Veleučilište u Šibeniku

Poslovna informatika

RAZVOJ ALTERNATIVNIH
IZVORA ENERGIJE U
HRVATSKOJ

Kolegij: Informacijske tehnologije i zaštita okoliša

Ime i prezime: Josip Filipović

Sadržaj
1.UVOD................................................................................................................2
2.RAZRADA........................................................................................................3
2.1 Solarna energija...........................................................................................4
2.1.1 Vrste solarnih sustava............................................................................5
2.2 Energija vjetra..............................................................................................7
2.2.1 Potencijal izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj..................................8
2.3 Hidroelektrane.............................................................................................9
2.3.1 Hidroelektrane prema načinu proizvodnje..........................................10
2.4 Biomasa.....................................................................................................11
2.4.1 Potencijal biomase u Hrvatskoj...........................................................12
2.5 Geotermalna energija.................................................................................13
3.ZAKLJUČAK..................................................................................................16
LITERATURA...................................................................................................17
PRILOZI.............................................................................................................19
 1.UVOD
Obnovljivi(alternativni) izvori energije sve više se smatraju jednim od ključnih čimbenika
budućeg razvoja Zemlje.Glavni izvor energije još uvijek su fosilna goriva koja daju 80 – 90%
energije.Najznačajnija je nafta koja se koristi oko 35%, zatim slijede ugljen i prirodni plin
koji su podjednako zastupljeni.Tek 3.3% energije dobivamo preko obnovljivih izvora
energija, a gotovo 8% dobiva se iz nuklearnih elektrana. Sve više se govori o obnovljivim
izvorima energije, jer znanstvenici upozoravaju na katastrofalne posljedice zbog globalnog
zatopljenja i onečišćenja okoliša. Neobnovljivi izvori energije postaju sve skuplji i s
vremenom kada se iscrpe gotovo sve zalihe će postati „luksuzna roba“, ljudi su naprosto
prisiljeni tražiti druge i jeftinije izvore energije. Povećanje uporabe ovakvih izvora energije
zasigurno će promjeniti energetske navike građana. Predviđa se kako bi njihova primjena
mogla pridonjeti ne samo klimatskim promjenama i očuvanju okoliša već bi mogli postati i
posao budućnosti.(Krenek,str.1)

Obnovljivi(alternativni) izvori energije u hrvatskom se Zakonu o energiji definiraju kao:

„izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno
energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunčeva energija, biodizel, biomasa, bioplin,
geotermalna energija itd.”(Krenek,str.2)

U ovom seminarskom radu detaljno su opisani alternativni izvori energije te njihov razvoj u
Hrvatskoj.
 2.RAZRADA

