Univerzitet u Tuzli

Mašinski fakultet
Predmet: Obnovljivi izvori energije

Energija vjetra

Benjamin Mujaković
Ak. 2020/21
 Uvod

Proizvodnja energije jedan je od najvažnijih znanstvenih, tehnoloških, privrednih i

političkih problema današnjega svijeta. Većina proizvedene energije danas dolazi iz
neobnovljivih izvora – fosilnih goriva (ugljena, nafte i zemnog plina) i nuklearnih
goriva. Međutim, zbog globalnog zatopljenja i ostalih ekoloških problema
uzrokovanih primjenom neobnovljivih izvora energije te sve bržeg smanjivanja
rezervi fosilnih goriva, koje uzrokuje porast cijena nafte i plina, sve više se prelazi na
obnovljive izvore energije.
Stvaranje stuje vjetra konvektivnim efektima
Kako nastaje vjetar

Vjetar je gibanje velike mase zraka. To gibanje može biti horizontalno ili vertikalno.
Uzrokuje ga razlika u pritiscima zraka na različitim mjestima, pri čemu vjetar puše s
mjesta višeg pritiska na mjesto nižeg pritiska. Razlika pritisaka posljedica je razlike
temperatura, stoga energiju vjetra možemo smatrati transformiranom Sunčevom
energijom.
Koja je to količina energije kojom raspolažemo

Procijenjeno je da energija koju Zemlja dobija od Sunca iznosi oko 1.8 ×

10 ^11 MW. Od ove energije, tek 2% ili 3.6 × 10 ^ 9 MW se pretvara u
energiju vjetra. A od te energije, tek 1.26 × 10 ^ 9 MW je dostupno
harvestiranju.
U cilju iskorištavanja energije vjetra potrebno je odrediti mjesto na kome
vjetar ima najviše raspoložive energije i na kojem će vetroenergetski
sistem najviše te energije prevesti u upotrebljiv oblik. S obzirom da
tehnički uslovi omogućuju korištenje vjetra na visini do 150m od tla,
problem određivanja mjesta je veći zbog izražene turbulencije i pratećih
efekata.Počeci razvoja vjetroelektrana Energija vjetra se koristi već nekih
5500 godina.
Prve vjetrenjače u Persiji i njihov princip funkcionisanja
Energetski potencijal vjetra

Količina energije koju vjetar donosi na elise rotora zavisi od gustine

vazduha i brzine vjetra i površine rotora. Slika pokazuje cilindričan
isječak vazduha širine 1m koji prolazi kroz površinu rotora od
1500m2 na vjetrenjači snage 600kW . Ako je prečnik 43m svaki
isječak vazduha teži oko 1.9 tona.
Potencijal energije vjetra u Bosni i Hercegovini

Procjena potencijalnih lokacija za vjetroelektrane u BiH rezultovala je

popisom 30 lokacija na području južnog dijela BiH u pojasu od oko 50 km
uz granicu s Hrvatskom, koje po svim posmatranim karakteristikama
predstavljaju najveći vjetropotencijal na području BiH. Ukupan potencijal
posmatranih lokacija, sa gledišta raspoloživosti prostora procijenjen je na
oko 900 MW.
MJERENJA I PRORAČUN VJETROPOTENCIJALA
MJERENJA POMOĆU LIDAR-a i SODAR-a
Pošto vjetar zavisi od vremenskih prilika, njegova jačina i brzina
nisu uvijek konstantni, tako da je vrlo teško, ustanoviti i
predviđati njegove karatkeristike. Mjerenja vjetropotencijala se
provode zbog određivanja mogućnosti proizvodnje električne
energije vjetroturbina na nekoj lokaciji, kako bi rizik ulagača bio
što manji. Standardni meteorološki uređaj je anemograf, koji se
sastoji od osjetioca brzine vjetra i osjetioca smjera, te skupljača
podataka (data logger).
Pomoću LIDAR-a, i SODAR-a, vršimo mjerenja vjetrova na
određenim lokacijama, a dobijene rezultate za određena godišnja
doba sabiramo, nalazimo vjerovatnoću, pomoću koje predviđamo
jačinu vjetra za određeno vrijeme.
LIDAR-ove prednosti su: visoka dostupnost podataka
do 150m, jednostavan transport i instalacija,
umjerena potrošnja energije i nema buke. Njegovi
nedostaci su: ne registruje podatke vjetra, samo pet
nivoa mjerenja, veoma spor (skupo), GSM download
i cijena je visoka. SODAR-ovi prednosti su: visoka
vertikalna rezolucija, brz GSM download,i jeftiniji su
od LIDAR-a, a njegovi nedostaci su: brzo smanjenje
dostupnosti podataka sa visinom, niska dostupnost
podataka za vjetar, transport, instalacija, visoka
potrošnja energije i buka.
Tipovi konstrukcije vjetroagregata

Postoje dva osnovna tipa konstrukcije

vjetroagregata:

1. vjetroagregat s horizontalnom osi

vrtnje rotora (HAWT - Horizontal Axis
Wind Turbine)
2. vjetroagregat s vertikalnom osi
rotora (VAWT - Vertical Axis
WindTurbine).
Vjetroturbina sa horizontalnom osi rotora (HAWT-
Horizontal Axis Wind Turbine)
HAWT-Horizontal Axis Wind Turbine može imati dvije
izvedbe lopatica rotora. Lopatice rotora mogu biti
smještene sa zavjetrinske strane stupa ili sa privjetrinske
strane stupa. Puno više nedostataka ima smještaj sa
zavjetrinske strane stupa, kao što je uvijanje električnih
kabela. Zbog toga se puno manje koristi i upotrebljava
se za jedinice manjih snaga. Kod privjetrinske izvedbe,
broj lopatica je najčešće neparan radi dobivanja veće
stabilnosti konfiguracije. Sve više dolazi do razvoja
privjetrinskih vjetroturbina sa dvije lopatice.
Vjetroturbine sa vertikalnom osi rotora (VAWT – Vertical Axis Wind Turbine)

