UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
ENERGETSKA ELEKTROTEHNIKA

ANALIZA EES I

SEMINARSKI RAD

VJETROELEKTRANE

Semir Pandi Tarik Rahmanovi

Mirza Muli Ajla Makul

Dino Harai Lejla Imamovi

Dino Bonjakovi Muamer Mehmedovi

Almir Toki Emir ehi

Armin izmi Mario Pilji

Begi Irma

DECEMBAR, 2012.
1. Uvod
1.1 Vanost upotrebe obnovljivih izvora energije
1.2 Poeci razvoja vjetroelektrane
1.3 Davna istorija
1.4 Moderna industrija vjetra
2. Uopteno o potencijalu vjetra i prikljuenju VE na mreu
2.1 Brzina vjetra
2.2 Snaga vjetra
2.3 Energija vjetra
2.4 Kriteriji izbora mjesta rada vjetroelektrane i uvjeti prikljuenja na mreu
2.5 Tehniki i opti uvjeti prikljuenja
3. Osnovni dijelovi vjetroelektrane
3.1 Lopatice, rotor
3.2 Konica, prijenosnik snage
3.3 Generator
3.3.1 Upravljaki i nadzorni sistem
3.3.2 Oprema za zakretanje
3.3.3 Gondola i stup
3.4 Princip rada vjetroelektrane
4. Konstrukcijski oblici vjetroturbina
4.1 Podjela vjetroturbina
4.1.1 Vjetroturbine sa horizontalnom osi vrtnje
4.1.1.1 Vjetroturbine s dvije lopatice
4.1.1.2 Vjetroturbine s jednom lopaticom
4.1.1.3 Vjetroturbine s vie lopatica
4.1.2 Vjetroturbine sa vertikalnom osi vrtnje
4.1.3 Darrieusova vjetroturbina
4.1.4 Cikloturbine
5. Tok projektovanja vjetroenergetskog sistema na mreu
5.1 Ciljevi projektovanja vjetroenergetskog sistema
5.2 Programiranje vjetroenergetskog sistema
5.3 Prikljuak vjetroelektrane na mreu
5.3.1 Prikljuak vjetroelektrane na distributivnu mreu
5.3.2 Uticaj vjetroelektrane na elektroenergetski sistem
5.4 Mrena pravila za vjetroelektrane
5.5 Oprema za prikljuak na mreu
5.6 Uzemljenje vjetroelektrana

2
6. Generatori za vjetroagregate
6.1 Historijski razvoj vjetroagregata
6.2 Osnovne relacije u vezi sa snagom vjetra
6.3 Fiksna brzina vjetrenih turbina
6.4 Promjenjljiva brzina vrtnje vjetrenih turbina
6.5 Elektrini generatori
6.5.1 Generatori s promjenjljivom brzinom okretanja
6.5.2 Generatori s nepromjenjljivom brzinom okretanja
6.6 Izvedbe generatora za vjetroagregate
6.6.1 Asinhroni generator
6.6.1.1 Kavezni asinhroni generator (SCIG)
6.6.1.2 Asinhroni klizno-kolutni rotor (WRIG)
6.6.2 Sinhroni generator
6.6.2.1 Sinhroni generator sa klizno-kolutnim rotorom (WRSG)
6.6.2.2 Sinhroni generator sa stalnim magnetima (PMSG)
6.7 Konstantna brzina vrtnje i asinhroni kavezni generator
6.8 Turbina promjenjljive brzine vrtnje sa sinhronim ili dvostruko napajanim
asinhronim generatorom
6.9 Turbina promjenjljive brzine vrtnje i sinhroni generator
6.10 Generator sa trajnim magnetima
6.11 Generatori sa supervodljivim (HTS) materijalima za vjetroagregate (novi trend)
7. Aerodinamika i mehanika naela voenja i zatite
7.1 Podeavanje poloaja kola spram smjera vjetra
7.2 Sistem zatite od pobjega
8. Sistem upravljanja i nadzora vjetroelektrane
8.1 Zadatak upravljanja i nadzora vjetroelektrane
8.2 Osnovno upravljanje vjetroelektrana
8.3 Upravljanje radi optimiranja prenesene snage
8.4 Sigurnosni nadzor vjetroelektrane
8.4.1 Zatita od pobjega
8.4.2 Detektor vibracija
8.4.3 Runo zaustavljanje
8.5 Radni nadzor vjetroelektrane
8.6 Biljeenje izmjerenih podataka
8.7 Primjer ostvarenja zadaa upravljanja i nadzora vjetroelektrane
9. Voenje vjetroelektrane pri radu na mrei
9.1 Provedbe zadaa voenja vjetroelektrane

3
10.Voenje vjetroelektrane pri autonomnom radu
11.Ekonomija vjetroelektrana
11.1 Vjetroelektrane u slubi razvoja
11.2 Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini
12.Rua vjetrova u Bosni i Hercegovini
12.1 Trenutna situacija u svijetu i regionu sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu
12.2 Koritenje energije vjetra u Bosni i Hercegovini
12.2.1 Uvod
12.2.2 Prostorna raspodjela
12.2.3 Podaci mjerenja
12.2.4 Potencijalne lokacije za gradnju vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini
12.2.5 Procjena prihvatnog kapaciteta potencijalnih lokacija za izgradnju
vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini
12.2.6 Prepreke koritenja energije vjetra u Bosni i Hercegovini
12.2.7 Zakljuak i preporuke
13.Literatura

4
1.0 Uvod
1.1 Vanost upotrebe obnovljivih izvora energije
Svijetu treba sve vie i vie energije. Stalni porast populacije za sobom donosi i konstantno vee
potrebe za energijom i ovjeanstvo je u kontinuiranoj potrazi za izvorima energije koji bi
primjereno pokrili energetske potrebe. Postoje vremena kad se potranja za energijom
privremeno smanji (globalne financijske krize i globalne recesije), ali takvi dogaaji su prolazni i
nakon to zavre glad za energijom je opet sve vea i vea. Dugorono gledano, potreba za
energijom se cijelo vrijeme poveava.

Trenutno svijet pokriva svoje energetske potrebe uglavnom neobnovljivim izvorima energije,
veinom fosilnim gorivima ugljenom, naftom i prirodnim plinom. Kao to i samo ime govori,
ovi izvori energije nisu obnovljivi, a to znai da ne mogu trajati vjeno te e u odreenom
trenutku biti potroeni. Fosilna goriva su takoer vrlo tetna za okoli zbog isputanja velike
koliine ugljinog dioksida (CO2), zagaenja okolia u obliku izlijevanja nafte u more te takoer
zbog izazivanja smoga koji je vrlo tetan za zdravlje. Trenutno je moda najnaglaeniji negativni
efekt fosilnih goriva globalno zatopljenje moda najvei izazov s kojim se ovjeanstvo srelo u
svojoj kratkoj historiji.

Velika veina strunjaka se slae da je sagorijevanje fosilnih goriva glavni krivac za globalno
zatopljenje i to zbog isputanja ugljinog dioksida koji je stakleniki plin. Efekt staklenika u
normalnim uvjetima omoguava ljudima ivot na Zemlji jer bi bez njega temperature bile znatno
nie, ali prenaglaeni efekt staklenika mogao bi unititi ivot na Zemlji. Ukoliko u atmosferu ue
previe staklenikih plinova efekt staklenika e jaati i temperature e rasti, a to bi moglo
pokrenuti negativnu seriju dogaaja koji e dodatno pojaati efekt staklenika (eng. runaway
greenhouse effect). Vjeruje se da se to dogodilo na planetu Veneri gdje je koncentracija
ugljinog dioksida u atmosferi na ogromnih 96,5%, pa su zbog efekta staklenika temperature na
povrini i preko 460 C. Zbog tih problema logino je potraiti bolje rjeenje za energetske
potrebe, a to su obnovljivi izvori energije.

Mnogo energetskih strunjaka vjeruje da cijene fosilnih goriva moraju snano porasti prije nego
se pone ozbiljno razmiljati o alternativnim izvorima energije. Na primjer, za naftu se smatra
da mora biti iznad $100 za barel da bi se poele razmatrati alternative na globalnoj razini, jer je
to granica na kojoj obnovljivi izvori energije postaju ekonomsko konkurentni nafti. Naalost, im
je potranja za naftom malo pala zbog globalne financijske krize, pale su i cijene nafte ispod
barijere od $100 i time su ideje o alternativnim izvorima energije opet poele padati u zaborav i
fosilna goriva su ostala i dalje izvori energije broj jedan. Ono to je zaista potrebno obnovljivim
izvorima energije je da postanu ekonomski konkurenti i ovako niskoj cijeni fosilnih goriva, jer
e se u tom sluaju ekonomija znatno okrenuti prema istoj energiji. Ekonomska konkurentnost
obnovljivih izvora je jo uvijek vrlo daleko u budunosti, osim ako se iznenada ne ponu slijevati
znatna sredstva u ovaj sektor.
5
1.2 Poeci razvoja vjetroelektrane

Historija koritenja energije vjetra see u doba kada su ljudi prvi put postavili jedra na brodove i
time si omoguili daleka putovanja i isto tako svoje ivote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog
izvora energije. Moe se rei da je na neki nain vjetar bio taj koji je pokrenuo eru istraivanja i
omoguio prenos robe i dobara u nesluenim koliinama na velike udaljenosti . Dugo vremena
nakon prvih jedara uslijedio je koritenje energije vjetra za obavljanje mehanikog rada u
mlinovima i za pokretanje vodenih pumpi ( posebice u Holandiji, na srednjem zapadu SAD-a I u
zabaenim djelovima Australije ). U modernim vremenima s dolaskom i izuma elektrine
energije poinju se upotrebljavati u svrhu proizvodnje iste, no tek u zadnja dva desetljea zbog
sve veeg zagaenja okolia poinju svoj znaajan uzlet da bi danas to bilo jedan od glavnih
izvora energije za blisku budunost.

1.3 Davna historija

Jedrenjaci kao prvi oblik koritenja energije vjetra postoje ve najmanje 5500 godina i od tih
davnih vremena do danas rade na istim principu koristei isti i svugdje dostupan izvor energije.
Isto tako jedrenjaci su najvaniji oblik vodnog transporta u historiji ovjeanstva s izuzetkom
modernih vremena.

Slika 1. Prva izvedba vjetrenjae

Prve vjetrenjae za praktinu primjenu bile su u upotrebi u pokrajini izmeu Afganistana i Irana
najranije u 9. Stoljeu , a mogue ve i u 7. Stoljeu. To su bile vjetrenjae s vertikalnom osi
vrtnje i pravougaonim lopaticama s jedrima, a upotrebljivale su se za mljevenje i pumpanje
vode. Njihova upotreba bila je rairena u srednjoj Aziji i na Bliskom istoku. Vjetrenjae s

6
horizontalnom osi vrtnje su ule u iru primjenu u sjeverozapadnoj Europi poetkom 1180-tih
godina i bile su koritene za mljevenje. Mnoge stare Holandske vjetrenjae i danas postoje. U
to doba vjetrenjae su se takoer koristile i za pumpanje morske vode za dobivanje soli u Kini i
na Siciliji. Najstariji sigurni spomen jedne vjetrenjae s horizontalnim osi datiranja iz 1185.
Godine u Weedley-u, Yorkshire, Velilka Britanija. Europske vjetrenjae s horizontalnom s
horizontalnom osi su konstrukciski bile znaajno razliite od Afganistanskih i Iranskih vjetrenjaa
s vertikalnom osi vrtnje, te se smatra da su to dva neovisna i odvojena otkria.

U srednjevjekovnoj Velikoj Britaniji su lokacije vodotoka i samim time iskoritavanje energije

vode obino bilo rezervisano za plemstvo, pa je time energija vjetra bila vaan izvor energije za
nii stale.

Prvu vjetrenjau za proizvodnju elektrine energije (tj. Prvi vjetroagregat) je izradio prof. James
Blyth u kotskoj 1887. godine sa Anderson`s College-a, Glasow. Njegov vjetroagregat visine 10m
s platnenim jedrima je postavljanjen u vrtu njegove vikendice i punio je akumulatore koji su
davali energiju za osvjetljenje njegove kolibe. Time je to postala prva kua na svijetu koja se
napajala elektrinom energijom proizvedenom iz energije vjetra.

Slika 2. Prva vjetrenjaa za proizvodnju elektrine energije

1887. godine u Clevelandu, SAD je Chrarles F. Brush dizajnirao i konstruirao vei i bolji
vjetroagregat koji je izradila njegova ininjerska kompanija, te ga postavila kod njegove kue i
koji je radio sve do 1900. godine. Njegov vjetroagregat imao je prenik 17m i bio je postavljen
na 18m visok stub, no unato visini razvio je snagu od samo 12kW, a okretao se relativno sporo
i imao je 144 lopatice. Prikljuni generator je punio akumulatorsku bateriju, te pokretao do 100
sijalica ili neki od maina u Brushovom labaratoriju.

7
1927. godine u SAD-u je osnovana kompanija Jacobs Wind koja je proizvodila vjetroagregate za
koritenje na farmama. Oni su bili preteno koriteni na farmama koje su bile udaljene od
najblie elektroenergetske mree za punjenje akumulatora i osvjetljenje. U 30 godina
proizvedeno ih je oko 30 000 i bili su koriteni i u zabaenim dijelovima Afrike paak i na
Antartiku.

1941. godine na mreu je spojen prvi vjetroagregat snage preko 1 MW koji je bio postavljen na
planini poznatoj kao Grandpa`s Knob u mjestu Castleton u SAD-u. Bio je to Smith Putnan
vjetroagregat snage 1,25 MW koji je radio 1100 sati prije puknua lopatice koja nije bila
dovoljno ojaana na poznatoj slaboj taki zbog nedostatka materijala. Prvi sljedei vjetroagregat
sline snage i dimenzija postavljeni su tek nakon 40 godina, tako da je to bio prvi pionirski
poduhvat.

1.3 Moderna industrija vjetra

Moderno iskoritavanje vjetra koje poznajemo i danas je poelo u 1970-tim godinama kao
odgovor na svijetsku naftnu krizu 1973. godine.

Od 1973. do 1986. godine trite vjetroagregata se razvilo od malih pojedinanih vjetroagregata

za upotrebu na farmama snage 1 do 25 kW sve do polja meusobno povezanih vjetroagregata
(vjetroelektrane) koje su bile srednjih snaga od 50 pa sve do 600 kW. Vjetroelektrane izraene
u Kaliforniji su prestavljale veliku veinu instalirane snage svjetskih vjetroagregata sve do ranih
1990-tih. Na vrhuncu razvoja industrije vjetra u Kaliforniji je u 1980-tima bilo instalisano 17 000
vjetroagregata ukupne snage 1 700 MW koji su proizvodili preko 3 TWh elektrine energije
godinje, to je bilo dovoljno za napajanje grada od 3 000 000 stanovnika. Taj nagli razvoj
industrije vjetra u Kaliforniji bio je neoekivani fenomen koji se desio uslijed povoljne
ekonomske i zakonske klime.

Slika 3. Razvoj vjetroagregata u zadnjih 25 godina

8
No taj fenomen je ujedno pokrenuo industriju vjetra. Ameriki proizvoai su ve u to vrijeme
nastupili sa vjetroagregatima velikih dimenzija i snage, sa razliitim dizajnerskim rjeenjima, no
brzopletnost i nedovoljno ulaganje u razvoj tih rjeenja rezultiro je cijelim nizom katastrofalnih,
nesigurnih i neprimjenjivih vjetroagregata. S druge strane Danske kompanije sa klasini
Danskim tipom vjetroagregata koji je i danas najraireniji diljem svijeta su imale gotov,
provjeren i certificiran proizvod od strane Risoe instituta (koji je i danas najpoznatiji svjetski
institut za energiju vjetra). Naknadno se ustanovilo da su Danski vjetroagregati bili loe rjeenje
za visoke brzine vjetra u Kaliforniji. No kotai je pokrenut i razvoj energije vjetra je uzeo maha
te se do kraja 20. stoljea samo ubrzavao, s tim da se teite proizvodnje i instalacije nove snage
preselilo u sjevernu Europu koju se danas smatra kolijevkom modernih vjetroagregata i
industrije vjetra.

U 21. stoljeu, to jest U zadnjih 10 godina razvoj energije vjetra poprima nesluene razmjere,
snaga pojedinanih vjetroagregata se u manje od 20 godina poveala za 10 puta, a dimenzije su
narasle vie od dva puta. Danas se slobodno moe rei da vjetar kao izvor energije krupnim
koracima postaje jedan od uobiajnih izvora energije, te e u skorijoj budunosti po svim
kriterijima moi statiuz rame i ak i nadmaiti klasime centralizirane izvore energije koje smo
veinom koristili do sada.

2.0 Uopteno o potencijalu vjetra i prikljuenju VE na mreu

2.1 Brzina vjetra
Strujanje vjetra najee je nestacionarno, zbog ega je neophodno obraivati anemografske
podatke (srednje satne vrijednosti) pomou kojih se dobiva vjerovatnost pojave odreene
brzine vjetra. Zato je odreivanje raspodjele uestalosti brzina vjetra od velikog znaenja za
obradu podataka mjerenja. Od postojeih teoretskih raspodjela opte je usvojena Weibullova
raspodjela brzine vjetra, prihvaena kao dobra metoda za procjenu vjerovatnosti pojave vjetra
odreene brzine na datoj lokaciji. Osnovni oblik dvoparametarske Weibullove raspodjele
pokazuje sljedea jednaina:

() = ( )1 () (1.1)

C[m/s] - parametar mjere

K - parametar oblika

9
Funkcija raspodjele za sve brzine ima oblik:

() = 1 () (1.2)

Na slikama prikazane su krive uestalosti brzina vjetrova za date c i k vrijednosti odreenih

lokacija.

Anemografski podaci brzine vjetra koji biljee srednje satne ili deset minutne vrijednosti brzine
vjetra statistiki se obrauju u srednje mjesene, sezonske i srednje godinje vrijednosti.
Izraunavanje srednje brzine vjetra za neki period provodi se prema formuli:

=
(1.3)

Slika 5. Uestanost brzine vjetra sj. Europe Slika 6. Uestanost brzine vjetra u Splitu

Uveden je pojam srednje energetske brzine vjetra o emu e bit rijei kod projektiranja VT.
Pomou eksponencijalnih zakona odreuje se promjena brzine vjetra s visinom, prema izrazu

(1 )(2 )
(2 ) = (1.4)
2

gdje su Z1 i Z2 visine nad tlom u m, U srednje brzine vjetra, a eksponent p odreuje se izrazom
1
= 2
(1.5)
ln 1
0

U (1.5) Zo je parametar hrapavosti tla [m], koji se mijenja u skladu s vrstom terena. Tako se
vrijednosti za Z0 kreu od 0,0001 za povrinu mirnog mora, Z0 = 0.35-0.5 za poumljen teren, do

10
Z0 =1,1-3 [m] za vrlo brdovit teren. U tabeli 1.1. prikazane su te vrijednosti prema danskim
izvorima, a na slici 1.4, njihov utjecaj na promjenu brzine vjetra.

Slika 6. Prikaz terena podruja Cape Verde (California) digitalnim putem

Slika 7. Promjena brzine vjetra s promjenom vrste terena na vidini od 10 m

Po logaritamskom zakonu brzina vjetra U2 na visini Z2 izraunava se pomou poznate U1 na visini

Z1, za hrapavost Z0 prema formuli
2
ln( )
2 =
1 0
1 (1.6)
ln( )
0

11
 Kategorija Vrsta terena Parametar Relativna energija
terena hrapavosti (na 50 m visine)
0 Vodne povrine 0-1 mm 10
1 Otvoreni i ravni prostori s 1-3 cm 7
rijetkim ratinjem i zgradama
2 Poljoprivredna zemljita s 5-10 cm 5
niskim zgradama na veim
rastojanjima
3 Urbanizirana podruja, stabla 30-40 cm 3
drvea, seoska poljoprivredna
poduzea
Tabela 1. Relativna energija u ovisnosti od vrste terena

Iz podataka za hrapavost za dati teren moe se napraviti proraun i za planinska podruja do 10

km duine. Na brdovitim terenima, gdje vrhovi planina uvjetuju poremeaje pritiska i do
polovice troposfere (ako se proteu vie od 10 km u horizontali), stvaraju se sloeni sistemi
vjetrova. Za takve prilike postavljaju se matematiki modeli kojima se opisuju sloene kon-
figuracije i njihov utjecaj na poremeaje strujanja vjetrova. Dobiva se digitalizirana slika terena
koja se koristi za numeriko modeliranje izraunavanja polja strujanja vjetrova.

2.2 Snaga vjetra

Prema metodi srednje brzine vjetra, koju bi vjetar mogao predati jedinici povrine diska
turbine, izraunava se prema izrazu:
1
= 2 3 [W/m2] (1.7)

U izrazu je p gustoa zraka [kgm3], a v[m/s] srednja brzina vjetra.

Specifina snaga vjetra je, dakle ovisna o treoj potenciji srednje brzine. Izraunavanje snage
vjetra mogue je i pomou teoretskih raspodjela te tabela kontigencije, odnosno trajanja brzina
vjetra a prema jednaini

1 3
= 2 3 (1 + )[W/m2] (1.8)

12
gdje je - gama funkcija distribucije. Gustina zraka odreuje se na temelju sezonskih i godinjih
vrijednosti apsolutne temperature T [K] i pritiska zraka p [Pa] prema izrazu:

= 0,3484 [kg/m3]

Tekoa u odreivanju potencijala vjetra na nekoj zadatoj lokaciji i visini, ako tu nisu obavljena
viegodinja mjerenja, svodi se na upotrebu metoda interpolacije na temelju podataka
meteoroloke stanice i korekcija za dati teren i visinu. Te se metode mogu koristiti ako nisu
velike razlike terena zadanog mjesta i poloaja meteoroloke stanice. U Evropi se koriste tzv
Insovent mape u kojima se na bazi tih lokalnih podataka ucrtavaju crte, krive jednakih brzina
vjetrova na visini od 10 m te unose brzine vjetrova na udaljenostima i po vie kilometara.

Meteoroloka stanica Topografski podaci Srednja godinja Srednja godinja

brzina [m/s] snaga [W/m2]
1. Strmac Breuljkasti teren 4.40 148.6
2. Senja Krov visoke zgrade 5.2 319.2
3. Vir Ravan teren 4.3 107.6
4. Split Marjan Kroz zgrade na 4.71 186
umovitoj uzvisini
5. Dubrovnik Aerodrom 4.5 109
ilipi
6. Lastovo Na vrhu breuljka 5.85 245.3
obale
7. Palagrua Na vrhu stjenovite 6.87 464.5
obale
Tabela 2. Potencijali vjetra oznaenih mjesta na visini od 10 metara

13
Slika 8. Specifikacija gustine energije vjetra Lastova na 10 metara visine

Slika 9. Specifina energija Hrvatske na visini od 50 metara

14
1.3 Energija vjetra
Trajanje snage vjetra izraunava se pomou vremena trajanja svake pojedine brzine vjetra v i u
intervalima ti.

Ukupna godinja specifina energija vjetra odreene lokacije dobiva se sabiranjem pojedinih
energija svih brzina vjetrova prema izrazu:

1
= 2 3t [Wh/m2] (1.10)

Ako se pojedinano za svaku brzinu, odnosno njezinu godinju srednju vrijednost, izrauna
pripadna specifina energija [kWh/m2] i podijeli s iznosom brzine [m/s], povrina ispod krive
prikazuje specifinu gustinu energije po sezonama za oznaenu lokaciju.

1 1
( 3 ) = 3
2 2

1
3 3
= [ ]

Srednja energetska brzina izraunava se pomou jednakosti energije.

15
 Slika 10. Iznosi specifine energije vjetra po kontinentima

2.4 Kriteriji izbora mjesta rada vjetroelektrane i uvjeti prikljuenja na mreu

Prema iskustvima evropskog laboratorija Riso, koji je s drugim istraivakim centrima za
program EU utvrdila kriterije odabira mjesta VE, u nastavku se iznose uvjeti odabira mjesta
postavljanja vjetroagregata, razraeni u okviru etiriju glavnih taaka.

1. Kriterij energetskih potencijala vjetra

Glavni je odabir mjesta prema kriteriju dostupnog iznosa energetskih potencijala vjetra.
Usporeuju se energetske znaajke vjetrova na vie razliitih mjesta: golo tlo, bez vegetacije,
tlo s niskom vegetacijom i vodne povrine te tlo pokriveno visokim rastinjem, iji su utjecaji
hrapavosti na energiju vjetra izneseni ranije, podruja uz morsku obalu. Biraju se mjesta
najveih potencijala. Konaan izbor ovisi i o ostalim potrebama i ekonomskim kriterijima
otkupa i ureenja tla i morske povrine.

2. Kriterij odabira zemljita s gledita ostalih potreba prema grupama

Zatiene su zone povrine odreene za urbana podruja (turistika i druga naselja),

aerodromi, odmaralita ptica i vojni objekti, rezervati ivotinja, poljoprivredne plantae, zone
radija i TV. Udaljenost vjetroelektrana od urbanog podruja ne smije biti manja od 300
metara.

16
3. Kriterij gustine broja agregata na jedinici povrine zemlje

Ukljuuje udaljenost izmeu agregata koja se odreuje prema proizvodu 7 x D T, to ini nunu
udaljenost na kojoj je zanemariv utjecaj meusobnih smetnji (DT - promjer radnog kola
turbine).

U svrhu veeg koritenja povrine zemlje, lokacije dobrih potencijala vjetra, stavljaju se
agregati vodoravnog stroja na 2-3 razliite visine od tla kada se studijom strujanja u ovisnosti o
veliini i tipu turbine te obliku tla odreuju udaljenosti izmeu njih i visinskih razina
postavljanja vjetroagregata.

4. Uvjeti izgradnje VE na morskoj povrini

Nasute morske povrine isturene uz obalu prikladna su mjesta za VE, jer ne zadiru u
imovinske, najee privatne interese, to je takoer vano. Postavljanje vjetroagregata na
morske dokove zahtijeva dubine mora vee od 10 m (za dok dubine gaza do 6 m). Za te
lokacije na moru potreban je dogovor s preduzeem za plovne puteve, ribolovnim orga-
nizacijama, telekomunikacijama te vladom, zbog navigacije i ostalih razloga u nadlenosti
vladinih organa. Prouavajui mogunosti postavljanja vjetroagregata na morskim dokovima,
Danci su npr. utvrdili 20 lokacija za 3 300 vjetroturbina s godinjom proizvodnjom od 21
TWh/god na svom morskom prostoru.

2.5 Tehniki i opti uvjeti prikljuenja

- Dijelovi za prikljuenje i ostala oprema za povezivanje s mreom mora se odabrati i
koristiti prema propisima elektroprivrednih i distributerskih organizacija, jer oni preu-
zimaju nadzor i odravanje, najee i financiranje izgradnje elektrana na vjetar.

- Dijelovi opreme moraju sadravati automatsku sklopku za potrebe iskljuenja iz mree,

bilo zbog funkcije mree ili loeg rada opreme.

- Elektrina oprema vjetrosistema ne smije biti uzrokom poremeaja u mrei.

- Osoblje elektrane na vjetar koje rukuje prikljunom opremom mora biti struno radi
sporazumijevanja sa strunim radnicima elektrodistribucije, odnosno elektroprivrede.

- Odgovorne tehnike osobe imaju pravo iskljuiti iz mree VE sustav u sluaju potrebe
rekonstrukcije i rada na mrei.

- Prava investitora (potroaa) u VE sustave, ako to nije Elektroprivreda, jesu olakice, od

investicijskih kredita do cijene elektrine energije koju kupuje, odnosno prodaje mrei.

17
- Vjetroturbina je elektrogenerator koji se vezuje na mreu pri sinhronoj brzini (pri
dostatnoj brzini vjetra) a automatski se iskljuuje ako pone apsorbirati snagu iz mree,
a vlasnik VE, ako je i potroa, prebacuje se automatski na mreu.

- Posebnim elektrinim ureajima spreava se nagli tok elektrine struje kako ne bi dolo
do poremeaja.

- Promjena napona odreena je meunarodnim standardima a ograniava se tiristorskom

opremom.

- Indukcijski generatori, koji rade pomou mree, redovito se ugrauju u VT agregate.

- Zatita frekvencije nalae toleranciju od 50 1 Hz.

- Preko naponska zatita propisuje razinu prijelaza napona koje elektrogeneratori ne smi-
ju prijei.

- Simetrija faza moe se poremetiti ako je jedna od njih iskljuena vie od 10-20 sekundi
te zato postoje automatski prikljuivai.

3.0 Osnovni dijelovi vjetroelektrane

Slika 11. Osnovni dijelovi vjetroagregata

18
 3.1 Lopatice i rotor
Veina vjetroturbina ima sistem s dvije ili tri lopatice. S obzirom na izvedbu moemo razlikovati
lopatice sa zakretnim vrhovima (kao aerodinaminim konicama) ili s krilcima. Obje izvedbe su
ujedno sekundarni koni sustavi, koji u sluaju otkaza primarnog konog sustava (mehanika
konica) stvaraju moment koenja (zakretanjem vrha lopatice ili pominom ravnom povrinom,
te na taj nain ograniavaju brzinu vrtnje.

Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su glava i lopatice. Ovisno o tomekako reguliramo snagu,
rotor moe biti izveden:

1) Tako da se regulaciju ugla tijekom rada vri zakretanjem lopatice, na nainda se profil
namjeta u optimalni poloaj. Ovakva regulacija je sloena i rotori ovakve izvedbe su skuplji, ali
nuno primjenjivi za lopatice due od 25-30 m.

2) Tako da se regulacija snage vjetroturbine vri koritenjem aerodinaminogefekta

poremeenog trougla brzina. Dakle, s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu ugao
struje zraka, odnosno dolazi do poremeaja trougla brzina te do porasta ili gubitaka uzgona, pri
emu lopatice nemaju mogunost zakretanja. Meutim, kako je vjetroturbina projektirana za
neko podruje brzina, lopatice imaju unaprijed namjeten ugao za dotino podruje brzina radi
vee efikasnosti.

3.2 Konica i prijenosnik snage

Kada generator ispadne iz mree, odnosno brzina naleta vjetra prijee maksimalnuvrijednost
(iskljunu vrijednost, npr. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinamikog optereenja te mora postojati
koni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage, odnosno zaustavio rotor.Osim toga, bitno je
rei da je takoer zadatak ovog sistema odrati projektnu brzinu vrtnje konstantnom, odnosno
osigurati sistem ije je djelovanje dinamiki uravnoteeno. Disk konica je najea izvedba
konog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski), a smjetena je
na sporookretnoj osovini prije prijenosnika ili na brzookretnoj osovini generatora.

Prijenosnik vjetroturbine spaja sporookretnu s brzookretnom osovinom i poveava brzinu vrtnje

s oko 30 - 60 o/min na oko 1200 - 1500 o/min to jest na brzinu vrtnje, za veinu generatora,
nunu za stvaranje elektrine energije. Prijenosnik je u veinisluajeva multiplikator i moe biti
razliitih izvedbi. Hlaenje prijenosnika se najee vri zrakom, a podmazivanje sintetikim
uljem. Prilikom analiziranja naina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog dijela na elektrini
generator, naroitu vanost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa, vrsta prijenosa i
prijenosni omjer. Prijenosnik je skup i teak dio vjetroturbine pa zbog toga inenjeri istrauju
mogunost izravnog pogona generatora bez prijenosnika.

19
3.3 Generator
Turbinski dio vjetroelektrane s rotorom, konicama i prijenosnikom snage predstavljavaan dio
cjelokupnog sistema, ija je osnovna funkcija pogon generatora. Za pravilno i sigurno
funkcioniranje itavog vjetroturbinsko - generatorskog sistema, generator mora ispunjavati
zahtjeve kao to su:

- Visok stupanj iskoristivosti u irokom krugu optereenja i brzine okretanja

- Izdrljivost rotora na poveanim brojevima okretaja u sluaju otkazivanja svih zatitnih

sistema

- Izdrljivost,odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamikim optereenjima prilikom

kratkih spojeva, te pri ukljuivanju i iskljuivanju generatora.

Uzimajui u obzir uvjete poveane vlanosti, slanosti, zatim otpornost na krute estice,
povienu temperaturu i sline uvjete, pred generatore se takoer postavlja zahtjev pouzdanosti
sa to je mogue manje odravanja. Razni su kriteriji prema kojima se moze izvriti podjela
generatora. Tako na primjer prema nainu rada generatori se mogu podijeliti na one:

- Za paralelni rad s postojeom distributivnom mreom

- Za samostalni rad

- Za spregnuti rad s drugim izvorima.

