SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET
Diplomski sveučilišni studij strojarstva
Zavod za termodinamiku i energetiku

Brodska elektrotehnika:
Seminar – Gromobranska zaštita broda

Rijeka, Siječanj 2018 Stjepan Jelušić

0069061574
 SVEUČILIŠTE U RIJECI
TEHNIČKI FAKULTET
Diplomski sveučilišni studij strojarstva
Zavod za termodinamiku i energetiku

SADRŽAJ:
1. UVOD: ................................................................................................................................ 1
2. OPĆENITO O MUNJAMA I GRMLJAVINI: ................................................................... 2
2.1. Atmosferski elektricitet ............................................................................................... 3
2.2. Utjecaj atmosferskih pražnjenja na zemlju .................................................................. 4
2.3. Zaštita od munja .......................................................................................................... 5
3. GROMOBRANSKA ZAŠTITA ......................................................................................... 7
3.1. Gromobran ................................................................................................................... 8
3.1.1. Gromobransko uzemljenje ................................................................................... 9
3.2 Statički elektricitet .......................................................................................................... 13
3.2. Elektromagnetska kompatibilnost ............................................................................. 14
3.3. Brodski električni kabel ............................................................................................. 15
4. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 17
POPIS SLIKA: ............................................................................................................................. 18
POPIS TABLICA: ......................................................................................................................... 18
LITERATURA: ............................................................................................................................. 19
 1. UVOD:

U ovom radu istaknuta je važnost gromobranske instalacije na brodu. Gromobranska

instalacija se izvodi tako da mogućnost udara u zaštićeni objekt od udara groma bude svedena
na minimum. Zaštita od groma izvodi se tako da štititi posadu, putnike opremu te i samo
plovilo od posljedica atmosferskog električnog pražnjenja (smrt, opekotina, požar, oštećenje).
Uz pojavu snažnog zvučnog udara (groma) povezuje se i pojam munje tj. naglo pražnjenje
atmosferskog električnog naboja koji je koncentriran uolujnim oblacima/između dvaju
oblaka/između oblaka i tla. Gromobranska instalacija na plovilu sadrži iste elemente kao i ona
na kopnu a to su: hvataljke, odvod, uzemljivač i dopunski pribor (po potrebi). Izgradnjom
gromobranskih instalacija ne mogu se eliminirati sve štetne posljedice groma, ali se mogu
svesti na najmanju moguću mjeru. Cilj rada je ukazati na mjere koje treba poduzeti na plovilu
koji treba zaštiti da bi se smanjio rizik.

1
 2. OPĆENITO O MUNJAMA I GRMLJAVINI:

Strujni krug Zemlje je električni sistem građen kao sferni kondenzator sa dvije sferne
koncentrične plohe, jedna je Zemljina površina, a druga je elektrosfera. Između njih nalazi
se atmosfera kao dielektrik. U razdoblju lijepog vremena atmosfera je slabo vodljiva zbog
djelomičnog ioniziranja atoma i molekula djelovanjem ultraljubičastog zračenja Sunca,
kozmičkog zračenja i Zemljine radioaktivnosti. Između sfernih ploha postoji struja lijepog
vremena od oko 1kA, ili 2pAm-2. Njome bi se sav naboj na Zemlji i u atmosferi mogao,
ovisno o stupnju zagađenja zraka, neutralizirati u vremenskom intervalu od približno 10
minuta. Pretpostavlja se da oluje osiguravaju nadomještanje negativnog naboja na površini
Zemlje stvarajući oborinske struje, struje korone i pražnjenja munjama. Postoji i ukupna
struja od vrha oblaka prema elektrosferi veličine oko 0.5A po oluji. Stvaranjem jakog
električnog polja, kod razvoja oluje, dio zraka postaje potpuno ionizirana plazma s
temperaturom oko 30 000 K pa nastaje kanal električnog izboja koji zovemo munja. Zbog
visoke temperature unutar kanala dolazi do povećanja tlaka, pa se zagrijani plin širi i
izaziva stvaranje udarnog vala u zraku oko kanala. Okolni zrak stvara otpor valu i naglo
ga prigušuje. Konačni efekt širenja i zgušnjavanja zraka je nastajanje valova zvuka koje
zovemo grmljavina. Visoka temperatura unutar kanala električnog pražnjenja omogućuje
fotokemijske reakcije pa je uočeno stvaranje reaktivnih dušikovih spojeva NOx koji utječu
na klimatske promjene. Iako danas postoje različite mjerne tehnike i uređaji kojima se
došlo do novih saznanja o munjama, teorijska predviđanja procesa koji omogućuju i
iniciraju munje nisu potpuno potvrđena rezultatima promatranja i izvršenim mjerenjima.
Istraživanje atmosferskog pražnjenja otežava prostorna i vremenska neodređenost udara
munje. Razumijevanje mehanizama iniciranja munje u atmosferi, pomoglo bi i razvijanju
boljih načina zaštite od udara.

