mr. sc.

Mladen Bošnjaković
 OBNOVLJIVI
Energetska revolucija IZVORI

Informatička revolucija
prirodni
plin
Automobilska revolucija
nafta
Električna revolucija
ugljen

Industrijska revolucija drvo

S obzirom na vremensku mogućnost iscrpljivanja prirodni oblici
energije dijele se na:

1. NEOBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

- Fosilna goriva (ugljen, nafta, zemni plin, uljni škriljevci),
- Nuklearna goriva

2. OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

- Energija Sunčevog zračenja,
- Unutarnja toplina Zemlje (geotermalna energija)
- Vodne snage (energija vodotokova, morskih struja, valova, plime i
oseke),
- Energija vjetra,
- Biomasa
- Biogoriva,
Što su neobnovljivi izvori energije?
Nafta, ugljen i plin nastali su od ostataka biljaka i životinja koje su živjele
prije nekoliko milijuna godina, a njihovi ostatci ležali su u utrobi Zemlje sve
dok se pod utjecajem vrućine i tlaka nisu pretvorili u ugljen, naftu ili plin.
Kako se ostatci biljnih i životinjskih organizama iz davno minulih vremena
nazivaju fosilima, ovako nastala goriva nazivamo fosilna goriva. Uz njih, u
neobnovljive izvore energije ubrajamo i uran koji se koristi kao gorivo u
nuklearnim elektranama.

Koji su im nedostatci?
Jednom kad se ti izvori potroše, više se ne mogu nadomjestiti.
Još važniji problem povezan s uporabom fosilnih goriva jest narušavanje
okoliša. Izgaranjem fosilnih goriva ispušta se čađa, nastaje prašina, buka,
štetni spojevi koji uzrokuju kisele kiše...
Najvažniji okolišni utjecaj fosilnih goriva je to što njihovim izgaranjem
nastaju staklenički plinovi koji doprinose globalnim klimatskim
promjenama.
4
Od otkrića vatre pa sve do polovine XVIII. stoljeća i otkrića fosilnih goriva,
OIE su bili jedini izvori energije raspoloživi čovječanstvu:
 Osim spaljivanja drveta i drugih gorivih materijala, naši su preci uočili
prednosti većine prirodnih izvora energije koje danas poznajemo,
odnosno energije vjetra, vode, Sunca pa čak i geotermalne energije;
 Energija Sunca se koristila već kod građevina (npr. svjetlarnik na kupoli
rimskog Panteona, a posebno je interesantna Sokratova kuća kao prvi
primjer korištenja pasivne solarne arhitekture).
 Od davnine su poznati i koncentratorski sustavi koji su služili za
potpaljivanje vatre (a poznat je i primjer Arhimedovih zrcala kojima je
odbijen napad rimskih brodova);
 Energija vjetra se koristila za pokretanje brodova i mlinova;
 Hidroenergija se milenijima koristila za okretanje kotača vodenica;
 Geotermalna energija se u Starom Rimu koristila za grijanje.
5
 Usporedba obnovljivih i
neobnovljivih izvora energije

Obnovljivi izvori energije

Za razliku od neobnovljivih oblika energije, obnovljivi oblici energije NE

MOGU se vremenom iscrpiti, ali je moguće u potpunosti iscrpiti njihove
tehničke (i/ili ekonomske) potencijale.

Primjer:
Utvrđivanje najpogodnijih lokacija za gradnju HE određene instalirane
snage na određenom vodotoku i njihova izgradnja - potpuno iskorištenje
isplativih energetskih kapaciteta vodotoka.

Dio obnovljivih izvora energije nije moguće uskladištiti i transportirati u

prirodnom obliku (vjetar, zračenje sunca), a dio jest (voda u vodotocima
i akumulacijama, biomasa i bioplin).

Izvore energije koje nije moguće uskladištiti treba iskoristiti u trenutku

kad se pojave ili ih pretvoriti u neki drugi oblik energije.
Izvor: http://www.ideas21.co.za/2012/03/02/
7/74
 vjetar geotermalna
Solarno grijanje biogorivo
Hidro energija Solarna el. en. nafta
biomasa ugalj
prirodni plin
nuklearna
nuklearna
biomasa
nafta hidro energija
solarna za grijanje
plin
vjetar
geotermalna
biogorivo
ugljen solarna el. en.

Struktura svjetske potrošnje

energije za 2007. godinu
9/74
Razlozi razvoja OIE:
– Doprinos stabilizaciji klime (ključno!);
– Doprinos povećanju sigurnosti opskrbe energijom;
– Doprinos povećanju proizvodnje „zelene energije“;
– Inovacije i na njima zasnovan gospodarski rast;
– Nova radna mjesta.