Prema vrsti struje mogu biti istosmjerni ili izmjenini. Istosmjerni se zbog problema pouzdanosti
rijetko primjenjuju.

Prema nainu okretanja s promjenjljivom ili s nepromjenjljivom brzinom okretanja uz

zadravanje iste frekvencije.

3.3.1 Upravljaki i nadzorni sistem

Slui za zakretanje turbinsko-generatorskog sistema. Nalazi se ispod kuita vjetroturbine, na
vrhu stupa. Preko puznog prijenosa (omjera reda veliine 1:1000) s velikim zupastim prstenom,
uvrenim na stupu, izravnava se os osovine rotora s pravcem vjetra.

Zakretanje zapravo vri motor. On na sebi ima ugraenu konicu koja onemoguuje zakretanje
kuista zbog naleta vjetra. Zakretanje kuista regulira sistem koji je izvan funkcije kad su
poremeaji smjera vjetra manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje
kuista).

20
3.3.2 Oprema za zakretanje
Slui za zakretanje turbinsko-generatorskog sistema. Nalazi se ispod kuista vjetroturbine, na
vrhu stupa. Preko punog prijenosa (omjera reda velicine 1:1000) s velikim zupastim prstenom,
uvrenim na stupu, izravnava se os osovine rotora s pravcem vjetra. Zakretanje zapravo vri
motor. On na sebi ima ugraenu konicu koja onemoguuje zakretanje kuista zbog naleta
vjetra. Zakretanje kuista regulira sistem koji je izvan funkcije kad su poremeaji smjera vjetra
manji (u prosjeku - jednom u deset minuta dogodi se zakretanje kuista).

3.3.3 Gondola i stup

Kuiste s jedne strane titi generatorski sistem sa svim komponentama od okolinihutjecaja, a s
druge titi okoli od buke dotinog sistema.

Moe biti izveden kao cjevasti, konusni, teleskopski, reetkasti, uvreni ili povezani. Danas se
najee koristi cjevasta konstrukcija, a prednost joj se nalazi u tome to ju osim visoke vrstoe
karakterizira i vea otpornost na vibracije. Prednost reetkaste konstrukcije nalazi se u
jednostavnosti, a budui da ju je mogue rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i
montau.

3.4 Princip rada vjetroelektrana

Pojam vjetroelektrana podrazumijeva sistem za transformaciju energije prolazne zrane mase
odnosno vjetra u elektrinu energiju posredstvom vjetroturbine i elektrinog generatora. Na
slici 12. prikazan je osnovni princip rada vjetroagregata.

Slika 12. Osnovni princip rada vjetroagregata

21
Budui da vjetar predstavlja izrazito promjenjivi energetski resurs koji se ne moe uskladititi,
potrebno je utvrditi uvjete pogona sistema za pretvorbu energije vjetra u elektrinu energiju.
Openita emadjelovanja vjetroelektrane prikazana na slici 13. obuhvata elemente koji se
projektiraju obzirom na tri oblika energije: energiju vjetra, mehaniku energiju te elektrinu
energiju.

Vjetroturbina koja moe imati jednu ili vise elisa, slui za transformaciju energije vjetra u
mehaniku energiju. Ako se u obzir uzmu razina buke i vizualni efekt, izvedba s tri elise
predstavlja najee rjeenje. Pored toga, dinamikom rotora s tri kraka je najlake upravljati.
Inercijski moment trokrakog rotora prema tornju ne mijenja se tijekom okretanja. To rezultira
manjim problemima uslijed oscilacija nego kod jednokrakih i dvokrakih rotora. Uz to je i optiki
mirniji zbog okretanja na manjoj brzini. Oko 90% vjetroturbina koje se trenutno koriste u svijetu
imaju trokraki rotor.

Spoj izmeu vjetroturbine i elektrinog generatora ostvaren je pomou mehanike spojke koja
uobiajeno u sebi ukljuuje mjenjaku kutiju s prijenosnikom pomou kojeg se niza brzina vrtnje
rotora vjetroturbine prilagoava vioj brzini vrtnje rotora generatora. Da bi se kinetika energija
rotora uz pomo generatora pretvorila u elektrinu, bila bi potrebna brzina rotora od 1 500
okretaja u minuti (rpm). Budui da se rotor okree brzinom od 30-50 rpm, potrebna je upotreba
prijenosnika. S prijenosnikom se pretvara spora rotirajua sila (visokog okretnog momenta) u
brzu rotaciju (niskog okretnog momenta) koja je potrebna za rad generatora. Postotak
iskoristivosti energije je 98%, a gubitak energije koji nastaje uslijed trenja zupanika
prijenosnika manifestira se u obliku topline i buke.

Slika 13. Openita ema djelovanja vjetroelektrane

22
Neke vjetroturbine u svojoj opremi sadre i sistem za upravljanje uglom zakreta elisa pomou
kojeg se moe vriti regulacija izlazne snage. Vjetroelektrana u izvedbi s promjenjivom brzinom
vrtnje prikljuuje se na mreu pomou suelja zasnovanog na energetskoj elektronici. Jedinica
za kompenzaciju jalove snage moe u sebi ukljuivati ureaj za korekciju faktora snage te filtre
za vie harmonike lanove. Rasklopna oprema treba biti projektirana na nain koji omoguava
glatko prikljuenje na mreu. Konano, upravljaki sustav vjetroelektrane moze biti izveden s
razliitim stepenima sloenosti.

4.0 Konstrukcijski oblici vjetroturbina

Vjetroturbine spadaju u rotacijske maine na strujanje jer njihov rotor u kojem se vri pretvorba
energije vri rotacijsko gibanje. Vjetroturbina je izloena slobodnoj struji zraka to jest kinetikoj
energiji vjetra iz okolnog vjetroenergetskog polja. Ta se energija u kolu turbine pretvara u
okretni moment vratila.

Vjetroturbine su hladnemaine, to znai da se u njima pretvara energija prirodnog fluida koji

ima temperaturu okoline. Glavna karakteristika vjetra kao pogonskog fluida jest njegova
obnovljivost. Nakon to zrak napusti sistem kojem je predao energiju vraa se u okolinu
nepromijenjenih fizikih i hemijskih svojstava. Preostala energija fluida na izlazu iz turbine
dovoljna je da on napusti sistem.

4.1 Podjela vjetroturbina

Vjetroturbine moemo podijeliti prema poloaju osi vrtnje:

Uobiajene vjetroturbine imaju horizontalno postavljenu osu vrtnje i zbog toga se

nazivaju vjetroturbine s horizontalnom osi vrtnje ili VSHO (eng. HAWT).
Manje poznate vjetroturbine imaju vertikalnu os vrtnje i nazivaju se vjetroturbine s
vertikalnom osi vrtnje ili VSVO (eng. VAWT). Da bi se razjasnila razlika izmeu ove dvije
vrste vjetroturbina potrebno ih je detaljnije opisati.

4.1.1 Vjetroturbine sa horizontalnom osi vrtnje (VSHO)

Rotor ovih turbina postavljen je horizontalno na vrhu stupa. Lopatice koje zahvataju vjetar
moraju biti usmjerene u njega. Generator ovih turbina obino se postavlja na vrh stupa u trup
zajedno s multiplikatorom ako je on potreban (ovisno o tipu elektrinog generatora).
Multiplikatorom poveavamo brzinu vrtnje ukoliko je brzina vrtnje lopatica premala za
proizvodnju elektrine energije.

Visina stupa vjetroturbine iznosi oko 1,5 do 2 promjera lopatica zbog toga da bi turbina mogla
hvatati vjetrove vee brzine na veim visinama. Ove vjetroturbine moraju imati mogunost

23
zakretanja trupa zbog zahvatanja vjetra iz razliitih smjerova pa tako manje izvedbe imaju
jednostavna krilca koja usmjeravaju vjetroturbinu u pravom smjeru dok vee imaju servo motor
povezan s senzorom.

Postoje dvije izvedbe ovakvih vjetroturbina. Jedna izvedba je sa stupom iza lopatica dok je
druga izvedba sa stupom postavljenim ispred njih. Izvedba sa stupom ispred lopatica ima
prednost jer joj nije potreban mehanizam za zakretanje zbog toga to se trup sam postavlja
prema vjetru. Za velike turbine ovo nije najbolje rjeenje zbog toga to se gornji dio moe
zakrenuti mnogo puta u istom smjeru i stvoriti probleme s voenjem kablova kroz stup (etkice
ne dolaze u obzir u ovom sluaju jer se struje kreu i do 1000 A). Jo vanijaprednost je to to
ovakve izvedbe podnose jae vjetrove zbog mogunosti veeg savijanja lopatica bez opasnosti
da e dodirnuti stup. Osim toga ovakva konstrukcija je uglavnom laka. Glavna mana ove
izvedbe jest to to lopatice prolaze kroz turbulenciju nastalu od tornja to pridonosi velikom
optereenju lopatica.

Slika 14. Izvedba sa stupom ispred lopatica Slika 15. Izvadba sa stupom iza lopatica

Izvedba sa stupom postavljenim iza lopatica najee se koristi. Prednost ovakve izvedbe je ta
to izbjegava sjenu vjetra iza stupa. S druge strane postoji malo utjecaja od turbulencije oko
stupa pa tako pri svakom prolasku lopatice ispred stupa dolazi do laganog pada snage.

Glavna mane ove izvedbe je ta to rotor turbine mora biti izveden kruto i udaljeno od stupa, to
poveava trokove izvedbe. Takoer ureaj za prilagoavanje smjeru vjetra je obavezan.

24
4.1.1.1 Vjetroturbine s dvije lopatice
Broj lopatica rotora kod horizontalnih vjetroturbina ima veliki utjecaj na njihove karakteristike.
Uobiajena vjetroturbina s tri lopatice naziva se klasini Danski koncept. Prema tom konceptu
ocjenjuju se ostali jer se pokazao kao najbolje rjeenje. Te turbine koriste asinhrone generatore.
Neparni broj lopatica u odnosu na parni pokazao se kao bolje rjeenje zbog uravnoteenosti
konstrukcije.

Utedom na jednoj lopatici dobivamo potrebu za veom brzinom vrtnje da bi dobili jednaku
koliinu energije kao vjetroturbina s tri lopatice. Vee brzine poveavaju razinu buke. Osim toga
ovakva izvedba zahtjeva sloenije uvrenje lopatica za trup jer im se mora dopustiti mali ugao
zakretanja u vertikalnoj osi da bi se izbjegla velika naprezanja pri prolasku lopatice ispred stupa.

4.1.1.2 Vjetroturbine s jednom lopaticom

Unato jo veoj utedi zbog smanjenja broja lopatica ovakva izvedba nije se pokazala dobrom.
Javlja se jo vea buka, i potreba za protu utegom na suprotnoj strani lopatice.

4.1.1.3 Vjetroturbina sa vie lopatica

Ovakve se vjetroturbine koriste na farmama za pogon pumpi za vodu. Brzina vrtnje je mala.
Imaju velik moment pokretanja ali malu ukupnu uinkovitost. Izvedba je jednostavna i robusna.

Slika 16. Vjetroturbina s vie lopatica

4.1.2 Vjetroturbine sa vertikalnom osi vrtnje (VSVO)

Poloaj vratila ovakve izvedbe vjetroturbine je vertikalan, zbog toga se generator nalazi u
podnoju i time je toranj manje optereen. Prednost u odnosu na horizontalne vjetroturbine je
to to se ove vjetroturbine ne moraju usmjeravati u vjetar. U posljednje vrijeme pojavilo se
mnogo izvedbi ovakvih vjetroturbina.

25
4.1.3 Darrieusova vjetroturbina

Osnovna izvedba ove vjetroturbine pojavila se 1927. godine. Francuski inenjerzrakoplovstva

Georges Jean Marie Darrieus patentirao je svoju vertikalnu vjetroturbinu prema kojoj su kasnije
nastale druge izvedbe.

Slika 17. Darrieusova vjetroturbina

Oko rotirajueg vratila rasporeene su lopatice aerodinaminog profila. Ovakva izvedba

jednako je uinkovita, neovisno o smjeru puhanja vjetra, u odnosu na konvencionalne
vjetroturbine. Brzina vrtnje ove izvedbe je uglavnom puno vea od brzine vjetra.

Princip rada Darrieusove turbine je slijedei:

Pretpostavlja se da vjetar koji nailazi na lopaticu pue ravno. Lopatice se vrte mnogo bre u
odnosu na brzinu vjetra pa je tako omjer brzine vrha lopatice > 3. Slika 18. prikazuje vektor
brzine lopatice u razliitim poloajima u odnosu na vjetar. S tako visokim omjerom lopatice e
rezati vjetar s malim napadnim uglom. Rezultirajua sila uzgona pokree rotor, dok je sila
otpora uvijek suprotnog smjera. Sila uzgona pada na nulu s lijeve strane (na 0 ) ,a s desne se
(na 180 ) lopatica pokree u smjeru vjetra pa je u toj poziciji moment je negativan. Kada je
lopatica tano ispred (na 90 ) i odzada (na 270 ) komponenta uzgona je mnogo vea od
komponente otpora pa se proizvodi pozitivan moment. Ukupni moment po obrtaju biti e
pozitivan pa e se tako rotor vrtjeti u pravom smjeru.

26
 Slika 18. Vektor brzine lopatica u razliitim poloajima

Ovakvoj izvedbi vjetroturbine potrebna je pomo pri pokretanju jer moraju postii odreenu
brzinu vrtnje prije nego to se ponu same vrtjeti. Pri malim brzinama Darrieusova turbina ima
vrlo mali moment pa se vrlo lako zaustavlja zbog trenja u sistemu.

H-tip Darrieusove turbine

Jedan od poznatih izvedbi je H-tip kod kojeg su lopatice postavljene paralelno s obzirom na osu
vrtnje. U odnosu na uobiajenu Darrieus turbinu ovo je jednostavnija izvedba no problem je u
tome to je masa lopaticama pomaknuta u odnosu na simetralu tornja. Iz tog razloga lopatice
moraju biti vre.

Slika 19. H-tip turbine

27
4.1.4 Cikloturbine
Ova izvedba vjetroturbine ista je kao H-tip a razlika je u tome to lopatice imaju mogunost
zakretanja oko svoje osi. To omoguuje lopaticama postavljanje u poloaj tako da uvijek imaju
neki ugao napada vjetra.

Glavna karakteristika ovog tipa turbine sa tri ili etiri lopatice je ta to je moment priblino
konstantan. Zbog sistema zakretanja dobiva se skoro maksimalni mogui moment to pridonosi
poveanju korisnosti ovakve vjetroturbine, a to znai da dobivamo vie energije. Pozitivna
karakteristika jest mogunost samopokretanja okretanjem lopatica u optimalan poloaj da bi se
generirala dovoljno velika sila uzgona za pokretanje.

S druge strane, mehanizam za zakretanje je kompleksan i zahtjeva neku vrstu senzora za

odreivanje smjera vjetra.

Slika 20. ema sistema za okretanje lopatica

Tip sa spiralnim lopaticama

Lopatice Darrieusove turbine mogu tvoriti spiralu npr. tri lopatice zakrenute za 60 . Vjetar
moe imati dobar napadni ugao na lopaticu s obje strane turbine neovisno o poloaju u kojem
se lopatica nalazi. Razlog tome je upravo spiralni oblik lopatica. Moment je tako ujednaen
tijekom cijelog okreta i nema pulsacija, a kako se aksijalne sile ponitavaju optereenje na
leajeve je manje u odnosu na ostale tipove Darrieusovih turbina. Ovakav oblik takoer
smanjuje otpor rotaciji. Jo jedna povoljna karakteristika ovog oblika turbine jest mogunost

28
hvatanja turbulentnih struja kakve se pojavljuju iznad krovova objekata. Osim toga problem
samopokretanja je otklonjen.

Slika 21. Spiralna vjetroturbina

Osim vertikalnih izvedbi postoje i horizontalne izvedbe Darrieusove vjetroturbine to uvelike

olakava i proiruje njihov spektar primjene. Prednost je u tome to su leajevi bolje smjeteni
na konstrukciji i time su manje aksijalno optereeni. Ovakvom izvedbom konstrukcija se smjeta
na odreenu visinu na kojoj hvata jednoliko rasporeenu brzinu vjetra pa je time izbjegnut
problem malih brzina na dijelu turbine koji se nalazi pri tlu. Negativan aspekt ove izvedbe jest
nemogunost hvatanja vjetra iz svih smjerova (kao i kod VSHO) pa se spektar njihove primjene
smanjuje.

Slika 22. Horizontalna izvedba na objektu Slika 23. Horizontalna izvedba iznad puta

29
Savoniusova vjetroturbina

Ova vjetroturbina zamisao je finskog inenjera Sigurda J. Savoniusa. Ovo je prva izvedba
vertikalne vjetroturbine, a nastala je 1922. godine. Ponekad moe imati i tri lopatice.

Slika 24. Savoniusova vjetroturbina

Ovakav tip vjetroturbine radi na principu potisne sile. Gledajui presjek, turbina ima oblik slova
S.

Zbog zaobljenja lopatica ima manji potisak kada se pomjera protiv vjetra s ispupenim dijelom
nego kada se giba s vjetrom uleknutim dijelom.

Na taj nain potisak je uvijek jai u jednom smjeru i dolazi do rotacije. Zbog ovakvog principa
rada ove vjetroturbine daju puno manje energije nego uzgonske turbine iste veliine.

Slika 26. Princip rada Savoniusove vjetroturbine

30
Ovakve vjetroturbine vrlo su jednostavno izvedene pa se koriste u sluajevima kada su cijena i
pouzdanost bitniji od uinkovitosti, npr. anemometar. Jo jedna upotreba ovog principa
pojavljuje se na vrlo poznatom Flettner ventilatoru. On se koristi na krovovima kua ili autobusa
i slui ventilaciji prostora, pogoni ga snaga vjetra. Takoer se ponekad mogu uoiti reklamne
oznake u obliku ove vjetroturbine, cilj im je rotacija reklamnog znaka kojom se privlai panja.

Postoji i izvedba ovakve turbine kod koje su lopatice spiralno zakrenute po duini pa se na taj
nain dobiva ujednaeni moment na vratilu.

5.0 Tok projektovanja vjetroenergetskog sistema na mreu

5.1 Ciljevi projektovanja vjetroenergetskog sistema
Tri cilja projektiranja obrazloena u nastavku meusobno se razlikuju prema potrebnim ulaznim
podacima i toku projektiranja.

1. Iskoritenje raspoloivih potencijala energije vjetra lokacije, regije ili zemlje radi podrke
postojeem elektroenergetskom sistemu u paralelnom radu s drugim elektranama, naroito s
hidroenergetskim elastinim sistemom.

Vjetroelektrane Danske, skandinavskih zemalja te Engleske, rade u elektroenergetskom sistemu

svoje ili susjedne zemlje (Danska - vedska), skupa sa HE zbog mogunosti njihova elastinog
ulaska u sistem za vrijeme nedostatnih potencijala vjetra. To doprinosi utedi akumulacije vode
HE pri velikoj raspoloivoj energiji vjetra. U nas se porast potronje elektrine energije poklapa s
najveom raspoloivosti energije vjetra.

Prethodni podaci za postizanje cilja jesu:

Geoloko-urbanistiki podaci radi odabira broja i veliine lokacija za izgradnju VEulazni

podaci meteorolokih mjerenja na odabranim lokacijama i vie visina nad tlom (10-50 m)
potrebnih za izraunavanje potencijala energije vjetra.
Prethodni proraun oekivane energije
Izbor tipa i veliine agregata VE za danu lokaciju
Izbor broja (agregata), jedinica VE
Izraun specifine i ukupne oekivane energije na izlazu iz VE.

2. Koritenje energije vjetra iz VE u kombiniranom sustavu s drugim prirodnim izvorima

(sunana elektrana SE) na razini potrebne potronje ogranienih potroaa lokalne elektrine
mree uz prikljuak na integralni elektrosistem radi podmirenja potreba u intervalima vremena
nedostatne raspoloivosti prirodnih izvora i preuzimanja neplaniranih vikova VE i SE od mree.

31
3. Koritenje VE u zatvorenom autonomnom sustavu sa SE i Diesel-agregatima s akumulacijom
energije na razini potrebne energije ogranienog podruja i razine potronje. Mogunost
koritenja kombinacije VE i SE mora se oslanjati na dostatnim raspoloivim potencijalima vjetra i
sunca. Za izraunavanje, prema ciljevima 2. i 3. osim nabrojenih podataka potrebni su ulazni
podaci pod a) i b), samo se oni nakon izbora lokacija odnose na ogranienu razinu potrebne
snage u skladu s planom udjela VE u ogranienoj potronji odreenih potroaa. Podaci plana
potronje takoer su potrebni za projektiranje ovog sistema. Sistemi pod 2. i 3. bitno se
razlikuju od sistema 1. prema ogranienosti udjela VE u kombiniranom sistemu, dok je u 1.
maksimum koritenja energije VE danih lokacija zbog predaje integralnoj mrei. Ostvarenje cilja
1.i 2. moe se provoditi u etapama po lokacijama.

5.3 Programiranje vjetroenergetskog sistema

Programiranje VS sastoji se iz etiri potprograma: obrade potencijala vjetra izabrane lokacije iz
kojeg slijedi projektna brzina turbine, projekt ili izbor turbine iz kojeg slijede znaajke snage P =
f(v) i koeficijenti Cp = f(v), proraun broja jedinica vjetroelektrane te proraun plana proizvodnje
energije VE. Ako se radi o kombiniranom autonomnom energetskom sistemu, potrebno je
prethodno imati plan potronje energije da bi se u skladu s tim odredili udjeli energije iz svih
izvora sistema, pa tako i udio iz VE, odnosno potreban broj VE agregata.

Slika 27. Algoritam za programiranje

32
5.3 Prikljuak vjetroelektrane na mreu
U optem sluaju VE moemo podijeliti na:

1. Autonomne VE- nisu prikljuene na mreu i obino se koriste za napajanje elektrinom

energijom potroaa koji nemaju obezbijeeno napajanje.

2. VE prikljuene na mreu

Prikljuak VE na mreu utie na stabilnost sistema te je prije prikljuenja potrebno ispitati kakav
e uticaj VE imati na mreu. Ukoliko je zastupljenost energije vjetra u ukupnoj proizvodnji
elektrine energije mala onda VE nee imati znaajan uticaj na mreu. Ovo je sluaj u veini
zemalja u svijetu. Meutim, u nekim dravama znaajan dio ukupne proizvodnje elektrine
energije( u Danskoj 20 %) otpada na VE pa je njihov uticaj veoma bitan.

Slika 28. Prikljuenje vjetroelektrane na mreu

VE se mogu prikljuiti na bilo koji naponski nivo pa e obino i njihov uticaj zavisiti od naina
prikljuka. Mjesto na kojem se VE spaja na mreu naziva se mjesto prikljuka. U optem sluaju
VE moe biti prikljuena na :

1. Distributivnu mreu (ovo se jo naziva i distribuirana proizvodnja)

2. Prenosnu mreu

Danas je veina VE prikljuena na distributivnu mreu dok je trend da se u budunosti njihovo

spajanje vri na prenosnu mreu.

33
5.3.1 Prikljuak vjetroelektrane na distributivnu mreu
Distributivna preduzea imaju obavezu da obezbijede potroaima elektrinu
energijuugovorenog kvaliteta.

Osnovni uticaji VE na distributivnu mreu su:

- Spore ( stacionarne ) varijacije napona,

- Brze varijacije napone,

- Distorzija talasnog oblika.

Osnovni uticaji mree na rad VE su:

- Neravnotea napona,

- Tranzijenti.

Da li se VE moe prikljuiti na mreu zavisi od njenog uticaja na ostale korisnike mree isto kao i
kod prikljuka obinog potroaa. Stacionarne promjene napona se obino razmatraju
pretpostavljajui minimalno optereenje i maksimalnu zastupljenost VE ili maksimalan teret i
minimalnu zastupljenost VE. Ovo su teke pretpostavke koje one osiguravaju da stacionarne
vrijednosti napona nee izai iz predvienih granica. Meutim one osiguravaju da
vjetroelektrana uvijek moe dati snagu u mreu ( osim u sluaju kvara ).

Varijacije napona u distributivnim mreama ne smiju biti vee od 1-2% dok se u podprenosnim
mreama dozvoljavaju varijacije oko 6%. Zbog toga je kapacitet VE koje se mogu prikljuiti na
distributivnu mreu ogranien jer velika impedansa i relativno visoke struje koje teku od
generatora mogu dovesti do nedozvoljenih varijacija napona. Odreivanje kapaciteta
vjetroenergije koji moe biti prikljuen na distributivnu mreu zahtijeva niz prorauna.

Nain prikljuka Maksimalni kapacitet VE (MW)

11 KV mrea 1-2
11 KV sabirnica 8-10
32 KV mrea 12-15
32 KV sabirnica 25-30
132 KV mrea 30-60
Tabela 3. Maksimalni kapacitet vjetroelektrana koje je mogue prikljuiti na mreu

34
 Slika 29. Promjena napona mree na mjestu konekcije u zavisnosti od izlaza vjetroelektrane

Napon generatora vjetroturbine je 690 V. Svaka vjetroturbina je prikljuena preko

transformatora na mreu (690 V/33 KV ). Kako se izlaz VE poveava dolazi i do poveanja
napona sve dok izlaz iz VE ne bude blizu nominalne vrijednosti. Tada generetori povuku
reaktivnu snagu i dolazi do smanjenja napona.

5.3.2 Uticaj vjetroelektrana na elektroenergetski sistem

Uticaj vjetroelektrana na elektrinu mreu zavisi u optem sluaju od:

- Veliine i karakteristika mree;

- Zastupljenosti VE u mrei

Uticaje VE na EES moemo podijeliti na:

1. Lokalni uticaj, odnosno uticaj u bliskoj elektrinoj mrei

2. Uticaj na EES u cjelini

35
Lokalni uticaj ogleda se u :

1. Uticaj na tokove snaga i napone na sabirnicama

Ovaj uticaj zavisi od vrste generatora koja se koristi.

2. Uticaj na zatitne eme, struje kratkog spoja i nazivne vrijednosti rasklopnih ureaja

I ovo zavisi od vrste generatora koji se korist i VE.

3. Kvalitet elektrine energije (harmonici, flikeri itd )

Prikljuak VE na elektrinu mreu moe imati uticaja na kvalitet elektrine energije. Kakokvalitet
napona mora biti odravan u odreenim granicama prije prikljuenja VE potrebno je ispitati
njene uticaje na EES. Da bi se ispitao ovaj uticaj potrebno je poznavati elektrine karakteristike
vjetroturbina.Ove karakteristike zavise od proizvoaa turbina. Dakle, kada su poznati ovi
parametri mogue je izraunati mogui uticaj VE na EES.

Veina proizvoaa se pridrava standarda IEC 61400-21 za obezbjeenje karakteristika koje se

tiu kvaliteta elektrine energije vjetroturbina. Uticaj zavisi od vrste generatorakoji se koristi u
turbini. Najveu panju u pogledu kvaliteta treba obratiti na flikere i harmonike.

Harmonici nastaju uglavnom kod vjetroturbina promjenljive brzine jer one sadre
energetskepretvarae. Poseban znaaj imaju kod velikih "ofshore" VE jer velike kablovske
mree mogu dovesti do harmonijske rezonancije te velikih harmonijskih struja.

Flikeri uglavnom nastaju kod vjetroturbina konstantne brzine jer se fluktuacije napona prenose
u mreu u obliku fluktuacije sange to dovodi do njihanja napona to dalje dovodi do flikera.

Na globalnom nivou potrebno je obratiti panju na druge aspekte. VE utiu na:

- Napone i tokove snaga. Ovi efekti mogu bit pogodni za sistem naroito kad su VE bliske
potroakim centrima. VE koje imaju ugraene sisteme za regulaciju reaktivne snage imaju
povoljan uticaj na dijelove mree koji obino imaju loiji kvalitet napona.

- Uodreenim potrebna je nadogradnja postojeih distributivnih i prenosnih mrea. Za

prikljuak udaljenih VE kao to je sluaj sa offshore elektranama potrebna je izgradnja novih
mrea.

- Efikasnost drugih generatora koji su prikljueni na mreu

- Stabilnost sistema i pouzdanost opskrbe

36
5.4 Mrena pravila za vjetroelektrane
Mrena pravila za vjetroelektrane definiu uvjete koje je potrebno ispuniti da bi se izvrilo
prikljuenje VE na EES. U optem sluaju mogu se podijeliti u dvije grupe i to:

1. Mrena pravila za prikljuenje VE na napon manji od 110 KV (prikljuak na srednji i niski

napon). Najpoznatije smjernice kojih se preba pridravati prilikom prikljuka su: DEF U 111
(Danska), AMP (vedska),VDEW (Njemaka), G59/1 i G75 (Velika Britanija).

Ova pravila se uglavnom odnose na globalnu stabilnost sistema i upravljanje EES.

2. Mrena pravila za prikljuenje na napon vei od 110 KV. Najpoznatije smjernice za ove
prikljuke su:TSO (Danska), ESBNG (Irska), Sintef (Norveka) itd. Uglavnom se odnose na
odravanje kvaliteta elektrine energije na lokalnom nivou.

Postoje i mrena pravila koja se mogu primjenjivati bez obzira na naponski nivo mree na koju
se prikljuuje elektrana.

Mrena pravila se razlikuju od drave do drave bog razliitih mrea i zastupljenosti VE

umreama.

Osnovni zahtjevi koje propisuju ova pravila odnose se na: regulaciju napona, regulaciju aktivne i
reaktivne snage, regulaciju frekvencije, zatitu VE, modelovanje i komunikaciju VE itd.

5.5 Oprema za prikljuak na mreu

Veza izmeu VE i mree sastoji se od opreme za prikljuak ili iskljuivanje VE sa mree, opreme
za zatitu mree i VE i transformatora.

Osnovni dijelovi opreme su:

1. Rasklopni ureaji

Slue za spajanje i iskljuivanje VE sa mree. Trebaju biti dizajnirani za brzo automatsko

djelovanje u sluaju kvara VE ili mree.

2. Zatitna oprema

Treba da obezbijedi da kvar u VE ne utie na mreu i obrnuto. Treba da obezbijedi brz isklop u
sluaju kratkog spoja i prenapona u VE ili u sluaju odstupanja frekvencije od nazivne te gubitka
jedne faze. Zatitna oprema sastoji se od senzora za utvrivanje kvara.

37
3. Elektrini provodnici

Provodnici ili kablovi za prikljuak VE na mreu su obino napravljeni od aluminijuma i bakra.

Ovi provodnici imaju elektrine gubitke pa je ukupna efikasnost sistema manja

4. Transformatri

Slue za povezivanje elektrinih mrea razliitih naponskih nivoa. Obino transformatori imaju
automatsku regulaciju napona.

4. Uzemljenje

VE trebaju uzemljenje zbog zatite od atmosferskih pranjenja i kratkih spojeva. Obezbjeenje

provodne putanje za visoke struje u zemlju moe biti znaajan problem kod vjetroelektrana.

5.6 Uzemljenje vjetroelektrana

Uzemljenje slui za:

- Uspostavljanje male impedanse za struje zemljospoja omoguavajui efikasno djelovanje

nadstrujne zatite.

- Smanjenje opasnosti od napona dodira i koraka.

- Omoguavanje zadovoljavajueg pranjenja atmosferskih struja i kontrolu atmosferskih

napona.

- Spreavanje pojave potencijalnih razlika na nedozvoljenim dijelovima mree radi zatite

opreme i ljudi.

Vjetroelektrane imaju neobine zahtjeve u pogledu uzemljenja. Problemi koji se susreu pri
uzemljenju VE su:

1. Vee elektrane zauzimaju velike povrine (mogu se protezati i na nekoliko kilometara).

2. Zbog svoje visine vjetroturbine su izloene udarima groma.

3. VE se obino nalaze na terenima velike otpornosti tla (brda, stijene, mora itd).

Zbog prethodnih uslova normalne prakse uzemljenja nije lako primjeniti na VE. Standard IEEE
1094 (1991 godine ) zahtijevao je da cijela VE ima kontinuirani metalni sistem uzemljenja koji
povezuje svu opremu. Ovaj standard se vie ne koristi ali je njegova praksa usvojena novim
standardom IEC 6140024 (2010) i obino se provodi pomou neizolovanog provodnika
poloenog u kanal iznad energetskih kablova. Ovaj provodnik omoguava smanjenje

38
impedanseprema zemlji kao i povezivanje svih dijelova elektrane. Sistem uzemljenja treba biti
efikasan u sluaju struja kvara u sistemu kao i u sluaju atmosferskih pranjenja.