2
 2.1. Atmosferski elektricitet

Oko tri četvrtine Zemljine površine čini voda. To je otopina iona pa je električki
vodljiva. Svojom prisutnošću na i ispod površine kopna, voda doprinosi električkoj
vodljivosti kopna. Zbog djelovanja gravitacijske sile, Zemljinu površinu okružuje sloj
plinova koji zovemo atmosfera. Čine je nekoliko slojeva različite gustoće, tlaka,
temperature i električkih svojstava. Slika 1 prikazuje promjenu gustoće i temperature
atmosfere s visinom.

Slika 1 Promjena gustoće atmosfere i temperature s visinom

Atmosferska gustoća i tlak su najveći u troposferi, a zatim se sa povećanjem visine

smanjuju. U donjim slojevima atmosfere, koje čine troposfera i stratosfera, nalaze se
najvećim dijelom električki neutralni atomi i molekule, ali i mala količina iona promjera
0.1 do 1 nm koja uzrokuje slabu vodljivost (Pod ionima se ovdje podrazumijevaju
ionizirani atomi ili molekule ili njihove nakupine koji se razlikuju po svom promjeru i
pokretljivosti). Ovi ioni nastaju djelovanjem prirodne Zemljine radioaktivnosti i kozmičkih
zraka. Na visinama većim od 60 km, u gornjim slojevima atmosfere, ionizaciju uzrokuju
kozmičko, korpuskularno i ultraljubičasto zračenje pa nastaje mnoštvo iona i slobodnih
elektrona. Slobodni elektroni, zbog veće pokretljivosti, najvećim dijelom doprinose
vodljivosti i zato se ovo područje zove elektrosfera. Elektrosfera ima visoku električnu
vodljivost i konstantan električni potencijal. Mjerenjima je utvrđeno da površina Zemlje
predstavlja negativno nabijeni vodič, dok elektrosfera ima ukupan pozitivni naboj. Time ove

dvije koncentrične sfere s nabojima istog iznosa a različitog predznaka čine sferni
kondenzator.

3
 2.2. Utjecaj atmosferskih pražnjenja na zemlju

Razvoj ekološke osviještenosti i zabrinutost zbog klimatskih promjena koje su

započele u prošlom desetljeću i imaju veliki utjecaj na cijelu Zemlju, pokrenule su pitanje i
o utjecaju električnih pražnjenja na Zemlju. Uočena je veza između električkih pražnjenja i
temperature npr. veća vjerojatnost za munju je u vrućem poslijepodnevu nego u
hladnijim noćima; munje su češće u vrućim ljetima nego u hladnim zimama; češće se
pojavljuju nad zagrijanom zemljom nego iznad hladnog oceana. Optičkim promatranjima
pomoću satelita dobivena je globalna distribucija munja, kako je prikazano na slici 2.
Slika pokazuje da je najučestalije pojavljivanje munja nad Afrikom, pa zatim nad
Amerikom. Mjerenjima je nađeno da je Zemljin strujni krug osjetljiv na
temperaturu površinskog zraka općenito u području 10 – 100% po ℃.