2.1 Solarna energija

Sunce je glavni izvor elektromagnetskog zračenja koje prolazi atmosferom i neiscrpan je
obnovljivi izvor energije. Ono daje energiju koja održava život, pokreće atmosferu i u
različitim sustavima oblikuje gibanja, vrijeme i klimu. Prosječna starost sunca je 5 milijardi
godina, a znanstvenici procjenjuju da suncu ostaje još toliko dok se ne potroši sav raspoloživi
vodik za fuziju. Uzmemo li u obzir da sunce samo u jednoj sekundi oslobodi više energije
nego što je naša cijela civilizacija tijekom svojeg razvoja iskoristila, važnost istraživanja
energije sunca i pretvorbe energije sunčeva zračenja u korisne oblike energije poprima
sasvim novu dimenziju s velikom mogućnošću rješavanja problema energetske krize. Od
ukupne sunčeve energije koja se oslobodi iz sunca termonuklearnim reakcijama, do vrha
zemljine atmosfere dolazi samo pola milijarditog dijela emitirane energije. Ta snaga prelazi
više od 100 000 puta ukupnu snagu svih elektrana na zemlji koje rade punim kapacitetom.
Manje od jednog sunčeva sata je dovoljno da se pokrije cjelokupna potreba za energijom
cijelog čovječastva. Unatoč tome što se 30% energije sunčeva zračenja reflektira natrag u
svemir, još uvijek zemlja od sunca godišnje dobije veliku količinu energije koja je 1000 puta
veća od ukupne potrošnje energije svih primarnih izvora. Činjenica je da su konvencionalni
izvori energije (ugljen, nafta, plin, nuklearna goriva) ograničeni i iscrpivi, a i uzrok su emisije
SO₂ te osobito ugljikova dioksida-CO₂, koji najvećim dijelom doprinosi globalnom
zatopljenju i klimatskim promjenama. Upravo zbog ovih spoznaja ljudi se okreću
obnovljivim izvorima energije, a jedan od njih je sunce. Tehnički iskoristivi potencijal
energije sunčeva zračenja daleko je veći od ostalih obnovljivih izvora energije, kao na
primjer biomase, vodene snage i snage vjetra, koji su također samo posljedica ili neki oblik
pretvorene sunčeve energije.
Sunčeva energija bi kao izrazito prihvatljiv izvor energije u bliskoj budućnosti mogla postati
glavni nositelj ekološki održivog energetskog razvoja. Zbog toga se intenzivno istražuju novi
postupci i procesi pretvorbe sunčeve (solarne) energije u električnu, toplinsku ili energiju
hlađenja. Uzmemo li u obzir visoku cijenu klasične energije, a cijena barela nafte učestalo
raste, te stoljetno crpljenje fosilnih izvora energije i sve strože ekološke zakone i propise,
možemo zaključiti kako će korištenje sunčeve energije, uz zaštitu okoliša, postati posao
budućnosti.(Ivan Vrlika.str.3)

Najveća solarna elektrana u Hrvatskoj je Solarna elektrana Vis snage 6,5 MW, koja je s
radom započela 2019. U planu je još nekoliko velikih solarnih projekata, poput Sunčane
elektrane Karlovac snage 58 MW i Solarni park Krnovo snage 33 MW.

Općenito, Hrvatska ima obećavajuću budućnost za solarnu energiju, a očekuje se nastavak

ulaganja u obnovljive izvore energije u narednim godinama
2.1.1 Vrste solarnih sustava

Razlikujemo dvije skupine solarnih sustava (Ivan Vrlika,str.5):

1) Fotonaponski solarni sustavi

2) Toplinski solarni sustavi

→Fotonaponske solarne sustave koristimo kako bi iz sunčeve energije dobili električnu

energiju. Takva vrsta solarnog sustava se primjenjuje u kućanstvima, prijevoznim sredstvima
(automobili brodice, bicikle, avioni itd.), u prometu (prometni znakovi ), u svemiru (sateliti),
u pumpama za vodu, u parkirnim uređajima, uređajima za kompostiranje smeća...
→Toplinske solarne sustave koristimo kako bi iz sunčeve energije dobili toplinsku energiju.
Takvi sustavi se koriste za grijanje vode u kućanstvu, a može se koristiti i za centralno
grijanje, iako baš nije zastupljen u ovom aspektu jer sunčevo zračenje (insolacija) je slabija u
zimskom dijelu godine.

Prednosti solarnih sustava:

 ekonomska isplativost - uložena sredstva se mogu vratiti u kratkom roku, a

proizvedena struja se može prodavati (umreženi fotonaponski sustavi)
 otpornost - solarni sustav je vrlo otporan na različite oblike vremenskih nepogoda,
npr. na tuču veličine jajeta
 jeftino održavanje - nakon instaliranja sustava nije u njega potrebno mnogo ulagati
osim u kontrolu sustava
 autonomnost opskrbe - solarni sustavi nam djelomično omogućavaju energetsku
neovisnost, potpuna energetska neovisnost može se ostvariti samo kod autonomnih
fotonaponskih sustava
 ekološka prihvatljivost - proizvodnjom električne energije putem solarnih ćelija
smanjuje se onečišćenje zraka za oko 90% u odnosu na proizvodnju iste količine
energije korištenjem fosilnih goriva, a solarna prijevozna sredstva ne zagađuju okoliš
i pružaju jeftinu vožnju
Nedostatci solarnih sustava :

