetrenjaa s rotirajuim jedrima, itd.

19
 Slika 211.1.1 Vrste vjetroagregata sa okomitom osom

Savoniusov rotor radi na principu otpornog djelovanja koji kombinira s potiskom. Sastoji
se od dvaju polucilindrinih lopatica koje su otvorene na suprotnim stranama. Blizu osi,
lopatice se preklapaju tako da preusmjereni vjetar moe strujati iz jedne lopatice u drugu.
Ova vrsta rotora ima veu iskoristivost od rotora baziranih samo na otpornom djelovanju,
ali manju od rotora primarno baziranih na potisku. Ovaj tip rotora ima prednost koja se
bazira na tome da se mogu poeti vrtjeti na malim brzinama vjetra, dok im je loa strana u
tome to je potrebno puno materijala za njihovu izradu.

Darrieusov rotor je 1929. konstruirao Francuz Georges Darrieus. Ova vrsta rotora se
sastoji od dvije ili tri lopatice koje imaju oblik parabole. Profil rotorskih lopatica oblikom
odgovara radu na principu potiska. Iskoristivost ovih rotora je puno vea od iskoristivosti
Savonius-ovih rotora. Glavni nedostatak Darrieus-ovog rotora je u tome to ne moe sam
zapoeti rotaciju te zbog toga uvijek zahtjeva pomoni ureaj za pokretanje.
Daljnjim razvojem Darrieusovog rotora razvijen je H rotor ili H Darrieus-ov rotor. Ovaj
rotor se jo naziva i Heidelberg rotor po tvrtki Heidelberg Motor. Generator s
permanentnim magnetom je integriran u samu strukturu rotora i ne zahtjeva sistem
prijenosa.

20
1.7.1.2 Vjetroagregati s vodoravnom (horizontalnom) osom

Vjetroagregati s vodoravnom osi su danas najzastupljeniji tip vjetroturbina. Vjetroagregati

su doli do vrlo visokog stepena tehnike razvijenosti i doseu snage od
nekolikomegawata, dok su vjetroagregati u 1980-tim godinama bili u rangu snage ispod
100 kW.

Slika 221.2.1 Vjetroagregat sa vodoravnom osom rotacije

1.7.2 Elektrini generatori

Turbinski dio vjetrenjae s rotorom, konicama i prijenosnikom snage predstavlja vaan
dio cjelokupnog sustava, ija je osnovna funkcija pogon generatora. Za pravilan i siguran
rad vjetroagregata,generator mora ispunjavati odreene zahtjeve kao to su:

- visok stepen iskoristivosti u irokom krugu optereenja i brzine okretanja;

- izdrljivost rotora na poveanim brojevima okretaja u sluaju otkazivanja svih

zatitnih sistema;

- izdrljivost, odnosno postojanost konstrukcija na

visokim dinamikim optereenjima prilikom kratkih spojeva, te pri ukljuivanju i
iskljuivanju generatora;

- uleitenje generatora na nain da osiguraju dugotrajnost.

Uzimajui u obzir nepogodne i promjenjive uvijete rada (poveane vlanosti, slanosti,
zatim otpornost na krute estice, povienu temperaturu i dr.) pred generatore se takoer
postavlja zahtjev pouzdanosti sa to je mogue manje odravanja.

21
 Slika 232.1 Vjetroagregat

Razni su kriteriji prema kojima se moe izvriti podjela generatora. Tako se prema nainu
rada generatori mogu podijeliti na generatore za:

- paralelni rad s postojeom distributivnom mreom;

- samostalni rad;

- spregnuti rad s drugim izvorima.

Prema vrsti elektrine struje koju generatori generiraju, generatori mogu biti:

- generatori istosmjerne struje (generatori istosmjerne struje se zbog problema s

pouzdanosti rijetko primjenjuju);

- generatori izmjenine struje.

Prema nainu okretanja generatori mogu biti:

- generatori s promjenjivom brzinom okretanja i

- generatori s nepromjenjivom brzinom okretanja.

Takoer postoji podjela prema veliini tj. snazi.
Generatori s promjenjivom brzinom okretanja su:

- sinhroni ili asinhroni generator s pretvaraem u glavnom strujnom krugu;

- asinhroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem;

22
 - asinhroni generator s nadsinhronom ili podsinhronom pretvarakom kaskadom.