Slika 2 Globalna distribucija frekvencije udara munje mjerena u bljeskovima po km2 godišnje

Kod svakog pražnjenja munjom oblak – zemlja oslobađa se energija od približno

102 – 103 MJ uz porast temperature kanala munje do 30000K u nekoliko mikrosekundi (što
je veća temperatura od površinske temperature Sunca). [7] Sva ta energija nalazi se u uskom
kanalu promjera nekoliko centimetara, a ukupne duljine više stotina kilometara zbog
mnogo grananja. ( Sama udaljenost od oblaka do zemlje je između 5 i 10 km.)

4
 2.3. Zaštita od munja

Zbog velike energije koju imaju munje, na mjestu udara mogu izazvati velika
materijalna oštećenja ili vrlo ozbiljne ozljede ljudi. Slike 3, 4 pokazuje primjere
takvog djelovanja.

Slika 3 Posljedice pražnjenja munje oblak – zemlja na drvetu

Slika 4 Okamenjene munje ili fulguriti

5
 Jedna od posljedica djelovanja munja je i pojava munjom inducirane remanentne
magnetizacije materijala. Poznato je da naboji u gibanju proizvode magnetsko polje.
Intenzivne struje munja proizvode prolazna toliko jaka magnetska polja da metali ili
materijali u stijenama ili zemlji, kroz koje prođe munja, mogu postati permanentno
magnetizirani. Jedna od teorija smatra da su na sličan način u zemlji nastali magnetiti u ranom
razvoju zemlje
Udar munje može na različite načine djelovati na predmete i na ljude. Ljudsko
tijelo je vodič jer se većim dijelom sastoji od vode u kojoj su otopljeni minerali. Električni
otpor koji će tijelo pružiti prolazu struje je različit i ovisi o fiziološkoj građi organizma.
Različitim ispitivanjima utvrđeno je da električni otpor tijela opada nelinearno s obzirom
na napon, a najveće opadanje je kad se primjene naponi manji od 100 V (za strujni put od
ruke do noge vrijednost otpora opada za oko 25 %). Kada se primjene naponi oko 1000 V ili
viši, otpor tijela se vrlo malo mijenja i nalazi se u području između 500 i 1000 9. Struja
munje obično prolazi kroz tijelo od glave, vrata i ramena prema stopalima. Efekti
djelovanja elektriciteta na ljudsko tijelo mogu se podijeliti na direktne i indirektne.
Direktni nastaju direktnim prolazom struje kroz tijelo i uzrokuju poremećaje
funkcioniranja organa, a indirektni su posljedice tog prolaska kao npr. različiti lomovi zbog
pada uzrokovanog naglim kontrakcijama mišića, opekline dijelova tijela i sl. Najteže
posljedice udara munje, koje mogu biti smrtonosne, su poremećaj rada srca i prestanak
disanja, a obje su uzrokovane nepravilnim i naglim kontrakcijama mišića nastalim
prolaskom struje kroz mišićno tkivo.

6
 3. GROMOBRANSKA ZAŠTITA

Prilikom gradnje broda, zgrade, postrojenja, manjeg ili većeg električnog uređaja
potrebno je zaštiti ljude. Zaštita je potrebna kod svakog dijela koji može u nekoj situaciji biti
pod naponom te na taj način predstavljati potencijalnu opasnost za ljude. Općenito je uvaženo
da se uzemljenje izvodi iz sljedećih razloga:

- da osigura sigurnost živih bića, u prvome redu ljudi, za vrijeme normalnog ili
poremećenog stanja električnog sustava