VAWT – Vertical Axis Wind Turbine imaju manju zastupljenost radi slabe iskoristivosti
i preslabih brzina vjetra pri tlu. Njihova konstrukcija bez stupa je najpraktičnija i
najprimjenjivija kod izvedbi malih vjetroturbina. Najvažnija njihova značajka je
vertikalno postavljena os vrtnje. Najveća prednost je ta da je turbina učinkovita i bez
direknog puhanja vjetra, a to je najpogodnije na lokacijama gdje je smjer vjetra
promjenjiv. Glavna značajka VAWT turbina je iskorištavanje energije iz različitih
smjerova vjetra.
VAWT turbine se mogu podijeliti na:
 
1. Darrieusove turbine
2. Savoniusove turbine
Darrieusove turbine
Darrieusova turbina se izrađuje sa dvije ili tri
lopatice i radi ponačelu flotacije. Lopatice su
dugačke i tanke u obliku slova C. Spojene su pri
vrhu i dnu vertikalne osi. Imaju dobru
iskoristivost, ali zbog značajnih cikličkih
naprezanja koje proizvode imaju slabiju
pouzdanost. Zbog slaog početnog okretnog
momenta potreban im je vanjski izvor struje
koji im pomaže kod pokretanja.
Savoniusove turbine

Savoniusov tip turbine je izumljen u Finskoj.

Karakteristična je po obliku slova S. Energija
vjetra se pomoću Savoniusove turbine
pretvara u moment na rotirajućem trupu.
Kretanje turbine je relativno sporo, ali može
stvarati značajan okretni moment.
Savoniusove turbine se koriste pretežito za
kućanstva zbog nemogućnosti proizvodnje
električne energije u većim količinama.
Nove tehnologije : Windbelt-energija vjetra bez lopatica

Windbelt tehnologija postoji od 2004., kada je Shawn Frayne, kao dio

MIT-ovog tima bio u Petite Anse, Haitiju. To selo na obali Haitija nije
spojeno na električnu mrežu i svoje svjetlo je dobivalo na osnovu
motora na kerozin i na dizel. Shawn je došao na ideju da umjesto takvog
osvjetljenja napravi mali vjetroagregat, ali je ispalo da je nemoguće
napraviti tako mali vjetroagregat da osvjetli cijelo selo a da bude
efikasan i da ne bude skup.
Cilj WindBelt projekta je da postane jedan od glavnih alata u korištenju
električne energije u 21. stoljeću. Vlasnik WindBelta je Humdinger Wind
Energy, kompanija na Havajima.
Jedna od prvih skica Windbelta
Vrste vjetroelektrana

Vjetroelektane se mogu podijeliti na kopnene vjetroelektane, priobalne

vjetroelektane, plutajuće vjetroelektrane i zračne vjetroelektrane.
• Kopnene vjetroelektrane
Kopnenih vjetroelektrana ima najviše, a i koriste se najduže. Najčešće su
smješteni u brdovitim područjima, a od naselja su udaljeni 3 kilometara i više.
Radi iskorištavanja topografske akceleracije koju vjetar dobiva kada prelazi preko
uzvisine, najčešće se smještaju na vrh brda ili padine zbog dodatne brzine vjetra
koja je značajna pri proizvodnji električne energije. Kod postavljanja turbine treba
paziti na tačnost postavljanja jer i malo odstupanje može znatno utjecati na
proizvodnju električne energije.
• Priobalne vjetroelektrane
Priobalni vjetroagregati se postavljaju na moru, najčešće u
priobalnom području. Grade se na područjima gdje dubina vode
iznosi oko 60 metara.
Činjenica da voda ima manju površinsku "hrapavost" od kopna jako
utiče na brzine vjetra koje su mnogo veće na moru. Općenito
govoreći, morske instalacije vjetroagregata su po pravilu skuplje od
kopnenih.
• Plutajuće vjetroelektrane

Plutajuće ili pučinske vjetroelektrane

postavljaju se na plutajuću strukturu u
dubljem moru, gdje nije moguće postaviti
priobalne vjetroelektrane. Njihova izvedba
je dosta složenija i troškovi održavanja su
prilično veliki, ali zbog mogućnosti da
pristupe jačim vjetrovima dalje na moru
su isplative.2018. godine je otvorena
Hywind Scotland vjetroelektrana
kapaciteta 30 MW (5 turbina po 6 MW).
Električni proračun elektrane na vjetar
Izvršen je proračun instalirane snage i moguće godišnje
električne energije za jedan vjetrogenerator sa
horizontalnom osom vrtnje, ako je:
 Srednja brzina vjetra na posmatranoj lokaciji
 Koeficijent snage 0,45
 Visina stuba 65
Snaga vjetroelektrane: = 128,60 kW

Zakretni moment koji proizvodi turbina:

Moment vrtnje na rotoru:

Investicijke troškove računamo na osnovu izraza:
• Ispec = 900 – 1 300 €/kW
• Pinst = 128,60 kW

Troškovi pogona i održavanja:

Wt = Pt * 365d*24h*β
Wt = 128,60*365d*24h*0.8 = 901 228,8 kWh/god
pt = 0,04 – 0,09 €/kWh

Pt = 36 049,152 – 81 110,592 €/god

HVALA NA PAŽNJI