Filip Stevanja, 3.

razred

VJETROELEKTRANE

Gimnazija Vladimira Nazora Zadar

Perivoj Vladimira Nazora 3, Zadar
tel/fax: 023 315 311

Mentorica: Sanja Fabac, dipl. inž. biologije

sanja.fabac1@optinet.hr

0
Sadržaj

1. SAŽETAK................................................................................................................................................ 2
2. POVIJEST ISKORIŠTAVANJA VJETRA ...................................................................................................... 3
2.1. Hrvatski vjetroparkovi .................................................................................................................. 4
3. VJETROAGREGAT .................................................................................................................................. 5
3.1. VRSTE VJETROAGREGATA............................................................................................................. 5
3.2 KLASIFIKACIJA PO VELIČINI............................................................................................................. 6
3.3 RAZLIČITI POLOŽAJI VJETROAGREAGATA, TJ. VJETROELEKTRANA ................................................ 7
4. PREDNOSTI I NEDOSTATCI VJETROELEKTRANA .................................................................................... 9
5. PRINCIP RADA VJETROELEKTRANE ..................................................................................................... 10
1. INTERAKCIJA VJETRA I LOPATICA VJETROAGREGATA ................................................................ 10
2. DJELOVANJE GENERATORA ........................................................................................................ 11
5.1. PROBLEM AKUMULACIJE IZMJENIČNE STRUJE ........................................................................... 12
6. ANKETA ............................................................................................................................................... 15
7. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................... 17
8. ZANIMLJIVOSTI ................................................................................................................................... 18
9. ZAHVALE ............................................................................................................................................. 19
10. LITERATURA .................................................................................................................................... 19
11. FOTOGRAFIJE .................................................................................................................................. 20

1
1. SAŽETAK

Danas, u 21. stoljeću često se može čuti kako ponestaje fosilnih goriva ili kako je
potrebna sve veća količina energije da bi svijet ostao funkcionalan.
Polagano ali sigurno okrećemo se alternativnim izvorima energije, ne samo poradi
energetske učinkovitosti koja je velika, nego i zbog ekološke prirode tih izvora.
Trenutno je najučinkovitiji ekološki izvor energije hidroenergija, ali energija vjetra se
u posljednjih 10 godina promovirala u najbrže rastuću granu industrije na svijetu, te
u jedan od izvora energije s kojim svaka ozbiljna elektroenergetska mreža mora
računati u svom sustavu.
Udio koji vjetroenergija zauzima unutar cjelokupnog elektroenergetskog sustava EU
iznosi 8% (prema EWEA-i).
Vjetroenergija, kako joj i samo ime kaže, temelji se na snazi vjetra. Vjetroagregati
(u narodu uobičajen naziv vjetrenjače), koji u skupinama čine postrojenja, tj.
vjetroelektrane (vjetroparkove), pretvaraju energiju vjetra u električnu energiju na
gotovo potpuno ekološki način. Samo u Zadarskoj županiji izgrađena su tri
postrojenja vjetroelektrana, od kojih je jedan vjetropark Zelengrad kod Obrovca
(slika 1.). To je pogon na kojem sam se upoznao s principom rada vjetroelektrana i
pogon na kojem sam stekao mnoga saznanja koja su mi pomogla u opisu ovog
sustava (slika 1.).
Cilj mog rada bio je upoznati sustav, njegove dijelove i eventualni utjecaj na okoliš,
te istražiti razinu informiranosti mojih vršnjaka o toj temi. Kao metode za ostvarenje
ciljeva primijenio sam pretraživanje i analiziranje literature, razgovor, anketiranje
stručnih osoba, posjet pogonu i detaljno proučavanje istog, fotografiranje, snimanje
i mjerenje brzine vjetra.

Slika 1.: U obilasku

vjetroparka Zelengrad kod
Obrovca.