Generatori s nepromjenjivom brzinom okretanja su:

- vjetroturbina s asinhronim generatorom. Asinhroni generatori se najee

prikljuuju na krute elektrine mree. Krutu mreu karakterizira velika naponska i
frekvencijska stabilnost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija
konstrukcija, iako s druge strane moraju imati kompenzacijski ureaj (uglavnom
uklopive kondenzatorske baterije) i prikljuni ureaj kako bi se omoguilo poetnu
sinkronizaciju s mreom;

- vjetroturbina sa sinkronim generatorom. Upotrebljevaju se za spajanje na ne tako

krute elektrine mree, npr. kod spajanja na otoni elektrini sustav. Ovdje su
potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji e odravati napon i frekvenciju.
Ovakvi generatori ne mogu se pronai u komercijalnim izvedbama sa stalnom
brzinom u pogonu na krutu mreu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga veih od 500
kW naroito je izraena potreba za ukljuivanjem sustava za regulaciju ugla
zakretanja elise propelera, to inae nije sluaj, pa tako da se spomenuti sustav ne
izvodi u svim jedinicama.

-
2. Monitoring vjetroelektrana
Monitoring je engleska rije koja znai praenje, kontrolisanje, mjerenje i te pojmove
emo sretati u nastavku. Potreba za monitoring je viestruka, jer nam on omoguava da
uvidimo stanje sistema, odkrijemo kvar, predvidimo koliinu energije koju emo
proizvesti, uticaj na okoli i dr.

2.1 Monitoring brzine vjetra

Poznavanje brzine i statistike vjetra ima osnovnu vanost za ocjenu mogunosti
iskoritavanja vjetra u energetske svrhe. Brzina vjetra se poveava sa visinom iznad tla.
Ukoliko vidimo da imamo velike, olujne, brzine onda pristupamo jednoj od metoda zatite
od preoptereenja navedenih u polavlju 1.6. Brzinu vjetra moemo raunati pomeu
SODAR-a i LIDAR-a.

SODAR (engl. Sonic Detection And Ranging) radi na

principu Dopplerovog efekta. SODAR omoguava mjerenje
sve tri komponente vjetra do visine do 200m sa visinskom
rezolucijom od 5 do 10 metara. Njegovo koritenje je od
velike koristi prilikom odreivanja vertikalnog profila vjetra i
procjene vjetropotencijala pogotovo na kompleksnim
terenima. Koristi se u kombinaciji sa mjernom opremom na
23
stubu u blizini. To je iz razloga to je esto broj nedostajuih podataka kod SODAR-a i
do15%. Zavisno od temperaturnog polja broj nedostajuih podataka brzo raste sa visinom,
to je naroito izraeno kod brzina veih od 15m/s. Kao nedostaci se jo mogu izdvojiti i
velika potronja Slika 2.1.1 SODAR

energije kao i oteenje prilikom transporta. SODAR takoer moe da proizvodi zvukove
koji nekada mogu da imaju negativan utjecaj na okolinu.

LIDAR (engl. Light Detection And

Ranging) radi na principu slinom
SODAR-u, sa razlikom to koristi
svjetlosne zrake. Veoma je pogodan
za odreivanje vertikalnog profila
vjetra, pogotovo na sloenim
konfiguracijama do visine 150m sa
velikom tanou. Njegova osnovna
prednost je velika preciznost,
. Slika 2.1.2 LIDAR dostupnost podataka, lagan transport
i instalacija, ne troi puno energije kao i to da nema neeljenih utjecaja na okolinu.
Nedostaci su mu to ne registruje vjetrove ispod 2 m/s, veoma je sporo downloadovanje
podataka i visoka cijena.

2.2 Metereoloki monitoring.

Meteorologija ima veliki znaaj u praenju i planiranju
rada vjetroelektrane. Sa metereologijom moe u
naprijed nekoliko dana, sedmica, pa ak i mjeseci
procijeniti dobijanje elektrine energije i pripremiti na
elektro energetski sistem, u smislu zatte od
preoptereenja sistema. Ova metoda praenja govori
nam dali e doi do velikih oluja, koje dovode do
preoptereenja vjetroagregata, tako da Slika 2.2.1
Meteroloko praenje se moe pistupiti mjerama zatite od preoptereenja. Takoe nam
omoguava planiranje radova na odravanju vjetroelektrane, odnosno vjetroagregata.