- da osigura ispravan rad električnih uređaja, postrojenja mreža i instalacija,

- da stabilizira napon za vrijeme prijelaznog ( tranzijentnog ) stanja i prema tome da
svede na najmanju moguću mjeru vjerojatnost nastajanja kvarova za vrijeme tog
stanja,
- da zajamči sigurnost ljudi s obzirom na napone koji se u uzemljivačkim sustavima
javljaju pri najvećim strujama zemljospoja“.
Uređaj ili postrojenje se treba štititi od nedopušteno visokih struja koje mogu biti uzrokovane
pogonskim kvarom ili mogu biti atmosferskog podrijetla. Uzemljenjem se nastoje spriječiti
posljedice poremećenog stanja sustava te nastanak napona koji bi predstavljao opasnost za
ljude i životinje. Uređaj ili elektroenergetsko postrojenje može biti uzemljeno na nekoliko
načina, ovisno o namjeni uzemljenja. Dio uređaja ili elektroenergetskog postrojenja može biti
dio strujnog kruga ili ne mora pripadati strujnom kruga, pa se ovisno o tome izvode različita
uzemljenja.
Vrste uzemljenja prema namjeni:
1) gromobransko uzemljenje,
2) pogonsko ( radno) uzemljenje,
3) zaštitno uzemljenje,
4) kombinirano uzemljenje.

7
 3.1. Gromobran

Gromobranska instalacija se sastoji od hvataljke groma, odvodnog voda i

uzemljenja. Hvataljka groma je zašiljena metalna šipka, minimalno promjera 12mm,
zaštićena od korozije i povezana s odvodnim vodom. Postavlja se na svaki jarbol tako da
ga nadvisuje za najmanje 30 cm. Odvodni vod je napravljen od bakrene ili željezne trake
minimalnog presjeka 70mm2 (Cu) odnosno 100mm2 (Fe), također zaštićene od korozije,
posebno na spojevima koji su vareni ili stegnuti vijcima s minimalnom dodirnom
površinom od 10 mm2. Odvodni vod se polaže isključivo izvana sa što manje promjena
smjera i što većim polumjerima zakrivljenosti lukova . Ne smije se polagati u zatvorenim
prostorima i zoama opasnosti od eksplozije. Kao uzemljivač se na metalnom brodu koristi
dio trupa koji je pod vodom, a na brodovima s nevodljivom oplatom metalna ploča
pričvršćena na podvodni dio trupa. Kada je brod u doku ili na navozu gromobranska se
instalacija obavezno mora spojiti s kopnenim uzemljenjem ili uzemljenjem plovnog doka.
Gromobran izbija okolnu atmosferu i time uglavnom sprječava pojavu groma. Ukoliko do
udara groma ipak dođe, mora biti sposoban njegovu energiju sigurno provesti do
uzemljivača. Štićena zona gromobrana je oblika stošca s hvataljkom na vrhu dok je plašt
pod kutem od 45º od vertikale.

Slika 5 Štićena zona gromobrana

8
 3.1.1. Gromobransko uzemljenje

Gromobransko uzemljenje se koristi pri zaštiti od udara munje. Prenapon je ona vrijednost
napona koja je za minimalno 10% viša od nazivne vrijednosti. Prenaponi mogu biti
uzrokovani na dva načina. Jedan način zbog kojeg dolazi do prenapona jest atmosfersko
pražnjenje (milijun i više V), a druga vrsta prenapona tj. drugi način na koji se dolazi do
vrijednosti prenapona je nepravilan rad pogona pa se takav prenapon naziva pogonski
prenapon. Gromobransko uzemljenje se razlikuje od ostalih uzemljenja jer djeluje samo za
vrijeme trajanja prenapona. Naponi i prenaponi se mogu klasificirati prema obliku i trajanju
kao što je prikazano u tablici 1.

Tablica 1 Klase i oblici prenapona

9
 Na zgradu koju želimo zaštiti od potencijalnog udara groma postavljaju se hvataljke.
Hvataljke su metalni dijelovi instalirani na najvišu točku štićenog objekta koji služe za
prihvaćanje struje munje. Postoje različiti oblici hvataljke, no najčešće su te hvataljke ili u
obliku štapa ili su postavljene kao uže duž krova objekta. Svaka od izvedbi ima svoje
prednosti i nedostatke koji uvelike ovise o kutu zaštite hvataljki. Hvataljke su dobro
postavljenje kada je objekt koji treba zaštiti obuhvaćena zaštićenim obujmom sustava
hvataljki. Nakon što hvataljke odrade svoj zadatak da prihvate na sebe struju munje ta struja
groma, se mora dalje usmjeriti sa objekta. Sada ulogu preuzima drugi dio gromobranske
zaštite, a to su odvodi. Odvodi kako im i ime samo govori služe da odvedu struju groma do
uzemljivača. Što je otpor uzemljenja manji to će veći dio struje groma i moći proći kroz
zemlju.