2
2. POVIJEST ISKORIŠTAVANJA VJETRA

Povijest korištenja energije vjetra seže u doba kada su ljudi prvi puta postavili jedra na
brodove i time si omogućili daleka putovanja, stavljajući svoje živote u ruke tog
nepredvidljivog izvora energije. Može se reći da je na neki način vjetar bio taj koji je
pokrenuo eru istraživanja i omogućio prijenos robe i dobara u neslućenim količinama na
velike udaljenosti. Dugo vremena nakon prvih jedara uslijedilo je korištenje energije
vjetra za obavljanje mehaničkog rada u mlinovima i za pokretanje vodenih pumpi
(posebice u Nizozemskoj, na srednjem zapadu SAD-a i u zabačenim dijelovima
Australije). U modernim vremenima, dolaskom i izumom električne energije počinju se
upotrebljavati u svrhu proizvodnje iste, no tek u zadnja dva desetljeća zbog sve većeg
zagađenja okoliša počinju svoj značajan uzlet, da bi danas to bio jedan od glavnih
izvora energije za blisku budućnost.

Prvi vjetroagregati za praktičnu primjenu bili su u upotrebi u pokrajini između

Afganistana i Irana najranije u 9. stoljeću, a moguće već i u 7. stoljeću. To su bile
vjetrenjače s vertikalnom osi vrtnje i pravokutnim lopaticama s jedrima, a upotrebljavale
su se za mljevenje i pumpanje vode. Njihova uporaba je bila raširena u srednjoj Aziji i
na Bliskom istoku. Vjetrenjače s horizontalnom osi vrtnje su ušle u širu primjenu u
sjeverozapadnoj Europi početkom 12. stoljeća i bile su korištene za mljevenje. Mnoge
stare Nizozemske vjetrenjače i danas postoje. U to doba vjetrenjače su se koristile i za
pumpanje morske vode za dobivanje soli u Kini i na Siciliji.

Prvu vjetrenjaču za proizvodnju električne energije (tj. prvi vjetroagregat) izradio je prof.
James Blyth u Škotskoj u srpnju 1887. godine sa Anderson's College-a, Glasgow.
Njegov vjetroagregat visine 10 m s platnenim jedrima postavljen u vrtu njegove
vikendice punio je akumulatore koji su davali energiju za osvjetljenje njegove kolibe.
Time je to postala prva kuća na svijetu koja se napajala električnom energijom
proizvedenom iz energije vjetra.
Moderno iskorištavanje energije vjetra kakvo poznajemo i danas počelo je 70-ih godina
prošlog stoljeća kao odgovor na svjetsku naftnu krizu 1973. Od tada do 1986. godine
tržište vjetroagregata se razvilo od malih pojedinačnih vjetroagregata za upotrebu na
farmama snaga 1 do 25 kW sve do polja međusobno povezanih vjetroagregata
(vjetroelektrane) koji su bili srednjih snaga od 50 pa sve do 600 kW. Vjetroelektrane
izgrađene u Kaliforniji predstavljale su veliku većinu instalirane snage svjetskih
3
vjetroagregata sve do ranih 1990-tih. Na vrhuncu razvoja industrije vjetra u Kaliforniji je
u 1980-tima bilo instalirano 17 000 vjetroagregata ukupne snage 1 700 MW koji su
proizvodili preko 3 TWh električne energije godišnje, što je bilo dovoljno za napajanje
grada od 3 000 000 stanovnika. Taj nagli razvoj industrije vjetra u Kaliforniji bio je
neočekivani fenomen koji se desio uslijed povoljne ekonomske i zakonske klime.
U 21. stoljeću, tj. u zadnjih 15 godina razvoj energije vjetra poprima neslućene
razmjere, snaga pojedinačnih vjetroagregata se u manje od 20 godina povećala za 10
puta, a dimenzije su narasle više od dva puta (slika 2.). Danas se slobodno može reći
da vjetar kao izvor energije krupnim koracima postaje jedan od uobičajenih izvora
energije, te će u skorijoj budućnosti po svim kriterijima moći stati uz bok i čak i
nadmašiti klasične centralizirane izvore energije koje smo većinom koristili do sada.

Slika 2.: Razvoj vjetroagregata od 1980. do 2005. godine.