 visoka cijena - potreban je veliki početni kapital

 uklopljenost u arhitekturu - najčešće se solarni sustavi instaliraju naknadno, nakon
izgradnje objekta, pa često izgledaju kao da nisu uklopljeni u objekt
 statička opterećenost - dijelovi solarnog sustava su teški nekoliko tona pa statički
opterećuju objekte na kojima se nalaze
 administrativna opterećenost - puno je vremena i novca potrebno da bi se dobila
dokumentacija potrebna za instaliranje sustava(Ivan Vrlika)

Izvor: https://eko.zagreb.hr/energija-sunca/85
2.2 Energija vjetra
Energija vjetra u Hrvatskoj posljednjih je godina u stalnom porastu, a Vlada je
postavila cilj proizvodnje 20% električne energije iz obnovljivih izvora do 2020. Od
2021. energija vjetra čini približno 1,4% ukupne proizvodnje električne energije u
zemlji.
Vjetroelektrane u Hrvatskoj su započele svoj razvoj još 1988., kada je Končar
postavio prvi vjetroagregat u brodogradilištu Uljanik, koji se i danas tamo nalazi, no
onda je razvoj istoga obustavljen.
(Brezovec,2023,str.2) Vjetroelektrana je postrojenje koje pretvara kinetičku energiju
vjetra u električnu energiju. Vjetropark je skup blisko smještenih vjetrogeneratora,
vrlo često jednakog tipa, izloženih vjetru i priključenih preko jednog rasklopnog
uređaja na elektroenergetski sustav. Vjetroelektrane se dijele na plutajuće
vjetroelektrane (floating offshore, deep water offshore), priobalne vjetroelektrane
(Fixed-bottom offshore) i kopnene vjetroelektrane. Kopnene vjetroelektrane najčešći
su tip vjetroelektrana te se grade na čvrstom tlu.

Slika 4. prikazuje najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj u okolici grada Senja

Izvor: https://www.biom.hr/tag/vjetroelektrana-senj/
2.2.1 Potencijal izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj
Kod razvoja projekta vjetroelektrane najvažniji je cilj pronalazak prikladne lokacije te
zbog toga potrebno je obratiti pažnju na sljedeće uvjete:
 Dobar vjetropotencijal – Vjetropotencijal provjerava se inicijalno u atlasima vjetra ili
podacima iz meteoroloških stanica u blizini lokacije. Ovaj način provjere služi samo
za orijentaciju, a za pravilnu ocjenu neophodno je najmanje jednogodišnje mjerenje
vjetropotencijala na lokaciji. Mjerenje vjetropotencijala se obavlja mjernim stupovima
s anemometrima i smjerokazima na dvije različite visine.
 Klimatski uvjeti na lokaciji – Važno je obratiti pozornost na visoke temperature,
ekstremne vjetrove te padaline. Na niskim temperaturama dolazi do vrlo opasne
pojave zaleđivanja lopatica, te može doći do oštećenja materijala i konstrukcije, a i do
opasnosti za lokalno stanovništvo. Također kod ekstremnih vjetrova može doći do
oštećenja i nepravilnog rada vjetrogeneratora zbog povećanog tereta na lopaticama i
samoj strukturi.
 Konfiguracija i pokrov terena – Teren na kojem je izgradnja isplanirana bi trebao biti
što jednostavniji radi turbulentnog strujanja vjetra i lakše montaže i transporta. Za
lokacije sa slabijim vjetropotencijalom potrebno je birati dostupna mjesta koja ne
treba krčiti ili ravnati dok za one s dobrim vjetropotencijalom i isplativosti mogu se
koristiti i kompleksniji načini transporta i postavljanja.
 Priključak na EES – Poželjno je da lokacija bude u blizini prijenosne ili distribucijske
mreže, odnosno transformatorske stanice. Inicijativa priključenja vjetroelektrana na
EES u Hrvatskoj u većini slučajeva je bila na ulagačima.
 Namjena zemljišta i komunikacija s lokalnom zajednicom – Potrebno je istražiti
namjenu zemljišta prije određivanja točne lokacije vjetroelektrane. U slučaju da je
lokacija navedena kao zaštićeno područje, područje čija je namjena turizam, naselje ili
slično, prenamjena prostora vjerojatno neće biti moguća.
 Utjecaji na prirodu i okoliš – Uvijek je dobro dodatno provjeriti loše utjecaje na
prirodu i okoliš. Npr. borave li na lokaciji neke od zaštićenih vrsta ptica, biljaka i
slično. Još je potrebno voditi računa o blizini naselja (buka i zasjenjenje), blizini
kulturnim dobrima, prometnicama, no prethodnim pregledom lokacije i savjetovanjem
sa stručnjacima moguće je utvrditi je li lokacija u području gdje će gradnja imati
znatan utjecaj na prirodu i okoliš.(Brezovec,2022,str.20)
2.3 Hidroelektrane