2.3 Monitoring u svrhu odkrivanja kvara na vjetroagregatu

Kao u svim tehnikim industrijama, odravanje vjetroelektrane se moe svrstati u tri vee
grupe (s cijenama odravanja u dolarima po instaliranoj snazi izraenoj u kilovatima u
jednoj godini):

- korekcijsko odravanje (rad do kvara) 23 $/kW/god

- preventivno odravanje (na osnovu vremena) 17 $/kW/god

- prediktivno odravanje (na osnovu stanja sustava) 12 $/kW/god

24
Slika 2.3.1 Usporedba korektivnogi preventivnog odravanja Slika 2.3.2 Odravanje sa obzirom na
Cijenu i traenje optimuma

Praenje stanja sistema je postupak u kojem se prati jedan ili vie parametara i trend
tokom vremena. Ti parametri moraju imati direktan odnos sa stanjem promatrane
opreme. Na temelju nekih graninih vrijednosti, utvrenih analizom ili iskustvom,
oprema e biti popravljena ili zamijenjena prije bilo kakvog stvarnog kvara. Najgori
kvarovi u sistemima vjetroelektrana su oni koji su povezani s pokretnim dijelovima
elektrane. Kvarovi na tim dijelovima najee uzrokuju i probleme pri radu ostalih
komponenti sistema. Upravo iz tog razloga najei oblik odravanja praenjem sistema
je mjerenje vibracija pokretnih dijelova. Pod pokretne dijelove vjetroelektrane
podrazumijeva se mehaniki pogon, odnosno glavna osovina, prijenosnik, spojnik s
generatorom i sam generator. Promatranjem amplituda vibracija, odnosno njihovih
promjena, kod irokog spektra frekvencija, a i pojedinih frekvencija, iskusni analitiar
moe odrediti to se dogaa s elektranom. Za dodatne izvore podataka koriste se
tehnologije za ispitivanje nivoa estica u uzorku ulja te termografsko mjerenje
temperature.

Posljednji napredak tehnologije vezane za vjetroelektrane ukljuuju mjerenja naprezanja

ugraena u strukturalne elemente kao to su lopatice i stup, to omoguuje promatranje
promjena u strukturalnim dinamikim odzivima. U posljednje vrijeme proizvoai
vjetroelektrana i opreme za vjetroelektrane ugrauju sisteme za praenje parametara koji
se koriste za odravanje posmatranjem stanja sistema te ih povezuju sa SCADA-om i
omoguavaju online praenje. Sistemi za online praenje omoguuje stalno praenje nad
leajevima i prijenosnikom ime se troenja i oteenja detektiraju i lokaliziraju vrlo
brzo. Uz kombinaciju s ugraenim sistemom praenja od strane proizvoaa
vjetroelektrane, ovakav sistem slui kao osnova za dugorono upravljanje odravanjem. S
profesionalnim analiziranjem podataka i procjenom sistema, odravanje se moe planirati
prema vjetrovitosti i zastojima, kao rezultat se ostvaruje smanjeno troenje dijelova,
cijena odravanja se takoer smanjuje te se postie optimalna dostupnost sistema.

25
 Slika 2.3.3 SCADA sistem za praenje vjetroagregata

Proces kojim sistem za posmatranje stanja pretvara fizikalna mjerenja u preporuku za

djelovanje se razlikuje od proizvoaa do proizvoaa, postoji est optih stepeni
procesa koje sistem slijedi, a to su:

- Prikupljanje podataka pretvaranje fizikalnih veliina u analogna

mjerenja koja se naknadno pretvaraju u digitalni format.

- Obrada podataka pretvaranje digitaliziranih mjerenja u indikatore koji

neto znae za zdravlje promatranog elementa.

- Detekcija klasifikacija stanja indikatora kao normalno ili poremeaj.

- Dijagnoza potvrivanje kvara i traenje njegove lokacije i ozbiljnosti.