2.1. Hrvatski vjetroparkovi

U Hrvatskoj je Končar još 1988. godine postavio jedan vjetroagregat u Uljaniku koji se i
danas tamo nalazi, ali je njegov rad ubrzo obustavljen. Danas Končar ima postavljen
prvi prototip svog modernog vjetroagregata na lokaciji Pometeno brdo u blizini Splita i
pokušava uhvatiti korak s ostalim renomiranim proizvođačima vjetroagregata.

Mnogo je vjetrovitih područja u Hrvatskoj. Veliki problem s njima je što vjetar ne puše
stalno. Osim toga, preslab ili prejak vjetar ne može se iskoristiti u vjetroelektrani, a

4
vjetrovi koji pušu u Hrvatskoj često su upravo takvi. Bura u Senju i Karlobagu je upravo
primjer neredovitog i prejakog vjetra. Npr. na otoku Pagu je 2004. puštena u pogon prva
vjetroelektrana u Hrvatskoj koja ima 10 vjetroturbina. Da bi vjetroturbina uspješno radila,
brzina vjetra mora biti minimalno deset kilometara na sat. Tek vjetar takve brzine može
pokretati lopatice turbina dovoljno brzo da bi se električna energija proizvodila.

3. VJETROAGREGAT

Vjetroelektrana je energetski pogon, sastavljen od niza vjetroagregata, najčešće iste

vrste, koji su izloženi istom vjetru. Vjetroagregati generiraju električnu energiju iz
energije vjetra. Vjetroenergija je u biti sunčeva energija. Sunce neravnomjerno
zagrijava Zemljinu površinu što uzrokuje različite tlakove, a različiti tlakovi rezultiraju
vjetrom.

3.1. VRSTE VJETROAGREGATA

Osnovna podjela vjetroagregata radi se na temelju osi vrtnje, stoga imamo:

A) Vjetroagregat s vodoravnom osi vrtnje (VOV)

Većina komercijalnih vjetroagregata ovakvoga je tipa (slika 5.). Njihova os vrtnje

paralelna je sa smjerom vjetra i sa tlom. Osnovni dijelovi od kojih se sastoje su: rotor,
vratilo, električni generator, stup i gondola, a najčešće imaju 3 lopatice -elise (slika 9.).
Tipovi ovih vjetroagregata najčešće 'gledaju' u vjetar da bi se umanjile turbulencije koje
nastaju iza turbine (slika 3.). Dimenzije ovih vjetroagregata zaista su velike; stup može
doseći visinu višu od 100 metara, a lopatice dužinu i veću od 50 metara.

PREDNOSTI VOV NEDOSTATCI VOV

Učinkovitost pri proizvodnji električne energije Skupa izrada

Pristup većim brzinama vjetra- poradi visine
Vrlo su stabilne
Mogućnost zakretanja lopatica- maksimalna
korisnost
Mogućnost fiksacije lopatica u oluji- sigurnost
Sklonost turbulencijama
Transport turbina je kompliciran
Postavljanje je skupo i komplicirano
Turbulencije oštećuju konstrukciju

Slika 3.: Prikaz prednosti i nedostataka vjetroagregata VOV.

5
B) Vjetroagregat s okomitom osi vrtnje (OOV)

Ovakvi vjetroagregati nisu u široj komercijalnoj uporabi (slika 5.). Njihova os vrtnje je
okomita, što znači da turbina ne treba 'gledati' direktno u vjetar, a to je vrlo zgodno s
obzirom da je smjer vjetra jako promjenjiv. Postoje dva osnovna tipa ovakvih
vjetroagregata; Darrieusova i Savoniuseva turbina. Ni jedna ni druga nisu dovoljno
učinkovite u smislu stvaranja električne energije, a boljka im je i stabilnost (slika 4.).

PREDNOSTI OOV NEDOSTACI OOV

Lakše ih je održavati -niže su
Jeftinije su po pitanju izgradnje
Ne moraju se okretati prema vjetru
Nije im potrebna velika visina
Iskoristivost u rangu 50% iskoristivosti turbina
s vodoravnom osi vrtnje
Potrebno ravno tlo- mnoge lokacije nepovoljne
Potreban vanjski izvor energije
Opterećene su težinom konstrukcije

Slika 4.: Prikaz prednosti i nedostataka vjetroagregata OOV.