Hidroelektrane su značajan i siguran izvor električne energije u elektroenergetskom sustavu

s velikom mogućnošću prilagodbe potrebama sustava. Spadaju u obnovljive(alternativne)
izvore električne energije s mogućnošću točnog predviđanja buduće proizvodnje što
omogućuje dobro planiranje i optimizaciju proizvodnje električne energije u kombinaciji s
drugim izvorima. 

Hidroelektrane su i višenamjenska postrojenja koja uz proizvodnju električne energije u

velikoj mjeri obavljaju i sljedeće funkcije: opskrba vodom, obrana od poplava, zaštita
zemljišta od erozije, navodnjavanje, odvodnja, promet. 

Hidroelektrana je proizvodno postrojenje, odnosno građevina za proizvodnju električne

energije koja u svom sastavu ima barem jednu proizvodnu jedinicu pretvorbe energije
hidropotencijala u električnu energiju te prateća postrojenja.
Transformacija energije vode kod hidroelektrana se odvija korištenjem potencijalne i/ili
kinetičke energije vode koja se u vodnim turbinama (Pelton, Francis ili Kaplan) pretvara u
mehaničku rotacijsku energiju, a koja se vratilom prenosi do generatora gdje se pretvara u
elektromagnetskom polju u električnu energiju.

Glavni dijelovi HE su: hidrotehnički sustavi dobave i odvodnje vode, hidroagregat,

generator, sustav transformacije energije prema elektroenergetskom sustavu kao i svi
prateći sustavi koji osiguravaju siguran i pouzdan rad HE.

Prema tipovima hidroelektrane mogu biti protočne (bez ili s malom satnom/dnevnom

akumulacijom) ili akumulacijske  (s akumulacijom, branom, vodenom komorom,
zahvatom, gravitacijskim dovodom, zasunskom komorom, tlačnim cjevovodom,
strojarnicom i sustavom odvodnje vode).(hep.hr)  
 2.3.1 Hidroelektrane prema načinu proizvodnje

Prema načinu proizvodnje se razlikuju:

 Pribranske, kod kojih je strojarnica uz ili u brani,

 Derivacijske, kod kojih je strojarnica izmještena dalje od brane,
 Reverzibilne, koje su akumulacijske HE s dvije akumulacije (gornja i donja). Proizvode
energiju klasično padom vode iz gornje akumulacije, ali mogu raditi i kao crpke koje crpe
vodu iz donje akumulacije u gornju akumulaciju kako bi se ta voda mogla ponovno
energetski iskorištavati. Za crpljenje se koristi električna energija iz
elektroenergetskog sustava u vrijeme kada ima viška energije (npr. noću).
 Crpne,  hidroenergetska postrojenja kojima je osnovni zadatak crpljenje (sakupljanje) vode
u višim akumulacijama za potrebe neke klasične HE (u čijem su tehnološkom sastavu), a
kada se voda iz akumulacije koristi u osnovnoj HE, rade kao klasična HE te i one
koriste energiju iste vode povećavajući ukupni stupanj iskoristivosti.(hep.hr)