Slika 6 Gromobran na modernoj jedrilici

10
 Zaštitno uzemljenje na brodovima izvodi se prema pravilima klasifikacijskog registra
brodova koji izdaje klasu za određeni brod.
Svi metalni djelovi brodskih električnih uređaja i djelovi električne opreme moraju biti
uzemljeni. Uzemljenje prenosive opreme treba izvesti uzemljenjem kontaktom u utičnici i
žilom za uzemljenje u prenosivom kabelu. Presjek žile za uzemljenje mora udovoljavati
propisanim zahtjevima. Utičnice za napone od 100 [V] i iznad moraju imati treći kontakt za
uzemljenje. Kontakti utičnice određene za priključak žile uzemljenja savitljivog kabela
izotermičkog kontejnera treba biti uzemljena preko žile za uzemljenje napojnog kabela na
mjestu gdje se nalazi razdjelnik napajanja utičnice za priključak kontejnera. Napajanje
električne opreme izotermičkih kontejnera iz brodske mreže mora biti izravnim redosljedom
faza (L1-L2-L3 ili R-S-T). Sekundarni namotaji svih transformatora moraju biti uzemljeni.
Metalni oplati za zaštitu od elektromagnetske interferencije, kao i metalni omotači kabela za
zaštitu od mehaničkog oštećenja, moraju biti uzemljeni. Viseća vrata panela na kojima su
ugrađene sklopke i instrumenti moraju biti uzemljena s pločom preko posebno fleksibilnog
uzemljenja. Na kompozitnim brodovima u svrhu uzemljenja mogu se koristiti metalne
pramčane pregrade ili drugi djelovi metalnih konstrukcija koji su u svim uvjetima plovidbe
uronjeni.
Vodiči za uzemljenje spaja se na trup broda posebnim vijcima. Vijak za uzemljenje
izrađuje se od mesinga ili slitine otporne na koroziju. Promjer vijka ne smije biti manji od 6
[mm]. Mjesto na trupu broda gdje se spaja uzemljenje mora biti očišćeno i korozivno i
galvanski zaštićeno.

Slika 7 ''Hvatač'' gromova

11
 Ugradbena električna oprema uzemljuje se s pomoću vanjskog vodiča za uzemljenje
ili posebnom žilom za uzemljenje u napojnom kabelu. Posebno uzemljenje nije potrebno, ako
je samim načinom ugradnje osiguran pouzdan vodljivi spoj kućišta s metalnim trupom broda
u svim uvjetima korištenja. Pouzdan je samo zavaren spoj. Presjek bakrenog vodiča ne smije
biti manje od vrijednosti navedenih u tablicama pojedinog klasifikacijskog registra.
Aluminijsko nadgrađe pričvršćeno na čelični trup broda, ali izolirano od njega, mora
biti uzemljeno svakih deset metara, a najmanje dva posebna voda za uzemljenje presjeka ne
manjeg od 16 [mm2].
Svi brodovi moraju imati zaštitu od udara groma, jer taj udar može izazvati požar ili
eksploziju. Gromobranski uređaj se sastoji od hvatača groma, odvodnog voda i uzemljenja.
Metalni jarboli ne trebaju poseban gromobranski uređaj, ako postoji njihov pouzdan vodljivi
spoj s metalnim trupom broda ili s uzemljenjem. Treba predvidjeti mogućnost priključka
odvoda na kopneno uzemljenje.
Za tankove tereta, procesne sustave te cjevovode zapaljivih proizvoda, koji su u stanju
stvoriti zapaljive plinove i smjese, koji nisu trajno spojeni na trup broda zahtjeva se vodič za
uzemljenje za odvod statičkog elektriciteta, ako je električni otpor između navedene opreme i
trupa broda veći od 1 [M ].
Također je potrebno uzemljiti Wiking/Johnsonove spojke na cjevovodima na
otvorenoj palubi, a ono mora biti izvedeno svakih 30 [m] duljine cjevovoda. Za cjevovod
balasta potrebno je na prirubnici zavariti podmetače za uzemljenje, a za cjevovode tereta i
uzemljenje preko rolina na usisu tlaka. Za cjevovode pranja i pare i iza grijača izvodi se
uzemljenje preko rolina. Zaštita od smetnji radio stanice može se postići montiranjem kabela
u električno neprekidnu metalnu cijev ili upotrebom kabela s metalnim opletom.
Drveni brodovi imaju metalnu ploču koja se nalazi na vanjskoj uronjenoj oplati na
koju se uzemljuju njihova električna trošila.