Slika 5.: Dva osnovna tipa vjetroagregata: lijevo VOV, desno OOV.

3.2 KLASIFIKACIJA PO VELIČINI

Kada govorimo o kategoriziranju vjetroagregata po veličini, mislimo na instaliranu snagu

koju one mogu proizvesti. Stoga imamo 3 tipa vjetroagregata:

6
1. Male; snage od 1 do 100 kW
2. Srednje; snage od 100 kW do 1,5 MW
3. Velike; snage veće od 1,5 MW
Male su karakteristične za udaljena, izolirana mjesta, srednje imaju raznoraznu
primjenu, dok su velike karakteristične za pučinu iz razloga što su ondje brzine vjetra
najveće. O brzini vjetra i o vjetropotencijalu biti će riječi kasnije.

3.3 RAZLIČITI POLOŽAJI VJETROAGREAGATA, TJ. VJETROELEKTRANA

S obzirom na položaj vjetroelektrana, možemo govoriti o četiri tipa istih:

1. Kopnene vjetroelektrane - postavljene na područjima udaljenim minimalno 3

kilometra od mora.

2. Priobalne vjetroelektrane - postavljene na kopnu unutar 3 kilometra od mora, ili na

moru unutar 10 kilometara od kopna.

3. Morske vjetroelektrane - udaljene 10 ili više kilometara od mora.

4. Visinske vjetroelektrane - najmanje istraženi tip vjetroelektrana. Glavna ideologija

ovog tipa jest da vjetroagregati na različite načine moraju biti što više postavljeni u
visinu.

Ovaj rad temelji se na kopnenim vjetroelektranama, odnosno na vjetroparku Zelengrad

u Zadarskoj županiji zahvaljujući tome što mi je ljubaznošću voditelja parka, dipl. inž.
Josipa Kneza dopušten posjet i proučavanje tog vjetroparka (slika 6.).

Slika 6.: U vjetroparku Zelengrad kod Obrovca.

7
Dijagram 1.: Uzročno posljedični dijagram elemenata na kojima se temelje karakteristike korisnosti vjetroagregata (crvenom
strelicom povezane su varijable čije povećanje uzrokuje smanjenje varijable uz strelicu, dok plave strelice uzrokuju povećanje
varijable uz strelicu). 8
4. PREDNOSTI I NEDOSTATCI VJETROELEKTRANA

Kao i svaki drugi sustav, tako i ovaj ima brojne prednosti ali i nedostatke, koji su opisani
slikama i dijagramom u nastavku.

Vjetroelektrane koriste energiju vjetra kako bi generirale

NE TROŠE GORIVO
struju. Ona je uvjetno rečeno 'besplatna'.
Odnosi se na nacionalnu ovisnost; Što više ekološki
SMANJUJE SE OVISNOST O
generirane energije država ima, manja je potreba za uvozom
UVOZU GORIVA
goriva. Dakle, smanjuju deficit države.
Prilikom rada vjetroagregata, ne dolazi do emisije nikakvih
BEZ ŠTETNIH EMISIJA
štetnih plinova u atmoferu.
Natuknica je jasna sama po sebi. Prilikom rada vjetroagegata
KEMIJSKI I BIOLOŠKI NE
ne dolazi do stvaranja bilokakve tvari koja bi mogla zagaditi
ZAGAĐUJU OKOLIŠ
okoliš- potpuno ekološki.

Slika 7.: Prednosti vjetroelektrana.

ESTETSKO U slučaju velikih vjetroelektrana smještenih u napučenim mjestima, prisutno

ZAGAĐENJE je tzv. estetsko zagađenje. – 'ružno je za vidjeti'
POVREMENOST Svakako jedan od najvećih problema; Pogon je jako povremen, tj. ovisi o
POGONA vremenskim uvjetima (brzini vjetra, padalinama i sl.)