Slika 5. prikazuje lokacije izgrađenih važnijih hidroelektrana

Izvor: http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-71-2019-03-6-HE.pdf
2.4 Biomasa

Biomasa je, prema članku 3. Zakona o energiji (NN 68/2001), odreĎena kao biorazgradivi dio
proizvoda, odnosno ono što se moţe ponovno preraditi na način da nije suviše štetno za prirodu i
okoliš. To bi zapravo bio materijal koji je nastao od ţivih organizama, ostataka i poljoprivrednih
otpadaka, šumarstva i drvne industrije. Isto tako, u biomasu se ubrajajaju i dijelovi komunalnog i
industrijskog otpada koji se koriste u energetske svrhe. Moţe se podijeliti na dva osnovna načina:
prema porijeklu – šumska ili drvna biomasa, nedrvna biomasa i biomasa ţivotinjskog porijekla te
prema konačnom pojavnom obliku u koju spadaju kruta biomasa, bioplinovi i kapljevita biogoriva
(biodizel i alkohol). Gledajući na biomasu kao gorivo, klasificira se pod obnovljive izvore energije koji
imaju široku primjenu i pridonose zaštiti okoliša. Biomasa je dostupna u nekoliko oblika kao što su:
šumski ostaci (drvena kora, grane, grančice, lišće i šume), poljoprivredni ostaci (ljuske zrna riţe,
slama, slamke ţitarica), ostaci od sadnje (kokosov orah, kava i čaj), ţivotinjski otpad (goveĎi i kokošji
izmet), industrijski otpad (strugotine drveta, piljevina, otpaci nastali u preradi šećerne trske) i kruti
komunalni otpad.(Briševac,2017,str.3)

Slika 6. prikazuje proces biomase

Izvor: https://www.grijanje-hladjenje.hr/blog/biomasa-i-primjena-kod-grijanja/
2.4.1 Potencijal biomase u Hrvatskoj

Republika Hrvatska svojim raznolikim reljefom i bogatstvom prirodnih resursa obiluje

biomasenim potencijalom. U svim regijama postoji više vrsta izvora koji se mogu koristiti.
Naţalost, taj potencijal se ne iskorištava koliko bi se trebao i pomalo zaostajemo za
europskim trendom. Moţe se generalizirati i reći da Hrvatska nije dovoljno efikasna i brza u
primjenjivanju novih tehnologija. Ulaskom u EU moraju se poštovati neke direktive, kao npr.
uvjet da se do 2010. godine koristi 6 % obnovljivih izvora za proizvodnju ukupne energije,
što smo i ostvarili, a do 2020. godine će to iznositi 20 %.(Briševac,2017,str.20)

Slika 7. Iz slike uočavamo energetske resurse biomase u Hrvatskoj

Izvor: https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A840/datastream/PDF/view
2.5 Geotermalna energija
Pojam „geotermalna“ odnosi se na termalnu energiju pohranjenu ispod površine Zemlje.
Količina takve energije je ogromna i potječe od planetarnih i geoloških procesa. Planet
Zemlja se od svog postanka polako hladi te se toplina kreće iz središta prema površini gdje se
raspršuje, a geološki procesi kao što su raspad radioaktivnih elemenata koje sadrže minerali
stijena pridonose tom kretanju topline. U užem smislu to je dio energije iz dubine Zemlje koji
u obliku vrućeg ili toplog geotermalnog medija (vode ili pare) dolazi do Zemljine površine i
prikladan je za iskorištavanje u izvornom obliku ili za pretvorbu u druge oblike. Može se
pronaći svuda po svijetu, no iskoristiva je na relativno malo mjesta.