10
Primjena energije
sunca

11/74
 Energija Sunca

Energija Sunca nastaje procesima termonuklearne fuzije

vodika koji se odvijaju u središtu Sunca. S površine
Sunca temperature 5760 K energija se emitira u svemir
elektromagnetskim valovima.

Iako samo vrlo mali dio ukupne Sunčeve energije dolazi

do površine Zemlje, godišnja količina te energije je veća
od energije ukupnih rezervi ugljena i nafte.

Energija sunčevog zračenja se pretvara u druge oblike energije procesima:

1. Fotosinteze (kemijska energija biljaka, rezultat: hrana, te unutarnja energija
biomase i fosilnih goriva)
2. Isparavanja (kruženje vode i vodene pare u atmosferi, rezultat: potencijalna
energija vodotokova)
3. Strujanja vode i zraka, rezultat: kinetička energija morskih struja i vjetra, te
potencijalna energija morskih valova)
4. Znatno manji dio služi izravno kao oblik energije (Sunčevi solarni kolektori,
Pasivno grijanje i Fotonaponski kolektori).

12
 Karta sunčevog
zračenja za Europu

13
14
 Korištenje energije Sunca

Energija Sunca se danas iskorištava

 PASIVNO
– u građevinama pomoću arhitektonskih
mjera u svrhu grijanja i osvjetljavanja
prostora

 AKTIVNO
- sunčevih kolektora za
 zagrijavanje PTV
 grijanje prostora (i hlađenje)

- fotonaponske ćelije za
 Proizvodnjnu elektične energije

15
Osnovni dijelovi solarnih sustava su:
• kolektor
• spremnik tople vode s izmjenjivačem topline
• solarna stanica s crpkom i regulacijom
• razvod s odgovarajućim radnim medijem.

1891 – prva komercijalna primjena

solarnog grijanja u Kaliforniji, USA
http://www.californiasolarcenter.org/hist
ory_solarthermal.html
 Vrste solarnih toplinskih kolektora

Solarni toplinski kolektori se svrstavaju u tri osnovne skupine:

1. Pločasti kolektori bez izolacije (tzv. Bazenski)

2. Pločasti izolirani kolektori

3. Kolektori s vakuumiranim cijevima

17
 Standardni pločasti kolektori

Sastoje se od tanke (0.3-0.5 mm) metalne apsorberske ploče prosječnih dimenzija

(0.8-1)×(1.9-2) m na koju su pričvršćene bakrene cijevi kroz koje teče radni medij.

Ploča s cijevima je smještena u izolirano (mineralna vuna, stiropor) kućište

(metalno ili plastično) i pokrivena specijalnim staklom visoke propusnosti (90%) u
samo jednom smjeru.
18
Sustav s prisilnom cirkulacijom

19
Sustav s prirodnom cirkulacijom

20
 Solarni sustavi za grijanje PTV i kao
potpora sustavu grijanja

Postrojenja imaju sljedeće karakteristike:

 uz dobro dimenzioniranje postrojenje
može pokriti do 30% ukupne godišnje
potrebe za energijom za grijanje
potrošne tople vode i grijanje objekta,
 u ovoj izvedbi često se koristi podno
grijanje
 s fasadnim je kolektorima moguća bolja
prilagodba potrebama za energijom,
 mogu se priključiti različiti uređaji za
proizvodnju topline, kao npr. kotlovi na
loživo ulje i plinski kotlovi, dizalice
topline ili kotao na kruta goriva.

Sl. Shematski prikaz solarnog postrojenja za grijanje

potrošne tople vode i kao potpora sustavu grijanja

21
 Sunčeve toplinske elektrane
Sunčeve toplinske elektrane su izvori električne struje
dobivene pretvorbom sunčeve energije u toplinsku.
S obzirom da nemaju štetnih produkata prilikom
proizvodnje električne energije, a imaju razmjernu dobru
efikasnost (20 - 40%), proriče im se dobra budućnost.

Izgradnjom takvih elektrana na sunčanim područjima

(npr. Sahara) mogao bi se energijom snabdijevati veliki
dio potrošača.
Razlikujemo dva tipa elektrana:
- Koncentrirajuće

- Uzgonske
22
Danas se koriste jedino koncentrirajuće sunčeve elektrane
(CSP – Concentrated Solar Plant). Sastoje se od zrcala i
spremnika fluida koji se zagrijava te takav prolazi kroz
turbine ili toplinske motore (npr. Strilnigov motor).