- Prognoza procjena koliko e pokvareni element izdrati prije nego

ga treba zamijenit.

- Preporuka.

Ovakav sistem praenja se koristi zbog prednosti koje omoguuje:

- Poveava se raspoloivost vjetroelektrana jer su neplanirana

gaenja izbjegnuta.

- Vea kontrola vremena za servisiranje i popravke. Predvianje kvarova

omoguuje planiranje odravateljskih aktivnosti i naruivanje rezervnih dijelova.
Takoer se odravanje moe isplanirati za vrijeme malih vjetrova.

26
 - Smanjuje se cijena odravanja jer su izbjegnuti veliki kvarovi (uteda u
dijelovima,vremenu popravka i radnoj snazi ).
- Dijagnoze su podrane prikupljenim podacima. U nekim sluajevima mogue
je dijagnosticirati kvar samo analiziranjem podataka.

- Osiguravajue kue nude povlatene mogunosti osiguranja gdje se koristi

ova vrsta odravanja.

2.3.1. Analiza rezutata dobijenih monitoringom stanja sistema

Kod analize podataka dobivenih posmatranjem stanja sistema treba voditi rauna da
nisu svi podaci jednako relevantni, nego postoji tzv. prioritet rizika. Prioritet rizika
se odreuje na temelju vremena zastoja u sluaju kvara i vjerojatnosti da e kvar
nastupiti unato predvianjima podataka. Svaki element ima razliit vijek trajanja
nakon predvianja kvara, odnosno, ako podaci pokau za dva elementa da postoji
troenje, nee oba elementa istovremeno otkazati. Stoga se s provodi analiza
odravanja, odreuje se koje elemente prvo sanirati. Tablica 2.3.1.1. prikazuje
elemente elektrane s obzirom na vrijeme zastoja, vjerojatnost kvarova i prioritet rizika.

Uticaj (vrijeme Vjerovatnost

Dijelovi Rizik zastoja) (kvarova po
vjetroelektrane godini) Prioritet rizika
Kvar potrebna Vrlo velik Umjerena
Lopatice elise zamjena (> 120h) (> 0.1) Visok
Vrlo mali Vrlo mala
Zrana konica Kvar (< 30h) (< 0.05) Nizak

Mehanika Kvar Vrlo mali Umjerena Nizak

konica (< 30h) (> 0.1)
Glavna osovina / Velik Mala
leajevi Kvar (> 60h) (>0.05) Umjeren
Vrlo velik Umjerena
Prijenosnik Kvar (> 120h) (> 0.1) Visok
Vrlo velik Umjerena
Generator Kvar (> 120h) (> 0.1) Visok
Mali Umjerena
Zakretni sistem Kvar (< 30h) (> 0.1) Nizak
Elektronska Mali Velika
kontrola Kvar (< 30h) (> 0.4) Umjeren
Vrlo mali Umjerena
Hidraulika Kvar (< 30h) (> 0.1) Nizak
Elektroenergetski Vrlo velik Vrlo velika
sisitem Kvar (> 120h) (> 0.5) Vrlo visok

27
 Sistem kontrole Vrlo mali Umjerena
nagiba Kvar (< 30h) (> 0.1) Nizak
Tabela 2.3.1.1 Klasifikacija kvarova

2.3.1.1. Analiza vibracija

Analiza vibracija je najrairenija, dobro poznata, tehnologija za rotirajue elemente
praene sistema odravanja. Takoer je i najuinkovitija metoda za rano otkrivanje i
predvianje kvarova u mehanikoj opremi. Senzori se odabiru tako da se uzima u obzir
frekvencijski raspon i radni uvjeti. Koriste se senzori poloaja, brzine,
akcelerometri, senzori emisije spektralne energije. Koristi se brza Fourierova
transformacija za pretvanje signala iz vremenske domene u frekvencijsku. Budui da je
rije o tehnologiji za praenje podsistema vjetroelektrane, koristi se na odreenim
elementima i njihovim sistemima elektrane, kao to su osovine, leajevi, prijenosnici i
lopatice. Ova tehnologija je podlona anomalijama i krivim informacijama zbog utjecaja
okolnih vjetroagregataa u vjetroelektrani stoga je razvijen algoritam za automatsku
provjeru signala vibracija u distribuiranom sistemu praenja vjetroparka. Tehnologije za
analizu vibracija se vrlo lako implementiraju u postojee sisteme i opremu, a pruaju
mogunosti lakog otkrivanja pokvarenih komponenti.

