Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energijesu izvorienergijekoji

se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati, a
danas se sve vie koriste zbog svoje nekodljivosti
prema okoliu
Obnovljive izvore energije moemo podijeliti u
dvije glavne kategorije:
- tradicionalne obnovljive izvore energije (npr.
biomasa i velike hidroelektrane)
- "nove obnovljive izvore energije" (npr. energija
sunca, energija vjetra, geotermalna energija)
Najee se koriste energijevjetra,suncaivode

Tehnologije obnovljivih izvora energije

Veina tehnologije obnovljivih izvora energije se na
direktan ili indirektan nain napaja iz sunca
Internacionalna Agencija za Energiju
objanjava:
Obnovljiva energija je dobivena iz prirodnih procesa
koji se konstantno obnavljaju. U svojim razliitim
oblicima, dobiva se direktno iz sunca ili iz topline
stvarane duboko u Zemlji. To jo ukljuuje elektrinu
struju i toplinu dobivenu iz izvora poput suneve
svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije, biomase i
geotermalne energije te biogoriva i hidrogena
dobivenog iz obnovljivih izvora.

Energija vjetra
Protok zraka moe se
upotrebljavati za
pokretanje
vjetroturbina
Podruja gdje su
vjetrovi snaniji i
uestaliji (priobalje i
mjesta velike nadmorske visine) preporuljiva
su za
izgradnju vjetroparkova

 Sunce neravnomjerno zagrijava razliite

dijelove Zemlje i to rezultira razliitim
tlakovima zraka, a vjetar nastaje zbog tenje
za izjednaavanjem tlakova zraka.
Kod pretvorbe kinetike energije vjetra u
mehaniku energiju iskoritava se samo
razlika brzine vjetra na ulazu i na izlazu.

 Njemaki fiziar Albert Betz iznio je 1919.

godine zakon energije vjetra. Njegov
zakon kae da moemo pretvoriti manje
od 59% kinetike energije vjetra u
mehaniku energiju pomou turbine na
vjetar. 59% je teoretski maksimum,
a u praksi se moe
pretvoriti izmeu
35% i 45%
energije vjetra.

Energija Sunca
Suneva energija potjee
od nuklearnih reakcija u
njegovom sreditu gdje
temperatura dosee do
oko 15 milijuna C.
Radi se o fuziji, kod koje spajanjem
vodikovih atoma nastaje helij, uz
oslobaanje velike koliine energije koja se
u vidu svjetlosti i topline iri u svemir pa
tako jedan njezin mali dio dolazi i do Zemlje.

 Osnovni principi direktnog iskoritavanja

energije Sunca su:
- solarni (sunani) kolektori:
pripremanje vrue vode i zagrijavanje
prostorija
- fotonaponske elije:
direktna pretvorba suneve energije u
elektrinu
energiju
- fokusiranje suneve energije:
upotreba u velikim energetskim
postrojenjima

Solarni (sunani) kolektori

Oni pretvaraju sunevu energiju u toplinsku
energiju vode ili neke druge tekuine. Sistemi
za grijanje vode mogu biti ili otvoreni (voda
koju treba zagrijati prolazi direktno kroz
kolektor na krovu) i zatvoreni (kolektori su
popunjeni tekuinom koja se ne smrzava, npr.
antifriz).

 Tijekom dana, ako je lijepo vrijeme, voda

moe biti grijana samo u kolektorima. Ako
vrijeme nije lijepo, kolektori pomau u
grijanju vode i time smanjuju potronju
struje.

Energija vode
Energija vode (hidroenergija) je
najznaajniji obnovljivi izvor energije.
Postoje tri osnovne vrste hidroelektrana:
protone, akumulacijske
i reverzibilne.
Gradnja brana i
hidroelektrana te
nastanak akumulacijskih
jezera

Geotermalna energija
Geotermalna energija je energija dobivena
odvajanjem topline od same zemlje, obino
kilometrima duboko u Zemljinoj kori.
Zemlje koje prednjae su SAD, Filipini,
Meksiko, Japan.

 Razlikujemo dva osnovna naina za koritenje ove

energije:
1. izravno - koritenje vrue vode koja izbija iz
podzemlja (koritenje u toplicama, za grijanje
kua ili
staklenika, za pojedine postupke u industriji npr.
pasterizacija mlijeka).
2. neizravno - dobivanje elektrine struje.
Prednosti geotermalne energije:
jeftin, stabilan i trajan izvor, nema potrebe za
gorivom,
u pravilu nema tetnih emisija, osim vodene
pare, ali
ponekad mogu biti i drugi plinovi.

 Slabosti geotermalne energije:

malo mjesta na Zemlji gdje se vrela voda u
podzemlju ne nalazi na prevelikoj dubini - takva
podruja (geotermalne zone) vezane su uz
vulkanizam ili granice litosfernih ploa. Kako su to
esto i potresna podruja, gradnja
postrojenja ima poveane trokove.
esto su udaljena od naseljenih podruja pa se
stvaraju trokovi prijenosa energije, a ponekad su
zatiena pa gradnja nije doputena (npr. NP
Yellowstone).

Energija plime i oseke

Energija plime i oseke dolazi od gravitacijskih
sila Sunca i Mjeseca, a moe se dobivati
tamo gdje su morske mijene izrazito naglaene.

 Nain rada:
Na ulazu u neki zaljev postavi se brana i kad se razina
vode digne, proputa se preko turbine u zaljev. Kad se
zaljev napuni, brana se zatvara i eka se da razina
vode padne. Tad se voda po istom principu proputa
van iz zaljeva.
Glavni problemi kod takvog iskoritavanja energije
plime i oseke su nestalnost (treba ekati da se razina
vode digne dovoljno ili da padne dovoljno) i mali broj
mjesta pogodnih za iskoritavanje takvog oblika
energije.

Bioenergija
Biomasa je obnovljiv izvor energije, a ine ju
brojni proizvodi biljnog i ivotinjskog svijeta.
Moe se izravno pretvarati u energiju izgaranjem
te tako proizvesti vodena para za grijanje u
industriji i kuanstvima te dobivati elektrina
energija u malim termoelektranama.
Glavna je prednost biomase u odnosu na fosilna
goriva manja emisija tetnih plinova i otpadnih
voda. Dodatna je prednost zbrinjavanje i
iskoritavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede,
umarstva i drvne industrije.

Vanost obnovljivih izvora

energije
obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu
u smanjenju emisije ugljinog dioksida
(CO2) u atmosferu
poveanje udjela obnovljivih izvora energije
poveava energetsku odrivost sustava;
takoer pomae u poboljavanju sigurnosti
dostave energije na nain da smanjuje ovisnost
o uvozu energetskih sirovina i elektrine
energije

Napravila: Franka Hunjet,

2.i