Dijelovi od kojih je vjetroelektrana sagrađena iznimno su skupi. Kad je

SKUPO potrebna zamjena nekih dijelova, radi se o velikim izdatcima. Zamjena ili
ODRŽAVANJE postavljanje vjetroturbine zahtijeva skupe dizalice, a problem je i održavanje
na velikoj visini koje nije jednostavno.
SKUPA Svaki vjetroagregat iznimno je skup. Napravljen je od iznimno kvalitetnih
TEHNIČKA materijala, ukomponiranih u naprednu tehnologiju. Sam transport i postava
IZRADA vjetroagregata zahtijeva skupu opremu.
Stanovnici naselja u blizini kojih su nikli vjetroparkovi bune se i čak
BUKA prosvjeduju protiv vjetroturbina koje im stvaraju buku i danju i noću, zbog
čega im je narušen svakodnevni mir.
Moguće je stradavanje ptica i šišmiša zbog sudara s elisama vjetroagregata,
STRADAVANJE a prilikom izgradnje vjetroparkova moguć je trajni gubitak staništa te faune
PTICA I ŠIŠMIŠA jer im se koridori i šumska ili špiljska staništa uništavaju prilikom radova
(dijagram 2.).

Slika 8.: Nedostatci vjetroelektrana.

9
Dijagram 2.: Uzročno posljedični dijagram elemenata izgradnje vjetroelektrana tj.
utjecaja na ptice i šišmiše. Znak + označava povećavajući, a znak – smanjujući
karakter relacije.

5. PRINCIP RADA VJETROELEKTRANE

Proces se sastoji od nekoliko stavki;

1. INTERAKCIJA VJETRA I LOPATICA VJETROAGREGATA

Svako tijelo koje se giba mora imati nekakvu KINETIČKU ENERGIJU. Iz aspekta fizike
važno je znati da se ona računa prema formuli :

Ek = ½ m v2

Važne su još neke formule, ali smatram da nije potrebno ulaziti dublje u energetiku
fizike za objašnjenje ovog sustava.

Nadalje, taj vjetar koji posjeduje kinetičku energiju pretvara je u mehaničku energiju pri
čemu je važno imati na umu jedno od osnovnih načela fizike - ZAKON OČUVANJA
ENERGIJE.

Dakle, vjetroturbina preko lopatica energiju vjetra pretvara u okretni moment vrátila koji
preko zupčastog mjenjača okretni moment predaje električnom generatoru (slika 9.)
Jedan od glavnih prijenosnika energije od lopatica do generatora je MULTIPLIKATOR.

10
 (MULTIPLIKATOR)

Slika 9.: Osnovni dijelovi vjetroagregata (presjek).

2. DJELOVANJE GENERATORA

Generator je dio konstrukcije zadužen za pretvorbu mehaničke energije u električnu.

Ovisno o vrsti generatora možemo dobiti istosmjernu ili izmjeničnu struju. Generatori
izmjenične struje koriste se gotovo uvijek , dok se oni koji generiraju istosmjernu struju,
zbog problema s pouzdanosti , ne pojavljuju često u konstrukcijama.

Električnu energiju koju stvara generator dovodimo na transformator koji vrijednost

napona podiže za 30 puta, a frekvencija ostaje uvijek ista što rezultira puno manjim
gubitcima energije (dijagram 3). Dobivenu električnu energiju električnim vodovima
dovodimo do centrale (u pravilu svaka vjetroelektrana ima svoju električnu centralu). Iz
centrale se električna energija opet, nakon što se podigne napon na 110kV (Končarov
transformator, slika 16.) preko dalekovoda dovodi do krajnjih korisnika.

11
 5.1. PROBLEM AKUMULACIJE IZMJENIČNE STRUJE

Jednom kad smo dobili izmjeničnu struju, direktno je moramo vodovima slati dalje. Ona
se ne može akumulirati (skladištiti) jednostavno kao i istosmjerna struja koja se skladišti
u baterijama ili akumulatorima.