Slika 30. ematski prikaz uzemljenja vjetroelektrane

Na svakoj turbini izvedeno je lokalno uzemljenje postavljajui neizolovani provodnik u obliku

prstena oko temelja na dubinu od 1m . Sve turbine se dalje meusobno povezujui stvara se
mrea uzemljenja.

Slika 31. Vjetroelektrane na moru

39
6.0 Generatori za vjetroagregate
6.1 Historijski razvoj vjetroagregata
Razvitak, gradnju i eksploataciju vjetroelektrana u zadnjih desetak godina na globalnoj razini
prati neoekivani bum. U svijetu su ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju elektrine
energije iz vjetra do kraja 2006. god. dostigli veliinu od 74223 MW dok je samo u 2006. god.
izgraeno novih kapaciteta za 15197 MW. Oekivani porast izgradnje novih kapaciteta je oko
32% godinje. Iako je samo oko 1 % ukupne svjetske proizvodnje elektrine energije ostvareno
iz vjetroelektrana 2005. god. , taj sektor postaje znaajan segment na svjetskom energetskom
tritu. Do konca 2006. god. u Evropi je instalirano oko 48 000 MW snage vjetroelektrana, a
godinji je rast bio oko 19%. Broj aktivnih proizvoaa vjetroturbina u svijetu prelazi 30, a
primat imaju europski proizvoai. Zemlje s najveim instaliranim kapacitetima su Njemaka,
panjolska, SAD, Indija i Danska. U 13 zemalja svijeta instalirani kapaciteti vjetroagregata
prelaze 1000 MW. Na tritu je velika konjunktura i manjak kapaciteta za proizvodnju.
Znanstvenim i strunim istraivanjima se bavi veliki broj specijalista irom svijeta. Istrauju se
mogunosti to efikasnijeg iskoritavanja vjetropotencijala na dozvoljenim lokacijama,
gradnjom to veih i efikasnijih turbina, to boljih generatora i sistema povezivanja
vjetroelektrana u energetski sistem, razvojem sistema regulacije i voenja vjetroelektrana,
smanjenjem utjecaja na okoli i jo mnogi drugi zadaci. Rezultat napretka u razvoju i gradnji
vjetroagregata se vidi iz injenice da je 1980. god. izgraen agregat snage 30 kW, a 2005.
agregati gigantske snage 5000 kW. Tok razvoja kroz poveanje snaga i poveanje proizvedene
energije po vjetroagregatu u minulih 25 godina je ilustriran na slici 1. U proteklih 25 godina
poveana je proizvodnja energije u vjetroelektranama oko 500 puta.

40
 Slika 32.Poveanje snage i dimenzija vjetroagregata u periodu od 1980-2005 godine

6.2 Osnovne relacije u vezi sa snagom vjetra

Energiju i snagu vjetra mogue je prikazati poznatim izrazom za kinetiku energiju strujanja
zraka:

E= mv2/2 => P=(Sv)v2/2

gdje je: E energija, P snaga, m (kg) masa gibajueg zraka, (kg/m3) gustoa zraka, v (m/s) brzina
gibanja zrane mase (vjetra) i S (m2)povrina koju vrtnjom opisuje turbina. Primjenom vjetrene
turbine moe se iskoristiti samo dio ukupne energije vjetra to se rauna s koeficijentom
iskoritenja Cp koji ovisi o aerodinamikim svojstvima turbine i orijentaciji turbine u odnosu na
smjer vjetra. Teoretski maksimum za Cp iznosi 0,593 (Betz-ov zakon). Snaga vjetrene turbine se
moe prikazati izrazom:

P=CpSv3/2
Snaga vjetra proporcionalna je treoj potenciji njegove brzine prema emu treba regulirati
turbinu. U idealno dizajniranoj turbini moglo bi se prema teoriji njem. znanstvenika Betza od
energije vjetra preuzeti najvie 59,3 % energije. U praktinim izvedbama se postiu koeficijenti
iskoritenja u granicama od 0,25 - 0,45. Za optimalni Cp treba prema stalno promjenljivim
brzinama vjetra podeavati brzinu vrtnje turbine da bude proporcionalna s vjetrom. U
tehnikim proraunima rauna se Cp za konkretnu turbinu u ovisnosti o koeficijentu koji je

41
omjer obodne brzine [m/s] vrha lopatice turbine (engl. tip speed) ibrzine gibanja vjetra [m/s] te
o uglu zakreta lopatica turbine u odnosu na smjer vjetra. Sada se izraz za snagu turbine moe
napisati u obliku:

E= [Cp(,)Sv3] / 2=[Cp(,)r2v3]/2
Za turbine kojima se brzina vrtnje ne regulira, koeficijent je konstantan, a za neregulirane
promjenljiv. Praktiki su svi instalirani vjetroagregati bazirani na tri vrste vjetrenih turbina:

1. Nepromjenljiva brzina vrtnje (fixed speed),

2. Djelomino promjenljiva brzina (semi variable speed),

3. Promjenljiva brzina (regulated speed).

Principijelna karakteristika promjene snage vjetrene turbine u ovisnosti o brzini vjetra je

prikazana na slici 2. Prema toj karakteristici se bira generator i sistem regulacije snage u
promjenljivim uvjetima brzine vjetra. Nazivna snaga turbine i generatora se postie u podruju
promjena brzine vjetra od vndo vmax. Za brzine vjetra od brzine ukljuenja vu (eng. cut in speed)
do nazivne brzine vn optimira se snaga agregata podeavanjem aerodinamikog profila lopatica,
tako da se dobije to vie snage. Od nazivne brzine vn do brzine iskljuenja vmax (eng. cut out)
mora se regulacijom turbine ograniavati snaga na nazivnu snagu agregata i druge
elektroopreme. Primjenjuju se razliite tehnike optimiranja i ogranienja snage vjetroagregata
(engleski nazivi: stall control, activ stall control, pitch control).

Slika 33. Tipina statika karakteristika snage vjetroturbine pri upravljanju metodom "active stall"

42
6.3 Fiksna brzina vjetrenih turbina
U ranim 90-tim godinama vjetrene turbine su imale stalnu (fiksnu) brzinu vrtnje. To je znailo
da je brzina rotora turbine stalna i da je odreena frekvencijom mree na koju se prikljuuje,
vrstom i izvedbom generatora. Karakteristika vjetrenih turbina fiksne brzine je ta da su se one
upotrebljavale za generatore indukcionog tipa, koji je bio direktno prikljuen na mreu, sa
ureajem koji se ograniavao struju kratkog spoja (soft-starter ureaj).One su bile dizajnirane
da imaju maksimalno iskoritenje samo pri odreenoj brzini vjetra. Generatore sa fiksnom
brzinom vrtnje, prema brzini vjetrene turbine moemo podijeliti u sledee skupine:generatori
za niske ,umjerene i visoke brzine vjetra . Vjetrene turbine fiksne brzine su bile robusne, i imale
su nizak stepen iskoritenja. Takoer su bile izloene moguim jakim mehanikim udarcima pri
veim brzinama vjetra, to je predstavljalo potekoe pri upravljanju i radu vjetroagregata.

6.4 Promjenjljiva brzina vrtnje vjetrenih turbina

Tokom proteklih nekoliko godina promjenjiva brzina vrtnje je postala dominantna.Promjenjive
brzine vjetroturbine su dizajnirane kako bi se postigla maksimalna aerodinamina uinkovitost
u irokom opsegu brzine vjetra. Sa promjenjivom brzinom vrtnje postalo je mogue
kontinuirano prilagoavati (ubrzavati ili usporavati) rotacijsku brzinu vrtnje vjetroturbine,ka
trenutnoj brzini vjetra.Na taj nain ostvarilo se maksimalno mogue iskoritenje energije vjetra.
Za razliku od fiksne brzine sistema, sistem promjenjive brzine odrava moment generatora
konstantnim, i varijacije brzine vjetra su apsorbirane promjenom brzine generatora.

Elektrini sistem sapromjenjivom brzinomvjetroturbinejesloeniji od sistema safiksnom brzinom

turbine. Te je obinoopremljen asinhronim ilisinkronimgeneratorom , ispojen je
namreuprekofrekvencijskog pretvaraa.Pretvara frekvencije kontrolira brzinugeneratora,jer
oscilacije brzine nastaju promjenom brzine vjetra.
Prednostipromjenjive brzine vjetroturbinasu:
Poveanje apsorbovane energija vjetra,
Poboljanakvaliteta elektrine energije,
Smanjeni mehaniki udarci navjetroturbine.
Nedostaci su:
Gubici u ureajima energetske elektronike,
Koritenje viekomponenti,
Poveani trokoviopremezbog koritenja ureaja energetske elektronike.
Uvoenje promjenjivebrzinevjetrenih turbina, poveava se upotreba generatora ove vrste,a
takoer omoguava i nekolikostepeni slobodeukombinaciji generator ikonvertor frekvencije.

43
6.5 Elektrini generatori

Turbinski dio vjetrenjae s rotorom, konicama i prijenosnikom snage predstavlja vaan dio
cjelokupnog sustava, ija je osnovna funkcija pogon generatora. Za pravilan i siguran rad
vjetroagregata,generator mora ispunjavati odreene zahtjeve kao to su:

Visok stepen iskoristivosti u irokom krugu optereenja i brzine okretanja;

Izdrljivost rotora na poveanim brojevima okretaja u sluaju otkazivanja svih zatitnih
sistema;
Izdrljivost, odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinamikim optereenjima
prilikom kratkih spojeva, te pri ukljuivanju i iskljuivanju generatora;
Uleitenje generatora na nain da jame dugotrajnost.

Uzimajui u obzir nepogodne i promjenjive uvijete rada (poveane vlanosti, slanosti, zatim
otpornost na krute estice, povienu temperaturu i dr.) pred generatore se takoer postavlja
zahtjev pouzdanosti sa to je mogue manje odravanja. Razni su kriteriji prema kojima se moe
izvriti podjela generatora. Tako se prema nainu rada generatori mogu podijeliti na generatore
za:

paralelni rad s postojeom distributivnom mreom;

samostalni rad;
spregnuti rad s drugim izvorima.

Prema vrsti elektrine struje koju generatori generiraju, generatori mogu biti:

generatori istosmjerne struje (generatori istosmjerne struje se zbog problema s

pouzdanosti rijetko primjenjuju);
generatori izmjenine struje.

Prema nainu okretanja generatori mogu biti:

generatori s promjenjivom brzinom okretanja i

generatori s nepromjenjivom brzinom okretanja.

Takoer postoji podjela prema veliini tj. snazi.

6.5.1 Generatori s promjenjljivom brzinom okretanja

Generatori s promjenjivom brzinom okretanja su:

sinhroni ili asinhroni generator s pretvaraem u glavnom strujnom krugu;

asinhroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem;
asinhroni generator s nadsinhronom ili podsinhronom pretvarakom kaskadom.

44
6.5.2 Generatori s nepromjenjljivom brzinom okretanja

Generatori s nepromjenjivom brzinom okretanja su:

Vjetroturbina s asinhronim generatorom. Asinhroni generatori se najee prikljuuju na

krute elektrine mree. Krutu mreu karakterizira velika naponska i frekvencijska
stabilnost. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija, iako s druge
strane moraju imati kompenzacijski ureaj (uglavnom uklopive kondenzatorske baterije)
i prikljuni ureaj kako bi se omoguilo poetnu sinkronizaciju s mreom;
Vjetroturbina sa sinhronim generatorom. Upotrebljevaju se za spajanje na ne tako krute
elektrine mree, npr. kod spajanja na otoni elektrini sistem. Ovdje su potrebni
uzbudni sistem i regulator brzine koji e odravati napon i frekvenciju. Ovakvi generatori
ne mogu se pronai u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu
mreu. Kod vjetroturbina nazivnih snaga veih od 500 kW naroito je izraena potreba
za ukljuivanjem sistema za regulaciju kuta zakretanja elise propelera, to inae nije
sluaj, pa tako da se spomenuti sistem ne izvodi u svim jedinicama.

Vjetroagregate (turbina + generator) razlikujemo prema:

a) Snazi

b) Mjestu ugradnje

c) Poloaju osi vratila

d) Nainu regulacije snage

e) Nainu pretvorbe energije vjetra u elektrinu energiju

Prema snazi vjetroagregati se mogu grubo podijeliti na male vjetroagregate do 600 kW i na

velike preko 600 kW. Vjetroagregati mogu biti instalirani na kopnu (onshore) i na podruju
mora (offshore). Na kopnu se uglavnom postavljaju vjetroagregati snage do 3 MW, dok se
vjetroagregati snage preko 3 MW instaliraju na moru. Danas dominiraju vjetroagregati s
horizontalnim vratilima s obzirom na smjer vjetra u odnosu na one s vertikalnim vratilima.

45
Regulacija snage vjetroagregata moe biti:

a) Pasivna regulacija pomou posebno projektiranih lopatica (stall regulation),

b) Regulacija snage zakretanjem lopatica (pitch regulation),

c) Aktivna stall regulacija (Active stall, Combi Stall). Kod ovog pristupa regulacija snage se
ostvaruje kombinacijom regulacije zakreta lopatica vjetroturbine (pitch regulation) i pasivne
regulacije pomou posebno projektiranih lopatica (stall regulation).

Prema nainu pretvorbe energije vjetra u elektrinu energiju te njihovim prikljukom na

elektrinu mreu vjetroagregati se mogu podijeliti na vjetroagregate s asinhronim generatorom
i multiplikatorom i na vjetroagregate sa sinhronim generatorom, sa ili bez multiplikatora.

Tako razlikujemo:

a) Asinhroni kavezni jedno ili dvobrzinski generator (2p=4 ili 6), s multiplikatorom

b) Asinhroni klizno-kolutni dvostrano napajani generator, s multiplikatorom

c) Sinhroni generator sa uzbudnom strujom na rotoru, direktni pogon

d) Sinhroni generator sa uzbudnom strujom na rotoru, s multiplikatorom

e) Sinhroni generator s trajnim magnetima, direktni pogon

f) Sinhroni generator s trajnim magnetima, s multiplikatorom

6.6 Izvedbe generatora za vjetroagregate

S obzirom da su brzine vrtnje vjetrene turbine prirodno niske, priblino u rasponu od 5-30
ob/min, bez obzira kako se reguliraju, izbor vrste generatora ovisi o tome da li se koristi
multiplikator brzine i kakav je prikljuak na mreu. U savremenim izvedbama se koriste
generatori izmjenine struje, asinhroni i sinhroni u vie varijanti koje su opisane u nastavku.
Istosmjerni generatori koriste se za snage reda nekoliko kW. Za turbine fiksne brzine koriste se
obino asinhroni generatori, kavezni i klizno-kolutni i direktno se spajaju na mreu (bez
elektrikog pretvaraa frekvencije). Neophodan je multiplikator brzine vrtnje kojem je
prijenosni omjer toliko veliki da se moe izabrati 4 ili 6 polni asinhroni generator. Po svojim
svojstvima asinkroni generator s mnogo polova (2p>20) je praktiki neprihvatljiv za primjenu
zbog loeg faktora snage cos (0,6 ili jo manje bez kompenzacije) i zbog toga relativno slabih
energetskih pokazatelja. U nastavku su neto detaljnije opisane izvedbe pogonskih nizova (engl.
drive-train), koji su znaajni u primjeni i koji su u trendu za nove elektrane.

46
6.6.1 Asinhroni (indukcijski) generator
Generator koji se veoma esto koristi uvjetroelektranamajeasinhroni. On ima nekoliko
prednosti, kao to su: robusnost imehanikajednostavnost,proizvodnja uvelikojseriji, a on
takoerima i niskucijenu. Glavni nedostatak je taj dastatortrebajalovustruju za magnetiziranje.
Asinhroni generator ne sadritrajnemagnete inema mogunost samouzbude. Dakle,da bi se
uzbudio potrebna je struja iz nekog drugog izvora, a takoer troi i jalovu snagu. Jalova snaga
moebiti isporuenaod mree ili od elektronikog sistema. Generatorskomagnetsko poljepostoji
samo ako je generatorspojenna mreu. U sluajuACuzbude, stvoreno magnetsko poljerotira
sinhronom brzinom,koja je odreena brojem polova,i frekvencijom struje. Rotor asinhronog
generatoramoe biti dizajnirankaotzv.kratko spojni rotor (kavezni rotor) ili kaoklizno-kolutni
rotor.

6.6.1.1 Kavezni asinhroni generator (SCIG)

Do sada, SCIGje veoma rasprostranjen zbog svojemehanikejednostavnosti, visokeuinkovitost
iniskih zahtjeva u pogledu odravanja.SCIGjeizravno spojen na mreu. USCIGbrzinase mijenja u
samo nekolikopostotaka.Zbog toga se ovaj generatorkoristizakonstantnu brzinu vjetroturbine.
Generatori vjetroturbina vjetrogeneratorasu zajednospojeni preko multiplikatora, tako da se
brzine vjetroturbine i generatora razlikuju. SCIGkoji koriste vjetroturbine konstantne brzine
vrtnje obinosu opremljenisasoft-starter mehanizmima, iinstalacijamazakompenzaciju jalove
snage, poto je SCIG-spotroa jalove snage. SCIG-simajustrmukarakteristikumomentai stoga
sefluktuacijeuvjetroelektranama prenoseizravnona mreu. Uslabojmrei, ovaj visokinaletstruje
moeizazvati ozbiljninaponski poremeaj. Stoga, povezanost SCIG na mreu treba izvriti
postepeno kako bi se ograniio nalet struje.Tokom normalnog rada i izravnoj vezi s jakom AC
mreom, SCIG je vrlo robustan i stabilan. Klizanje varira i poveava se sa poveanjem
optereenja. Glavni problem je taj to zbog struje magnetiziranja isporuene iz mree
statorskom namotu, faktor snage postaje veoma nizak. Nizak faktor snage kompenzira se
spajanjem kondenzatora paralelno generatoru. U SCIG-s postoji jedinstven odnos izmeu
aktivne snage, jalove snage, napona i brzine rotora. To znai da pri jakim vjetrovima, vjetrena
turbina moe proizvesti vie aktivne snaga samo ako generator povue vie jalove snage. Za
SCIG, iznos potroene jalove nije kontroliran, jer varira s uvjetima vjetra. Ako generator nema
ureaja koji e mu moi obezbijediti jalovu snagu (kondenzatorske baterije),tada generator
mora uzeti jalovu snagu izravno iz mree. Jalova snaga isporuena od strane mree uzrokuje
dodatne gubitke prijenosa i u odreenim situacijama, moe napraviti sistem
nestabilanim.Kondenzatorske baterije ili elektroniki pretvarai mogu se koristiti za smanjenje
potronje jalove energije. U sluaju kvara, kod SCIG-s bez ikakvog ureaja za kompenzaciju
jalove snage sistema, napon generatora vrlo lako moe doi u podruje nestabilnosti. SCIG-s se

47
moe koristiti kako za fiksne brzine vjetroturbina tako i za vjetroturbine sa promjenjivom
brzinom.Za drugi sluaj potreban je pretvara frekvencije, koji e regulisati brzinu vrtnje rotora .

6.6.1.2 Asinhroni klizno-kolutni rotor (WRIG)

UsluajuWRIG-a, elektrine karakteristikerotoramogubitikontrolirane izvana,a samim tim i
naponrotorase moe kontrolisati.Klizno-kolutnom (WRIG) rotoru moemoizvana pristupiti
prekokliznih prstenovai etkica.Struja rotora moe biti kontrolisana preko ureaja energetske
elktronike.Na taj nain generator moe biti uzbuen bilo da se rotoru dovede uzbudna struja
putem ureaja energetske elektronike, ili da generator uzima jalovu struju iz mree za svoju
uzbudu, meutim ovaj drugi nain je veoma malo zastupljen.NedostatakWRIG-a je taj da
jeskuplji,i da nije robustankaoSCIGgenerator.

6.6.2 Sinhroni generator

Sinhroni generator je puno skuplji i mehaniki sloeniji nego asinhroni generatora sline
veliine. Meutim, tu je i jedna velika prednost u poreenju sa asinhronim generatorom,
naime,sinhroni generator ne treba reaktivnu struja za magnetiziranje.Magnetsko polje
sinhronog generatora moe se dobiti pomou trajnih (permanentnih) magneta ili klasinim
putem pomou struje. Ako sinhroni generator ima pogodan broj polova (viepolni WRSG ili
PMSG), on moe biti izravno spojen sa vjetroturbinom,odnosno u tom sluaju nije potreban
multiplikator. Kod sinhronog generatora ureaji energetske elektronike imaju sledee
zadatke:

da djeluju na promjene uzrokovane promjenom gustine i energije vjetra i da ublae

prelazne pojave pri promjeni radnih uslova,
da kontroliraju magnetiziranje rotora kako bi se izbjegli problemi oscilovanja
frekvencije. Takvu vrstu manipulacije omoguavaju generatori sa promjenjivom brzinom
vjetroturbine.

Dvije osnovne vrste sinhronih generatora koje se koriste su :

sinhroni generator sa klizno-kolutnim rotorom (WRSG)

sinhroni generator sa stalnim (permanentnim) magnetima (PMSG)

48
6.6.2.1 Sinhroni generator sa klizno-kolutnim rotorom (WRSG)
Statorski namoti WRSG-s su spojeni izravno na mreu , te je zbog toga brzina okretaja strogo
fiksna i odreena frekvencijom vanjske mree. Namoti rotora su uzbueni sa strujom
dovedenom preko kliznih prstenova i etkica, iz ispravljaa. Za razliku od asinhronog
generatora, sinhroni generator ne treba sistem za kompenzaciju jalove snage. Namoti rotora,
kroz koje izravno tee struja, stvara uzbudno polje, koje se vrti sa sinhronom brzinom uz pomo
vjetroturbine i multiplikatora. Brzina sinhronog generatora odreena je frekvencijom
rotirajueg polja i brojem pari polova na rotoru.

6.6.2.2 Sinhroni generator sa stalnim magnetima (PMSG)

Mnogi nauni lanci su predloili primjenu PMSG-s u vjetroelektranama, zbog njihove
samouzbude, koja omoguuje rad uz visok faktor snage i visoku uinkovitost.Kod stroja sa
permanentnim magnetom (PM) stroja, uinkovitost je vea nego kod indukcionih strojeva.
Meutim, materijali koji se koriste za proizvodnju trajnih magneta su skupi, a takoer su
zastupljene i potekoe u toku proizvodnje. Osim toga, upotreba PM uzbude zahtijeva
koritenje pretvaraa,kako bi se prilagodili napon i frekvencija generatora, naponu i frekvenciji
mree. To jetakoer dodatni troak. Rotor koji je izraen od permanentnog magneta moe
biti sa istaknutim polovima ili cilindrini. Generatori koji imaju rotor sa istaknutim polovima se
koriste za nie brzine vrtnje, dok se generatori sa cilindrinim rotorom koriste za mnogo vee
brzine.

49
Slika 34. Tipovi generatora i nain njihovog prikljuka na mreu

50
6.7 Konstantna brzina vrtnje i asinhroni kavezni generator
Izmeu rotora turbine i asinhronog generatora je multiplikator (obino trostepeni velikog
prijenosnog omjera i do 1:100) tako odabran da se moe upotrijebiti 4-polni ili 6-polni trofazni
asinhroni kavezni generator. Takav generator je vrlo jednostavan, moe se uzeti iz kataloga
standardnih asinhronih strojeva. Prikljuuje se direktno na mreu 50 ili 60 Hz uz primjenu
ureaja kojim se smanjuju veliine struje kratkog spoja (obino soft-start ureaj) pri prikljuku
na mreu. Optereenje generatora je ogranieno aerodinamikom izvedbom lopatica turbine
tzv. "stall principle", a brzina cijelog pogonskog niza turbina + multiplikator + generator se vrlo
malo mijenja oko nazivne brzine generatora. Klizanje generatora iznosi oko (1-2)% tako da
gubici u rotoru generatora budu u podnoljivim granicama. Vjetroagregat ne moe raditi bez
prikljuka na energetsku mreu iz koje uzima jalovu snagu za magnetiziranje. U primjeni je
esta varijanta kaveznog asinhronog motora s promjenljivim brojem polova, obino za dvije
brzine vrtnje prema slici 3. Tvrtka Mitsubishi primjenjuje takve tehnologije u svim svojim
agregatima snage 1000 kW. Turbina je konstruirana za dvije fiksne brzine vrtnje optimirane tako
da se dobije najvie energije iz vjetra i da se smanji buka u promjenljivim uvjetima.

Slika 35. Vjetroagregat s asinhronom mainom i turbinom konstantne brzine vrtnje

51
 Slika 36. Struktura vjetroagregata s asinhronim generatorom

Saeto prednosti i nedostaci ovakve izvedbe:

Prednosti: jednostavnost izrade, jednostavno odravanje, priguenje pulzacija momenta

turbine, niska nabavna cijena i direktno spajanje na mreu.

Nedostaci: potrebna jalova energija, potreban soft start (ureaj za zatitu od struja kratkog
spoja) ureaj za prvo prikljuenje na mreu, primjenjivo samo za fiksne brzine turbine, upotreba
multiplikatora, neupotrebljivo za mnogo polova.

U praksi je esta varijanta kaveznog asinhronog generatora s promjenjivim brojem polova,

obino za dvije brzine vrtnje.

6.8 Turbina promjenjljive brzine sa sinhronim ili dvostruko napajanim

asinhronim generatorom

Klasini sinhroni generatori izvedeni za konstantnu sinhronu brzinu vrtnje koju diktira pogonski
stroj, imaju na rotoru istosmjernu uzbudnu struju. Takvi su agregati (generator + pogonski stroj)
openito glavni izvori elektrine energije u elektranama, za sisteme 50 ili 60 Hz. Ako je zbog
bolje energetske iskoristivosti agregata ili drugog razloga potrebno za vrijeme pogona regulirati
brzinu vrtnje turbine i sinhronog generatora, a taj generator prikljuiti u energetski sistem
fiksne frekvencije, to se moe ostvariti na dva naina:

52
 1. Upotrebom frekvencijskog pretvaraa smjetenog izmeu namota sinhronog generatora i
energetske mree fiksne frekvencije, prema ilustraciji na slici 4. Snaga pretvaraa jednaka je
snazi generatora. Potrebna je uzbudna struja u rotorskom namotu i sistem regulacije napona ili
trajni magneti.

Slika 37. Vjetroagregat sa sinhronom mainom i turbinom promjenjljive brzine vrtnje

Saeto prednosti i nedostaci ovakve izvedbe:

Prednosti: jednostavno upravljanje jalovom snagom, iroko podruje brzina vrtnje, jednostavan
za upravljanje, male dimenzije i masa generatora, standardni generator.

Nedostaci: potreban pretvara za ukupnu snagu, potreban uzbudni sistem, klizni koluti i etkice,
troenje i odravanje, visoka cijena, gubici, problem odravanja multiplikatora.

2. Izmjeninom uzbudnom strujom u rotorskom namotu iz frekvencijskog pretvaraa

(ciklokonverter ili dvosmjerni statiki frekvencijski pretvara) prikljuenog na istu mreu kao i
statorski namot, sve prema ilustraciji na sl. 5. Uobiajeni je naziv za ovakav agregat dvostrano
napajani (hranjeni) asinhroni stroj (engl. Doubly-fed Induction Generator). Stator generatora je
spojen na mreu 50 Hz. Rotor generatora je spojen na mreu preko frekvencijskog pretvaraa i
prilagodnog transformatora. Zbog velikog znaaja za primjenu u vjetroelektranama i
hidroelektranama opisat emo detaljnije ovaj pogonski niz (engl. drive train). U izvedbama za
vjetroelektrane izmeu turbine i generatora je multiplikator, kojim se postie da brzina vrtnje
generatora bude 1000 ili 1500 ob/min ( 6 polniili 4-polni stroj 50Hz). Konstrukcijski gledano
dvostrano napajani asinkroni stroj je poznata izvedba asinkronog kolutnog stroja kojemu na
stator i rotor narinemo napone razliite frekvencije. Klasini sinhroni stroj jer takoer dvostrano
napajani stroj ali mu je frekvencija rotorskih struja uvijek jednaka nuli (istosmjerna uzbuda).

53
 Slika 38. Dvostruko napajani asinhroni generator vjetroagregata promjenjljive brzine vrtnje

Izvedba prema slici 38. je daleko povoljnija od izvedbe prema slici 37. zbog veliine i cijene
frekvencijskog pretvaraa, viih harmonikih lanova u mrei koje generira pretvara,
upravljivosti, potrebnog prostora za smjetaj, stabilnosti energetskog sistema, mogunosti
generiranja jalove energije. Kao daljnja prednost ove izvedbe pred drugim izvedbama agregata
istiu se mogunosti poveanja iskoristivosti primarnih pogonskih strojeva u promjenljivim
reimima rada, npr. pumpa-turbina kod reverzibilnih hidroagregata snage i do nekoliko stotina
MW , vjetrene turbine snage do 6 MW.

Saeto prednosti i nedostaci ovakve izvedbe:

Prednosti: bitno smanjena snaga i cijena pretvaraa, mogunost regulacije brzine vrtnje za
optimalno koritenje energije, jalova snaga za magnetiziranje stroja iz pretvaraa, mogu
podsinhroni i nadsinhroni rad.

Nedostaci: klizni koluti i etkice, troenje, odravanje sloeno upravljanje agregatom, izravan
spoj na mreu otean.

Metoda izmjenine uzbude rotorskog namota, odnosno dodatnog napona u rotoru promjenljive
frekvencije se zasniva na znanju da za elektromehaniku pretvorbu energije, magnetska polja
stvorena statorskim i rotorskim strujama moraju biti u prostoru meusobno nepokretna tj.
moraju se vrtjeti jednakom brzinom. U rotorskom namotu koji ima 2p 2 polova i prikljuenom na
trofazni napon frekvencije f2 stvara se okretno magnetsko polje koje se vrti brzinom n 2= f2 /p2
u odnosu na rotor, kojeg turbina vrti brzinom n. U tim uvjetima e se okretno polje rotora vrtjeti
prema statorskom namotu koji ima 2p1 polova brzinom:

no2=n + f2/p2

Frekvencija induciranih napona u statorskom namotu zbog rotorskog okretnog polja e biti:

54
 f1=(n + n2)p1=np+f2
jer za pretvorbu energije uvijek mora biti p1 = p2= p. Ako se mijenja smjer vrtnje rotorskog polja
biti e:

n=(f1+f2)/p
Budui da je u ovakvim primjenama uvijek fiksna statorska (mrena) frekvencija, regulira se
frekvenciju u rotoru i brzinu vrtnje turbine. Ako se npr. rotor 4 polnog trofaznog generatora vrti
brzinom n = 27,5 ob/s, a frekvencija mree je 50 Hz rotor treba biti uzbuen strujom frekvencije
f2= 5 Hz da bi se mogla pretvarati mehanika energija u elektriku. Odnosi brzina vrtnje rotora
n, frekvencije u rotoru f2 i statorske frekvencije f1 su ilustrirani na slici 6. Budui da je f1 zadano
mreom, podeavamo frekvenciju uzbudnih struja rotora prema promjenljivoj brzini vrtnje
turbine. Regulacijom brzine vrtnje turbine ili pumpe mogu se ostvariti najbolje energetske
iskoristivosti turbine ili pumpe u konkretnim uvjetima npr. brzine vjetra ili visine vode u
akumulacijskom jezeru reverzibilne hidroelektrane.

Navedenim sistemom reguliranja brzine vrtnje moe se dobivati i induktivna i kapacitivna snaga
frekvencije jednake frekvenciji energetskog sistema.

Dvostrano napajani asinhroni generator ima veliku primjenu u vjetroagregatima i to zbog vjetra
koji ima nepredvidivo promjenljive brzine, zbog ega je povoljno imati mogunost regulacije
brzine turbine. Agregati se izvode za frekvencije u rotoru koje su u grubo (4-10) puta manje od
statorskih to omoguava da pretvarai frekvencije imaju snagu oko 35 % nazivne snage
generatora. Energetske odnose u vjetroagregatu, (za pojednosta-vljeno razmatranje u kojemu
emo zanemariti gubitke pretvorbe ugeneratoru) razmotrimo prema oznakama na slici 5.
Mehanika snaga turbine na izlazu iz multiplikatora Pmeh pretvara se posredstvom okretnog
magnetskog polja u elektrinu snagu Pg koju generator daje u mreu i snagu klizanja u rotoru
Pr= - s Pg.

