Elektrotehnička škola za energetiku

Sarajevo

Predmet:
Elektroenergetska postrojenja

Nastvana jedinica :
Osnovne komponente vjetroagregata
Vjetropotencijal u BiH
2
3
4
• Iskorištavanje energije vjetra je najbrže rastući
segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
• 2015. godine instalirana snaga novih
vjetroelektrana bila veća od 63.4 GW, što je
značajno povećanje u odnosu na 2014. godinu kada
je ukupna instalirana snaga novih vjetroelektrana u
svijetu bila oko 51.7 GW

5
 Princip rada
Vjetar

Rotor
vjetroturbine

Rotor
EES Transformator
generatora
• Karakteristične brzine vjetra za vjetroagregate:
⁻ Brzina uključenja od 2,5 m/s do 4,5 m/s
⁻ Brzina vjetra za nazivni režim rada od 12 m/s-16 m/s
⁻ Brzina isključenja 20 m/s-30 m/s
⁻ Brzina preživljavanja od 50 m/s-70 m/s

Kriva snage vjetroagregata snage 2MW 7

8
• Osnovni dijelovi vjetroturbine su: rotor,
prijenosnik snage, kočnice, kućište, sistem
kontrole, brzo okretna osovina,sporo okretna
osovina, anemometar, motor, stup, oprema za
zakretanje.

9
• Lopatice - dio na kojem dolazi do pretvorbe
kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju
vrtnje rotora. Većina modernih vjetroturbina
izvedena je s 3 lopatice (moguća izvedba s 2).
Danas se dužina lopatica kod turbina snage reda
MW kreće se od 25 metara do preko 60 metara, a
težina od 2 tone do 15 tona.

10
• Rotor vjetroturbine čine glava i lopatice. Rotor je
povezan s lopaticom preko glave . U glavi
vjetroturbine se nalaze ležajevi lopatica kao i
sistem za zakretanje lopatica.

Rotor vjetroturbine u toku ugradnje

11
• Kočnice-Ukoliko dođe do povećanja brzine vjetra
(preko npr. 25 m/s) te generator ispadne iz mreže
dolazi do velikog opterećenja sistema te mora
postojati kočni sistem koji će zaustaviti rotaciju.

12
• Prijenosnik snage ili multiplikator vjetroturbine
spaja sporookretnu s brzookretnom osovinom i
povećava brzinu vrtnje s oko 30 – 60 o/min na
oko 1200 – 1500 o/min.
• Prijenosnik je skup i težak dio
vjetroturbine(problemi neprestanih udaraca
među zubima zupčanika u multiplikator)u pa se
istražuje mogućnost direktnog pogona generatora
bez prijenosnika.

13
• Upravljački i nadzorni sistem- zadužen za
cjelokupno upravljanje i nadziranje rada
vjetroturbinsko-generatorskog sistema. Ako
ovakav sistem nije u cijelosti smješten na
vjetroagregatnoj jedinici (kao što može biti
slučaj), već je jednim dijelom na nekom
udaljenijem mjestu, onda sistem zahtijeva i
posebnu telekomunikacijsku opremu.

14
• Oprema za zakretanje- Služi za zakretanje
turbinsko-generatorskog sistema(kako bi se
iskoristila energija vjetra bez obzira na njegov
smjer). Nalazi se ispod kućišta vjetroturbine, na
vrhu stupa. Zakretanje vrši motor koji na sebi ima
ugrađenu kočnicu koja onemogućuje zakretanje
kućišta zbog naleta vjetra.

15
Kućište (gondola) ima ulogu da štiti
generatorski sistem i njegove komponente od
uticaja okoline. Smanjuje buku.

16
Stub- U današnje vrijeme izvedba stuba se izvodi kao
cjevasta konstrukcija koja ima visoku čvrstoću i
otpornost na vibracije. Stup još može biti izveden kao
rešetkast (prednost jednostavnost),konusni,
teleskopski i sl.