Slika 8 Uzemljenje na modernoj jahti

12
3.2 Statički elektricitet

Statički elektricitet je fizikalni fenomen koji se manifestira se kao razlika

potencijala (napon) pojedinih dijelova opreme i ljudi prema trupu broda. Može iznositi i do
4000V), a najčešće se javlja na ljudima i njihovoj odjeći, svim el. izoliranim dijelovima
brodske opreme (cijevi za pretakanje, metalni dijelovi položeni na nevodljivu podlogu,
itd.) i isturenim dijelovima broda kada je u blizini nabijeni oblak. Najčešće nastaje kao
posljedica triboelektričkog efekta, odnosno trenja između dvaju različitih materijala pri
čemu jedan gubi, a drugi preuzima elektrone (npr. strujanjem zraka (vjetar), strujanjem
tekućine u cijevima kod prekrcaja tereta, hodanjem po sintetičkoj podlozi, itd.) ali i uslijed
elektrostatske influencije (npr. električki nabijeni oblak privlači suprotne naboje na brodski
gromobran). Na brodu je posebno opasan atmosferski statički elektricitet zbog mogućeg
udara groma, a u zonama opasnosti od eksplozije i statički elektricitet nastao trenjem zbog
moguće pojave iskre pri izbijanju naboja i time zapaljenja eksplozivne smjese.
Najznačajnije mjere zaštite od statičkog elektriciteta na brodovima su uzemljenje svih
vodljivih dijelova, gromobranska instalacija i korištenje fleksibilnih cijevi za pretakanje s
uzemljenim metalnim opletom.

Slika 9 Gromobran u obliku užeta

13
 3.2. Elektromagnetska kompatibilnost

Izjava o elektromagnetskoj kompatibilnosti je potvrda da uređaj zadovoljava

zadane propise, na način da nema štetnog utjecaja na druge uređaje, odnosno da i sam nije
osjetljiv na elektromagnetske interferencije unutar propisanih granica. Elektromagnetska
interferencija je svaka elektromagnetska smetnja koja može poremetiti rad električnih i
elektroničkih uređaja. Najčešći izvori elektromagnetskih smetnji su: iskrenja (istosmjerni i
kolektorski elektromotori, sklopke, …), atmosferska pražnjena (gromovi), nagle promjene
napona i struje (ukapčanje i iskapčanje uređaja), uređaji energetske elektronike
(harmoničko izobličenje struje i napona, prenaponi i komutacijski propadi napona) i
odašiljači ( radio stanica, mobilni radio uređaji, …)
Elektromagnetske smetnje mogu se širiti vodičima (mrežom) i zračenjem
(radijacijom). Kako bi se spriječile odnosno u čim većoj mjeri smanjile, koriste se slijedeće
metode: međusobno udaljavanje uređaja (jakost elektromagnetskog zračenja jako pada s
udaljenošću od izvora, npr. signalni kablovi se nikada ne polažu uz energetske), oklapanje
uređaja (metalni oklop, npr kućište uređaja ili koaksijalni oplet kabela ne propuštaju
elektromagnetsko zračenje), prigušivanje smetnji (primjerenom izvedbom uređaja, npr.
korištenjem transformatora s velikim rasipnim reaktancijama ili prigušnice smanjuje se
emisija viših harmonika i komutacijskih propada kao rezultat rada tiristorskih pretvarača) i
filtriranje smetnji (npr. pasivni kanalni i niskopropusni filtri učinkovito smanjuju više
harmonike u mreži).