To se moe prikazati izrazom:

Pg=Pmeh+sPg
Klizanje rotora, oznaka s, je definirano kao razlika brzine vrtnje okretnog statorskog polja i
brzine rotora s = (ns n)/ ns i ono je u generatorskom nainu rada stroja uvijek negativno.
Rotorska elektrina snaga Pr asinhronog stroja je uvijek odreena predznakom i veliinom
klizanja s. Za generatorski rad bit e predznak snage Pr pozitivan (u mreu), a kako je klizanje s
pozitivno za motorski rad, bit e snaga motorskog rada Pr negativnog predznaka ( iz mree). Za
uobiajeni dijapazon regulacije brzine turbine, od 70 - 110 % nazivne, i sinhronu brzinu

55
generatora oko 90% nazivne brzine turbine klizanje je u granicama izmeu 23%, a potrebna
snaga pretvaraa u rotorskom iznosi grubo oko 30 % ukupne snage koja se elektromehaniki
pretvara u stroju. Tehnologije s vjetroagregatima promjenljive brzine vrtnje postaju
dominantne, a naroito za velike snage (1-5 MW) vjetrenih turbina. Ve 2002. god. bilo je 47 %
svih vjetroagregata izvedeno s dvostrano hranjenim asinhronim strojem. Frekvencijski
pretvarai imaju snagu oko 35% snage generatora.

6.9 Turbina promjenjljive brzine vrtnje i sinhroni generator

Za razliku od asinhronog generatora mogue je koristiti sinhroni generator za vrlo male brzine
vrtnje turbine (5-30 ob/min). Sinhroni generator s velikim brojem polova (60 ili vie) u izvedbi s
klasinom uzbudom ili trajnim magnetima se moe direktno spojiti na turbinu bez
multiplikatora (engl. direct-drive), a prikljuak na mreu je preko frekvencijskog pretvaraa.
Snaga frekvencijskog pretvaraa jednaka je snazi generatora. Zbog velikog broja polova i male
brzine vrtnje generator mora razvijati veliki moment vrtnje, njegove su dimenzije i masa
relativno velike, presudno utjeu na izvedbu i dimenzije gondole elektrane. Izvedba jednog
takvog generatora prikazana je na slici 39. Radi se o potpuno novim, ne klasinim izvedbama
generatora za koje je bio potreban poseban istraivako razvojni rad.

Slika 39. Sinhrona maina sa klasinom uzbudom za direct drive pogon

Saeto prednosti i nedostaci ovakve izvedbe:

Prednosti: jednostavno upravljanje jalovom snagom, iroko podruje brzina vrtnje, jednostavan
za upravljanje, jednostavnija izvedba vjetroagregata jer nema multiplikatora koji se smatra
kompliciranim za izradu i odravanje, vea korisnost agregata.

56
Nedostaci: potreban pretvara za ukupnu snagu, potreban uzbudni sistem, klizni koluti i etkice,
troenje i odravanje,velike dimenzije i masa, problem izrade, transporta i montae.

Ovo je primjer ne klasine izvedbe generatora, velikih dimenzija i mase. Zbog velikog broja
polova i male brzine vrtnje generator mora razvijati veliki moment vrtnje.

Razvijene su i primjenjuju se tehnologije s permanentnim magnetima i s klasinom uzbudom na

rotoru. Ova izvedba agregata je usko povezana s izvedbom frekvencijskog pretvaraa kroz koji
mora proi ukupna snaga generatora. Razvoj i primjene "direct drive" generatora su neodvojivi
od razvoja primjene i cijene frekvencijskog pretvaraa. Prema dostupnim informacijama
poveava se broj kompanija koje grade generatore s trajnim magnetima i to za "direct-drive"
sistem i za pogon preko multiplikatora s jednim ili tri stepena prijenosa. U odnosu na
generatore s uzbudnom strujom na rotoru generatori s trajnim magnetima za istu snagu imaju
bolju korisnost (vei ), manje su dimenzije rotora, jednostavniji je rashladni krug generatora,
jednostavnije je odravanje, nema posebnog uzbudnog sustava. Sve vie kompanija radi ili
razvija prototipne generatore s trajnim magnetima (Siemens, ABB, WinwinD, Mitsubishi, KD
Blansko,...).

Slika 40. Dijelovi vjetroelektrane

57
6.10 Generator sa trajnim magnetima
Kod vjetroelektrana je vrlo bitna jednostavnost konstrukcije i lagano odravanje generatora.
Zbog toga se sinhroni generator s trajnim magnetima pokazuje kao izuzetno dobro rjeenje jer
na njemu gotovo da i nema dijelova koje treba odravati. Iz tih razloga danas mnogi proizvoai
ve rade takve generatore (Siemens, ABB, Mitsubishi, ....). Prikljuak takvog generatora na
turbinu i mreu je ilustriran na slici 41.

Slika 41. Sinhroni generator s trajnim magnetima, "direct drive" pogon i prikljuak na mreu

Postoje razliiti problemi i nedostatak iskustva u izradi sinhronih strojeva vee snage s trajnim
magnetima i velikim brojem polova (do 100). To su magnetiziranje magneta, problem
smjetanja i uvrenja magneta na rotor, razmagnetiziranje magneta pri visokim
temperaturama ili u nekim nepovoljnim reimima rada generatora. Podaci od kojih se moe
krenuti u dizajniranje su slinosti s ve izraenim strojem s klasinom uzbudom. Poznati podaci
su snaga, izlazni napon i frekvencija, ista turbina i sline dimenzije.

Saeto prednosti i nedostaci ovakve izvedbe:

Prednosti: jednostavan rotor bez potronih dijelova i uzbudnog namota, nema gubitaka u
rotoru, vea korisnost agregata, jednostavnija izvedba cijelog vjetroagregata jer nema
multiplikatora koji se smatra kompliciranim za izradu i odravanje, vea korisnost agregat.

Nedostaci: visoka cijena trajnih magneta, mogunost razmagnetiziranja, nema regulacije struje
uzbude, velike dimenzije i mase, problemi izrade, transporta i montae.

58
6.11 Generatori sa supervodljivim (HTS) materijalima za vjetroagregate

Odmah nakon to je otkriven fenomen supravodljivosti bilo je jasno da e njegova primjena biti
i vie nego velika, meutim prije otkria visoko-tempreraturnih supravodia (HTS) ona je bila
izuzetno neprofitabilna zbog enormno visoke cijene tekueg helija. Otkrie supravodia iznad
temperature tekueg duika izuzetno je proirilo upotrebu supravodia za snane nove
supravodljive magnete. Supravodljivi generatori mogu proizvoditi veu koliinu elektrike s
manje opreme i manjom koliinom energije. Dobivena elektrina struja moe se provoditi u
kablovima bez otpora tako da ne dolazi do gubitka energije, a moe se pohraniti u
supravodljivim zavojnicama due vrijeme bez gubitaka.

U novije vrijeme, sve se vie eksperimentira s primjenom supravodljivosti na elektrine strojeve.

Kod elektrinih strojeva, vana je tehnologija HTS supravodljivosti - supravodljivost na visokim
temperaturama (High Temperature Superconductivity). Supravodljivost omoguuje
proizvodnju, prijenos i koritenje energije, bez gubitaka zbog otpora vodia. HTS ice, mogu
prenositi 3 do 5 puta vie energije od bakrenih ica, bez gubitka energije, te time uveliko
poveavaju energetsku uinkovitost el. strojeva. Ukratko, HTS elektromotori I generatori, bit e
upola majih dimenzija i teine od svojih prethodnika uz iste (ili jo bolje) karakteristike i uz
mnogo manju potronju energije. Smatra se da e primjena supravodljivosti poveati
uinkovitost elektromotora i generatora ak do 98%.

Zbog svi svojih prednosti HTS materijali se sve vie poinju koristiti u izradi supervodljivih
motora igeneratora, osobitoza proizvodnju generatora i motora za podruja primjene gdje je
masui zapreminu tih strojeva potrebnosvesti na minimum, poput brodskih pogonskih
sistemaivjetroturbina.

Prednosti HTS generatora kod vjetroagregata:

Masa i zapremina je upola manja u odnosu na konvencionalne generatore

Visoka gustoa snage:
HTS polje, stvara magnetsko polje vee od onih u konvencionalnim strojevima to je rezultiralo
u mnogo manjoj veliini i teini.
Visoka uinkovitost:
HTS generatori imaju do 10% veu uinkovitost
Niska razina buke:
HTS generatori imaju niu emisiju buke od konvencionalnih strojeva.
Harmonici:
HTS generatori imaju bolje kvalitete elektrine energije, a posebno su bez harmonika.
Odravanje:
HTS generatori nee zahtijevati remont rotora generatora, ili obnovu izolacije to je potrebno
kod konvencionalnih generatora.
Poveana osobna sigurnost:
Rotor HTS generator moe se demagnetisati za vrijeme odravanja ili popravke. To znaajno
poveava osobnu sigurnost u odnosu na vjetroturbinu s trajnim magnetima generatora.
59
Slika 42. HTS generator

Slika 43. HTS generator

60
7.0 Aerodinamika i mehanika naela voenja i zatite
7.1 Podeavanje poloaja kola spram smjera vjetra
Ciljevi voenja i zatite vjetroturbine postoje s izuzetkom podeavanja poloaja namjetanja
kola turbine spram smjera vjetra te kod klasinih propelernih turbo maina (vodne turbine),gdje
su ostvareni s djelotvornim i pouzdanim sistemima. Svojstvenost ostvarenja istih ciljeva kod
turbine na vjetar proizlazi iz uvjeta rada u atmosferi - neomeenim uvjetima, s izrazitim i brzim
promjenama energije vjetra privedene kolu. Shodno tome se u razvitku modernih
vjetrogeneratora vea pozornost posveuje zatiti od preoptereenja gonjene maine pri veli-
kim brzinama vjetra ili preoptereenja lopatice kola u uvjetima pobjega (pri naglom raste-
reenju kola turbine - gonjenog stroja) nego regulaciji radi najveeg iskoritenja raspoloive
energije. Prilagodljivost poloaja osi kola spram smjera vjetra naizgled prua mogunost da se
zakretanjem kola, zbog promjene povrine nastrujavanja vjetra na kolo, bitno utjee na veliine
energije privedene kolu, a tako na isti nain kao kod vodnih turbina (utjecajem naprivod
energije) ostvari ulogu zatite. Razmjerno tome veliki moment tromosti masa i nepoeljne
popratne pojave pri brzom prisilnom zakretanju kola ine takav vid zatite neprikladnim za vee
turbine.
Promjenjivost vjetra uzrokuje odstupanje poloaja osi vrtnje kola od smjera vjetra ili tonije
odreeno, mogunost da tokom rada turbine vjetar nastrujava pod odreenim uglom y z na
vertikalnu ravninu u kojoj lei os vrtnje kola. Ta tonija odrednica potrebna je zbog toga to se
esto os kola turbine postavlja pod stanovitim nagibom u odnosu prema vodoravnoj ravnini.
Iako je ugao nagiba osi kola vrlo malen (yt< 6), te predstavlja samo jedan konstruktivan detalj,
zanimljiv je zbog neposredne veze s temom poglavlja. Temeljni razlog za uvoenje nagiba osi
kola yt jest poveanje razmaka izmeu (vrha) lopatice i stupa ili izvedba kola sa stanovitom
koninou (pri emu uzduna os lopatice ne lei u ravnini okomitoj na os kola) uz istodobno to
manji razmak ovjesita lopatica od stupa.

Prvom je svrha da se smanji meudjelovanje lopatice i stupa (koje uzrokuje slabije iskoritenje
energije vjetra i pojaava dinamiko optereenje stupa i lopatice) ili smanji ukupni moment
savijanja lopatice djelovanjem centrifugalne sile lopatice.
Drugom je svrha da se smanji moment aerodinamikih sila kola s obzirom na os stupa,pa stoga
utjee na regulaciju poloaja.

Utjecaj tzv. zakoenog vjetra na rad turbine s nezakretljivim lopaticama i = const. prikazan je
na temelju eksperimentalnih podataka na slici 1.a. iz koje proizlazi:- snaga turbine (oekivano)
smanjuje se s porastom ugaoova zakoavanja yz i to priblino = cos2 yz.Znatnije promjene snage
nastupaju pri uglovima yz = (20-30), dok otkloni reda veliine y < 6 uope nemaju utjecaja. Pri
otklonu yz> 70 snaga turbine praktiki je zanemariva.

61
U podruju velikih brzina vjetra, snaga ovog tipa turbine poveava se ak i za 0 < y z< 40,nakon
ega slijedi njezino naglo smanjenje. Gubi se oekivana podjednakost utjecaja negativnih i
pozitivnih otklona, tj. simetrinost P(yz).
Prvi zakljuak je vaan za brzinu djelovanja sistema za regulaciju koji ima svrhu da zakretanjem
kola oko osi stupa svede yz - 0. Brzina podeavanja poloaja kola smjeru vjetra stoga moe biti
razmjerno malena i bez veeg je znaenja za iskoritavanje energije vjetra.Neoekivano
poveanje snage (u podruju veih brzina, gdje dolazi do izraaja stall--efekt) s porastom yz
moe se objasniti utjecajem zakoenosti vjetra na isti efekt, dok se gubitak simetrinosti moe
objasniti utjecajem promjene brzine nastrujavanja vjetra s visinomi interakcijom stupa i
lopatice.

Slika 1.b kao rezultat teoretskog prorauna, osim to je poopenje u bezdimenzijskom obliku cp
(Kp, yz), prikazuje utjecaj yz na koeficijent brzohodnosti (Kp)r - za cp = 0, dok je smanjenje (Kp)r s
rastuim uglom otklona osnova za koritenje zakretanja kola za spreavanje pobjega.

Slika 44. a) i b) Utjecaj zakoenosti vjetra na snagu turbine

Treba spomenuti da se rezultati teoretske analize utjecaja zakoavanja na snagu, tj. c py/cp(yz =
0), za razliku od pokusnih, tonije aproksimiraju krivuljom cos 3yz.
Slian odnos izmeu znaajke turbine sa i bez utjecaja zakoenja vjetra na temelju normalne
komponente brzine okomite na ravninu vrtnje kola vy = v cos y, proizlazi iz pokusnih rezultata na
modelnoj turbini. Normalizacija dijagrama cp(Kp) za razliite uglove zakoenja yz u jedinstven
oblik cpy (Kpy), gdje je Kpy = Kp / cos xyz, cpy = Cp/(cos 3yz) x, daje najbolje rezultate, tj. najmanje
rasipanje mjernih toaka za razliite yz od krivulje aproksimacije, kao to prikazuje slika 45.,
zax= 1-2/3.
Prikaz trougla brzine u uvjetima zakoenog vjetra na slici 46. ukazuje na promjenu relativne
brzine vjetra w i odgovarajueg ugla vjetra za razliite poloaje (cp = 0,7t) lopatice pri vrtnji oko
osi kola. Posljedice su nestacionarnost strujanja, nesimetrinost optereenja lopatice zbog
ega se u optereenju kola pojavljuju periodiki promjenjive komponente sile i momenta u svim
koordinatnim smjerovima, xi,yi, zi.
Radi teoretske analize aerodinamikog optereenja lopatice svrhovito je vektor brzine vjetra v
(co daleko ispred turbine) prikazati u koordinatnom sistemu (KS) vezanim uz geometriju
lopatice. U obzir e se uzeti i mogui ugao nagiba osi kola yi i koninost kola yk (ugao otklona

62
lopatice iz ravnine okomite na os kola), koji slino utjeu na optereenje lopatice kao i ugao
zakoenja yz.

Slika 45. Normalizacija znaajke turbine u obliku Cpy

Slika 46. Trougao brzina pri zakoenom vjetru

63
Rezultat niza pretvorbi komponenti brzine vjetra, poevi od prikaza brzine u koordinatnom
sistemu KSO (x0, y0, z0) vezanim uz stup vjetrogeneratora:

0 cos
= 0 = |0 | = | sin |
0

Slika 47. Prikaz koordinatnog sistema turbine do Ks3 vezanog uz lopaticu

vx0 obodna obodna brzina vrtnje

v
v = vo = | y0 | = | normalna okomita na obodnu i uzdunu |
vz0 uzduna uzdu lopatice, od korijena do vrha

v3 = T1 T2 T3 v0

Moe se prikazati za odreivanje relativne brzine vjetra w spram odsjeka lopatice, vektor
apsolutne brzine izveden prema prethodnoj jednaini .
T1, T2, T3 matrice su pretvorbe vektora brzine pri pojedinanim zakretima koordinatnog
sistema.

64
 v1 = T1 v0 KS1 zakrenut za t oko osi x0 u odnosu prema KS0

v2 = T2 v1 KS2 zakrenut za oko osi y1 u odnosu prema KS1

v3 = T3 v2 KS3 zakrenut za k oko osi x2 u odnosu prema KS2

v sin z cos v cos z sin t sin

v = v3 = | v cos z cos t cos k + v sin x sin sin k v cos z sin t cos sin k |
v cos z cos t sin k v sin z sin cos k + v cos z sin t cos cos k

Potrebno je nadopuniti obodnom brzinom odsjeka lopatice:

cos
| 0 |
0
gdje je r - poloaj odsjeka du lopatice i komponentama inducirane brzine u obodnom smjeru
vl i aksijalnom smjeru (smjeru osi kola) .

Uvoenjem indukcijskih faktora a1i a2 :

va
a1 = cos z cos t
v
vt
a2 = r cos k

Gdje je v cosyz cosyt komponeta brzine vjetra u smjeru osi kola,te ralanjivanjem inducirane
brzine u KS3 na komponente:

r cos k a2
v = |v cos z cos t cos k a1 |
v cos z cos t sin k a1

gdje je k p = r cos k /v relativna brzina vjetra, a Ct Cn, Cs bezdimenzijske su brzine

nastrujavanja na odsjeak lopatice ovisne o poloaju lopatice pri vrtnji oko osi

Ct = sin z cos k p + cos z sin t sin k p + (1 + a2 )

tan z sin sin k
Cn = tan t cos sin k + (1 + a1 ) cos k
cos t

65
 tan z sin cos k
Cs = tan t cos cos k + (1 a1 ) sin k
cos t

Vektor relativne brzine w se moe prikazati kao:

r cos k Ct
w = |v cos z cos t Cn |
v cos z cos t Cs

2 1/2
kp
w = v cos z cos t [Ct 2 ( ) + Cn 2 + Cs 2 ]
cos z cos t

Koja sadri uzdunu komponentu brzine Cs. Vektor w stoga ne lei u ravnini okomitoj na
uzdunu
os lopatice, odnosno u ravnini profila lopatice. Ta zakoenost relativne brzine w znatno oteava
proraun sila na lopatice (postavlja se pitanje, primjerice u kojoj se mjeri mogu koristiti podaci
za koeficijent uzgona - otpora cL, cD dobiveni ispitivanjem u tunelima s dvodimenzijskim
strujanjem u ravnini profila) te se stoga u veini analiza zanemaruje. Treba istaknuti da je
uzduna (radijalna) komponenta brzine w nazona i kod kola s (yz=y=yk=0). Zbog radijalne
ekspanzije toka uzrokovanog promjenom aksijalne brzine prije i nakon diska kola. Ispitivanja
su pokazala nazonost nezanemarive radijalne komponente strujanja, posebno u presjecima
blie korijenu lopatice.Zanemarujui utjecaj uzdune komponente brzine vjetra ugao relativne
brzine vjetra je :

Cn 1
= arc tan ( cos z )
Ct kp

Koeficijenti inducirane brzine a1, a2 odreuju se izjednaavanjem izraza za aksijalnu silu i

moment spram osi kola dM izvedenih iz jednadbe (momenta) koliine gibanja i teorije krila.

dT = 1/2 w 2 drCt cos k B (5.12)

66
 dT = dm(v1a v2a )F = 4cos2 z cos 2 t cos 2 k a1 (1 a1 )v drF (1)
1
dM = 2 w 2 l dr cQ Br cos k (2)

4 3
2 a F = 4 cos z cos t cos k a 2 (1 a1 )r vdrF (3)
dM = dm(r1 xv1 r2 xv)

gdje je:

B-broj lopatica
cT=cLcos+cDsin-koeficijent aksijalne sile
cQ=cLsin-cDcos-koeficijent obodne sile
F-faktor smanjenja aksijalne i obodne sile zbog konanog broja lopatica-faktor vrnog
pritiska
( )a komponenta u smjeru osi kola

Jednadbe 1, 2, 3. strujanje oko lopatice opisuju kao kvazistacionarno strujanje, tj. u di-
ferencijalnom vremenskom razdoblju tijekom kojega se lopatica zakrene za ugao d p = co dt
veliine to(cp), <)>((p) se smatraju nepromjenjivima. Zanemaruje se i utjecaj meusobne
neujednaenosti nastrujavanja na B (broj lopatica) pri izvodu indukcijskih koeficijenata za
lopaticu u poloaju (p).

1 cT w2 1
a1 (1 a1 ) =
4 cos 2 z cos 2 t cos2 k v 2 F

1 cQ w2 1
a2 (1 a1 ) =
4 cos z cos t cos 3 k v r F

gdje je -koeficijent krutosti.

Za regulaciju zakretanjem oko osi stupa od neposredne su vanosti komponente F xi, Mzi,Myi koje
doprinosi momentu Mz0 kola u odnosu prema osi stupa.

67
 Slika 48.Ovisnost urednjenje vrijednosti Fxi odnosno cxi=Fxi / (1/2*p*v2*R2*t) o ugaonom
zakoenju vjetra

(Mz0 )k = My1 sin t + (Fx1 )k l0 cos t + (Mz1 )k cos t

gdje je l0-udaljenost ovjesita od vertikalne osi zakretanja kola.

Indukcijski se koeficijenti odreuju iterativnim postupkom rjeavanja sistema jednakosti.

Slika 49. Utjecaj otklona kola Mzi pri jednom okretanju oko ose vrtnje kola

Dok preostale komponente posredno utjeu optereujui glavni leaj turbine (tj. Doprinosei
momentu trenja leaja skupa s preostalim silama koje leaj preuzima kao, primjerice, teina
kola i kuita turbine, aerodinamiko optereenje kuita turbine itd.).Fxl, Mzl su za red veliina
manji od Myi te i uz vrlo malene uglove nagiba osi kola(Yz < 6) prvi lan desne strane
prethodne jednadbe moe biti dominantan ili bar ravnopravan s preostalima. Ovisnost M yi (=
P/co) o yz slijedi istu zakonitost kao i snaga kola (Myi = cos2yz).Aerodinamika sila Fxi rezultat je
nesimetrine raspodjele.

2
1
1 = = 2 (, ) (, )
2
=1 1 0

gdje je cpi - poloaj i-te lopatice u trenutku t.

Na temelju analize trougla brzina za dva poloaja lopatice, u kojima je najuoljiviji utjecaj
otklona (cp = 0, ep = % dQ = +dFxl) proizlazi da je smanjenje dQ za ep = 0 relativno manje nego za

68
cp = n (w2=0 > w2=Jt). Shodno tome uinak djelovanja rezultirajue sile Fxi, rezultati prorauna
koje su prikazani na slici 2.4 kao usrednjene vrijednosti tijekom jednog okretaja kola Fxl = J*Fxl
dtp/271 u ovisnosti o uglu zakoenja, je samopodeavajui.Moment sile Fxl djeluje na kolo u
smjeru otklona vjetra od osi kola teei, dakle da postavi kolo u smjeru zakoenog vjetra.
Analogno FxJ, moment Mzi je posljedica nesimetrine raspodjele aksijalnog optereenja lopatica.
Rezultati prorauna Mzf prema uobiajenoj podjeli lopatice na niz odsjeaka i teoriji profila uz
pretpostavke ugraene u jednadbe 1,2 3.

D
B B 3
1
Mz1 = dTi rcosyk sini = w 2 (r, i )l(r)cT (r, i )cos 2 yk sini rdr
2
i=1 1 0

suvie se razlikuju od pokusnih da bi se ta razlika mogla objasniti initeljima neobuhvaenim

proraunom (utjecaj stupa, stratifikacija strujanja). Prikaz je stoga ogranien na iskljuivo
pokusne rezultate. Osim izrazitih varijacija Mzl sa zakretom kola, izostanka oekivanog
periodikog obiljeja (razmjerno broju lopatica) za tok krivulje svojstveno je M zl< 0 za -40 < yz<
40.Kombinacija utjecaja Fx i Mzl u podruju yz< 0 stvara, dakle moment koji zakree kolo u
smislu smanjivanja yz, tj. kolo se samo podeava promjeni smjera vjetra. U podruju yz> 0 nije
mogu jednoznaan zakljuak zbog meusobno suprotnog djelovanja Fxl i MZi.Za proraun (Mz0)k
pri yt=0 mogu posluiti eksperimentalni podaci predoeni u bezdimenzionalnom obliku.
(Mzo )
k
CMz0 = 1 = f(yz )
2 3
v R
2

prema kojima je (cMzo)max = 0,04 za 30 < yz< 40.

Prema nainu djelovanja regulacijski sistemi za podeavanje mogu se podijeliti na:

a) Aktivne - kod kojih se moment zakretanja turbine oko osi stupa ostvaruje elektrino (hi-
draulikim) sistemom pogon kojih je neovisan o vjetru .
b)Pasivne - moment zakretanja koji je rezultat djelovanja aerodinamikih sila vjetra na b1)kolo
turbine, b2) dodatne krilne povrine, kao to je, primjerice, repni stabilizator, b3) pilot
vjetrenjau.
S obzirom na poloaj kola turbine i noseeg stupa prema vjetru, razlikuju se izvedbe uz vjetar
i niz vjetar. U prvoj izvedbi vjetar prvo nastrujava na kolo turbine, a zatim na stup,tj. stup se
nalazi u tragu kola, dok je u izvedbi niz vjetar obrnuto. Prednosti prve izvedbe su bolje
iskoritenje energije vjetra i manje izrazito dinamiko obiljeje optereenja pri prolazu lopatice
uza stup. Ta izvedba prevladava u kombinaciji sa sistemima pod a), b2), b3), dok se izvedba niz
vjetar primjenjuje u samopodeavajuem sistemu pod b1), ija je osnovna prednost
jednostavnost konstrukcije.
Aktivni sistemi za podeavanje poloaja kola turbine jesu klasini regulacijski sistemi s
osjetnikom smjera (smjetenim na kuitu turbine), regulatorom, postavnim lanom. Realizacija
postavnog lana je uobiajeno elektromotorni pogon, ija je posebnost znatan prijenosni smjer
69
(reda veliine 1:1 000) prijenosnika snage, koji zavrava zahvatom u veliki zupanik privren
na glavni leaj turbine.Ako prijenosnik snage nema svojstvo samokoivosti (kao puni
prijenosnik, primjerice),tada je sistem, proiren hidraulikim konicama koje rastereuju
prijenosnik od izrazitog dinamikog optereenja. Brzina zakretanja turbine oko osi stupa reda je
veliine 1 okret/10 min.
Razvojno gledano donja granica primjene aktivnih (ili prisilnih) sistema podeavanja pomiu se
u podruje sve manjih snaga (< 10 kW) potiskujui upotrebu, primjerice, pilot vjetrenjae, pa se
ta izvedba danas vrlo rijetko primjenjuje. U podruju male snage(< 1 kW) jo uvijek se najvie
koristi repni stabilizator, to se moe objasniti njegovom prihvatljivom cijenom, jednostavnou
izvedbe ili upotrebom, kao sistema, zatite od preoptereenja gonjenog stroja.

Ms > (Mz0 ) + Mtr Mr

k

gdje je Mtr - moment trenja u glavnom leaju turbine.

Mr = P/v - reakcija momenta na vertikalnom vratilu gonjenog stroja brzine vrtnje v
(generatora, pumpe), temeljenom na stupu (podnoju stupa) jest temelj za (statiko)
dimenzioniranje repnog stabilizatora povrine Ars, poloaja E (spram osi stupa) koji treba
ostvariti moment samopodeavanja.

b)Repni stabilizator

Uvjet samopodesivosti turbine:

1
Ms = cn z v 2 Ars E2
2

Izbor oblika repnog stabilizatora (vitkost) i njegova profila, koji utjeu na koeficijent normalne
sile cn, ogranien je tenjom za jednostavnou izvedbe te injenicom da je za samopodeavanje
najpovoljniji ugao otklona - nastrujavanje na repni stabilizator yz = 20-40. Dok iz prvog
ogranienja najee slijedi izbor ravne ploe kao profila, druga ukazuje da velika vitkost
(b2/A,.s) i nije bitna. Iako se poveanom vitkou za male napadne uglove mogu ostvariti vee
vrijednosti cn, u podruju yz = 20-40 najpovoljnije znaajke ima ploa vitkosti = 1. U tom
podruju vrijednost yz ploa manje vitkosti, prema jednadbi, zahtijeva relativno manju
povrinu od vitkije ploe.

cMz 1 3
EArs > R
cn p2

70
Njezini nedostaci za yz< 20 ionako nemaju vanosti s energetskog stajalita, jer je promjena
snage turbine zbog otklona neznatna.Faktor smanjenja brzine u tragu kola moe se procijeniti
na temelju vrijednosti indukcijskog faktora aksijalne brzine.

7.2 Sistem zatite od pobjega

Analiza pobjega turbine usmjerena je odreivanju:

a)Brzine vrtnje r koja bi se ustalila pri pobjegu. Usporedba brzine vrtnje pobjega i nominalne
brzine vrtnje n treba ukazati na poveanje mehanikog optereenja kola turbine.Time je
omogueno odluivanje pri izboru dvaju moguih projektnih rjeenja vezanih s pobjegom:
robusne konstrukcije koje e podnijeti sva mehanika naprezanja u uvjetima nekontroliranog
pobjega ili ekonominija izvedba sa zatitom od pobjega.
b)Dinamike pobjega. Promjena brzine vrtnje tijekom pobjega vana je za proraun vremenskog
razdoblja u kojem e se brzina vrtnje poveati od nominalne do najvee doputene k na
temelju ega se utvruje potrebna brzina djelovanja sistema zatite.

c) Repni stabilizator.Uvjet samopodesivosti turbine

Prikaz znaajke turbine u bezdimenzijskom obliku cp(Kp = R /v) najprikladniji je za analizu
ponaanja turbine uz promjenjivu brzinu vrtnje , s obzirom da su vrijednosti Kp za odreenu
brzinu vjetra razmjerne brzini vrtnje kola. Poloaj toke pobjega R kao stacionarnog stanja
turbine, odreenje sa P = 0 tj. cp = 0. Pretpostavljajui da turbina pokree generator prikljuen
na mreu, zbog ega je ugaona brzina vrtnje n stalna, radna se taka turbine pri poveanju
brzine vjetra pomie u podruje manjih vrijednosti koeficijenta brzohodnosti Kp. Ispadom
generatora iz mree i pobjegom turbine ustalilo bi se stanje u toki R.Ako se pretpostavi
nepromijenjena brzina vjetra nakon ispada, tada je konana brzina vrtnje pobjega r

(K P )r
r = n
Kp

S obzirom da vrijednost (Kp)r ovisi samo o geometriji (i postavnom uglu lopatice, koji je za
prethodno objanjavanje stalan) slijedi da je za pobjeg najkritinija radna toka pri najveoj
brzini vjetra. Iako pokusne znaajke izvedenih propelernih vjetrogeneratora ne daju mogunost
tonog odreivanja (Kp/Kp, jer je za veinu izvedbi rad turbine ogranien na podruje brzina
vjetra (3P,5) < v < (25-30) m/s, njihovom se ekstrapolacijom dolazi do vrijednosti (Kp)r/Kp =
10.Prethodna analiza pobjega turbine na temelju dijagrama cp(Kp) izvedenog iz znaajke turbine
P(v), gdje je P promjena postavnog ugla lopatice poiva na pretpostavci jednoznane ovisnosti
cp o Kp za odreeni p. U uvjetima znatnog poveanja relativne brzine nastrujavanja vjetra w =
(co2r2 + v2)1/2 zbog pobjega (r) dolazi do izraaja utjecaj Reynoldsovog broja(Re = w 1/v) i
Machova broja (M = w/a) na znaajke profila lopatice, odnosno na cp turbine(a - brzina zvuka).

71
 Slika 50. a) b)Prikaz pobjega turbine pomou bezdimenzionih znaajki

Za razumijevanje utjecaja M broja nuno je podsjetiti da je konano stanje pobjega rav-noteno

stanje u kojem je pogonski moment, kojega stvara unutarnji dio lopatice, uravnoteen
momentom koenja vanjskog dijela lopatice. Utjecaj promjene M broja najizraeniji je upravo u
podruju najvee relativne brzine w, tj. velike obodne brzine u = r, o kojemu i ovisi moment
koenja. Za profile koji se koriste pri gradnji lopatica turbine, podaci za koeficijent uzgona -
otpora cL - cD ogranieni su na podzvuno strujanje (M < 0,3) kojem su profili namijenjeni, te se
zakljuak o utjecaju M broja na konanu brzinu vrtnje pobjega svodi na uoavanje dva
suprotstavljena efekata: pri M < 1 vrijednost koeficijenta uzgona cL pada,dok koeficijent otpora
cD raste. S obzirom na dominirajui doprinos sile otpora obodnoj sili koenja pri malim
napadnim ugalovima (ili eventualno negativnim napadnim ugaoovima pri kojima i sila uzgona
doprinosi sili - momentu koenja) kao opti zakljuak slijedi da e se u uvjetima poveanog M
broja, zbog djelotvornijeg koenja, brzina pobjega r, tj. Kpr smanjivati. Zakljuak se moe
proiriti i na pogoranje cjelokupne bezdimenzionalne znaajke turbine, kao to prikazuje slika
51 a.