Slika 2.3.1.1.1 Analiza vibracija rotirajuih elemenata

2.3.1.2 Analiza ulja

Analiza estica u ulju pokazala se odriva u sistemima praenja sistema za ranu
detekciju kvarova i praenja stanja u leajevima i zupanicima u prijenosniku
vjetroelektrane. 80% problema u prijenosniku moe se pripisati leajevima koji
postupno vode oteenju zupanika. Najee se ulje pumpa kroz elemente u
zatvorenom sustavu, estice od oteenih zupanika i leajeva se zadravaju u filteru.
Koliina krhotina i vrsta metala pokazuju stanje pojedine komponente sistema. Analiza
ulja ima tri glavne svrhe: praenje podmazivanja, praenje kvalitete ulja i uvanje
komponenti sistema. U procesu analize ulja postoje est testova koji se openito koriste:

- Analiza viskoznosti;

- Analiza oksidacija;

28
 - Analiza koliine vode ili kiselina;

- Analiza koliine estica;

- Analiza troenja elemenata;

- Temperatura ulja.

Analiza ulja se provodi na dva naina: za vrijeme rada vjetroelektrane provodi se

kontinuirano praenje u realnom vremenu, a u vrijeme zastoja provodi se analiza uzorka
ulja. Iako je analiza ulja jedina metoda za odreivanje krhotina u prijenosniku ta
metoda ima dva ogranienja. Prva je visoka cijena praenja za vrijeme rada, a druga je
nemogunost praenja kvarova izvan prijenosnika.

2.3.1.3 Ultrazvuna metoda

Ultrazvune metode se intezivno koriste za strukturale provjere stubova i lopatica
vjetroelektrane. Koriste se tri razliite metode: metoda odjeka (eng. puls-echo), metoda
prozvuavanja ili transmisije (eng.
through transmission), metoda
rezonancije (eng. pitch- catch). Za
ugraivanje ovakve vrste praenja treba
provesti mjerenja sljedeih veliina:
vrijeme kanjenja, duine, frekvencije,
faznog ugla, amplitude, akustine
impedancije i ugla refleksije vala.
Ultrazvuno ispitivanje omoguuje
odreivanje lokacije i prirode kvara i ne
ovisi o temperaturi i vlanosti zraka to
je velika prednost. Slika 2.3.1.3.1 Ultrazvuno mjerenj

2.3.1.4 Termoviziska mjerenja

Termovizijska mjerenja pruaju velike mogunosti za
dijagnostiku i aplikacije za praenje u razliitim
opremama i mainama, npr. leajevi, prijenosnik,
pogon, generator itd. Infracrvena termografija je
prepoznata kao jedna od najraznolikijih i efektivniji
alata za odravanje praenjem sistema u
vjetroelektranama. Ova tehnologija se zasniva na
pretpostavci da svi radni dijelovi elektrane emitiraju
toplinu, ako komponenta ne radi kako treba, njena
temperatura poraste iznad nominalnih vrijednosti.
Kao pobuda se koriste izvori infracrvenog zraenja i
infracrvene kamere visoke rezolucije, a rezultati se u
veini sluajeva predstavljaju grafiki. Ova

29
 tehnologija se danas koristi za periodine rune preglede, a vrlo slabo u kontinuiranim
praenjima jer se temperatura polako poveava i ne moe se koristiti Slika 2.3.1.4.1
Termovizisko mjerenje u svrhe predvianja stanja. Aktivna termovizija pripada ne
destruktivnim metodama ispitivanja materijala.