Ukoliko si netko postavlja pitanje zašto jednostavno ne bi koristili istosmjernu struju, evo
odgovora:

 mnogi dijelovi koji su sastavnice naših kućanskih (općenito svih) uređaja ne mogu
funkcionirati na istosmjernoj struji. Najbolji primjer za to je kondenzator - on funkcionira
samo zbog toga što izmjenična struja ima frekvenciju (ona titra), pa zato i može doći
do preraspodijele električnog naboja na njegovim pločama.

Zbog toga se kod ovakvog sustava primjenjuju mnoge 'varijacije na temu' te se on

uparuje s nekim drugim sustavom (ne nužno). Objasnit ću to na primjeru:

 vjetroelektrana koju sam promatrao stvara pozamašan iznos energije. Ovisno o

potrošnji obližnjih gradova (Obrovac, Zadar) stvorena energija se ne može
'potrošiti' u cijelosti. Umjesto da ta energija 'propadne' ili na neki način šteti
sustavu tj. stvara nekakve troškove prilikom njezina zbrinjavanja, ona se može
iskoristiti u uparivanju s nekim drugim energetskim sustavom. Konkretno,
vjetroelektrana koja je bila predmet mog proučavanja uparena je s reverzibilnom
hidroelektranom u blizini Obrovca. Jedan od ključnih dijelova te hidroelektrane je
ogromna cijev koja se proteže duž visine Velebita. Kroz tu cijev voda se podiže
uz pomoć 'viška' struje nastale u vjetroelektrani, a kada je okolnim mjestima
potrebna veća količina el. struje, voda se pušta nizbrdo te je, zbog energija koje
su već gore spomenute (potencijalna i kinetička) moguće opet generirati struju.
Dakle, u situaciji kad nam vjetroelektrane proizvode više energije nego što je
potrebno u potrošnji, moguće je koristiti taj višak električne energije za napajanje
hidroelektrane (primjer), te onda kada se potrošnja poveća, ta hidroelektrana
može stvarati energiju (reverzibilna elektrana).

12
Dijagram 3: Uzročno posljedični dijagram elemenata koji prikazuju kakva je i na koji način stvorena energija koja proizlazi iz
sustava vjetroelektrana (crvenom strelicom povezane su varijable čije povećanje uzrokuje smanjenje varijable uz strelicu, dok
plave strelice uzrokuju povećanje varijable uz strelicu). 13
Dijagram 4: Uzročno posljedični dijagram elemenata koji prikazuju komponente o kojima ovisi vjetropotencijal nekog područja
(zelenim strelicama povezane su varijable koje same po sebi niti štete niti narušavaju učinkovitost sustava, crvenom strelicom
povezane su varijable čije povećanje uzrokuje smanjenje varijable uz strelicu, dok plave strelice uzrokuju povećanje varijable
uz strelicu). 14
6. ANKETA

Kako bih provjerio razinu informiranosti mladih o ovom sustavu, sastavio sam anketu
koju sam proveo na uzorku od 174 učenika 2. i 3. razreda Gimnazije Vladimira Nazora u
dobi od 16-18 godina. Pitanja i neki rezultati ankete prikazani su slikom br. 10 i
grafovima.

Slika 10.: Anketa koju sam sastavio.

15
 Graf 1. Na pitanje: „Znaš li Znaš li kako možemo korisno iskoristiti
kako korisno iskoristiti energiju energiju vjetra?
vjetra“, 117 učenika odgovorilo
je potvrdno, a samo jedan od
200
njih napisao je „za sušenje
rublja“. Svi ostali znaju da je to
dobivanje električne energije.
0
Vjetroelektrane Za sušenje rublja

Graf 2. Na pitanje: „Znaš li Znaš li što su vjetroagregati?

Graf
što 2su vjetroagregati“, 73
učenika odgovorilo je potvrdno,
a najčešći odgovori bili su: 200
„Uređaj za stvaranje struje“ ili
„Uređaj za pretvorbu energije“.
0
DA NE

Graf 3. Na ovo pitanje gotovo

Misliš li da Hrvatska dobro iskorištava
svi su odgovorili da to ovisi o svoje prirodne predispozicije?
području, što pokazuje da učenici
smatraju da su neka područja 200
(županije) zapostavljene i ne
iskorištavaju se svi prirodni
potencijali. 0
DA NE OVISI O PODRUČJU

Graf 4. Na ovo pitanje 73% Znaš li koje područje u HR ima najviše

učenika odgovorilo je potvrdno, potencijala u iskorištavanju energije vjetra?
a na upit da navedu to područje,
napisali su uglavnom otoci ili
200
obalno područje.