Slika 51. a) b) Uticaj Machova broja na konanu brzinu vrtnje pobjega

Proraun koji ne uzima u obzir i utjecaj M broja stoga daje teoretski najveu postizivu vrijednost
brzine vrtnje pobjega, na to zorno ukazuje slika 2.8b. U podzvunom podruju (M < 0 4-0 5)
ugaona brzina pobjega r (ili obodna brzina vrha lopatice U) odreena je poloajem na pravcu

72
nagiba Kpr, odnosno U = r D/2 = Kpr v, gdje je v brzina vjetra pri pobjegu.Pri
dozvunomstrujanju (M < 1), to jest pobjegu pri brzini v > vp konano stanje pobjega bit e
odreeno takom na pravcu nagiba KprM (< Kpr) s pripadajuom vrijednou M broja.
Osim oiglednog poveanja mehanikog optereenja korijena lopatice uzrokovanog cen-
trifugalnom silom, pobjeg turbine praen je i znatnim poveanjem aksijalne sile T (na lopaticu i
stup). Slika 52a prikazuje promjenu aksijalne sile na kolo turbine u radnom podruju uz =
konst., a njezinom preinakom u bezdimenzijski oblik cT(Kp)k (sl. 52b) uoljivje porast koeficijenta
aksijalne sile cT s porastom koeficijenta brzohodnosti Kp. Pobjeg iz kritine radne toke (uz
najveu brzinu vjetra vco, pri kojoj je turbini doputen trajan rad zbog porasta Kp turbinu dovodi
u podruje znatno veih vrijednosti cT nego to su bile prije samog ispada cTi. Uz nepromijenjenu
brzinu vjetra to izaziva, razmjerno omjeru cj/c-n, poveanje aksijalne sile T ili za vrstou
lopatica jo kritinije, poveanje momenta savijanja lopatice.

Slika 52. a) b) Optereenje kola turbine aksijalnom silom Tu normalnom pogonu i pobjegu

Dinamika pobjega turbine, uz zanemarivanje gubitaka snage u prijenosniku snage od kola

turbine do generatora, odreena je jednadba dinamike ravnotee:

d
Jred = =M
dt

gdje je:

Jred = Jk + Jg i2- moment tromosti smanjen na os kola turbine

Jk- moment tromosti mase kola (lopatice i ovjesite lopatice) u odnosu prema osivrtnje kola
Jg- moment tromosti mase rotora generatora i = rog/ro - prijenosni omjer multiplikatora
M - aerodinamiki moment vjetra u odnosu prema osi kola tijekom pobjega.
Na slici 53. dat je pregled vrijednosti momenta tromosti lopatice kola te usporedba momenta
tromosti kola Jk i generatora Jg i2), iz ega proizlazi dominantan utjecaj kola turbine.

73
Slika 53. a) b)Masa i moment tromosti lopatice u ovisnosti o promjeru kola (a) moment tromosti
kola i generatora (b)

Analiza pobjega kao kvazistacionarnog zbivanja, niza uzastopnih stanja od kojih je svako
odreeno odgovarajuom takom na radnoj znaajki turbine, omoguava definiciju
aerodinamikog momenta M uz koritenje poznatih eksperimentalnih znaajki turbina.
Prethodno je potrebnoradnu znaajku kola (dijagram ovisnosti snage na vratilu kola P o brzini
vjetra) preinaiti u bezdimenzijski oblik prikladan za praenje promjene snage uz promjenjivu
brzinu vrtnje.
Umjesto klasinog prikaza znaajke turbine cpm = f X P, oblik kola meusobnomkombinacijom
bezdimenzijskih znaajki, uvest e se nova znaajka snage:

P 3
1 = k pm , gdje je = 1/K p
(R)3 A
2

U podruju velikih brzina vjetra znaajke kPm(y) veine turbina na vjetar, osobito onih ija je
snaga ograniena - regulirana stall-efektom, izgledaju kao na slici 2.11, tj. kPm = const.

Slika 54. Prikaz pobjega turbine u dijagramu kom(x)

74
Ponaanje turbine neposredno nakon rastereenja kola pri brzini vjetra vn< v < v, tj.poetna
faza pobjega unutar koje bi trebala djelovati zatita turbine i sprijeiti daljnje poveanje brzine
vjetra (smanjenje y), moe se, dakle odrediti kao:

P Pn
k pm =
const. = 1 =1
3 R5 n 3 R5
2 2

gdje je :

Pn - nominalna snaga kola turbine i nominalna brzina vrtnje kola

P = PGN/1

Pgn - nominalna snaga

nK, T ip - stupanja djelovanja generatora i prijenosnika snage.

Na temelju prethodne jednadbe proizlazi ovisnost aerodinamikog momenta kola M o brzini:

P 1
M= = (k pm R5 ) 2 = k M 2
2

gdje je kM - konstantna veliina za odreeno kolo (uz nepromijenjen poloaj lopatice) upodruju
X N < X < XCLR

Uvrtenjem M = kM 2 rjeenje jednadbe dinamike ravnotee kola tijekom pobjega

Jred d
dt =
k M 2

odreuje vremenski interval Atk u kojem sistem zatite od pobjega mora djelovati da bi sprijeio
poveanje brzine vrtnje iznad
Jred 1 1
dt k = [ ]
k M n k

Na primjeru turbine promjera kola D = 15,3 m, nominalne elektrine snage P n = 55 kW, r) < 0,8
sinhrone brzine vrtnje generatora reducirane na os kola s = 5,26 ob/min, nominalne brzine

75
vrtnje kola a> = 5,73 ob/min (uz 2% klizanja generatora pri punom optereenju), momenta
tromosti JrC = 15000 kg m2, moe se prikazati red veliine Atk.
Uz doputeno prekoraenje brzine vrtnje od 20% ffln (ogranienje koje je uobiajeno kod veine
izvedbi) i odgovarajue vrijednosti koeficijenata kpm = 9 10"3 kM = 461, slijedi Atk = 1,0 s. Taj
rezultat ukazuje na vanost brzog i pouzdanog djelovanja sistema zatite od pobjega, jer brzina
vrtnje dosegne doputenu vrijednost praktiki tijekom jednog okretaja kola.
Spreavanje pobjega kod modernih turbina na vjetar ostvareno je jednim od sljedeih
postupaka ili najee, u svrhu poveanja pouzdanosti, njihovom meusobnom kombinacijom.
Koenje pomou momenta trenja izmeu konih tarnih obloga i konog diska smjetenog na
vratilu kola turbine ili generatora.
Aerodinamiko koenje kola turbine pomou spoilera - posebno izvedenih dijelova lopatice,
koji pri prekoraenju zauzimaju takav poloaj da stvaraju aerodinamiki moment koji koi kolo.
Zakretanje lopatica kola turbine mijenja znaajku cp(Kp) turbine, pri emu se znatno smanjuje
(Kp)r. Promjena postavnog ugla lopatice, osim one za pobjeg najznaajnije posljedice, rezultira i
smanjenjem cT, tj. smanjenim optereenjem lopatice i kola tijekom pobjega. Moment tromosti
tog sistema razmjerno je malen, to mu omoguuje brzo djelovanje.
Kod turbina srednje snage (P < 0,5 MW) prevladava kombinacija sistema s konim diskom kao
primarnog, i aerodinamikih konica, kao sekundarnog sistema zatite od pobjega. Turbine
veih snaga (P > 1 MW) primarnu zatitu od pobjega ostvaruju zakretanjem lopatica kojima se
ujedno regulira i snaga, tj. spreava preoptereenje gonjenog stroja, dok sekundarnu ulogu ima
koni disk.
1. Izvedba sistema zatite s konim diskom (disk konicama) kod turbina na vjetar ne razlikuju
se od slinih konih sistema u mainstvu, od kojih su i preuzeti svi standardni dijelovi. Ugrauju
se kako na sporokretnom vratilu kola prije multiplikatora, tako i na brzo- kretnom vratilu
generatora. Takav poloaj konice u prijenosu snage zahtijeva daleko manji moment koenja, ali
zauzvrat multiplikator izlae preoptereenju. Broj konih elemenata i njihov poloaj du oboda
konog diska odabire se tako da se pri koenju konstrukcija turbine optereti iskljuivo
momentom koenja Mk i time izbjegne neuravnoteenost razmjerno velikih obodnih sila
koenja diska na tarnim povrinama.
Vanost pravovremenog koenja diska pri pobjegu za dimenzioniranje samog konog sistema
proizlazi iz prethodne jednakosti
kM
Mk (t) > = k M 2 = 2
1 k
( t J M )
n red

Koje ukazuje na poveanje potrebnog momenta koenja s kanjenjem At u aktiviranju sistema.

Prema nainu aktiviranja i djelovanja koni sistem zatite od pobjega postojeih izvedbi turbina
moe se podijeliti na
a) Aktiviranje - zbog signala ispada elektrogeneratora iz mree - prekida strujnog kruga
-signalom ureaja za mjerenje brzine vrtnje kola - generatora
b) Djelovanje - elektromagnetsko
-hidrauliko

76
Veina sistema zatite ima ugraeno svojstvo samokoivosti, to jest prekid u djelovanju
izaziva koenje diska.

2. Zrane konice su sekundarni sistem zatite od pobjega na turbinama s nezakretljivim

lopaticama, snaga kojih se ograniava stall-efektom. Svrha im je da u sluaju otkazivanja disk-
konica ogranie brzinu vrtnje (<k) rastereenog kola stvarajui moment koenja Mk pomou
spoilera. Na slici 55. prikazana su dva temeljna oblika spoilera u poloaju u kojem izazivaju
aerodinamiko koenje kola. Vrni je spoiler u normalnom pogonu vrh lopatice i kao takav
doprinosi pogonskom momentu lopatice - kola. Njegova je upotreba znatno ira od spoilera na
slici 55b, to se izmeu ostalog moe pripisati i mogunosti jednostavnijeg analitikog
prorauna njegova momenta koenja. Vrni se spoiler najee izvodi kao neprofilirana lopatica,
tj. kao debela ravna ploa, za koju su poznati odgovarajui koeficijenti uzgona i otpora, za
razliku od spoilera na slici 55b, koji u potpunosti mijenja aerodinamike znaajke dijela lopatice
na kojemu se nalaze.
Te promjene aerodinamikih znaajki lopatice kao posljedica promjene opstrujavanja lopatice,
posebno u podtlanoj zoni, nije jednostavno analitiki obuhvatiti. Spoiler s noseim dijelom
lopatice jest cjelina ija je aerodinamika znaajka odrediva jedino pokusom. Tvrdnja o
meusobnom utjecaju radnog dijela lopatice i spoiler (to jest vrni spoiler i preostali radni dio
lopatice nisu dvije neovisne aerodinamike povrine), ali se u znatno manjoj mjeri odraava na
tanost prorauna.

Slika 55. a) b) Izvedba spojlera (u poloaju pri koenju kola turbine) (a) vrni spojler (b) spojler

77
 Slika 56. Promjena specifinog optereenja kola zbog smanjene duine lopatica pri aktiviranju
spojlera

Aktiviranje vrnih spoilera stvara moment koenja Mk, koji moe u potpunosti umiriti kolo ili
uspostaviti ravnoteno stanje u kojem se sva snaga - moment ranog dijela kola, apsorbira na
zranim konicama pri brzini vrtnje < k. Snagu radnog dijela kola turbine nakon aktiviranja
konica i uspostavljanja stacionarnog stanja pri brzini vrtnje prikladno je izraziti koristei
radnu znaajku turbine bez aktiviranih vrnih spoilera.

3 1 As
P = cps v 3 As = cp ()f (R)3 A ( )
2 A

gdje je:

cps, As - koeficijent snage i povrina kola kojem su uklonjeni (aktivirani) vrni spoiler
cp, A - koeficijent snage i povrina kola s neaktiviranim vrnim spoilerima
f=cps/cp = (Ps/As)/(P/A).

Faktor smanjenja specifine snage f kola jest posljedica promjene oblika kola nakon to su s
lopatica odstranjeni spoileri. Smanjivanje duljine lopatica 1 (i omjera l/R) izaziva relativno
vei utjecaj opstrujavanja rubova lopatice zbog konane duljine same lopatice, tj. poveanje
koeficijenta inducirane brzine. Promjena relativne brzine vjetra w i ugla nastrujavanja<j>, kao
posljedica promjene inducirane brzine, odraava se na f.
Uz oekivano smanjenje specifine snage zbog pojaanog opstrujavanja rubova lopatice,njezino
poveanje u podruju veih brzina moe se tumaiti zakanjelom pojavom stall-efekta zbog
smanjenja ugla (j) i napadnog ugla a vjetra u odnosu prema profilu.Izraz za snagu P k koju
apsorbira zrana konica, moe se pojednostavniti s obzirom na slian izvod za lopaticu zbog
relativno male duljine vrnog spoilera. Zanemarujui, dakle promjenu relativne brzine w i ugla
nastrujavanja vjetra <j> du vrnog spoilera

Pk = Mk = rk (Dk cos Lk sin )N

Utjecaj opstrujavanja rubova ve je ugraen u vrijednost cD i cL, koji se, primjerice zaravnu plou
vitkosti = 1 u podruju a > 45 mogu izraziti kao :

78
 cL = 1,17 cos
cD = 1,17 sin
D

gdje je -ugao nastrujavanja vjetra w na spojler.

Razradom izraza na silu uzgona Lk i otpora Dk spoilera i relativnu brzinu vjetra

2 1/2
wk = rk (1 + k )
Slijedi :

1 2 1/2
Pk = (1 + k ) Ak Nr 3 3 1,17sin( )
2

gdje je :

k = v/rk Ak ; povrina jednog spojlera

1
U bezdimenzijski oblik (R)3 A , u njihovom omjeru
2

1 r 3 2
PK / 2 (R)3 A 1,17 ( Rk ) (1 + k ) sin( ) Ak 1 k pk
1 = 3 N =
PS / 2 (R)3 A cp A f k pm

uoavaju se koeficijenti snage kola i koeficijent snage konice kPk. Na slici 56.
prikazana je njihova ovisnost o koeficijentu napredovanja X i broju aktiviranih spoilera N za
postavni ugao spoilera k = 90 koji osigurava najdjelotvornije koenje.
Za sve aktivirane zrane konice vea je snaga koenja Pk> P od snage kola u bilo kojoj radnoj
toki, a kolo e se u potpunosti umiriti. Djelomino aktiviranje zranih konica rezultirat e
vrtnjom kola (= v / R A,r), gdje je \ odreena presjecitem kpm i kpk.

Slika 56. Uticaj aerodinamikog koenja na pobjeg turbine

79
To ukazuje na vanost istodobnog aktiviranja vrnih spoilera zbog ega bi prednost u izboru
sistema zatiteimala izvedba sa sredinjim ureajem za zakretanje. Pojedinana zakretanja -
aktiviranje vrnih spoilera ostvaruje veu pouzdanost s obzirom na viestrukost sistema zatite.
Daljnja bi analiza ukazala na prednost prvog s obzirom na ravnomjerno optereenje svih
lopatica pri koenju,dok pojedinano aktiviranje omoguuje jednostavnu realizaciju, posebno
ako se aktiviranje odvija zbog poveanja centrifugalne sile pri pobjegu. Slika 57 prikazuje esto
upotrebljavanu izvedbu te vrste.

Slika 57. Centrifugalni vrni spojler

Pri = k centrifugalna sila spoilera nadmauje silu prednapona tlane opruge zbog ega se
spoiler pomie uzdu osovine i izvlai iz vodeih svornjaka na radnom dijelu lopatice (koji
osiguravaju da u normalnom pogonu spoiler ne odudara od konture lopatice). Izdanci na
osovini ulaze u odgovarajui lijeb u tijelu spoilera i pri daljnjem radijalnom pomaku spoilera
uzrokuju njegovo istodobno zakretanje oko osovine u kocioni poloaj k. Nakon smanjenja
brzine vrtnje (< k) spoileri se vraaju u prvobitan poloaj i postaju radnim dijelom lopatice.

3. Hidrauliki sistem (hs) za zakretanja lopatica prikazan na slici 58. osim za spreavanje
pobjega, namijenjen je i ogranienju snage i regulaciji brzine vrtnje kola turbine. Sloenosti
izvedbe hs, osim te viestruke namjene, doprinosi i red veliine turbine (P = 3 MW, D = 60m), na
koju je sistem ugraen, zbog ega su zahtjevi za pouzdanou sistema poveani. Primjerice,
sistem je u potpunosti zatvoren prema okolini i moe djelovati bez obzira na svoj poloaj.
Niskotlani spremnik - akumulator tlaka osigurava dostatno velik pritisak u sistemu i
hidraulikim cilindrima - zakretaima lopatica smjetenim na samoj lopatici, tj. neprekidna
nazonost ulja pod tlakom u svim dijelovima sistema (kao, primjerice, u zakretaima koji su
okomitom poloaju lopatice nalaze 21 m iznad osi kola).
Iz analize djelovanja sistema uoljiva je primjena klasinih postavki u projektiranju zatitnih
turbinskih sistema:
Sistem je otporan na neispravnost u vlastitom hidraulikom krugu, to jest neispravnost (hs)
zakretaa lopatice dovodi u krajnji poloaj, odnosno aerodinamiki zakoeno kolo,u sistemu
uvijek ima dostatno akumulirane energije da se omogui djelovanje u uvjetima prekida opskrbe
elektrinom energijom iz vanjskih izvora.

80
 Slika 58. Hidrauliki sistem za zakretanje vrnog dijela lopatice turbine

U uvjetima pobjega, to jest ispada generatora iz mree, elektromagnetski ventil prekida dovod
ulja pod visokim tlakom na tzv. pilotski prikljuak A blok-ventila. Time se prekida veza zakretaa
i servo ventila (E-B-servo ventil C-D-zakreta), a dovod ulja ostvaruje se preko E-D. Zbog
razliitih povrina stapa zakretaa, tlak kojeg neprekidno osigurava visokotlani akumulator
zraka, stvara silu koja pomie stap u krajnji poloaj, odnosno zakree lopaticu u krajnji
aerodinamiki zakoen poloaj.

8.0 Sistem upravljanja i nadzora vjetroelektrane

Elektrina energija proizvedena vjetrom, promjenjive je koliine i trajanja. U

savremenimvjetroelektranama nastoji se u svakom asu izvui maksimalna raspoloiva snaga iz
promjenjivih brzina i smjerova vjetra. Osim toga, u trenucima zapuha, vjetroturbina je izloena
naglimskokovitim promjenama ulazne snage vjetra, pa takve nestacionarne pobude uzrokuju
mehanika i elektrina naprezanja cijelog sistema. Od vjetroelektrana trai se pak dug radni
vijek,kako bi se osigurala maksimalna dobit od uloene investicije. Ti se zahtjevi rjeavaju u
okviruposebnog sistema vjetroelektrana pomou kojega se, sa jedne strane vjetroelektrana
nastojiautomatski upravljati, a s druge strane, posebno razraenim postupcima nadzora nastoji
se osiguratinjezin siguran, pouzdan i dugovjean rad. Radi se o sistemu upravljanja i nadzora.

8.1 Zadatak upravljanja i nadzora

Osnovni zadatak sistema upravljanja i nadzora vjetroelektrane mogu se svrstati u slijedee

skupine:

a) OSNOVNO UPRAVLJANJE VJETROELEKTRANE koje ukljuuje:

Postupak pokretanja vjetroturbine pomou motora za pokretanje (ako je brzina

vjetranedostatna)
Regulaciju poloaja vjetroelektrane u odnosu prema smjeru puhanja vjetra
81
 Ukljuivanje i iskljuivanje generatora koje je u izravnoj vezi s brzinom puhanja vjetrate
regulacijom napona i frekvencije proizvedene elektrine energije.

b) UPRAVLJANJE S CILJEM OPTIMIRANJA PRENESENE SNAGE ima zadatak upravljanje

radnim osobinama vjetroturbine i elektrinog generatora kako bi se:

Maksimirala iskoristivost sistema i optimalno prenijela snaga turbine na generator

Ograniila prenesena snaga u asu kada snaga turbine dosegne nominalnu snagu
generatora.

c) SIGURNOSNI NADZOR ukljuuje nadzor uvjeta u kojima vjetroelektrana radi, te nadzor

same vjetroelektrane radi otkrivanja kvarova. Ustanovljavanjem kvara vjetroelektrana
seautomatski zaustavlja.

d) RADNI NADZOR VJETROELEKTRANE ubraja se u preventivni nadzor, kojim se

elipredvidjeti pojava kvara vjetroelektrane, kako bi se na vrijeme reagovalo, te na taj nain
smanjila eventualna teta. Ukljuuje nadzor osnovnih veliina sistema, npr. koliine
vjetra,elektrinih veliina, uvjeta rada i slino.

Svi podaci znaajni za rad vjetroelektrane neprekidno se mjere a najvaniji od njih ibiljee, kako
bi se naknadom analizom mogle provjeriti stanje vjetroelektrane ili rekonstruirati situacija u
kojoj je dolo do poremeaja rada.

8.2 Osnovno upravljanje vjetroelektrana

Osnovnim upravljanjem vjetroelektrana osigurava se njezin samostalniji rad bez neposredne
prisutnosti ovjeka. Ovo upravljanje obino obuhvata:
- Postupak pokretanja vjetroturbine
- Regulaciju poloaja vjetroelektrane u odnosu prema smjeru puhanja vjetra
- Postupak ukljuivanja i iskljuivanja generatora.

Da bi se vjetroturbina pokrenula, treba biti provjeren cijeli niz radnih uvjeta, od pritiskau
hidraulinom sistemu vjetroelektrane, do vanjskih faktora, i to prije svega brzine vjetra.
Akobrzina vjetra nije dovoljna da bi se savladale sile otpora, vjetroturbina se prisilno pokree
pomoumotora za pokretanje. Nakon to dosegne radnu brzinu motor se iskljuuje, a kako su
sada silekoje je potrebno savladati znatno manje nego pri pokretanju, vjetroelektrana se
prebacuje u radnireim u kojem proizvodi elektrinu energiju. Postrojenje motora za
pokretanje kod malih jedinicanije isplativo pa se kod njih turbina pokrene tek kad brzina vjetra
prijee brzinu samostalnogpokretanja. Kod vjetroelektrana s asinhronim generatorima ulogu
motora za pokretanje obinoima manji asinhroni generator koji se, nakon to turbina dosegne
radnu brzinu, iz motornog reimaprebacuje u generatorski reim. Uz mogunost
automatskogpokretanja svaki sistem upravljanjaobino doputa i runo, prisilno pokretanje
koje ukljuuje i iskljuuje operater.

82
Regulacija poloaja vjetroelektrane u odnosu prema smjeru puhanja vjetra vana je iskljuivo
kod propelernih turbina s vodoravnim vratilom. Snaga vjetra predana turbini maksimalna je u
sluaju okomitog nailaska vjetra na povrinu radnog kola turbine. Veinu mjesta oznaava
promjenjivost smjera puhanja vjetra, pa ako se eli maksimalno iskoristiti mogunosti turbine,
treba joj stalno regulirati poloaj ovisno o smjeru puhanja vjetra. To se moeprovesti pasivnomi
aktivnom regulacijom, kao to prikazuje prethodna slika.Kod pasivne regulacijeturbina se
pozicionira pomou snage vjetra, dok se kod aktivne regulacije koriste posebnimotori za
pozicioniranje.

Slika 59. Regulacija poloaja turbine u odnosu prema smjeru puhanja vjetra

Kod aktivne regulacije pomou servosistema za pozicioniranje se radi o klasinom slijednom

servosistemu prikazanom na sledeoj slici. Ulazni signalkojega je potrebno pratiti dobije se iz
senzora smjera vjetra. Senzor se treba smjestiti tako dauticaj turbine bude minimalan, npr
senzor se postavlja na poseban stub. Meutim,zbog praktinih razloga on se obino smjeta na
isti stub na kojemu je i turbina, pa su smetnjeneizbjene. Uticaj im se ublaava izraunavanjem
srednje vrijednosti smjera u odreenomvremenskom intervalu koji je dui kod jedinica veih
snaga, a kree se od 1-100 sekundi.

83
 Slika 60. a) b) Slijedni servo sistema za pozicioniranje vjetroelektrane u odnosu prema smjeru
puhanja vjetra (a) Tipian zahtjev za odziv servosistema uz skokovitu promjenu reference (b)
Odziv servosistema

Odziv servosistema treba biti priguen ali i dosta brz. To znai da se iz jednog poloajau drugi
treba doi to prije, bez oscilacija i prebaaja nove vrijednosti. Tipian odziv za skokovitu
promjenu reference prikazuje prethodna slika b).Danas se u tu svrhu preteno koriste razni
algoritmi digitalnog upravljanja, a ponekad iklasini PID regulatori.
Jedna od sloenih zadaa pri projektovanju vjetroagregata jeste rjeenje prijenosa
elektrineenergije od generatora, koji se okree skupa s turbinom, do ostalog dijela energetske
opremei potroaa koji se nalaze na zemlji. Kod vjetroagregata s repnim stabilizatorom ili pilot-
turbinama koriste se klizni prstenovi, a kod vjetroagregata sa servosistemom za
pozicioniranjeposebni prijenosni kablovi koji doputaju uestalo uvrtanje, ali najvie 2-3
uvrtanja u jednomili drugom smjeru. Postojanje kabla postavlja dodatne uvjete sistemu
regulacije poloaja vjetroturbine. Broj uvrtanja utvruje se posebnim brojaem, pa se, nakon
to u jednom smjeruprijee maksimalno doputenu vrijednost, pozicioniranje turbine provodi
okretanjem u suprotnome smjeru, bez obzira to se pritom turbina moda treba zakrenuti za
vei ugao. Naprimjer, neka se turbina treba zakrenuti 10 udesno. Ako je dosegnut maksimalan
broj uvrtanja,ona e u novi poloaj doi zakretanjem za 350 ulijevo.

Sljedea slika prikazuje tipini smjetaj senzora za smjer i brzinu vjetra i servomotora
zapozicioniranje. Senzori brzine vjetra i smjera vjetra fiziki mogu biti razdvojeni, ili su spojeniu
cjelinu. Radi se o velikoj vjetroelektrani snage 1 MW kod koje postoje tri neovisna elektrina
servomotora, svaki s vlastitim reduktorom kao na slici.

84
 Slika 61. Smjetanje senzora za smjer i brzinu vjetra i servosistema za pozicioniranje
vjetroelektrana snage 1000 kW sa pozicioniranjem prema vjetru

Trea zadaa osnovnog upravljanja jest postupak ukljuivanja, iskljuivanja i

prespajanjageneratora. On je s jedne strane u izravnoj vezi s brzinom puhanja vjetra, a s druge
s regulacijom napona i frekvencije proizvedene elektrine energije.
Naredna slika prikazuje tipinu emu spajanja vjetroelektrane na mreu. Na slici su
ucrtanirelejni sklopnici, iako se u posljednje vrijeme sve vie koristi mekano ukljuivanje
tiristorskim sklopnicima.
Proizvoai nude tiristorske sklopnike razliite snage posebno prilagoene radu u
vjetroelektranama. Naglaava se da se njihovim koritenjem produuje ivotni vijek
vjetroelektrane posebno multiplikatora i leajeva. Pomou tiristorskih sklopnika, turbina se
postupnooptereuje, a ne skokovito kao u sluaju klasinog ukljuivanja. Tako
nemamehanikih skokova to produava ivotni vijek komponenata.
Kod vjetroelektrana koje imaju dva generatora obino postoji mogunost
prikljuivanjageneratora pojedinano ili skupa. Veliina koja odreuje koji e generator biti
prikljuenobino je brzina vjetra. Kod malih brzina najprije se ukljuuje samo mali generator,
zatimpojaavanjem vjetra samo vei generator i na kraju, kad brzina vjetra dosegne
odgovarajuuvrijednost ukljuuju se oba generatora skupa. Dakako, smanjivanjem vjetra dolazi
najprijedo iskljuivanja manjeg generatora, zatim daljnjim smanjivanjem do iskljuivanja veeg
aukljuivanja manjeg generatora, i na kraju iskljuivanja obaju generatora.
U vezi s postupkom ukljuivanja i iskljuivanja generatora, na neki je nain povezana iregulacija
napona i frekvencije proizvedenog elektrinog napona.

Spomenuto je da vjetroelektrane mogu biti prikljuene na postojeu elektroenergetskumreu

ili da mogu raditi samostalno. Pri radu na mreu, regulacija napona provodi se samou sluaju

85
sinhronog generatora reguliranjem napona uzbude. Generator se moe prikljuiti namreu
samo ako mu je napon u doputenim granicama. Pri autonomnom je radu regulacijanapona
posebno vana u sistemu s pohranom elektrine energije u akumulatorskim baterijama.

Slika 62. ema spajanja vjetroelektrane na mreu

1. Vjetroelektrana
2. Podstanica visokog napona
3. Prikljunica visokog napona
4. Prikljuak na distributivnu mreu
5. Kontrola napona i frekvencije
6. Visokonaponski kabel

Pri radu na mreu, regulacija frekvencije je vana ako se koriste sinhroni generatori, aobino se
provodi reguliranjem broja okretaja turbine. Pri autonomnom radu elektrina seenergija
najee prvo pohranjuje u akumulatorima, pa se tek nakon toga, ako je potrebno,pretvara u
izmjenini oblik. Zbog toga nije potrebno provoditi regulaciju frekvencije djelovanjem na broj
okretaja vjetroturbine, ve se regulacija provodi pri istosmjerno-izmjeninojpretvorbi.

86
8.3 Upravljanje radi optimiranja prenesene snage

Cilj ovog upravljanja jeste prije svega maksimiranje iskoristivosti vjetroelektrane tako da se
karakteristike generatora i turbine meusobno optimalno ugode.
U ovisnosti o brzini puhanja vjetra, zadaa upravljanja moe biti optimiranje prenesene
snage ili ograniavanje snage. Optimiranje se provodi sve dok je razvijena snaga generatora
manja od nominalne, a ograniavanje nakon to se dosegne nominalna snaga generatora.
Slika prikazuje tipine radne znaajke vjetroturbine za optimalno postavljen ugao lopatica, i
to karakteristiku snage i momentnu karakteristiku. Maksimumi krivulja snage, spojeni
linijom Pmax odreuju ugaonu brzinu turbine kod koje je za date brzine vjetra stepen
korisnog djelovanja najvei. Na momentnim karakteristikama te take lee na krivulji M opt,
koja je pomaknuta udesno od maksimuma momentnih karakteristika.

Slika 63. a) b) Tipine radne karakteristike vjetroturbine i to karakteristika snage i momenta

Oznaimo li na slici a) sa PGN nominalnu snagu pokrenutog generatora, vjetroturbinae biti

maksimalno iskoritena ako se njezino optereenje do nominalne snage generatorapoklapa
s krivuljom Pmax. Za brzine vjetra vee od brzine koja razvija nominalnu snagu P GN,prenesenu
je snagu potrebno ograniiti na iznos nominalne snage generatora, kao to je iprikazano na
slici.

Dinamika ravnotea vjetroelektrane opisuje se jednainom:

= (,) ()

gdje je:
J - moment inercije rotacionog sistema
- ugaona brzina vratila turbine
(,) - moment torzije turbine
() - moment torzije generatora
v - brzina vjetra

87

U stacionarnom stanju za stalnu brzinu vjetra sistem se vrti stalnom ugaonom brzinom( = 0),
pa jednaina prelazi u oblik:

(, ) () = 0

Ako se povea ili smanji brzina vjetra, dolazi do razlike momenta(, ) i() , to se

oitujeu ubrzavanju ( >0) ili usporavanju ( <0) cijelog sistema, sve do uspostavljanjanovog
stacionarnog stanja.
Zadae regulacijskog sistema optimalizacije snage turbine moemo podijeliti u
zadaedinamike optimizacije u prelaznom procesu i zadae statike optimizacije u stacio-
narnom stanju. U prelaznom procesu potrebno je minimizirati razliku(, ) () , a
ustacionarnom stanju() ugoditi tako da odgovara optimalnom iznosu momenta
turbine za trenutnu brzinu vjetra. Kada se pree nominalna snaga P N, tada je prenesenu
snagu potrebno ograniiti na vrijednost PGN.