14
 3.3. Brodski električni kabel

Brodski električni kabel mora biti projektiran kako bi se zaštitio od eventualnih

preotperečenja uzrokovanih atmosferskim pražnjenjima.
Brodska kabelska mreža služi međusobnom povezivanju izvora električne energije,
rasklopnih ploča i trošila u svrhu prijenosa električne energije, mjerenja, signalizacije i
obrade signala. Brodske električne kablove možemo sa stanovišta namjene podijeliti na
energetske I signalne.
Brodski kabeli moraju imati atest Registra što između ostaloga podrazumijeva da
su otporni na vlak, tlak, udarce, habanje, ulje, boju, benzin, goriva, toplinu, hladnoću, sol i
vlagu. Također, brodski kabeli moraju biti nezapaljivi i ne smiju podržavati gorenje. Treba
međutim naglasiti da kada se nađu u vatri, svi kabeli stvaraju zagušujuće i gotovo uvijek
izuzetno otrovne plinove pa je tijekom gašenja obvezatna upotreba plinske maske.
Kablovi se dimenzioniraju prema nazivnoj struji i padu napona koji kod krajnjeg
trošila ne smije biti veći od 5%. To znači da kabel mora biti dovoljnog presjeka da se ne
pregrijava kod nazivnog opterećenja, ali i da, što je slučaj kod udaljenijih trošila, pad
napona u kabelu ne bude prevelik.
Energetski kablovi koji se ugrađuju na brodove obično imaju zaštitni oklop u
obliku opleta od tanke čelične ili bakrene žice. Metalni oplet povećava mehaničku čvrstoću
kabela tako što ga štiti od udaraca, habanja i naprezanja. Kod energetskih kabela oplet
sprječava emisiju elektromagnetskog zračenja, a kod signalnih, upravljačkih i
komunikacijskih kabela induciranje napona (pojavu smetnji) zbog elektromagnetskog
zračenja drugih kabela, uređaja ili atmosferskih pražnjenja.
Kabeli se obično polažu u kabelske trase izrađene od perforiranog lima (da se ne
zadržava voda, smanji težina i omogući jednostavno učvršćivanje kabela). Pri polaganju
kabela treba paziti: da kabeli budu što kraći (pad napona, težina, cijena, polaganje), da su
dovoljno savitljivi za jednostavno provlačenje, da ne dođe do mehaničkog oštećenja,
izbjegavati izvore topline (separatori, kotlovi, grijani tankovi...), izbjegavati vlažne prostore,
treba ih dobro učvrstiti (zbog vibracija, habanja i velikih sila kod kratkog spoja) i
osigurati kvalitetno brtvljenje na prolascima kroz pregrade i palube. Signalni kabeli se
nikada ne polažu uz energetske, a trase im se moraju sjeći pod pravim kutom kako ne bi
došlo do pojave smetnji.

15
Kabeli se štite od kratkog spoja i preopterećenja prekidačem ili osiguračima koji
moraju biti ispravno dimenzionirani.