Primjeri izvedbi stubova vjetroturbine

17
Stub- Visina stupa mora biti dovoljna da vrtnja lopatica
ne bi predstavljala opasnost za ljude ili vozila koja se
približe vjetroagregatu. Kao rješenje u praksi se
afirmiralo pravilo da je visina stupa približno jednaka
prečniku rotora vjetroturbine
Težina stupa vjetroagregata iznosi od 50 tona do preko
200 tona.

18
• Generator u vjetroturbini pretvara mehaničku
energiju u električnu energiju. Generatori u
vjetroturbinama su drukčiji od normalnih zbog
toga što moraju raditi s izvorom energije koji
opskrbljuje oscilirajuću mehaničku energiju.

Generator u vjetroturbini

19
• Asinhroni generator za svoj rad treba dosta veliku
količinu reaktivne energije koju uzima iz mreže ili
iz kompenzacijskog postrojenja. Predstavlja
trošilo reaktivne energije. Koristi se uglavnom za
vjetroelektrane s manjom snagom (50 kW – 1.5
MW).

20
• Sinhroni generator (s uzbudnim namotom ili sa
permanentnim magnetima) koristi se za veće
snage (ekonomski isplativiji u odnosu na
asinhroni za veće snage). Priključak na mrežu
najčešće preko invertora.

• Koristi se kombinacija generatora i

uređaja energetske elektronike.

21
• Svaki se vjetar ne može iskoristiti za
proizvodnju električne energije. Moderni
vejtroagregati proizvode el.energiju već pri
brzini vjetra 2,5m/s , a zaustavljaju se iz
bjezbjednosnih razloga pri brzini od 25 m/s.

22
• Prilikom postavljanja vjetrenjače najvažnije je
odabrati dobru lokaciju. Najbolja su otvorena
mjesta, bez prepreka koje bi mogle vjetar pretvoriti
u turbulencije. Ako na terenu ima drveća,
vjetrenjača mora biti postavljena na većoj visini od
najviše krošnje u radijusu od najmanje 30 metara.

23
• Konstrukcija savremenog vjetrogeneratora je
projektovana da izdrže udare vjetra i do 280 km/h.
Vjetrogeneratori se grade na lokacijama na kojima
je srednja godišnja brzina vjetra veća od 6 m/s (na
visini od 50m iznad zemlje).

24
• Jedan vjetrogenerator snage 1MW može na
ovakvoj lokaciji proizvesti oko 2000 MWh
električne energije godišnje, što je dovoljno da
podmiri potrebe oko 500 prosječnih
četvoročlanim domaćinstava.

Vjetroelektrana Moštre 1
(Visoko)

25
• Priključenje VE na EES je značajan problem pošto
vjetroelektrane bitno utiču na stabilnost sistema i
kvalitetu električne energije u sistemu.

26
Prednosti:
• Ne troše gorivo
• Hemijski i biološki ne zagađuju okolinu
• Pozitivan uticaj na smanjenje snage vjetra u
područjima koja su inače izložena suviše jakim
vjetrovima

27
Nedostaci:
• Povremenost pogona, nije riješeno efikasno
akumuliranje većih količina energije
• Jake varijacije u snazi vjetra relativno su teže
tehnički savladive
• Troškovi održavanja znaju činiti značajnu
stavku u cijeni dobivene energije
• Prisutno je izvjesno "estetsko zagađenje"

28
29
30
• Prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini VE
Mesihovina instalirane snage 50.6 MW i
očekivane godišnje proizvodnje 165 GWh, je ušla
u pogon početkom 2018. godine.

VE Mesihovina

31
• 22 vjetroagregata (Siemens SWT 2.3-108) po
2.3MW
• U vlasništvu EP HZHB

VE Mesihovina

32
• 1. Navesti karakteristični brzine vjetroagregata?
• 2. Nasveti konstruktivne dijelove vjetroagregata?
• 3. Uloga multiplikatora?
• 4. Zbog čega je potrebno imati kočioni sistem kod
vjetroagregata?
• 5. O čemu se mora voditi računa prilikom instaliranja
vjetroagregata?
Odgovore napisati u teke EEP-a
i prosljediti na uvid.

33
"Ljepota je u očima promatrača."

34