8.4 Sigurnosni nadzor vjetroelektrane

Sigurnosni nadzor podrazumijeva praenje vanjskih uvjeta u kojima vjetroelektrana radii

praenje rada svih sistema vjetroelektrane. Izmjereni se rezultati uporeuju s doputenim
vrijednostima. Ako se preu granine vrijednosti, aktivira se koioni sistem i turbinase
zaustavlja.
Od vanjskih uvjeta nadzire se prije svega brzina vjetra. Kad vjetar dostigne odreenubrzinu v iz,
koja je obino u podrujima olujnih brzina, vjetroturbina se prisilno zaustavlja. Odparametara
vjetroelektrane prate se temperature multiplikatora, generatora, leaja i konica, pritisci i
razina ulja hidraulikog sistema, brzina okretanja turbine, napon, frekvencija i razvijena snaga
generatora.Izlaskom bilo koje od tih veliina iz sigurnosnih granica, vjetroelektrana se
zaustavlja.Razlozi sigurnosti zahtijevaju postojanje nekoliko paralelnih koionih postupaka.
Svaki od postupaka moe u potpunosti zaustaviti turbinu, paje zbog toga stepen sigurnosti
cijelog sistema vrlo velik.
Na kraju navedimo jo nekoliko specifinih postupaka sigurnosnog nadzora vjetroelektrane,
poglavito elektrinog.

88
8.4.1 Zatita od pobjega

Pobjeg se oituje naglim poveanjem broja obrtaja turbine, a donjega obino dolazi naglim
rastereenjem turbine, npr ispadom generatora iz potroakog kruga. Zatita od pobjegaobino
je viestruka. Prva je elektrina i sastoji se u nadzoru frekvencije, napona, prenesenesnage i
brzine okretanja generatora. Poveanje bilo koje od tih veliina moe ukazivati napobjeg, a
pogotovo ako je promjena nagla. Prelazom graninih vrijednosti ukljuuje se koioni sistem.
Druga je zatita mehaniko-elektrina, a sastoji se od centrifugalne sklopkekoja se aktivira pri
brzinama za otprilike 10% veim od brzina kod kojih se ukljuuje elektrina zatita. Trea je
zatita obino isto mehanika i oituje se u prisilnom zaokretanju lopatica turbine ako brzina
pree odreenu jo veu vrijednost.

8.4.2 Detektor vibracija

Vibracije rotirajueg sistema vjetroelektrane Prelazom doputenihvrijednosti ukljuuju

posebnu vibracijsku sklopku koja aktivira postupak zaustavljanja. Sljedea slika ematski
prikazuje tipinu vibracijsku sklopku. Sastoji se od metalne kugle u leitukoja pri odreenim
vibracijama ispada iz leita i ukljuuje sklopku, a preko nje i postupakkoenja. Ponovno
vraanje u pogon mogue je tek nakon neposredne rune intervencije operatera i
deaktiviranjem sklopke. Pretpostavka je da se vibracije mogu pojaviti samo u sluajuveeg
kvara, primjerice kod pobjega, a da pritom nisu proradili ostali mehanizmi zatite, ilipri
mehanikom oteenju konstrukcije, pa je nuan detaljni pregled vjetroelektrane.

Slika 64. ematski prikaz vibracijske sklopke

89
8.4.3 Runo zaustavljanje

Uvijek mora postojati mogunost za runo zaustavljanje vjetroelektrane. Sklopka za runo

zaustavljanje obino se postavlja kod glavnog razvodnog ormara,koji je najee smjeten u
podnoju stuba vjetroelektrane, a kod veih jedinica postoje idodatne sklopke u kuitu
vjetroelektrane. U sluaju nadzora na daljinu vjetroelektrana semoe zaustaviti i iz sredinjeg
nadzornoga mjesta.
U nekim sluajevima vjetroelektrana automatski ponovno starta, npr. kad brzinavjetra doe u
doputeno podruje, dok je u drugim sluajevima nuna intervencija operatera,npr. ako se
ukljui vibraciona sklopka, ili ako neka temperatura pree doputene vrijednosti.

8.5 Radni nadzor vjetroelektrane

Savremene bi vjetroelektrane trebale trajati dvadeset pet do trideset godina. Garancijadugog

ivotnog vijeka redovit je preventivni pregled svih dijelova sistema, ali je jo veagarancija
stalan nadzor svih dijelova sistema i svih svojstava sistema uz mudru interpretacijunadziranih
veliina. Na taj se nain mogu predvidjeti kvarovi i djelovati na vrijeme, te sprijeiti eventualne
havarije ili bar skratiti vrijeme u kojem je vjetroelektrana izvan pogona.

Neprekidno se trebaju nadzirati sljedee veliine:

- Brzina vjetra
- Smjer vjetra
- Izlazna elektrina snaga
- Napon na stezaljkama generatora
- Struja generatora
- Frekvencija
- Brzina okretanja vratila i generatora
- Temperatura okoline
- Temperatura multiplikatora
- Temperatura generatora
- Temperatura konica
- Razina ulja hidraulike
- Pritisak ulja hidraulike.

Uz to postoji i potreba za periodikim nadzorom koji ukljuuje mjerenje i analizu:

- Harmonika struje generatora

- Prelazne pojave pri ukljuivanju sistema na mreu
- Naprezanja i vibracije konstrukcije
- Razina buke
- Uinkovitosti sistema.

90
Takoer je nuno povremeno napraviti:

- Vizualni nadzor svih dostupnih dijelova vjetroelektrane

- Nadzor rasprsnua konstrukcije penetrirajuim sredstvima
- Ultrazvuni pregled dijelova konstrukcije
- Hemijsku i mehaniku analizu sredstava za podmazivanje.

Veina tih pregleda i analiza mogu se provesti bez iskljuivanja vjetroelektrane. Posebnase
pozornost treba posvetiti posebno optereenim sastavnim dijelovima, primjerice leajevima,
multiplikatoru, lopaticama.
Kod malih turbina do nekoliko stotina kW nije isplativo provoditi sva ta mjerenja i analize.
Sljedea tabela prikazuje koja je mjerenja i analize potrebno obavljati kod manjih a koja
kodveih vjetroelektrana.
Sistem upravljanja i nadzora najkritiniji jedio, pa je njegovu izboru i izradi potrebno posvetiti
najvie pozornosti. Sistem zaokretanjaturbine prema vjetru, kao i spoj vjetroelektrane s
mreom, po uestalosti kvarova na drugomsu i treem mjestu. Najmanje je tekoa bilo s
temeljima i stubom, to je za oekivati s obzirom na njihovu statiku funkciju.

Nadzor Velike (MW) Male (50-300 kW)

Vizualni Da, posebna oprema Da, izravno
Vibracije Da, posebna oprema Da, ako sklopka izbaci
sistem,ali ne
neprekidno
Svojstva Da, stalni Da, samo nadzor a
proraunuinkovitosti analizepovremeno
Temperatura Da, u svim dijelovima Samo u generatorima
Pritisci Da, u svim dijelovima Samo u konicama
Fluidi Da, ekspertna fizika Obino ne, ali se
ikemijska analiza ponekadkoriste
fluida jednostavnije analize
Tabela 4. Tipovi nadzora i nadzirane veliine u ovisnosti o veliini vjetroelektrane

8.6 Biljeenje izmjerenih rezultata

Najvanije izmjerene veliine nuno je i zabiljeiti kako bi se mogla provoditi periodikaanaliza
svojstava vjetroelektrane te rekonstruirati situacija u kojoj je dolo do odreene havarije. Za
analizu svojstava nuan je i upis radnih sati vjetroelektrane.
Pri analizi svojstava ponekad je nepraktino koristiti stalno upisivane podatke, posebnoesto
promjenjivih veliina, kao to je brzina vjetra, pa sistem nadzora obino doputa i vremensko
usrednjavanje tih veliina.
Sistem upravljanja i nadzora je izveden mikroprocesorski, pa se podacikratkorono, npr.
dnevno, biljee u lokalnim memorijama, a potom prenose u raunalau kojima se provodi
analiza.

91
8.7 Primjer ostvarenja zadaa upravljanja i nadzora vjetroelektrane

Sistem upravljanja i nadzora sve radnje objedinjuje u sredinjoj jedinici, koja ujedno upravljai
svim zadaama upravljanja i nadzora, te biljei mjerne veliine. Ulogu sredinje jedinice obino
imaraunalo, koji se odgovarajuim sklopovima povezuje sa svim senzorima i izvrnim
lanovima. Naredna slika pregledno prikazuje mjerne take i izvrne lanove sistema
upravljanja i nadzora.Osnovne nadzirane veliine su:

- Brzina vjetra
- Smjer vjetra
- Brzina okretanja turbine
- Elektrina snaga generatora
- Poloaj (azimutni ugao) vjetroelektrane
- Temperature
- Vibracije

Slika 65. ematski prikaz sistema upravljanja i nadzora

92
 Glavne izvrne funkcije su:

- Ukljuivanje motora za pokretanje

- Ukljuivanje-iskljuivanje generatora
- Ukljuivanje konice (obino disk konice na glavnom vratilu turbine)
- Zakretanje vrhova lopatica zbog redukcije snage vjetroturbine
- Azimutno postavljanje vjetroelektrane

Mikroraunar, koji ima ulogu sredinje jedinice, moe biti standardno industrijsko raunalo,
npr. industrijska izvedba PC raunala, ili posebno mikroraunalo prilagoenozahtjevima
upravljanja vjetroelektrane.

Jedan tipino komercijalan mikroraunar za upravljanje i nadzor vjetroelektrane sadri sljedee

elemente:

1. Pilot-sijalica koja oznaava ukljuenost sistema,

2. Pilot-sijalica koja oznaava pojavu pogreke,
3. Runo okretanje turbine po uglu azimuta.
4. Runo pokretanje turbine ukljuenjem motora za pokretanje koji moe biti i manji generator u
motornom reimu rada.
5. Start automatskog rada,
6. Runo zaustavljanje i ukljuenje koionih sistema,
7. Tastatura za izbor parametara koji e se prikazati na pokazivau. Izravno se mogu
oitatisljedee veliine: struje, naponi, faktori snage, vrijeme rada, te razliite temperature i
brojevi okretaja. Sistemnom tipkom mogu se prikazati i drugi podaci te izabrati jedan
odpretprogramiranih ekrana pokazivaa,
8. Klju za ukljuivanje, iskljuivanje i brisanje upravljake jedinice,
9. Servisni klju kojim se odreuje nain rada upravljake jedinice i to normalan rad ili servisiranje.

Predvieno normalno radno podruje vjetroelektrane i znaajke jedinice za upravljanje su:

- Brzina okretanja lopatica 0-10,47 rad/s

- Brzina okretanja generatora (1) 0-189 rad/s
- Brzina okretanja generatora (2) 0-194 rad/s
- Brzina vjetra 0-70 m/s
- Mjerenje temperature 100C do +150C
- Tanost mjerenja smjera vjetra 5
- Naponski standardi (Europa, Indija, SAD) 3x380 V, 3x400 V, 3x480 V
- Frekvencija 50 Hz ili 60 Hz i

Kod drugog tipinog naina izvedbe jedinice za upravljanje i nadzor, osnovu sistema iniPC, a
veza s vjetroelektranom izvodi se preko posebno projektiranog meusklopa koji ukljuuje sve
mjerne pretvarae i prilagodne sklopove izvrnih lanova.

93
9.0 Voenje vjetroelektrane pri radu na mrei

S obzirom na provedbu zadaa voenja, vjetroelektrane se mogu podijeliti na:

- Konstantno brzinske - konstantno frekvencijske (KBKF) kod kojih se brzina
turbineregulira mijenjanjem postavnog kuta lopatica i/ili se regulira generator. Kod
sinkronihgeneratora to se provodi reguliranjem uzbude, a kod asinkronih reguliranjem
otpora ukrugu rotora.
-Promjenjivo brzinske - promjenjivo frekvencijske (PBPF) kod kojih se turbina igenerator
ne reguliraju, ve se regulacija provodi u prilagodnom sklopu prikljuenomizmeu
generatora i mree. Obino se radi o sistemu s reguliranim ispravljaem(AC/DC pretvara) i
reguliranim izmjenjivaem (DC/AC pretvara).
Razmotrimo najprije sluaj KBKF sistema sa sinhronim generatorom. Osnovne
zadaevoenja takvog sistema su:
-regulacija napona na stezaljkama generatora
-regulacija snage turbine, kako se ne bi prela nominalna vrijednost snage generatora
PGN.
Upravljake varijable sistema jesu napon uzbude sinkronog generatora i postavni kutlopatica
turbine.
Prije rjeavanja zadaa voenja potrebno je odrediti kriterije kakvoe voenja i ogranie-
nja upravljakih varijabli. Primjerice, tipini kriteriji kakvoe voenja odreeni za
stvarnuturbinu snage 6 MW bili su:
-tranzijentne promjene napona ne smiju biti vee od 5% i ne smije biti odstupanja napona
u stacionarnom stanju
-ne doputa se prekoraenje snage turbine vee od 140 % nominalne vrijednosti, kako
bi se sprijeila velika mehanika naprezanja rotacijskog sistema.Osim
toga postojala su i ogranienja za upravljake varijable:
- brzina promjene postavnog kula lopatica maksimalno je iznosila 10 stupnjeva u
sekundi
- minimalna promjena postavnog kuta lopatice bila je 0,2
-regulacija napona uzbude bila je mogua u granicama 20
V.Postavljene zadae voenja mogu se ostvariti na dva naina:
-klasinom teorijom voenja, rjeavanjem posebno zadae regulacije napona generatora
a posebno zadae regulacije prenesene snage i-modernom teorijom optimalnog voenja
vieveliinskih sistema, kojom se sve zadae
voenja rjeavaju skupa.
Primjer klasinog rjeenja prikazuje slika 66. Ulazna veliina regulatora uzbude generatora
jest promjena izlaznog napona generatora UG, a izlazna veliina napon uzbude UREG.Taj je
regulator bio posebno razvijen u okviru amerikog projekta multimegavatne vjetro-elektrane.
Regulacija snage provodi se klasinim PI regulatorom koji kao ulaznu veliinu imarazliku
izmeu nominalne snage i stvarno proizvedene elektrine snage generatora PG, a kaoizlaznu
varijablu promjenu postavnog kuta lopatica . Razlika izmeu sinkrone i stvarnekutne brzine
okretanja koristi se kao stabilizirajui signal. Vrijednosti regulatora proraunate su na
temelju postavljenih zahtjeva voenja i lineariziranog modela sistema koji je ukljuivao
vjetroturbinu, prijenosni mehanizam i sinkroni generator.

Primjena moderne teorije optimalnog voenja vieveliinskih sistema daje bolje rezultate
odklasine teorije voenja. Ulazne veliine algoritmu voenja jesu odstupanjenapona UG,
razlikaizmeu sinkrone i stvarne kutne brzine i razlika izmeu nominalne snage i stvarno
proizvedenesnage PG, a izlazne veliine promjena postavnog ugla lopatica i promjena
regulacijskognapona uzbude UREG. Treba odrediti matricu izlaznog regulatora K tako da
vrijedi
u= K y ,

94
Proraun K temelji se na lineariziranom modelu sistema i zahtjevu za minimalizacijom
integralnog kvadratnog kriterija. Drugim rijeima, potrebno je regulator projektirati tako da
odstupanja , UG iPg budu minimalna uz najmanju moguu intervenciju, to znai uz
najmanju promjenu i UREG. Pritom se koristi dobro razvijena teorija optimalnog voenja.
Slika 66. prikazuje tipine odzive vjetroagregata na naglu promjenu brzine vjetra za sluajeve (a)
klasinog voenja i (b) voenja vieveliinskim optimalnim regulatorom. Rije je o
vjetroelektrani snage 6 MW. Prednost optimalnog voenja je oita.

Slika 66. Klasini pristup voenju vjetroelektrane sa sinhronim generatorom

95
U prethodnom primjeru kod regulacije snage govorilo se o ograniavanju snage na nominalnu
vrijednost snage generatora PGN. Posebna je tekoa pitanje optimiranja prenesenesnage u
sluajevima kada se brzina vjetra razlikuje od one koja moe razviti nominalnu snagu.
Slika 68. prikazuje momente karakteristike vjetroturbine i sinkronih generatora (krivulje 1 i2).
Pod pojmom optimiranja snage podrazumijeva se praenje krivulje Mopt. Ona spaja momente
za koje je, uz danu brzinu vjetra, snaga maksimalna. s je sinkrona brzina okretanjaturbine
odreena brojem polova generatora, frekvencijom mree i prijenosnim omjerom mul-
tiplikatora. Oito je da za tano odreeni broj polova generatora i toan prijenosni
omjermultiplikatora nije mogue slijediti krivulju Mopt. Primjerice, generator ija je sinkrona
brzinasl bit e blie optimalnom radu za vee brzine vjetra (v > 7 m/s), a generator sa
sinhronombrzinom s2 za manje brzine vjetra (oko 4-5 m/sek).

Radi to boljeg iskoritavanja to iregpodruja brzine vjetra, vjetroelektrana se obino izvodi s

dva generatora razliitih brojevapolova ili s multiplikatorom s promjenjivim prijenosnim
omjerima. Mjeri se brzina vjetra, a ako je ona manja od neke granine brzine (vg), na mreu se
prikljui generator s veim brojempolova ili se ukljuuje multiplikator s veim prijenosnim
omjerom.
Sistem se tada okreemanjom sinhronom brzinom. Za vee brzine vjetra iskljuuje se prvi i
ukljuuje drugi generator s manjim brojem polova ili se prelazi na manji prijenosni omjer
multiplikatora. Slika68. prikazuje sluaj kod kojeg je vG = 7 m/s. Za vG< 7 m/s prati
sekarakteristika (1), a preko7 m/s prati se karakteristika (2). (Prelazi se iz toke A u taku A').
Ako se radi o dva generatora,onda je generator s veim brojem polova manje nominalne snage.

Slika 67. Odzivi vjetroelektrane na naglu promjenu brzine odziva vjetra

96
97
Snaga je jednaka produktu momenta i ugaone brzine:
P=M*

Uzmemo li taku A za nominalnu radnu taku manjeg generatora, njegova e nominalnasnaga

biti jednaka povrini iscrtkanog pravougaonika odreenog vrhovima O, M 1 , A, s2. Snagaveeg
generatora, ija je nominalna radna taka B, bit e jednaka povrini veeg
pravougaonikaodreenog vrhovima O, M2, B, sl. Spomenimo jo i to da se izborom sinhrone
brzine s uodnosu prema momentnoj karakteristici turbine odreuje i donja brzina vjetra pri
kojoj bi generatorpoeo proizvoditi elektrinu energiju. Kod generatora (1) to je brzina od
priblino 3 m/s, akod generatora (2) od otprilike 4.5 m/s. Prema tome, da postoji samo
generator (2), brzinevjetra ispod 4.5 m/s ne bi se iskoritavale.

Slika 68. Momentne karakteristike vjetroturbine i sinhronog generatora

U dananje se vrijeme u vjetroelektranama to rade na mreu sve vie koriste

asinhronigeneratori. Oni imaju dvije osnovne prednosti:
a) Nije potrebno provoditi regulaciju napona generatora
b) Odgovarajuim izborom klizanja s mogue je bolje pratiti krivulju M opt, pa na taj
nainvie iskoristiti potencijale vjetra. Klizanje s izraunava se izrazom:
S=s-/s

gdje je s sinhrona brzina a stvarna brzina generatora.

Slika 69. prikazuje momentne karakteristike asinkronih generatora i vjetroturbine. Pretpo-
stavimo najprije daje brzina vjetra 8 m/s i da imamo samo asinkroni generator, ija je
karakteristikaoznaena brojem 3 koja za brzinu vjetra od 8 m/s upravo presijeca krivulju Mopt.
Ukupna razvijena aktivna snaga bit e PG = M3 3, to je jednako povrini
pravougaonikaodreenog takama, O, M3, C i 3. Kako je 3 = (1 + s) s3, gdje je s3 sinhrona
brzina, as klizanje generatora, snagu PG moemo podijeliti u dva dijela i to:

98
 PG=M3*(1+s)*s3=M3*s3+s*M3*s3=Ps+PR

gdje je Ps aktivna statorska snaga predana mrei (povrina pravougaonika O, M 3, D, s3), a

PRaktivna snaga rotorskog kruga (povrina pravougaonika s3, D, C, 3). Kako je glavna
zadaavjetroelektrane proizvodnja i predavanje elektrine energije mrei, samo je Ps korisna
snaga,a PR je snaga gubitaka iako se ponekad i ona moe korisno upotrijebiti. Tipian primjer
jesluaj kada je generator kolutna asinhrona maina kod kojega prevladava vanjski
regulacijskiotpor rotora. Tada se snaga PR moe upotrijebiti za elektrino grijanje, ali ona ipak
ostajedodatni proizvod u odnosu prema glavnoj zadai vjetroelektrane. Nepovoljno je to to je
zaasinhroni generator karakteristike 3, taj dodatni proizvod skoro dvostruko vei od osnovnog
proizvoda.

Slika 69. Momentne karakteristike vjetroturbine i asinhronog generatora

Promotrimo na slici 69. asinhroni generator ija momentna karakteristika, oznaena brojem4.
prolazi maksimumom momentne karakteristike turbine za brzinu vjetra od 8 m/s. Sinhrona
brzina ostala je ista s3. Ukupno proizvedena snaga povrina je pravougaonika O, M 4, E, 4,
akorisna snaga povrina pravougaonika O, M4, F, s3. Iako je ukupno proizvedena snaga manjau
odnosu prema generatoru karakteristike (3), korisna aktivna snaga statora predana mrei vea
jeza povrinu iscrtkanog pravougaonika M3, M4, F, D.
Prema tome, ako se eli to vie snage predati mrei, treba pratiti maksimume
momentnihkarakteristika turbine, a ne karakteristiku Mopt. Ako je vana ukupno proizvedena
snaga, tada se nastojipratiti karakteristika Mopt.
U sluaju asinhronog generatora, rijetko se moe pomou samo jednog fiksnog generatora
postii dobro praenje, bilo momentnih maksimuma, bilo karakteristike Mopt. I tu se
najeekombiniraju dva asinhrona generatora razliitog broja polova, ili jedan asinhroni
generator smoguim prespajanjem broja polova. Koriste se i kombinacije obaju postupaka.
Tipian jeprimjer vjetroelektrana DEBRA-25 nominalne snage 100 kW, kod koje postoje dva
asinhronageneratora: jedan sa 4 ili 6 preklopivih polova, snage 30 kW za 4 pola i 45 kW za 6
polova,i jedan generator sa 4 pola snage 55 kW. Prijenosni omjer multiplikatora je 30. Pri
malimbrzinama vjetra mikroprocesorski sistem voenja ukljuuje samo manji generator sa 6
polova,pa je sinkrona brzina turbine 3.48 rad/s. Brzina okretanja turbine za nominalnu snagu
od 30kW koja se postie pri 6.5 m/s, jest 3.64 rad/s. Brzina vjetra od 6.5 m/s ujedno je i
graninabrzina vjetra kod koje se najprije iskljue oba generatora. Nakon prijelaza na novu
99
sinhronubrzinu od 5.23 rad/s, najprije se ukljuuje manji generator, koji sada ima 4 pola, a 5
sekundinakon njega ukljuuje se i vei generator. Nominalna snaga od 100 kW postie se pri
10.5m/s uz brzinu okretanja sistema od 5.42 rad/s. Prijelaz s jedne sinhrone brzine na drugu
trajepriblino 24 sekunde.
Kod asinkronog generatora potrebno je ograniiti prenesenu snagu za brzine vjetra vee odone
brzine koja daje nominalnu snagu. Primjerice, kod DEBRE-25 to su brzine vjetra preko10.5 m/s
Jedan od naina provoenja te regulacije jest regulacija postavnog ugla lopatica
turbine.Obino se i tu koriste jednostavni PI regulatori projektirani klasinom teorijom
voenja.
U do sada opisanim sistemima, bilo sa sinhronim ili asinhronim generatorima, nije sedjelovalo
na momentnu karakteristiku generatora. Regulacija snage provodila se djelovanjem nalopatice
turbine i (ili) ukljuivanjem i iskljuivanjem vie generatora razliitih karakteristika.
Osnovninedostatak takvih sistema jest to:
Ne omoguavaju optimalno iskoritavanje brzina vjetra kod kojih je proizvedena
snagamanja od nominalne (praenje krivulje Mopt ili maksimuma momentmh karakteristika
turbine) i zahtijevaju sloeni mehanizam regulacije postavnog ugla lopatice.Ti se nedostaci
mogu ukloniti koritenjem kolutnog asinhronog generatora uz elektroniku regulaciju
otpora u krugu rotora.
Poznato je da klizanje asinhronog generatora ovisi razmjerno o regulacijskom otporu,koji
je preko kliznih kolutova prikljuen rotoru generatora.
Ralanimo najprije optimiranje snage turbine uz pretpostavku da se eli maksimiratiukupno
proizvedena snaga generatora. To znai da treba pratiti karakteristike Mopt.
Slika 69. prikazuje momentne karakteristike turbine i asinhronog generatora. Pretpostavimoda
je brzina vjetra jednaka nominalnoj brzini od 8 m/s.

Slika 70. Momente karakteristike vjetroturbine i asinhronog generatora uz regulaciju otpora

u krugu rotora generatora

100
Uz vrijednost regulacijskog otpora R,radna taka sistema bit e na mjestu oznaenom slovom A,
a snaga predana mrei (koja je za8 m/s nominalna snaga), jednaka povrini pravougaonika, O,
M1 A', s. Ako brzina vjetrapadne na 5 m/s, uz nepromijenjen regulacijski otpor, nova je radna
taka sistema taka B. Naslici 70. vidi se da ona ne lei na karakteristici Mopt. Ponemo li sada
smanjivati regulacijskiotpor, smanjivat e se i klizanje generatora, a momentna e karakteristika
postajati sve strmijom.Za vrijednost otpora R2 (R2< R1) radna e taka tano pasti na
karakteristiku Mopt, odnosno utaku C. Povrina pravougaonika O, M3, C, 3 vea je od povrine
pravougaonika O, M2, B, 2,to znai daje ukupno proizvedena snaga vea. Zanimljivo je daje
dolo i do promjene odnosasnage predane mrei i snage rotora u korist snage predane mrei
koja je vea za povrinuiscrtkanog pravougaonika M2, M3, C', B'. Dakle, promjenom
regulacijskog otpora od R2 do R,mogue je za sve brzine vjetra, izmeu 5 m/s i 8 m/s
radnutaku sistema postaviti na karakteristikuMopt. Postupak je isti i ako treba pratiti
maksimume momentnih karakteristika.
Ispitajmo sada zadau ograniavanja snage na nominalnu vrijednost. Kako se rotorskasnaga
troi na vanjskim otpornicima, osnovna zadaa ogranienja snage jest ogranienje statorske
snage. Pretpostavimo da se nominalna vrijednost statorske snage postie pri 8 m/s i daje
jednaka povrini pravougaonika O, M1 ,A', s. Za brzinu vjetra od 9 m/s radna taka sistemabez
regulacije bila bi na mjestu D, a povrina iscrtkanog pravougaonika M 1, M4, D', A' bila biviak
aktivne snage statora. Povea li se vrijednost regulacijskog otpora, povea se i klizanje,a
momentna karakteristika generatora postaje poloenijom. Za neku vrijednost otpornika R 3(R3>
R1 ) karakteristika generatora je oblika 3, a radna taka za brzinu vjetra od 9 m/s premjetase u
taku A". Aktivna snaga statora je ista kao i pri 8 m/s. Poveala se meutim snaga rotoraza
povrinu pravougaonika 1, A, A", 5. Ona, kao to smo kazali, ne optereuje generator,ve se
troi u vanjskom otporu rotora i moe sluiti, primjerice, za grijanje vode. Slino sedogaa pri
bilo kojoj brzini vjetra veoj od nominalne (8 m/s) a manjoj od granine izlaznebrzine v iz pri
kojoj se turbina zaustavlja. Vano je napomenuti da se vanjski otpor rotora trebadimenzionirati
u skladu sa snagom koja e se na njemu troiti pri izlaznoj brzini vjetra viz.
Karakteristika na slici 70. namjerno je nacrtana poloenije nego to je uobiajeno kako bise
bolje uoili odnosi. U stvarnoj primjeni obino je snaga statora pri normalnoj brzini vjetra2 do 3
puta vea od snage rotora. Na slici 70. snage Ps i PR skoro su izjednaene, to nisuuobiajeni
odnosi.
Slika 71. prikazuje blok-dijagram regulacijskog sistema za optimiranje i ograniavanjesnage. Na
temelju izmjerene brzine i poznatih karakteristika vjetroturbine, izraunava se maksimalno
mogua snaga Pmax statorskog kruga za tu brzinu okretanja. Primjerice, za turbinu saslike 70. i
ugaonu brzinu 2 maksimalna snaga statora jednaka je povrini pravougaonika O,M5, E',S.
Usporedbom Pmax generatora i poznate nominalne snage turbine PN odreuje se reimrada
regulacijskog sistema. Za Pmax< PN provodi se optimiranje snage, pa se stvarno proizvedena
snaga statora Ps usporeuje sa Pmax. Za Pmax> PN snaga se ograniava, pa se Ps usporeujesa PN.
Razlike Ps - Pmax ili Ps - PN slue kao ulazne veliine sistemu voenja. Vanjski otporrotora
elektroniki se regulira mijenjanjem frekvencije izmjeninog ukljuivanja radnih otpornika.
Dvije mogue izvedbe shematski prikazuje slika 72. Kod jedne izvedbe otpornicise ukljuuju
trijacima, a kod druge tiristorima.
Oznaimo li sa tON vrijeme ukljuenosti trijaka unutar periode T, uinkovit vanjski otporrotora
po jednoj fazi iznosi

=(tON*(RL*RH/RL+RH)+(T-tON)*RH)/T

101
Slika 71. Blok ema regulacijskog sistema ua optimiranje i ograniavanje snage promjenom
otpora u krugu rotora generatora

Slika 72. Elektronika regulacija otpora u rotorskom krugu asinhronog generatora

102
Dakle, izborom vremena t0N mogue je tano mijenjati vrijednost otpora rotorskog krugau
granicama od (RL RH)/(RL + RH) DO RH te na taj nain regulirati snagu prenesenu s turbinana
generator.
U drugom sluaju regulacija vanjskih otpornika rotorskog kruga ostvarena je sklopomkoji sadri
diodni trofazni ispravlja i par otpornika RH i RL koji se ukljuuju i iskljuujutiristorima. Tiristori
se izmjenino ukljuuju tako da se moe mijenjati vrijeme ukljuenostitiristora t 0N unutar
periode T. Uinkovit vanjski otpor rotora odreen je u tom sluaju izrazom

Ref= tON*RH+(T-tON)*R2/T

i mijenja se u granicama od RL do RH.

U prikazanom sistemu ugaona je brzina promjenjiva, ali je frekvencija napona stalna iodreena
frekvencijom mree. Zbog toga se takav sistem moe nazvati promjenjivo brzinskim -
konstantno-frekvencijskim (PBKF), pa je on na neki nain prijelaz sa KBKF naPBPF sisteme.
Ispitajmo na kraju jo i primjer promjenjivo brzinsko-promjenjivo frekvencijskog (PBPF)sistema.
Generator se ne prikljuuje direktno na mreu ve radi u autonomnom reimu rada,a sva se
regulacija provodi u meusklopu spojenom izmeu generatora i mree. Zbog togae ovo
razmatranje PBPF sistema dobro doi kao uvod autonomnim sistemima vjetroelektranakoje se
analiziraju u sljedeem poglavlju.
Osnovno svojstvo vjetroelektrane s asinhronim generatorom u autonomnom reimu jestto to
se radna taka sama namjeta na taj nain da generator iz turbine uvijek uzima maksimalnu
snagu. Drugim rijeima, zadaa optimiranja snage provodi se samostalno bez ikakvevanjske
regulacije. Posljedica takvog naina rada promjenjivost je napona i frekvencije nastezaljkama
generatora. Zbog toga se, izmeu takvog PBPF izvora i distributivne mree ubacujeodgovarajui
prilagodni meusklop. Primjer prilagodnog meusklopa prikazan je na slici 73.