U Republici Hrvatskoj postoji stoljetna tradicija iskorištavanja geotermalne vode iz prirodnih

izvora u balneološke svrhe (rekreacija i rehabilitacija). Više od 20 termalnih izvora, poznatih
još od Rimskog doba, ponajviše se nalaze u sjeverozapadnom i središnjem dijelu Republike
Hrvatske, a nekoliko njih se nalazi i uz obalu Jadranskog mora. Tijekom druge polovice
dvadesetog stoljeća s razvitkom naftne industrije, provođenjem naftnogeoloških istraživanja i
kasnijom proizvodnjom ugljikovodika počeo je i razvoj geotermalne energije jer su
istraživanjem nafte i plina otkrivena i geotermalna ležišta, te je tako stvorena tehnološka
osnova za iskorištavanje geotermalne vode u energetske svrhe. Geotermalna voda uglavnom
se koristi s izvora i iz plitkih bušotina, a rjeđe iz dubokih bušotina, za sada se iskorištava
samo manji dio potencijalnih lokacija utvrđenih hidrogeološkim istraživanjima.
(Pavlak,2020,str.8-9)
 Slika 8. Iz ove slike možemo vidjeti poznata geotermalna nalazišta u
Hrvatskoj
Izvor:
https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A8388/datastream/
PDF/view
 3.ZAKLJUČAK
U ovom seminarskom radu su detaljno objašnjeni alternativni izvori energije te njihov razvoj
u Hrvatskoj.

Hrvatska ima znatan potencijal za razvoj alternativnih izvora energije. Osim vjetra, sunca,
hidro i biogoriva, značajno se razvija i korištenje geotermalne energije, pogotovo za
proizvodnju toplinske energije i grijanje zgrada.

Hrvatska je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova, a razvoj

alternativnih izvora energije od velike je važnosti u tom kontekstu. Uz daljnja ulaganja u ovaj
sektor, Hrvatska može smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima, poboljšati energetsku
učinkovitost i doprinijeti održivom razvoju.
LITERATURA
Vrlika I. Čista i neiscrpna-solarna energija
Gimnazija Vladimira Nazora
Dostupno na:
http://www.gimnazija-vnazora-zd.skole.hr/upload/gimnazija-vnazora%20zd/images/
newsimg/1883/File/CISTA_I_NEISCRPNA.pdf
Pristupljeno:31.03.2023.
Brezovec.M. (2020.) Vjetrolelektrane u Hrvatskoj
(Završni rad) Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Dostupno na:
https://repozitorij.etfos.hr/islandora/object/etfos%3A3408/datastream/PDF/view
Pristupljeno:31.03.2023.

Briševac.M. (2017.) Energetska upotreba biomase

(Završni rad) Sveučilište u Rijeci
Dostupno na:
https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A840/datastream/PDF/view
Pristupljeno:01.04.2023.

Pavlak.N. (2020.) Geotermalna energija i primjeri iz Republike Hrvatske

(Završni rad) Sveučilište u Zagrebu
Dostupno na:
https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A8388/datastream/PDF/view
Pristupljeno:01.04.2023.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrane_u_Hrvatskoj
Pristupljeno:29.03.2023.

https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/1528
Pristupljeno:29.03.2023.
Krenek.I.(2016.) Obnovljivi izvori energije
(Završni rad) Velečilište u Karlovcu
Dostupno na:
https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka%3A504/datastream/PDF/view
Pristupljeno:31.03.2023.
PRILOZI
Slika 1. https://eko.zagreb.hr/energija-sunca/85
Slika 2. https://eko.zagreb.hr/energija-sunca/85
Slika 3. https://eko.zagreb.hr/energija-sunca/85
Slika 4. https://www.biom.hr/tag/vjetroelektrana-senj/
Slika 5. http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-71-2019-03-6-HE.pdf
Slika 6. https://www.grijanje-hladjenje.hr/blog/biomasa-i-primjena-kod-grijanja/
Slika 7. https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri%3A840/datastream/PDF/view
Slika 8. https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf%3A8388/datastream/PDF/view