Slika 10 Princip rada brodskog gromobrana

16
 4. ZAKLJUČAK

Zaštita plovnih objekata od atmosferskih pražnjenja vrlo je bitna stavka kako bi se

osigurala mirna i sigurna plovidba. Projektiranje gromobranskih sustava mora se izvesti u
skladu sa svim predviđenim normama i regulativama kako bi se sprijećile eventualne
katastrofe u obliku ugrožavanja ljudi, plovnog objekta, te mogućeg tereta koji se prevozi.
Postavljanjem gromobranskih instalacija nemogu se eliminirati sve štetne posljedice
atmosferskih pražnjenja, ali se mogu kontrolirati i umanjiti kako nebi predstavljale veći
problem za sigurnu plovidbu. Uz direktnu opasnost za ljude prilikom atmosferskih pražnjenja,
posebnu važnost projektiranju gromobranskih zaštita mora se dati plovilima kojima bi
eventualni problemi nastali usljed udara munje ili groma isključili dijelove sustava koji
osiguravaju sigurnost prevoženog tereta. Ukoliko plovilo prevozi opasan teret, atmosferska
pražnjenja mogu ugroziti ne samo živote putnika i posade plovila, već postoji i mnogo veća
opasnost za prirodu usljed havarije, odnosno najgoreg mogućeg scenarija.

17
POPIS SLIKA:

Slika 1 Promjena gustoće atmosfere i temperature s visinom .................................................... 3

Slika 2 Globalna distribucija frekvencije udara munje mjerena u bljeskovima po km2 godišnje
.................................................................................................................................................... 4
Slika 3 Posljedice pražnjenja munje oblak – zemlja na drvetu .................................................. 5
Slika 4 Okamenjene munje ili fulguriti ...................................................................................... 5
Slika 5 Štićena zona gromobrana ............................................................................................... 8
Slika 6 Gromobran na modernoj jedrilici ................................................................................. 10
Slika 7 ''Hvatač'' gromova ........................................................................................................ 11
Slika 8 Uzemljenje na modernoj jahti ...................................................................................... 12
Slika 9 Gromobran u obliku užeta............................................................................................ 13
Slika 10 Princip rada brodskog gromobrana ............................................................................ 16

POPIS TABLICA:

Tablica 1 Klase i oblici prenapona.............................................................................................9

18
LITERATURA:

Corona discharge, dpchallenge,

http://www.dpchallenge.com/image.php?IMAGE_ID=42109, 20. 6. 2014.
Lightning, youtube ( 13. 2. 2010.), http://youtu.be/gmCqKBxTaPs, 4. 5. 2014.
Lightning, wikipedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Lightning, 4. 5. 2014.
Atmospheric electricity and lightning, NASA MSFC Earth Science Office,
http://www.ghcc.msfc.nasa.gov//, 4. 5. 2014.
Ball lightning, wikipedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Ball_Lightning, 20. 6. 2014.
Cen, Jianyong; Yuan, Ping; Xue, Simin (17 January 2014). "Observation of the
Optical and Spectral Characteristics of Ball Lightning". Physical Review Letters (American
Physical Society) 112 (35001). Retrieved 19 January 2014.
Upper – atmospheric lightning, wikipedia, http://en.wikipedia.org/wiki/Upperatmospheric_
lightning, 4. 5. 2014.
Rapid Lateral Expansion of Optical Luminosity in Lightning-Induced Ionospheric
Flashes Referred to as `Elves', stanford edu.,
http://nova.stanford.edu/~vlf/optical/fly/lateralExpansion.html, 20. 6. 2014.
https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=8&ved=0ahUKEwjuvuK
y_a7YAhWEyqQKHR_bDgIQFghTMAc&url=http%3A%2F%2Fwww.pfst.unist.hr%2Fattachmen
ts%2Farticle%2F568%2FPOPIS%2520TEMA%25202013-2014-
21.11.2013.doc&usg=AOvVaw0OdWoXUOdr70X7BV58zejJ
www.repozitorij.hr
https://www.google.hr/search?ei=gBRGWu7-
KYSVkwWftrsQ&q=uzemljenje+plovila+zavrsni+rad&oq=uzemljenje+plovila+zavrsni+rad&gs_
l=psy-ab.3...328082.329145.0.329329.7.7.0.0.0.0.135.619.5j1.6.0....0...1c.1.64.psy-
ab..2.0.0....0.2au4DIRuLso
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23483

19