Slika 73. Vjetroelektrana s asinhronim generatorom u radu na mrei s regulacijom napona i

frekvencije ispravljako-izmjenjivakim meusklopom

103
Postupak se sastoji u ispravljanju izmjeninog napona proizvedenog asinhronim generatoromi
nakon toga ponovnom pretvaranju istosmjernog napona u izmjenini napon stalne frekvencije.
Zadaa regulacijskog podsistema jest reguliranje, odnosno bolje kazano ograniavanjesnage na
nominalnu vrijednost. (Sjetimo se da se optimiranje snage automatski provodi.) Zatu zadau
ograniavanja snage bio bi dostatan regulirani ispravlja. Namjetanjem ugla ispravljaa R bilo
bi mogue odravati istosmjernu struju IDC na zadanoj vrijednosti IREF.
Tekoa je u tome to se poveanjem uglaR poveava i reaktivna snaga, a to moe
imatiozbiljne posljedice za generator, pa ak dovesti i do njegova demagnetiziranja. Zbog toga
se ubacuje i druga upravljaka varijabla: kut regulacije izmjenjivaa ,. Njegova je zadaa sma-
njivanje reaktivnog optereenja generatora. Zadae voenja mogu se ispuniti tako da se:
a) Svaka regulacijska petlja posebno rjeava (R -> IDC) i (I -> reaktivna snaga)
b) Obje regulacijske zadae skupa rjeavaju (R, I) -> (IDC, reaktivna snaga). U tom se
sluaju radi o vieveliinskom voenju.
Glavni nedostatak PBPF sistema jest cijena. Potrebna oprema je, ve i za sisteme srednjesnage
puno skuplja od opreme koja se koristi u prije prikazanim KBKF i PBKF, sistemima.Zbog toga je
postupak jo uvijek samo na razini laboratorijskih ispitivanja, pa ga ovdje neemo detaljnije
ralanjivati.

104
10.0 Voenje vjetroelektrane pri autonomnom radu

Autonomne sisteme vjetroelektrana dijelimo na sisteme bez pohrane elektrine energije i

sisteme sa pohranom elektrine energije. Ispitajmo najprije autonomnu vjetroelektranu bez
pohrane energije, sa posebnim naglaskom na zadae podsistema voenja.
Slika 74. prikazuje vjetroelektranu sa sinhronim generatorom s permanentnim magnetima i
radnim optereenjem RA. Strujno-naponske karakteristike sistema prikazane su na slici 75.

Slika 74. Vjetroelektrana bez pohrane elektrine energije

Slika 75. Strujno-naponske karakteristike bez pohrane elektrine energije

105
Krivulja Pmax spaja take u kojima je razvijena snaga maksimalna. Ako je vrijednost radnog
otpora RA1 stalna, radne take sistema leat e na karakteristici RA1. Oito je da turbina u tom
sluaju nee biti optimalno iskoritena. Za svaku brzinu vjetra, o kojoj izravno ovisi i brzina
okretanja , generator nee iskoristiti svu snagu koju vjetroturbina moe dati.
Rjeenje optimalnog iskoritavanja razvijene snage vjetroturbine u stalnom je mijenjanju
radnog otpora RA, tako da se pri svakoj brzini okretanja na njemu razvije upravo maksimalno
raspoloiva snaga Pmax.
Neprekidno mijenjanje otpora RA sloena je zadaa. Ona se pojednostavljuje ako se radni
teret RA razbije u nekoliko diskretnih vrijednosti. Slika 75. prikazuje primjer sa 4 diskretne
vrijednosti otpora. Karakteristike sistema su prikazane na slici 74. Ispod 44.5 rad/s ukljuen je
samo otpor RA1, izmeu 44.5 i 89 rad/s ukljueni su otpori RA1 i RA2, izmeu 89 i 125.6 rad/s
ukljueni su otpori RA1, RA2 i RA3, a iznad 125.6 rad/s ukljuuje se cijeli otpor RA = RA1 + Ra2 + Ra3 +
Ra4.

Slika 76. Vjetroelektrana bez pohrane elektrine energije s mogunou regulacije optereenja

U takvim sistemima radni teret RA obino je termiko optereenje, pa nije nuno odravati
stalan napon. Vano je samo to bolje iskoristiti razvijenu snagu vjetroturbine.
Voenje vjetroelektrane znatno je sloenije ako proizvedenu elektrinu energiju treba pohraniti
u akumulatorskim baterijama. Akumulatorske baterije pune se tono odreenim
karakteristikama punjenja.
Slika 77. prikazuje naponsko-strujno podruje normalnog rada olovnog (Pb) i nikal-kadmijskog
(Ni/Cd) akumulatora. Navedeni su i svi vani naponi po eliji akumulatora, od nazivnog napona
do napona polarizacije. Neke od moguih naina punjenja akumulatora pri kazuje slika 78.
Prikazane su naponsko-strujne karakteristike i vremenske promjene napona i struje za vrijeme
punjenja.

106
 U vjetroelektranama akumulatori su obino spojeni usporedo s potroaima, pa ih je naj-
pogodnije puniti prema u ili iu karakteristikama kod kojih se baterija vei dio vremena puni
stalnim naponom jednakim naponu neprekidnog ili trajnog punjenja. Meutim, kako je u
vjetroelek- trani teko drati stalan napon ili struju, uvedene su u i iu karakteristike kod kojih se
doputa odreeno tolerantno podruje. Tipinu iu karakteristiku prikazuje slika 78. istalnost
napona generatora moe se osigurati aerodinamikim reguliranjem brzine okretanja
vjetroturbine, primjerice reguliranjem postavnoga kuta lopatice. Meutim, kako su ti postupci
sloeni i isplativi jedino kod veih jedinica, regulacija napona obino se provodi djelovanjem na
elektrini dio vjetroelektrane. Nekoliko razliitih naina realizacije te regulacije primjenjivih kod
sinhronog generatora s uzbudnim namotom, sinhronog generatora s permanentnim magnetima
i asinhronog generatora u autonomnom radu prikazat e se u nastavku. Kod nekih od tih
rjeenja postoji mogunost i regulacije prenesene snage, to e biti posebno naglaeno.

Slika 77. Naponsko-strujno podruje normalnog rada olovnog i nikal-kadmijskog akumulatora

107
 Slika 78. Tipine karakteristike punjenja akumulatora

Odravanje stalnog napona sinhronog generatora regulacijom stanja uzbude dobro je poznat i
esto koriten postupak. Slika 79. prikazuje dva naina provoenja ove regulacije. Prvi je
pomou elektromehanikog, a drugi pomou elektronikog regulatora. Oba postupka
osiguravaju odravanje stalnog napona punjenja akumulatora u irokom podruju promjene
stanja punjenja, kao to je prikazano na pripadnom strujno-naponskom dijagramu.

108
 Slika 79. Odravanje stalnog napona sinhronog generatora regulacijom struje uzbude

Baterije se automatski poinju puniti tek kada ispravljeni napon sinhronog generatora postane
vei od napona akumulatora. To e se dogoditi tek kad brzina vjetra, a s njim i brzina turbine,
prijeu neku graninu vrijednost. Tu brzinu vjetra nazivamo ulaznom brzinom.
Kod elektromehanikog regulatora poveavanjem napona generatora preko vrijednosti napona
punjenja doe do porasta struje uzbude Ic preko vrijednosti Icmax te do ukljuivanja releja Rcl i
uzbude generatora. Padom napona relej se opet iskljuuje a s njim i uzbuda generatora, pa se
cijeli postupak ponavlja. Frekvencija ukljuivanja i iskljuivanja releja obino je izmeu 50 i 200
Hz.
Elektroniki regulator daje bolju naponsko-strujnu karakteristiku. Iskljuivanje struje uzbud- nog
namota provodi se tranzistorom T1 u asu kada napon sinhronog generatora prijee doputeni
napon punjenja akumulatora.
Prikazani postupci regulacije napona generatora nisu primjenjivi u sluaju sinhronog generatora
s permanentnim magnetima, a primjena takvog tipa generatora u vjetroelektranama postaje
sve zanimljivija. Rjeenje zadaa regulacije napona u tom je sluaju u primjeni istosmjerno-
istosmjernih pretvaraa, iju pojednostavljenu shemu prikazuje slika 80.

109
Slika 81. ematski prikaz vjetroelektrane sa sinhronim generatorom i istosmjerno-istosmjernim
pretvaraem

Izmjenini napon sinhronog generatora ispravlja se diodnim ispravljaem i u kratkim razdob-

ljima tipinog trajanja od priblino 50 s dovodi na prigunicu L, kroz koju tada pone tei
struja. Elektronikom sklopkom S prigunica se odvaja od generatora, ali struja i dalje tee, sada
preko diode D u akumulatorsku bateriju. Kako je razdoblje iskljuenosti relativno kratko, struja
kroz prigunicu prividno stalno tee, to se oituje stalnim naponom na stezaljkama
akumulatora.
Ako se neovisno regulira vrijeme ukljuenosti sklopke tON i vrijeme iskljuenosti sklopke tOFF,
moe se zadovoljiti i zadaa regulacije napona i regulacije prijenosne snage. Vrijeme tOFF
obrnuto je razmjerno naponu na izlazu pretvaraa, a vrijeme tON koliini energije preuzete iz
generatora i predane akumulatoru.
Uz poznate radne karakteristike turbine i poznatu izmjerenu brzinu okretanja generatora (koja
je u stvari razmjerna brzini vjetra) moe se, pravilnim izborom vremena tON. u svakom asu
optimalno opteretiti turbinu, a regulacijom vremena t OFF odravati stalan napon punjenja. Cijeli
e sistem biti djelotvoran samo iznad brzina vjetra, (odnosno brzine okretanja) kod kojih je
napon generatora vei od napona akumulatora.

Slika 82. Blok ema jedne izvedbe istosmjerno-istosmjernih pretvaraa prilagoenih VE

110
Slika 82. prikazuje blok-shemu jedne od moguih izvedaba istosmjerno-istosmjernog
pretvaraa. Funkciju sklopke S ima tranzistor snage, a sistem voenja ima i neke dodatne
zatitne funkcije.
Vrijeme iskljuenosti sklopke tOFF razmjerno je ispravljenom naponu generatora, a na vrijeme
ukljuenosti tON djeluje:
- Struja generatora
- Napon akumulatora
- Temperature pojedinih komponenata.

Struja generatora mjeri se i dovodi u sklop koji, na temelju te vrijednosti kao i vrijednosti
napona generatora, podatka o brzini vjetra i poznatih karakteristika turbine, odreuje
optimalno optereenje turbine. U ovisnosti o dobivenom rezultatu regulira se vrijeme tON, a
prenesena se snaga poveava ili smanjuje.
Kada je akumulator u potpunosti napunjen, njegov e napon poeti rasti. Ta se promjena
otkriva odgovarajuim osjetilom, pa se na temelju nje smanjuje vrijeme tON kako bi se sprijeilo
prekomjerno punjenje akumulatora.
Ako sistem dugo radi punom snagom, moe doi do pregrijavanja pojedinih dijelova. To se prije
svega odnosi na namot generatora, ispravlja, serijsku prigunicu i tranzistorsku sklopku. Sistem
voenja omoguuje stalan nadzor tih temperatura, pa se u sluaju pregrijavanja bilo koje
komponente iskljuuje pretvara stavljanjem vremena tON na nulu. Dodatno osiguranje s
izravnim iskljuivanjem sistema omogueno je nadzorom struje generatora.
Ostvarenje zadaa regulacije napona u sluaju sistema s asinhronim generatorom jo je
sloenije. Prije opisa samog postupka potrebno je objasniti nain rada vjetroelektrana s
asinhronim generatorom u autonomnom radu i pohranom elektrine energije u akumulatorima.
Slika 83. prikazuje ovisnost snage vjetroelektrane o brzini okretanja turbine i brzini puhanja
vjetra. Na istoj je slici nacrtana i karakteristika asinhronog generatora za nekoliko tipinih
sluajeva.

Slika 83. Karakteristike snage vjetroturbine i asinhronog generatora u autonomnom

radu

111
Pretpostavimo da vjetar pue brzinom od 10 m/s. Ako je asinhroni generator neoptereen,
radna taka sistema lei na mjestu oznaenom slovom A. Od raspoloive snage koju
vjetroturbina moe predati bit e iskoriten samo mali dio P 0, i to za potrebe pokrivanja
gubitaka. Broj okretaja turbine bit e 1. Sada optereujemo generator tako daje korisna snaga
koja se predaje teretu Pk. Ukupna snaga koju vjetroturbina treba proizvesti je P1 = Pk + P0. Brzina
turbine smanjuje se na vrijednost 2, a nova radna taka sistema seli se na mjesto oznaeno
slovom B.
Pretpostavimo da se brzina vjetra smanjila na 9 m/s, a daje optereenje ostalo isto.Radna taka
seli na karakteristiku za brzinu vjetra od 9 m/s, odnosno u toku C, a brzina okretanja dalje pada
na vrijednost 3. Ako se brzina vjetra ponovno smanji, primjerice na vrijednost 8 m/s,
vjetroelektrana vie ne moe dati snagu P1, ve maksimalno snagu P2. Radna je taka na mjestu
oznaenom slovom D, a brzina okretanja pada na vrijednost 4. Na slian se nain moe pronai
radna taka za bilo koje optereenje i brzinu puhanja vjetra.
U svim tim sluajevima napon i frekvencija generatora mijenjaju se i ovise o brzini okretanja
turbine. Promjenjivost frekvencije nije toliko znaajna, zato to se radi o sistemu koji sadri
akumulator, pa je izmjenini napon generatora ionako potrebno ispraviti. Promjenjivost napona
je znaajnija, i zahtijeva dodatna razmatranja.
Na slici 83. ucrtano je i podruje pokretanja koje odreuje ulaznu brzinu ul. Do te brzine
okretanja ispravljeni napon generatora manji je od potrebnog napona punjenja akumulatora,
pa ne tee struja punjenja. To znai, primjerice u sluaju sa slike 5.41, brzina vjetra od 2 m/s nije
korisna brzina. Kritina brzina okretanja obrnuto razmjerno ovisi o kapacitetu uzbudnih
kondenzatora. Druga je vana taka granina brzina okretanja iz, za izlaznu brzinu vjetra viz
koju odreuje izdrljivost i vrstoa lopatice i ostalih mehanikih dijelova vjetro- elektrane, iz
je vaan podatak podsistemu zatite. U sluaju sa slike 83. viz = 14 m/s.
Podruje izmeu brzina okretanja ul i iz nazivamo radnim podrujem. Unutar njega napon
generatora mijenja se izmeu neke minimalne i maksimalne vrijednosti. Vano je napomenuti
da je napon generatora takoer obrnuto razmjeran optereenju generatora, a razmjeran
kapacitetu uzbudnih kondenzatora.
Akumulatorske baterije pune se po tono odreenim karakteristikama punjenja, koje obino
zahtijevaju stalnost napona punjenja. Meutim, kako se napon generatora mijenja u relativno
irokom podruju, nuno je provesti njegovu regulaciju. To je ujedno prva zadaa podsistema
voenja. Druga je zadaa optimiranje prenesene snage, tako da se u svakom asu iz vjetro-
turbine izvue maksimalna raspoloiva snaga. Pritom smo ogranieni izabranim generatorom.
Svojstvo asinhronog generatora njegova je velika osjetljivost na pregrijavanja i razbuivanje u
sluaju preoptereenja, pa je na slici 83. ucrtana i maksimalno doputena snaga PG. U sluaju
optimiranja prenesene snage radne toke sistema treba unutar radnog podruja pratiti krivulju
Pmax turbine, ali tako da prenesena snaga generatoru ne bude vea od iznosa P G.
I u tom se sluaju izlazni napon moe regulirati istosmjerno-izmjeninim pretvaraem, ali
asinhroni generator u autonomnom radu ima i neke druge mogunosti. Naglaeno je da
asinhronom generatoru u autonomnom reimu rada trebaju uzbudni kondenzatori i daje napon
generatora u izravnoj ovisnosti o njihovu kapacitetu. To se svojstvo moe iskoristiti pri regulaciji
izlaznog napona generatora tako da se regulira kapacitet uubudnih kondenzatora.
112
Slika 84. Principijelna blok ema regulacije napona asinhronog generatora promjenom prividnog
kapaciteta uzbudnih kondenzatora

Principijelnu blok-shemu postupka prikazuje slika 84. Uzbudni kondenzatori su stalnog

kapaciteta, a mijenja se prividno kapacitivno optereenje asinhronog generatora pomou tiri-
storski reguliranih prigunica. Istosmjerni referentni signal IREF, koji je direktno razmjeran
eljenom naponu generatora, usporeuje se s ispravljenim naponom generatora. Razlika AU
jest napon pogreke. On se proputa kroz proporcionalno-integracijski (PI) regulator radi
osiguranja stabilnosti rada sistema. Nakon toga se signal kao promjenjiva, upravljaka varijabla
dovodi naponski upravljanom sklopu digitalnog kanjenja impulsnih signala. S druge se strane
istom sistemu dovodi i upravljaki signal. To je slijed impulsa koji su u vrstu faznom odnosu
prema linijskom naponu generatora. Ti se signali dalje prenose tiristorima. Upravljaki signal
upravlja kanjenjem slijeda impulsa, pa tako regulira i iznos prividnog induktiviteta.

113
 Slika 85. Napon i struja induktiviteta u jednoj faz iza razliitu vrijednost kanjenja upravljakih
impulsa

Slika 85. prikazuje oblike napona i struje u jednoj od faza sistema za razliito kanjenje
upravljakog signala tiristora .Prividni uzbudni kapacitet kojeg osjea asinhroni generator, a
s njim i napon generatora, izravno ovisi o tom induktivitetu. Sto je induktivitet manji, struja kroz
uzbude kondenzatora bit e vea a napon e se na stezaljkama generatora poveati. Manji
prividni induktivitet uzrokovat e vee kanjenje impulsnih upravljakih signala tiristora. Kod
promatranih sistema izmjenini napon generatora najee se ispravlja obinim mosnim
diodnim ispravljaem.

Slika 86. Blok ema vjetroelektrane u autonomnom radu

114
Slika 85. prikazuje principijelnu shemu sistema. Osnovni podsklopovi prikazane vjetroelektrane
jesu:
a) Propelerna turbina s mogunou zakreta lopatica centrifugalnim regulatorom,
b) Repni stabilizator pokretan servomotorom, kojim se regulira poloaj vjetroturbine u
odnosu prema smjeru puhanja vjetra,
c) Multiplikator,
d) Asinhroni generator s pripadnim uzbudnim kondenzatorima,
e) Diodni ispravlja,
f) Tranzistorski istosmjerno-istosmjerni pretvara,
g) Akumulatorske baterije,
h) Tranzistorska sklopka,
i) Dodatni teret.

Sistem je zamiljen tako da maksimalno iskoristi raspoloivu snagu turbine i osigura automatski
i siguran rad vjetrogeneratora. Za sluaj kada su akumulatorske baterije pune i nema
usporednih potroaa, tranzistorskom sklopkom ukljuuje se dodatni teret, pa se na taj nain
osigurava maksimalno iskoritavanje elektrine energije koja se u tom asu moe proizvesti.
Ulazni podaci podsistema voenja jesu: brzina vjetra (v), brzina okretanja turbine (), struja
generatora (Ig), napon (Uu) i struja (Iu) na ulazu istosmjerno-istosmjernog pretvaraa, i napon
(Ui) i struja (Ii) na izlazu istosmjerno-izmjeninog pretvaraa. Podsistem voenja i zatite djeluje
na zakretanje repnog stabilizatora (REP), promjenu kapaciteta uzbudnih kondenzatora (C),
radni ciklus istosmjerno-istosmjernog pretvaraa (tON, tOF) i ukljuivanje i iskljuivanje
tranzistorske sklopke. Centrifugalni regulator djeluje potpuno neovisno sa zadaom ograni-
avanja snage u odreenom intervalu brzine okretanja.
Sistem voenja i zatite radi na sljedei nain. Pretpostavimo situaciju praznih akumu- latorskih
baterija, odnosno takvih potroaa u usporednom spoju s akumulatorom koji osiguravaju
troenje cjelokupno proizvedene elektrine energije. U tom sluaju podsistem voenja ugaa
radni ciklus istosmjerno-istosmjernog pretvaraa (pulsno-irinska modulacija) tako da prenosi
svu raspoloivu snagu i optimalno optereuje turbinu, uz istodobno odravanje stalnog napona
(Ui) punjenja akumulatora. Ako vjetar ojaa do brzina pri kojima centrifugalni regulator nije vie
u mogunosti ograniiti prenesenu snagu na iznos PG, aktivira se frekvencijska regulacija
istosmjerno-istosmjernog pretvaraa. Iskljuivanjem pretvaraa u odreenim vremenskim
intervalima, krugu akumulator-potroai i dalje se prenosi samo granina snaga. Kao posljedica
tog postupka jest poveanje broja okretaja turbine, tako da se viak energije troi u vidu
kinetike energije. Ako taj broj okretaja prijee graninu brzinu G, aktivira se repni stabilizator,
pa se pomou njega turbina zakree ovisno o smjeru puhanja vjetra, sve dok se broj okretaja ne
smanji na nominalnu vrijednost. Cijeli se postupak moe ponoviti sve do maksimalnog zakreta
repnog stabilizatora max pri kojem se turbina iskljuuje.
Pretpostavimo sada da nemamo dostatno potroaa koji mogu preuzeti raspoloivu
snagu i daje akumulatorska baterija puna. U tom sluaju podsistem voenja daje nalog za
ukljuivanje tranzistorske sklopke, a na taj nain paralelno prikljuivanje dodatnog tereta.
Pritom je odgovarajuim sklopom sprijeeno pranjenje akumulatora preko dodatnog tereta.

115
Dodatni teret moe biti, primjerice grija vode ili crpka kojom se voda dobavlja iz crpnog
spremnika u tlani spremnik. Ako je temperatura vode dosegla maksimalnu vrijednost, ili je
tlani spremnik pun, to je potrebno ustanoviti odgovarajuim senzorima, dodatni teret i
istosmjerno-istosmjernipretvara se iskljuuju, pa turbina radi pri praznom hodu. U ovisnosti o
odnosu trenutne brzine okretanja i granine brzine G, repni se stabilizator vie ili manje
zakree.
Kako je ulazni napon istosmjerno-istosmjernog pretvaraa ipak ogranien, a potrebno je
iskoristiti to ire podruje brzina vjetra, ukljuen je jo jedan dodatni regulacijski krug koji
znatno proiruje podruje rada vjetroelektrane. Pomou regulacije kapaciteta uzbudnih kon-
denzatora, za razliku od prije opisane kontinuirane regulacije napona promjenom kapaciteta
kondenzatora, ovdje taj nain regulacije slui samo za proirenje radnog podruja. Zbog toga je
regulacija diskretna, dvopoloajna i sastoji se od skokovite promjene kapaciteta uzbudnih
kondenzatora u asu kad napon generatora prijee odreenu maksimalno doputenu
vrijednost. Veliina uzbudnih kondenzatora razmjerna je i struji generatora I g, a ona treba biti
ograniena da ne bi dolo do pregrijavanja. Zbog toga se taj dio podsistema voenja koristi i
radi zatite generatora. U sluaju da struja generatora i nakon smanjenja kapaciteta premauje
maksimalno doputenu vrijednost, aktivira se servosistem za zakretanje repnog stabilizatora
ime se smanjuje brzina okretanja i struja generatora.
Dodatna zatita, koja djeluje neovisno i ima prednost u odnosu prema svim regulacijskim
funkcijama, jest zatita od velikih brzina vjetra. Ako brzina vjetra prijee brzinu iskljuivanja v iz
vjetrogeneratora, turbina prestaje raditi iskljuivanjem istosmjerno-istosmjernog pretvaraa i
maksimalnim zakretanjem repnog stabilizatora.
Ralanimo li na kraju sve zatitne i regulacijske zadae i naine njihove realizacije, moemo
zakljuiti da se radi o hijerarhijskom sistemu voenja, shematski prikazanom na slici 87. Sve
regulacijske i zatitne zadae meusobno su objedinjene, isprepliu se i nadopunjavaju, s
osnovnim ciljem da se na to racionalniji nain maksimalno iskoriste svojstva raspoloive
vjetroturbine, ali da se takoer osigura siguran, pouzdan i automatski rad vjetro- elektrane.

Slika 87. Hijerarhijska struktura sloenog sistema voenja vjetroelektrane u autonomnom radu

116
11.0 Ekonomija vjetroelektrana
Pojam ekonomije vjetroelektrana ve je nekoliko puta spomenut u prethodnim takama,
posebice vezano za nizak faktor optereenja i trokove prikljuenja. Ukupno gledano,
vjetroelektrane su kapitalno intenzivni projekti i upravo je investicija ta koja predstavlja kljunu
komponentu ekonomije vjetroelektrana.

Najvedi udio investicije pritom zauzima vjetroagregat i to uobiajeno oko 75-80% za kopnene
(eng. onshore) vjetroelektrane. Visoki trokovi vjetroagregata prije ekonomske krize bili su
uzrokovani najvie tzv. tritem proizvoaa, gdje su proizvoai bili ti koji su birali projekte i
drali razinu cijene. Ekonomska kriza i smanjenje cijena kljunih sirovina dovela je i do laganog
preokreta na tritu za neke od proizvoaa, te su sada kupci u puno boljoj poziciji za
osiguravanje povoljnijih cijena .

Investicija u vjetroelektrane tipino iznosi od 1.200 do 1.500 /kW, ovisno o karakteristikama

lokacije i koritenom vjetroagregatu. Tipina struktura investicije u vjetroelektranu u Europi
prikazana je na tabeli 5.

Investicija 1000 /kW Postotak

Turbina 928 75,6
Konekcija na mreu 109 8,9
Fondacija 80 6,5
Kupovina zemljita 48 3,9
Elektrine instalacije 18 1,5
Konsultacijske usluge 15 1,2
Finansijski trokovi 15 1,2
Izgradnja prikljunih puteva 11 0,9
Kontrolni sistem 4 0,3
Ukupno 1227 100

Kada se investiciji dodaju trokovi rada, odravanja, administracije, osiguranja itd. potrebni za
rad vjetroelektrane dobivaju se ukupni trokovi proizvodnje elektrine energije iz
vjetroelektrane.. Primjerice za lokacije s prosjenih 2.200h sati rada na punoj snazi i uz
investiciju od 1.400 /kW ta cijena 6-7 c/kWh, odnosno 0,43-0,51 kn/kWh.

U Hrvatskoj je poticajna tarifa za vjetroelektrane za 2010. iznosila 0,7210 kn/kWh , to i

objanjava velik interes investitora za izgradnju vjetroelektrana u Hrvatskoj.
Vidljivo da s ukljuivanjem trokova emisije staklenikih plinova, vjetroelektrane dolaze vrlo
blizu proizvodne cijene takvih elektrana.Vidljivo je da su vjetroelektrane profitabilna
tehnologija, koja bi uskoro mogla postati konkurentna ostalim tehnologijama proizvodnje
elektrine energije.

117
11.1 Vjetroelektrane u slubi razvoja
Ekonomija vjetroelektrana ne odnosi se samo na isplativost projekata vjetroelektrana, ve i na
utjecaj vjetroelektrana na razvoj ekonomije.

U 2009. i 2010. godini u Europi je instalirano vie vjetroelektrana nego bilo kojeg drugog
izvora elektrine energije. Na drugom mjestu su bile plinske elektrane.

U EU-15 ukupni broj zaposlenika zaposlenih direktno na poslovima vezanima za vjetroelektrane

bio je preko 100.000, od ega je skoro 60% bilo zaposleno u proizvodnji vjetroagregata ili
pripadajuih komponenti. Ipak, 40% zaposlenika radi na ostalim poslovima, kao to su
planiranje i razvoj projekata, financijske usluge, odravanje objekata, konzultantske usluge,
istraivanje i razvoj itd. Veina tih poslova zahtijeva visokoobrazovane kadrove. Kada se govori o
zapoljavanju esto se misli na poslove u proizvodnji i uglavnom na zapoljavanje
niskoobrazovanih kadrova. Istovremeno, kapacitet visokoobrazovanih kadrova esto nije u
potpunosti iskoriten, to dovodi do poznatog fenomena odljeva mozgova. Primjerice, samo
na dva fakulteta Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu i Elektrotehnikom
fakultetu u Osijeku u posljednjih nekoliko godina oko 50 diplomanata na energetskim
smjerovima diplomiralo je na temi vezanoj za vjetroelektrane. Kada bi se tome pribrojali
studenti ostalih tehnikih fakulteta u Hrvatskoj, ukljuujudi i ne-energetske smjerove, te
drutvene fakultete, primijetili bismo veliki interes mladih visokoobrazovanih ljudi za
vjetroelektrane i obnovljive izvore energije. Takvi se kadrovi esto zapoljavaju na potpuno
drugaijim pozicijama, jer u Hrvatskoj naprosto nema dovoljno kvalitetnih radnih mjesta na
podruju vjetroelektrana. Najsposobniji kadrovi eljni izazova esto odlaze u inozemstvo to
nastaviti studij, to zaposliti se u nekom od inozemnih poduzeda, to predstavlja direktan
odljev i pameti, ali i novca koji je uloen u njihovo kolovanje. Zato je krajnje vrijeme da kada se
govori o zapoljavanju kadrova na podruju vjetroelektrana, ali i energetike opdenito, da se ne
zanemaruju poslovi visokoobrazovanih kadrova , koji su upravo ti koji bi trebali doprinijeti
napretku i uvesti svjeinu i novi nain razmiljanja. Novi, visokoobrazovani mladi kadrovi su ti
koji de u bududnosti raditi u potpuno novom okruenju, s povedanim zahtjevima na zatitu
okolia, s povedanim cijenama energenata i s povedanom konkurencijom. Svakako ih treba
obrazovati na nain da razumiju sadanje prakse i tradicionalan nain razmiljanja, ali im
takoer dati prostora za samostalno kritiko promiljanje i inovacije, to u smislu novih
proizvoda, to u smislu promjene naina razmiljanja i ustaljenih praksi.

Jasno je da je proizvodnja motor razvoja ekonomije i da bez proizvodnje teko moe doi do
napretka. To je pogotovo vano za vjetroelektrane i obnovljive izvore energije openito jer se
oni financiraju iz naknade za obnovljive izvore koju plaaju svi potroai elektrine energije u
Hrvatskoj. Zato je potpuno opravdano pitanje zato bi hrvatski potroai poticali inozemnu

118
tehnologiju i inozemnu proizvodnju? Slina situacija bila je prisutna u Portugalu prije nekoliko
godina.

Tehnologija se uglavnom uvozila a domai zaposlenici bili su uglavnom zaposleni na poslovima

razvoja projekata, financiranja itd. Sada u Portugalu samo njemaki Enercon ima est tvornica
vjetroagregata. U decembru 2009. u Portugalu je bilo 3.535 MW vjetroelektrana s jo oko 300
MW u razvoju. Za usporedbu, ukupna instalirana snaga svih elektrana u Portugalu bila je oko 14
GW , to znai da je vjetar zauzimao udio od oko 25% instalirane snage. Portugal je izgradnju
vjetroelektrana uvjetovao suradnjom s domadim proizvoaima opreme i domadim
poduzedima, te otvaranjem tvornica u Portugalu. Slian model mogao bi se primijeniti u
Hrvatskoj, koja bi mogla postati regionalno sredite industrije vjetroelektrana. U okolici
Hrvatske, pogotovo u Bosni i Hercegovini i Srbiji postoji vrlo veliki interes za izgradnju
vjetroelektrana. Hrvatska bi mogla kapitalizirati svoj geografski poloaj i jadranske luke i postati
vrata ovog dijela Europe i lider u proizvodnji i transportu vjetroagregata i pripadajude
opreme. Takoer, ne treba zanemariti i izvoz usluga (know-how) u razliitim aspektima
planiranja, procjene vjetropotencijala i izgradnje vjetroelektrana, koje bi mogli obavljati
instituti, fakulteti, financijske institucije i poduzeda, ali i Hrvatska elektroprivreda.

Vjetroelektrane su u Hrvatskoj otvorila mnoga nova pitanja i potaknula cijeli niz aktivnosti
razliitih sudionika gospodarstva. Jedno od takvih pitanja je i pitanje privatnih investicija u
energetici. Dosad je elektrane gradila samo Hrvatska elektroprivreda, eventualno u suradnji s
nekim europskim partnerom (npr. RWE u Plominu 2). Sada se pojavljuju privatni investitori koji
ele graditi vjetroelektrane i prikljuiti ih na EES. Takva je situacija pokrenula svu silu pitanja, od
toga kako de HEP-Operator prijenosnog sistema prikljuiti svu tu koliinu vjetroelektrana, preko
kriterija prikljuenja (kako razluiti ozbiljne od neozbiljnih investitora), izgradnje (tko je
vlasnik transformatorske stanice, tko to odrava), pa sve do pitanja o prioritetu i uinkovitosti
rada (jeftina energija iz hidroelektrana ili energija iz vjetroelektrana koja prima poticaje,
pomodne usluge?). injenica je da su ta sva pitanja pokrenule vjetroelektrane, a mogla ih je
potaknuti i bilo koja druga tehnologija. Primjerice, to bi se dogodilo da privatni investitor eli
graditi visokouinkovitu kogeneracijsku plinsku elektranu, ija proizvodnja se takoer potie?
Vjetroelektrane kao tehnologiju ne treba odbacivati zbog takvih pitanja, jer bi se ona pojavila
uvoenjem bilo kakve druge tehnologije koja bi se financirala iz privatnog kapitala.