0
DA NE

Svi anketirani učenici smatraju da je vjetar nedovoljno iskorišten kao izvor energije za
potrebe čovjeka, a najveći broj njih (90%) zna da su sunce i voda osim vjetra
najiskoristiviji obnovljivi oblici energije. 88% njih smatra da je Hrvatska loša u odnosu na
ostale europske države po pitanju ekološke proizvodnje energije. U smislu poboljšanja
ekološke proizvodnje energije kod nas, učenici su predložili sljedeća rješenja:

16
  Manje iskorištavati fosilna goriva, više ekološka.
 Tražiti pomoć EU
 Ugledati se na razvijene države

Graf 5. Na ovo pitanje 100% učenika Ima li po tvom mišljenju vjetroelektrana

odgovorilo je negacijom, što govori o kakvih nedostataka ili štetnih utjecaja na
njihovoj neinformiranosti i ekološkoj okoliš?
neosviještenosti.
200

0
DA NE

7. ZAKLJUČAK

Vjetroelektrane su jedno od odličnih rješenja za ekološko stvaranje energije. Stupili smo

u eru u kojoj se čovjek mora brinuti za svoju planetu ukoliko želi ljepši, čistiji i zdraviji
život budućim naraštajima.. Ova era biti će obilježena željom, trudom i upornošću da
svijet učinimo ljepšim, čistijim i zdravijim mjestom.
Danas vjetroenergija čini 8% od ukupnog elektroenergetskog sustava, a posljednjih
godina uočen je trend povećanja ulaganja svjetskih sila poput Kine ili SAD-a u
obnovljive izvore. Glavni pokretač ove promjene je težnja za smanjenjem ovisnosti o
neobnovljivim energentima sa Bliskog Istoka, kao i veliko zagađenje koje spaljivanje
fosilnih goriva proizvodi, posebno u gradovima Kine. Velike naftne kompanije, također
počinju ulagati u obnovljive izvore iz čega možemo zaključiti kako zarada ipak nije
slijepa i kako se istraživanjima i napretkom tehnologije povećava korisnost i smanjuje
cijena proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Dakle, ukoliko ima i gdje ima vjetra, a posebno u područjima konstantnog i umjereno
snažnog vjetra, poželjna je izgradnja vjetroparkova. Isto vrijedi i za druga postrojenja
koja stvaraju 'čistu energiju'.
Istraživanje ovog sustava meni je bilo vrlo interesantno, korisno i poučno. Cilj je bio
opisati sustav na što jednostavniji način, a da se ipak ništa ne izostavi. Opisani sustav
sagledan je iz aspekata energetike, fizike, ekologije i demografije, te se njegova
interakcija s ovim područjima pokazala povoljna, korisna i inteligentna, a ono što je
također važno jest to da zrači inovacijom i napretkom.

17
8. ZANIMLJIVOSTI

1. Najveći vjetropark na svijetu, Altamont Pass u podnožju planine Coast Range u

centralnoj Kaliforniji sastoji se od 7.300 vjetroelektrana, zauzimajući površinu od
150 km2. S obzirom da je tu migratorni koridor za ptice, njegova izgradnja dovela
je do smrti velikog broja ptica grabljivica, a posebno surog orla. Zbog toga je oko
2.000 vjetrenjača moralo biti „ugašeno“, kao rezultat ublažavanja negativnih
utjecaja na ptice (http://www.birdwatchingmn.org)

2. Britanski nacionalni distributer električne energije platio je više od 80 milijuna

kuna u jednom mjesecu vlasnicima farmi vjetrenjača kako bi svoje
vjetroagregate držali isključenima. Naime, kada padne potražnja za električnom
energijom, najlakše je zaustaviti proizvodnju na vjetroelektranama jer je višak
energije nemoguće uskladištiti. S obzirom da se tim činom zakidaju vlasnici
vjetroelektrana kojima se garantira otkup energije, država im mora plaćati za
proizvodnju struje čak i kada su elektrane ugašene. (Jutarnji list, 2014.)