2.3.1.5 Praenje temperature

Praenje temperature pojedinih komponenti sistema je vrlo esta metoda praenja stanja
sistema. Kod vjetroelektrana, najee se prati temperatura leajeva, ulja, namota
generatora, itd. Na osnovu temperature kvarovi se mogu relativno lako otkriti, jer svaki
element ima ogranienja temperature, odnosno temperaturno podruje u kojem je
dozvoljen rad. Ali, kao to je navedeno kod termografskih mjerenja, temperatura raste
postupno i sporo, to esto nije prihvatljivo za brzo odreivanje kvarova. Takoer okolni
elementi mogu uticati na temperaturu posmatranog elementa to umanjuje kvalitetu ove
vrste praenja, odnosno nije pametno koristiti praenje temperature kao primarni izvor
informacija za odravanje sistema

3.0 Prikljuak na elektroenergetski sistem

S obzirom na prikljuak na elektroenergetski sistem vjetroelektrane mogu biti:

- vjetroelektrane direktno prikljuene na mreu i u izvedbi sa stalnom brzinom obrtanja
- vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomino promjenjivom brzinom obrtanja

Vjetroelektrane direktno prikljuene na mreu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje, mogu

imati:
- asinhroni generator
- sinhroni generator

Slika 3.1 - Asinhroni generator sa konstantnom brzinom vrtnje

Asinhroni generatori se najee koriste kada je vjetroelektrana prikljuena na krutu

mreu. Krutu mreu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost. Osnovna
prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge strane moraju imati
kompenzacijski ureaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije) i prikljuni ureaj
kako bi se omoguilo poetnu sinhronizaciju s mreom.
30
 Sinhroni generatori se najee primjenjuju za pretpostavljene uslova otonog
(samostalnog) pogona. Ovdje su potrebni uzbudni sistem i regulator brzine, koji e
odravati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori ne mogu se pronai u komercijalnim
izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mreu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga
veih od 500 kW naroito je izraena potreba za ukljuivanjem sistema za regulaciju ugla
okretanja lopatica, to inae nije sluaj, tako da se spomenuti sistem ne izvodi u svim
jedinicama.

Slika 3.2 - Sinhroni generator sa promjenjivom brzinom vrtnje

Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomino promjenjivom brzinom vrtnje

mogu imati:

-sinhroni ili asinhroni generator s pretvaraem u glavnom strujnom krugu

-asinhroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem
-asinhroni generator s nadsinhronom ili podsinhronom pretvarakom kaskadom

Svaki od navedenih sistema moe, ali i ne mora, imati sistem za regulaciju ugla okretanja
lopatica.
U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom okretanja, koje
karakterizira jednostavnost i jeftinoa, vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom
okretanja pruaju mogunost vee proizvodnje elektrine energije, manjih mehanikih
naprezanja mehanikih dijelova i ravnomjernije proizvodnje, manje ovisne o promjenama
vjetra i njihanjima sistema.

Vjetroelektrane s vjetroturbinama iji je raspon nazivnih snaga izmeu 50 kW i

1500 kW, najee su izvedene s asinkronim generatorom izravno prikljuenim na mreu,
dok je prikljuak sinkronog generatora na mreu koriten kod nekih malih vjetroelektrana,
koje su uglavnom u samostojeim sistemima.

31
4. ZAKLJUAK
Vjetroelektrane su izvor energije budunosti. Razvijenije zemlje svijeta su shvatile njihov
znaaj i tee ka poveaju postotka elektrine energije dobijene energijom vjetra, a
smanjenju postotak energije dobije fosilnim gorivima.
Monitoring, praenje vjetroelektrana je vrlo vana stavka pri radu jedne vjetroelektrane,
stoga se toj oblasti pristupa sa velikom ozbiljnoi. Svaka vjetroelektrana ima kontrolnu
sobu sa smjenskim inenjerima, koji vrte nepresta nadzor nad komponentama
vjetroelektrane. Time smanjujemo mogunos nepredvienog kvara vjetroagrefata i zatitu
od preoptereenja. Zahvaljui razvoju tenologije sav monitoring se moe obaviti iz jedne
prostorije.
Prikljuak na elektroenergetski sistem je vrlo vana stavka pri konstruisanju vjetroelektra.
Izbor pravog tip prikljuka moe osigurati stabilnu elektroenergetsku mreu.

32
LITERATURA
1. https://hr.wikipedia.org
2. http://powerlab.fsb.hr/
3. ''Odravanje vjetroelektrana na temelju promatranja stanja sustava''-
Stanislav Vezmar, Danijel Topi i Lajos Jozsa
4. http://www.cin.ba

33