Prema Registru obnovljivih izvora energije i kogeneracije (dosad prijavljeno preko 5.000MW
projekata vjetroelektrana), planirane vjetroelektrane uglavnom su smjetene na jugu Hrvatske,
jer je tamo prisutan vrlo dobar vjetropotencijal. Dosta lokacija nalazi se u dalmatinskom zaleu,
na demografski opustoenim i gospodarski nerazvijenim prostorima. Vjetroelektrane bi
svakako oivile lokalnuekonomiju, to tijekom izgradnje objekata, to kasnijim odravanjem,
dobivanjem poticaja (0,01kn/kWh) i razvojem energetske infrastrukture.

119
esto se govori o utjecaju vjetroelektrana na okoli kako na ptice i imie, tako i na ljude zbog
utjecaja buke, zasjenjenja ili utjecaja na krajobraz. Sva su ta pitanja rjeiva dobrim odabirom
lokacije vjetroelektrane.

Iako su ekolozi tek djelomino sklonivjetroelektranama, valja priznati su im velika koliina

podataka i istraivanja zbog vjetroelektrana donijele vana saznanja o flori i fauni june
Hrvatske.

Vjetroelektrane su potaknule i novi nain razmiljanja o financiranju energetskih projekata.

Tradicionalan nain financiranja podrazumijevao je da se Hrvatska elektroprivreda zadui na
domadem ili meunarodnom tritu iz raznih izvora, te na taj nain financira sve projekte u
izgradnji. Vjetroelektrane se uglavnom financiraju putem projektnog financiranja, koje ne
optereduje bilancu drutva majke, ve se oslanja na budue prihode koje e generirati
vjetroelektrana. Na taj nain filtriraju se projekti i financiraju se samo kvalitetni isplativi
projekti, pod strogom kontrolom financijskih institucija. Osim toga, vjetroelektrane i ostale
elektrane na obnovljive izvore energije idealni su kandidati za financiranje iz europskih fondova,
to je takoer relativno nova metoda u hrvatskoj energetici.

Konano, vjetroelektrane i obnovljivi izvori energije zasluni su i za podizanje interesa javnosti

za energetiku. Ne proe sedmica da se bilo u novinama, bilo na televizijskim ili radijskim
emisijama ne govori o obnovljivim izvorima energije. Naalost, to je dovelo i do mnogih
dezinformacija o energetici, ali upravo zato je potrebno pojaati napore i pokrenuti inicijativu o
informiranju javnosti o energetici. Energetika je multidisciplinarna djelatnost, ne samo
inenjerska i zato je potrebno poeti sustavno oblikovati javno miljenje o obnovljivim izvorima
energije, ali i energetici opdenito kako bi se smanjila koliina dezinformacija i otpor
stanovnitva kod pokretanja investicija u energetici.

Slika 88. Tipini vjetropark

120
11.2 Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini
Unota relativno slabim rezultatima Hrvatske i do dan danas neisunjenih ciljeva gradnje
vjetroelektrana do 2010. Godine Hrvatska je ipak daleko ispred svih zemalja bive Jugoslavije po
instalisanoj snazi vjetroelektrana, ali i po udjelu proizvodnje elektrine energije iz
vjetroelektrana u elektroenergetskoj mrei.

Bosna i Herecegovina je jo 2010. Godine najavila donoenje zakona o obnovljivim izvorima

energije i kogeneraciji, i taj zakon je donesen u septembru 2012 na nivou Federacije BIH. U
Republici Srpkoj na snazi je Pravilnik o podsticanju proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih
izvora i efikasnoj kogeneraciji. Svi navedeni dokumenti kao i status u kojem se trenutno nalaze
daju naslutiti ozbiljnu namjeru izgradnje i razvoja obnovljivih izvora energije.

Vjetroelektrane u Bosni I Hercegovini u viim stadijima razvoja se mogu nabrojati na prste jedne
ruke: Pri tome se glavnina projekata nalazi na podruju oko Livna, Kupresa, Tomislavgrada I
Mostara. To podruje pokazuje izuzetan potencijal vjetra te je za oekivati da e se prvi projekti
izgraditi na nekoj od lokacija u tom podruju.

Osim nekoliko privatnih investitora i developera, od kojih su neki doli i na korak do izhoenja
graevinske dozvole, vjetroelektrane razvijajau I Elektroprivreda BiH I Elektroprivreda HZHB.
Projekat EPBiH se nalazi na platou podveleje u blizini Mostara, dok je projekat Mesihovina EP
HZHB nalazi u blizini istoimenog mjesta.

Pred ljeto 2011. Godine trebao je biti odran tender za VE podveleje, meutim isti je u zadnji
trenutak poniten. Da je tender uredno proao to bi vjerovatno bila prva VE u BiH. Mogui
zavretak gradnje ove vjetroelektrane je 2013. Godina. Takoer i vjetroelektrana Mesihovina bi
trebala biti izgraena 2013. Godine.

Jedina vjetroelektrana koja je dobila dozvolu FERK-a za rad je mala vjetroelektrana u blizini
Visokog vlasnika Sua-commerc.

121
12.0 Rua vjetrova u Bosni i Hercegovini
12.1 Trenutna situacija u svijetu i regionu sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu
GLOBALNO INSTALIRANI KAPACITET ENERGIJE VJETRA (MW) - REGIONALNA RASPODJELA

Kraj 2009. Poetak 2010. Kraj 2010.

Afrika i Bliski Istok

Egipat 430 120 550

Maroko 253 33 286

Tunis 54 60 114

Iran 92 0 92

Other fusnota 37 0 37

Ukupno 866 213 1079

Azija

Kina* 22805 16500 42287

Indija 10926 2139 13065

Japan 2085 221 2304

Tajvan 436 83 519

Juna Koreja 348 31 379

Filipini 33 0 33

Other fusnota 6 48 54

Ukupno 36639 19022 58641

Europa

Njemaka 25777 1493 27214

panija 19160 1516 20676

Italija 4849 948 5797

Francuska 4574 1086 5660

Velika Britanija 4245 962 5204

Danska* 3465 327 3752

Portugal 3357 345 3702

Holandija* 2223 15 2237

122
 vedska 1560 603 2163

Irska 1310 118 1428

Turska 801 528 1329

Grka 1086 123 1208

Poljska 725 382 1107

Austraija 995 16 1011

Belgija 563 350 911

Ostatak Europe fusnota 1611 1071 2677

Ukupno Europa 76300 9883 86075

Od kojih EU-27 fusnota 74919 9259 84074

Latinska Amerika i Karibi

Brazil 606 326 931

Meksiko 202 316 517

ile 168 4 172

Kosta Rika 123 0 123

Karibi 91 8 99

Argentina 34 27 60

drugi fusnota 83 23 106

Ukupno 1306 703 2008

Sjeverna Amerika

SAD 35086 5115 40180

Kanada 33119 690 4009

Ukupno 38405 5805 44189

Regija Pacifika

Australija 1712 167 1880

Novi Zeland 497 9 506

Pacifiki Otoci 12 0 12

Ukupno 2221 176 2397

Svijet ukupno 158738 35802 194390

123
 Slika 89. Ukupni kumulativno instalisani kapacitet vjetra 1996-2010 godina [MW]

Slika 90. Ukupno godinje instalisani kapacitet vjetra

Slika 91. Top 10 instalisanih kumulativnih kapaciteta ua period decembar 2010. na lijevoj slici i
za period itave 2010. godine na desnoj slici

124
 Zemlja MW %

Kina 42,287 21,8

SAD 40,18 20,7

Njemaka 27,214 14,0

panija 20,676 10,6

Indija 13,065 6,7

Italija 5,797 3,0

Francuska 5,66 2,9

Velika 5,204 2,7

Britanija

Kanada 4,009 2,1

Danska 3,752 1,9

Ostatak svijeta 26,546 13,7

Ukupno TOP 167,844 86,3

10

Ukupno svijet 194,39 100

Tabela 6. Top 10 instalisanih kumulativnih kapaciteta 2010. Godine

125
Slika 92. Godinje instalisani kapacitet energije vjetra po regijama

126
12.2 Koritenje energije vjetra u Bosni i Hercegovini

12.2.1 Uvod

Trenutno se u Bosni i Hercegovini energija vjetra ne koristi u energetske svrhe jer nema
izgraenih vjetroelektrana koje su prikljuene na elektroenergetski sistem, a takoe nema
vjetroelektrana u izgradnji. S obzirom da je u svijetu snano izraen trend znatnijeg
iskoritavanja energije vjetra, za oekivati je da e u periodu do 2015. godine i u BiH doi do
gradnje vjetroelektrana i njihovog integrisanja u elektroenergetski sistem.

Procjena je da bi realan cilj koritenja energije vjetra u 2015. godini trebalo postaviti izmeu
400 i 600 MW. Sve ovo u najveoj mjeri zavisi o stavu i potezima dravnih i entitetskih organa
uprave u pogledu politike koritenja energije vjetra.

12.2.2 Prostorna raspodjela

Budui da atlas vjetra Bosne i Hercegovine, kao ni njegovi derivati (poput karata vjetra) nisu
raspoloivi, procjena potencijala vjetroenergije u BiH bazirati e se prvenstveno na prostornoj
raspodjeli srednje godinje brzine i snage vjetra koje su rezultat primjene globalnog modela
atmosfere, uobliene u Svjetski atlas vjetra.

Prostorna raspodjela srednje godinje brzine i snage vjetra prikazana na slikama u nastavku
izraena je na osnovu meteorolokih podataka globalnog modela vremena koji se primjenjuje u
svakodnevnoj operativnoj meteorolokoj praksi. Globalni model vremena pokriva cijelu
zemaljsku kuglu, a primjenjuju ga ameriki centri National Center of Atmospheric Research,
NCAR, i National Center for Environmental Prediction, NCEP, na osnovu ijih rezultata su
dobiveni podaci koriteni za izradu prikazanih karata. Model koristi satelitske podatke, podatke
radiosondae i prizemnih meteorolokih stanica kao i razne druge podatke koji dnevno prikuplja
Svjetska meteoroloka organizacija. Svi pomenuti podaci koriste se za dobivanje globalnih polja
velikog broja atmosferskih veliina. U horizontalnoj prostornoj dimenziji, polja su prikazana s
rezolucijom od 2,5 stepena, dok su u vertikalnoj dimenziji dati podaci na visinama 50 i 500 m
iznad tla. U vremenskoj dimenziji korak iznosi est sati.

Agregirani rezultati paspodjele brzine, snage i smjera vjetra s rezolucijom 2,5 stepena daje tek
naelnu sliku prostorne raspodjele vjetropotencijala iznad podruja Bosne i Hercegovine, koja
nije primjenjiva za lociranje vjetroelektrana, ali se moe primjetiti da je prostor junog i
jugoistonog dijela BiH, ukljuujui Hercegovinu te dijelove Republike Srpske, najbogatiji
vjetrom te stoga i najpovoljniji za njegovo iskoritavanje ukoliko to dozvoljavaju prostorne i
infrastrukturne karakteristike tog podruja.

127
Na lokalne vjetroklimatske prilike, meutim, utiu lokalni efekti strujanja atmosferskog zraka
kao to su orografija, hrapavost povrine i prepreke strujanju, kao i stabilnost atmosfere od koje
zavisi vertiklani profil vjetra. Budui da detaljnijih istraivanja u tom smislu u ovom trenutku
nema, nije mogue lokalizirati vjetroklimu u Bosni i Hercegovini i svesti je na rezoluciju povoljnu
za analizu procjene potencijala vjetra i lociranja vjetroelektrana (100-250 m).

Slika 93. Srednja godinja brzina vjetra na visini 50 m iznad zemlje za period 1997-2006. godine

12.2.3 Podaci mjerenja

Prva mjerenja karakteristika vjetra (istraivanja i analiza podruja je zapoela znatno ranije)
zapoela su u aprilu 2002. godine na lokaciji Sveta gora Podveleje, od strane konzorcija iji je
partner bio i Univerzitet Demal Bijedi. Na pomenutom podruju su vrena mjerenja na 10
mikrolokacija, izmeu ostalog i specijaliziranom opremom SODAR i LIDAR s ciljem utvrivanja
vertikalnog profila vjetra. Sistemsko ispitivanje vjetropotencijala na veem broju potencijalnih
lokacija za izgradnju vjetroelektrana inicirano je od strane Elektroprivrede Herceg Bosne. U
periodu od 2004. godine do danas na podruju Hercegovine provedena su mjerenja na desetak i
vie potencijalnih lokacija, u to se ne raunaju mjerenja iz osnovne meteoroloke mree Bosne
i Hercegovine, koja su najee uspostavljena za druge namjene (npr. praenje i prognozu
vremena u naseljenim podrujima), pa se tek djelimino mogu iskoristiti za energetsku procjenu
potencijala vjetra na udaljenim i brdskim lokacijama, pogotovo ako se radi o lokacijama u tzv.
kompleksnom terenu.

Rezultati gore pomenutog programa mjerenja vjetra dostupni su jedino za dvogodinje

vremensko razdoblje 2004.-2005. S obzirom na to da je vjetar prostorno i vremenski varijabilan
izvor, godinje varijacije srednje snage vjetra mogu biti srazmjerno velike (30 i vie posto) pa

128
jepodatke kratkog niza potrebno staviti u kontekst viegodinjega perioda ukoliko se eli dobiti
relevantna dugorona procjena potencijala energije vjetra na nekome podruju.

Prema rezultatima mjerenja na odabranim lokacijama Hercegovine u periodu 2004.-2005.

izmjerene su brzine vjetra koje variraju u rasponu od 7 do 9 m/s. Primjenom ekstrapolacijskih
modela te stavljanjem perioda mjerenja u kontekst viegodinjeg perioda na, ovim se
lokacijama na visini 50 m iznad tla procjenjuje da se u najveem broju sluajeva mogu oekivati
srednje godinje brzine u intervalu 6 do 8 m/s.

Podaci o raspoloivom potencijalu vjetra na odabranim lokacijama, dobiveni prizemnim

mjerenjima, mogu se u apsolutnom iznosu smatrati reprezentativnijim od podataka globalnog
modela. Na osnovu modela se mogu ocijeniti relativne izdanosti vjetropotencijala pojedinih
regija BiH, sa solidnom sigurnou. Stoga se podruje juga Bosne i Hercegovine moe smatrati
najperspektivnijim za razvoj vjetroelektana te e se u nastavku razmatrati lokacije smjetene
upravo na podruju crvenim crtama oznaenom na sljedeoj slici.

Slika 94. Podruje BiH u kojem se moe oekivati najvea izdanost potencijala energije vjetra

12.2.4 Potencijalne lokacije za gradnju vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini

U skladu sa razmatranjima u prolim poglavljima, moe se konstatovati da podruje junog
dijela BiH u pojasu od kojih 50 km uz granicu s Hrvatskom predstavlja prostor od interesa za
lociranje vjetroelektrana. To potvruju kako dosadanje aktivnosti tako i inicijative pojedinih
kompanija koje razvijaju projekte vjetroelektrana, ali ovdje treba naglasiti da na podruju

129
Republike Srpske do sada nisu provedena nikakva ispitivanja vjetropotencijala pa nema niti
relevantnih podataka na osnovu kojih se mogu donositi zakljuci.

Cilj provoenja ove analize je bio sagledati prostorne mogunosti BiH za razvoj vjetroelektrana i
procijeniti njihov potencijal, neovisno o tome koji e elektroenergetski subjekt u konanici i
provesti projekte.

Budui da se radi o ranoj fazi razvoja vjetroelektrana u BiH, fokus e biti stavljen na projekte
veih vjetroelektrana, koji s jedne strane ine glavninu projekata a s druge zbog ekonomske
isplativosti i mogunosti za realizaciju. Manji projekti imaju relativno ogranien utjecaj na
provoenje programa vjetroelektrana u BiH pa njihova realizacija dolazi u obzir u drugoj fazi
razvoja, nakon to se realizira odreen broj veih projekata, odnosno uredi cijeli sistem
gospodarenja obnovljivim izvorima energije i stvore tehnike i infrastrukturne pretpostavke.
Procjenjuje se da vjetroelektrane manjih snaga (ispod 10 MW) mogu imati do 20 posto udjela u
ukupnoj instaliranoj snazi svih vjetroelektrana.

Ova pretpostavka je napravljena imajui u vidu naelo optimalnog iskoritenja prostora te

injenicu da:

Su podruja pogodna za razvoj vjetroelektrana relativno slabo naseljena,

Da investitor nastoji maksimizirati dobit te stoga razvija vjetroelektrane maksimalno
mogue ukupne snage.

Prema raspoloivim podacima, trenutno je u nekoj od faza realizacije 20-ak projekata

vjetroelektrana veih snaga. Analizom raspoloivih podloga i karata, meutim, utvreno je da
su mogunosti to se tie raspoloivih prostora znatno vee.

Slijedea tabela i slika daju pregled potencijalnih projekata vjetroelektrana na kojima je

registrirana investitorska aktivnost ili interes. Prema slobodnoj i preliminarnoj procjeni ove
lokacije obuhvaaju tek oko 1/2 raspoloivih velikih" lokacija vjetroelektrana, no budui da su
na ovim lokacijama-kandidatima aktivnosti ve zapoele, realizacija pomenutih projekata je
vjerovatnija nego za ostale, posebno u periodu do 2015. godine.

Lokacije iz tabele 7 smatrat e se lokacijama na kojima se s velikom vjerovatnoom moe

oekivati realizacija projekata. Meutim, ukupan broj potencijalnih lokacija vjerovatno je i uz
vrlo konzervativnu pretpostavku barem dvostruko vei od prikazanog.

130
 Lokacija Mikro lokacija Mjerna visina

1 Podveleje Mostar Sveta Gora 10

Poljica 1 20, 30

Lokvice 20, 30

Mali Grad 12.5, 30.5

Relej - Vele 6

Smajkii 10

Kamena 20, 40

Velina Gomila 20, 40

Ravnice 20, 40

Dranjaa 20, 40

Merdan Glava 20,40

Poljica 2 20,40

2 Planinica, Mostar Planinica 50

3 Jastrebinka, Mostar Velika Vlajna - 10, 50

Jastrebinka

4 Miljkovii, Mostar Miljkovii 10

5 Plono, Mostar Plono 10, 30

6 Prenj, Mostar Bahtijevica 10, 30

7 Bosanski Petrovac Medeno polje 25

8 Berkovii Berkovii 10

9 Ivan Sedlo Ivan Sedlo 10

10 Ravno Ivanjica 10

Velja medja 10

131
11 Neum Crkvina 10

12 Tomislavgrad Mesihovina 10, 50

Mokronoge 50

Srdjani 50

Vitrenik -Stipanii 10

13 Livno Kamenica 10

Borova Glava 10, 50

Plono (Vran) 10

14 Kupreko polje Ravanjska vrata - 25, 50

Crljenac

Paklina - Vrh Klis 25, 50

Debelo brdo 1 10, 30

Debelo brdo 2 50

15 Bitovnja Bitovnja 10

16 Drvar 30

17 Grahovo 30

18 Nevesinje Grebak 60

Morine 28.5

Tabela 7. Lokacije sa zapoetim istraivanjima vjetropotencijala u Bosni i Hercegovini

132
 Slika 95. Potencijalne lokacije vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini prema tabeli 7.

12.2.5 Procjena prihvatnog kapaciteta potencijalnih lokacija za izgradnju VE

Za neke lokacije iz tabele 7. preuzete su postojee procjene prihvatljivog kapaciteta (jer je

prethodno ve proveden preliminarni postupak mikrolociranja), dok je prihvatni kapacitet
ostalih lokacija procijenjen na osnovu pretpostavke o minimalnim razmacima izmeu
vjetroagregata. Analize su napravljene na preliminarnom nivou uz koritenje kao podloge
topografskih karata u mjerilu 1:100000. Pri tome, pretpostavljeni razmaci izmeu
vjetroagregata iznose oko 300 m, to na kraju i ne mora biti uzeto ako se mjerenjima razdiobe
smjera vjetra utvrdi vea ili dominantna uestalost pojedinih smjerova vjetra. U naelu je za
procjene ukupne snage koritena jedinina snaga vjetroagregata od 2 MW, iako su, dakako,
varijacije mogue. Budui se radi o vjetroelektranama velikih snaga, ukupna procijenjena snaga
za pojedine lokacije iz ove grupe zaokruena je na najmanji zajedniki sadrilac broja deset.
Sljedea tabela (tabela 8.)prikazujeprihvatni kapacitet potencijalnih lokacija vjetroelektrana.

133
 Lokacija Prihvatni kapacitet (MW)

1. Ivanjica 12**

2. Velja Mea 20**

3. Crkvina 24**

4. Rili-Gajevina (Debelo Brdo) 90*

5. Velika Vlajna 56**

6. Mesihovina 68**

7. Plono 12**

8. Kamenica 60*

9. Vitrenik 30*

10. Livno 90*

11. Brova glava 98**

12. Podveleje 60***

13. Mokronoge 70**

14. titar-Pokleani 40**

15. Kupreko polje 20*

16. Kijev Do 14**

17. Planinica (Mostar) 42**

18. Srani 100**

UKUPNO 906

134
Ukupan potencijal posmatranih lokacija s gledita raspoloivosti prostora procijenjen je na oko
900 MW. Treba napomenuti da za dio lokacija procjena ukljuuje razmatranje uslova i
mogunosti prikljuenja potencijalnih vjetroelektrana na elektroenergetsku infrastrukturu, a za
dio ne, to na tim lokacijama moe dovesti do znaajnijeg smanjenja ukupnog prihvatljivog
kapaciteta.

U tabeli 9. su date oekivane proizvodnje na 12 promatranih lokacija od 18 navedenih u tabeli 5.

Prema ovim podacima prosjean faktor iskoritenja na posmatranih 12 lokacija vrlo je visok i
iznosi 32,4%. Za neke vjetroelektrane oekivani faktor iznosi i preko 34%. Radi poreenja
navodimo da je prosjean faktor iskoritenja vjetroelektrana u 2005. godini na uzorku od oko
67000 MW vjetroelektrana u svijetu iznosio oko 22%. Od europskih zemalja prednjai Irska
(32%), slijedi Grka (28%), Velika Britanija (27%), Portugal i Norveka (26%).

Lokacija GWh/god Ekv. sati vrnog pogona Faktor iskoritenja

1. Ivanjica 30,6 2550 29,1

2. Velja Mea 51,0 2550 9,1

3. Crkvina 61,2 2550 29,1

5. Velika Vlajna 156,4 2793 31,9

6. Mesihovina 198,6 2921 33,3

7. Plono 36,0 3000 34,2

11. Brova glava 281,9 2877 32,8

13. Mokronoge 197,4 2820 32,2

14. titar-Pokleani 115,6 2890 33,0

16. Kijev Do 35,7 2550 29,1

17. Planinica (Mostar) 123,3 2936 33,5

18. Srani 290,0 2900 33,1

UKUPNO 1577,7 2838 32,4

135
Za ostale lokacije iz tabele 7., u indikativne svrhe je proraunata prosjena proizvodnost na
temelju slijedeih pretpostavki:

Gustoa zraka 1,113 kg/m3;

Srednja godinja brzina u dugogodinjem periodu 7,5 m/s (Weibullov parametar oblika k
= 1,7);
Gubici wake efekta 3%;
Sistemski gubici 8%;
Generika radna karakteristika vjetroturbine.

Prema gore navedenim uslovima proizvodnost bi prosjeno iznosila 2471 kWh/kW, odnosno
faktor optereenja bi iznosio 28,2%. Za 350 MW vjetroelektrana (procijenjeni prihvatni
kapacitet preostalih est lokacija) prosjena godinja proizvodnja iznosila bi oko 864,8 GWh.

Uzimajui sve lokacije u obzir i kombinirajui podatke o proizvodnji dobivene od EP HZHB i

procjene Izraivaa, ukupna godinja proizvodnja na posmatranim lokacijama procjenjuje se na
oko 2,44 TWh. Ovu procjenu treba smatrati strogo indikativnom jer za kvalitetnije procjene s
manjom nesigurnou potrebno je provesti detaljnu analizu mjerenih podataka vjetra, odnosno
izraditi studije vjetra za pojedine lokacije.

12.2.6 Prepreke koritenja energije vjetra u Bosni i Hercegovini

Generalno govorei, mogla bi se sastaviti dugaka lista prepreka koje stoje na putu koritenja
energije vjetra u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je za primijetiti da nedostatak finansijskih
sredstava za identifikaciju potencijalnih projekata ili njihov razvoj ne predstavlja glavni problem,
ve glavne prepreke koritenju energije vjetra ukljuuju:

Nedostatak jasne politike podrke, tj. utvrivanje jasnih ciljeva po pitanju koritenja
energije vjetra;
Nedostatak politike konzistentnosti iako postoji deklarativna podrka koritenju
energije vjetra nema razraenih konkretnih mjera;
Nepotpun ili nepostojei regulatorni okvir; nedostaju legislativni akti, uvjeti poslovanja
nisu pravno definirani (obveze otkupa, cijena elektrine energije, prikljuak na mreu,
itd.);
Sloena i dugotrajna procedura odobravanja projekata pri emu se pravila o
odobravanju projekata esto mijenjaju to dovodi do dodatnih zahtjeva za investitore;
Nedostatak ispitivanja od strane relevantnih institucija u podruju energije vjetra
posebno po pitanju vjetropotencijala, tehnikih, operativnih, ekolokih i drutvenih
uticaja;
Organizacijske i trine prepreke;

136
 Vlasniki odnosi vezani oko javnih povrina: potrebno je uspostaviti procedure vezane uz
uzimanje javnih povrina u najam;
Nedostatak informacija, marketinga: nedovoljan broj profesionalnih organizacija s
potrebnim znanjem i iskustvom u podruju energije vjetra, nedostatak formalnog
obrazovanja u navedenom podruju na sveuilitima te nedostatak adekvatnog strunog
predavakog osoblja.

Polazei od pretpostavke da je cilj entitetskih uprava poveati udio koritenja energije vjetra u
Bosni i Hercegovini, treba se usredotoiti na nekoliko kljunih pitanja koja bi trebala omoguiti
stvaranje stabilnih poslovnih uvjeta.

12.2.7 Zakljuak i preporuke

U podruju elektroenergetskog planiranja i zatite okolia postoji cijeli niz potencijalnih ciljeva
koji mogu imati pozitivne posljedice, odnosno potaknuti poveano koritenje energije vjetra,
poput:

Smanjenja emisije staklenikih plinova te trokova proizalih iz globalnih i lokalnih

uinaka oneienja,
Smanjenja oneienja iz konvencionalnih postrojenja za proizvodnju elektrine
energije, koje utjee na zdravlje ljudi i pripadajuih trokova lijeenja,
Poveanja prihoda lokalnih zajednica kroz lokalno zapoljavanje i izgradnju
infrastrukture,
Poveanja sigurnosti opskrbe kroz diversifikaciju izvora i proizvodnih lokacija,
Potivanja meunarodnih obveza i sporazuma.

Ovdje treba naglasiti da je jedan od prvih koraka u budunosti definiranje ciljeva politike
koritenja energije vjetra (obnovljivih izvora), za koje je od kljunog znaaja uravnoteenje
pozitivnih i negativnih efekata (prvenstveno poveanih trokova) koritenja energije vjetra,
odnosno analiza trokova i dobiti.

Prema sadanjim saznanjima, moe se procijeniti da ukupan potencijal izgradnje vjetroelektrana

na 18 promatranih lokacija, na kojima je zabiljeen interes i aktivnost nositelja projekata, iznosi
oko 900 MW. Procjena je da bi mogua ukupna proizvodnja elektrine energije na ovim
lokacijama mogla iznositi do oko 2,4 TWh/godinu uz prosjean faktor iskoritenja od oko 30%,
to predstavlja gornju granicu proizvodnosti ak i u evropskim razmjerima. Ovdje je vano
naglasiti da je gore navedena brojka u domenu pretpostavke i da ju je potrebno potvrditi
detaljnijim analizama.

137
Ukupan tehniki potencijal za koritenje energije vjetra Bosne i Hercegovine znatno je vei i
procjenjuje se na cca 2000 MW, pri emu treba voditi rauna da je pomenuti iznos proizaao iz
sagledavanja raspoloivosti prikladnih prostora za vjetroelektrane na prostoru BiH ne uzimajui
u obzir eventualna ogranienja (prikljuak na mreu, zatita okolia i dr.).

Politiki cilj koritenja energije vjetra do 2015. godine moe se postaviti bilo gdje u intervalu 0
do 900 MW. S obzirom da je u svijetu snano izraen trend prema znatnijem poveanju
koritenju energije vjetra, cilj za BiH vjerojatno bi takoer trebao biti blago na strani optimizma
kao pozitivan signal potencijalnim investitorima. S obzirom na pomenute projekte, ali i tipino
trajanje pripreme projekata vjetroelektrana koje danas iznosi tri do pet godina, imajui pak s
druge strane u vidu sloenost problematike te potrebu ureenja cijelog sektora vjetra u BiH kao
i neiskustvo u pripremi projekata, nije vjerojatno da e svi projekti u cjelosti moi biti realizirani
do 2015. godine. Stoga bi ambiciozan, ali realan cilj u 2015. godini vjerojatno trebalo postaviti
izmeu 400 i 600 MW.

Za kvalitetnu procjenu potencijala energije vjetra u Bosni i Hercegovini, koja bi sluila

strukturiranju politike koritenja energije vjetra, definiranju tarifa za otkup i dr. korisno bi bilo
osmisliti i provesti cjelovit projekt koji bi obuhvatao slijedee aktivnosti:

Sistematian opis klimatologije vjetra na cjelokupnom podruju Bosne i Hercegovine,

ukljuujui program mjerenja vjetra,
Temeljit pregled i izbor potencijalnih lokacija za gradnju vjetroelektrana,
Ocjenu potencijalnih lokacija nekom od prikladnih multikriterijalnih metoda te
identifikaciju elemenata za ocjenu (kriterija),
Analizu trokova i dobiti koritenja energije vjetra u Bosni i Hercegovini, kako bi se
odredili izbjegnuti trokovi i metodoloki utvrdio ekonomski opravdan udio
vjetroelektrana u strukturi budue potronje elektrine energije u Bosni i Hercegovini.

Dakako, za znaajan poticaj koritenju energije vjetra u Bosni i Hercegovini neophodno e biti
uspostavljanje institucionalnog i zakonodavnog okvira na dravnoj, entitetskim i lokalnim
nivoima.

138
13.0 Literatura
1. Energy-policy Framework Conditions for Electricity Markets and Renewable Energies, 21
Country Analyses, part Bosnia and Herzegovina, GTZ study, Eschborn, June 2004.
2. World Wind Atlas, Sander&Partner GmbH, 2007.
3. Analysis for the Use of Wind Power for Electricity Generation in Bosnia and Herzegovina
4. Pili Lj., Rabadan D., Stipaniev Z. Hidroenergetska i aeroenergetska postrojenja, kolska
knjiga Zagreb, 2004. godina
5. Ackermann, T. : Wind Power in Power Systems, Royal Institute of Technology Stockholm,
2005
6. Mukund R. Patel, Ph.D., P.E. , Wind and Solar Power Systems, Kings Point, New York, 1999
7.http://hrcak.srce.hr/71291

http://adriawindpower.hr/VE_Ravna_1/upravljanje_vjetroelektranama/

https://www.google.ba/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CCoQFjAA&url=
http%3A%2F%2Fwww.fer.unizg.hr%2F_download%2Frepository%2FVjetroelektrane.ppt&ei=Dn
rZUJWcKYmk4gSn14CgBA&usg=AFQjCNH21ZrXrC2SaVK-
LhJqBttmQlZJMg&bvm=bv.1355534169,d.Yms

http://www.vjetroelektrane.com

http://bib.irb.hr/datoteka/318502.A1_10.pdf

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana#Elektri.C4.8Dni_generatori

http://www.scribd.com/doc/72779442/16/Princip-rada-vjetroelektrane-u-EES-i-izbor-
generatora

http://www.eihp.hr/~ndizdar/CIGRE2003_02.pdf

http://www.eihp.hr/~ndizdar/ENERGIJA03b.pdf

http://www.usitc.gov/publications/332/ITS-2.pdf

139