3. U Nizozemskoj su se sve do 19. st. za isušivanje zemlje koristile vjetrenjače. U

17. st. tzv. "zlatnom dobu" Nizozemske dosegnut je vrhunac. Tada je tamo radilo
oko 10 000 vjetrenjača, jer osim za isušivanje služile su u prehrambenoj i
tekstilnoj industriji, industriji papira, pa čak i za proizvodnju ulja, senfa i boja.
(www.geografija.hr)

4. U Cisti Provo mještani su organizirali veliki prosvjed protiv vjetroparka na

njihovom području iako investitor iz Dubrovnika ima sve pravomoćne dozvole.
Naime, oni smatraju da će vjetrenjače stvarati veliku buku, bacati sjene na
dvorišta i bazene te uzrokovati moguće požare. (Slobodna Dalmacija, 2016.)

5. Dragutin Mališa iz Sibinja kod Slavonskog Broda izgradio je 15 metara visoku

vjetrenjaču koju je sam konstruirao. Zahvaljujući tom vjetroagregatu njegova
obitelj ima električnu energiju za osnovne svakodnevne potrebe. Za izgradnju mu
je trebalo 3 godine, a utrošio je oko 15.000 kuna. (Večernji list, 2012.)

18
9. ZAHVALE

Zahvaljujem dipl. inž. Josipu Knezu, voditelju postrojenja Zelengrad kod Obrovca, jer
mi je dozvolio ulaz u vjetropark (koji je inače zabranjen) i omogućio mi proučavanje, te
mi na terenu objasnio sam princip rada vjetroelektrana.
Zahvaljujem i učenicima Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru koji su sudjelovali u
anonimnoj anketi i na taj način pridonijeli realizaciji ovog rada.
Također zahvaljujem i svim profesorima svoje gimnazije, koji su nesebično podijelili
svoje znanje sa mnom, te su mi drage volje nastojali pomoći u svim nedoumicama
nastalim pri stvaranju ovoga rada.
Posebno zahvaljujem svojoj mentorici, profesorici Sanji Fabac na strpljivosti i savjetima
koji su mi uvelike pomogli i usmjerili me pri pisanju ovog rada.

10. LITERATURA

1. Dizdarević N., Majstorović M., Bajs D., Majstorović G., Mrežna pravila za
vjetroelektrane, Energetski institut Hrvoje Požar, Zagreb. (preuzeto s
http://www.eihp.hr, 25.2.2017.)
2. Energija vjetra – prezentacija, http://www.etfos.hr , Elektrotehnički fakultet, Osijek
3. Jerkić E., Skupa električna energija iz obnovljivih izvora energije – istina ili mit?
(preuzeto s http://www.vjetroelektrane.com , 25.2.2017.)
4. Majdandžić Lj., Obnovljivi izvori energije, Graphis, Zagreb, 2008.
5. Mazija M., Kovač, D., Procjena utjecaja vjetroelektrana na populacije ptica i šišmiša.
Postersko priopćenje (preuzeto s http://www.oikon.hr, 25.2.2017.)
6. Paar V., Fizika 2, udžbenik za 2. razred gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
7. http://vjetroelektrane.com

19
11. FOTOGRAFIJE

Slika 11.: Intervju s dipl. inž. Josipom Knezom, voditeljem vjetroelektrane Zelengrad.

Slika 12.: Ulazak u jednu vjetrenjaču.

20
 Slika 13.: Sva ljepota vjetrenjače na
buri (i moja malenkost).

Slika 14. Unutar vjetrenjače, u kontrolnoj sobi s dipl. inžinjerom Knezom.

21
Slika 15. U podnožju vjetrenjače.

Slika 16. Končarov transformator električne centrale vjetroparka Zelengrad.

22