S obzirom na raznolikosti među zrcalima i cjelokupnoj

izvedbi sustava možemo ih podijeliti u sljedeće kategorije:
Parabolični kolektori
Solarni tornjevi
Solarni tanjuri
Fresnel reflektori

23
 Predstavlja princip za pripremanje hrane. Pećnica se
sastoji od izolirane komore koja ima jednu staklenu
stjenku, a čija da je unutrašnjost crna. Staklena strana se
okrene prema suncu čime se postiže efekt staklenika.
Zrake svjetlosti prolaze kroz staklo padaju na stjenke
komore te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje
zarobljena ispod stakla.
 Za povećanje efikasnosti i brzine zagrijavanja oko
staklene površine se dodaju zrcala kojima se pridobiva
veća količina zračenja. Solarne pećnice mogu lagano
razviti temperature iznad 200 °C.
 1905: Albert Einstein - članak o fotoelektričnom efektu
 1916: Millikan je izveo eksperimentalni dokaz fotoelektričnog efekta
 1954: Bell Labs istraživači Pearson, Chapin, and Fuller izvjestili su o 4.5%
efikasnoj silicijskoj ćeliji
http://rekt.pol.lublin.pl/users/ptwk/art2.htm
 Fotonaponski sustav

Fotonaponska ćelija je temeljni gradivni blok FN

sustava. Individualne ćelije variraju od oko 1 - 10 cm

Pojedine ćelije se povezuju u veće cjeline s ciljem

osiguranja prikladnog napona i struje za različite
aplikacije. Paralelno složene daju veću električnu
struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon.

28
 Optimiziranje dobivanja energije ovisno o
godišnjem dobu
Dobivanje energije u pojedinom dijelu godine može se optimizirati podešavanjem
kuta nagiba površine kolektora.

Ovisno o potrebama za energijom određenog sistema, kolektor se može

optimizirati za ljetne ili zimske uvjete mijenjanjem kuta nagiba površine kolektora.
Latitude – geografska širina
Vjetar nastaje zbog razlike temperatura zraka na ekvatoru i polovima Zemlje.

Uzrokovano je razlikom temperatura između

kopna i mora (ili planina i dolina). Danju se
kopno brže zagrijava, zrak postaje topliji te se
diže uvis. Na njegovo mjesto dolazi hladniji
zrak s mora. Noću je proces suprotan.
Već prije više od 3000 godina čovjek je spoznao da vjetar ima energiju, koju može
iskoristiti za poboljšanje kvalitete života.
 za navodnjavanja
 za transport (jedrenjaci)
 za mljevenje žitarica

Prvu vjetroturbinu s namjenom proizvodnje električne

energije izgradio je Charles F. Brush u američkom gradu
Clevelandu u Ohiu 1888. Vjetroturbina je imala promjer 17
m i 144 lopatice od cedrovog drveta. Bila je mase 4 tone, a
snage 12 kW. Radila je 20 godina.
Betzov zakon
Vjetroturbina s vodoravnim rotorom
(HAWT)
Vjetroturbina s uspravnim rotorom
(VAWT)
Postoje dijelovi Zemlje na kojima pušu takozvani stalni (planetarni) vjetrovi
i na tim područjima je iskorištavanje energije vjetra najisplativije.
Dobre pozicije su obale oceana i pučina mora.
Pučina se ističe kao najbolja pozicija zbog stalnosti vjetrova → cijene
instalacije i transporta energije koče takvu eksploataciju.
 Osnovni trendovi u razvoju VE

Porast veličine vjetroagregata od 1985-2006

Na brdima Trtar i Krtolin u zaleđu
Šibenika od lipnja 2006. pušteno
je u pogon 14 vjetroturbina
snage 1 MW koje proizvode 32
GWh električne energije.
Vanjska kruta kora Zemlje duboka je od pet do 50 kilometara i sastavljana je od
stijena. Tvari iz unutarnjeg sloja neprestano izlaze na površinu kroz vulkanske
otvore i pukotine na dnu oceana. Ispod kore nalazi se tekući omotač i on se
proteže do dubine od 2900 kilometara.

Inače, do dubine 30 m toplina Zemljine površine uvjetovana je i Sunčevim

zračenjem, a u tim je slojevima temperatura gotovo konstantna.
 Geotermalna energija

Osnovni medij koji prenosi toplinu iz unutrašnjosti na

površinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako
da se voda od kiša probija duboko po raspuklinama i tamo
se onda zagrijava i cirkulira natrag prema površini, gdje se
pojavljuje u obliku gejzira i vrućih izvora.
Geotermalna energija

Ležišta s prirodnim izlaskom

pare ili vruće vode na površinu
Gustoća toka
energije
 Geotermalni resursi Hrvatske

Ukupno postoji
28 geotermalnih
polja od kojih je
18 u uporabi.

U RH postoji višestoljetna tradicija iskorištavanja geotermalne energije u medicinske

svrhe i za kupanje: brojne toplice (Varaždinske, Daruvarske, Stubičke Toplice, Lipik,
Topusko, itd.). Za potrebe individualnog grijanja prostora instalirano je oko 40 MW
toplinske snage, dok se za kupanje koristi oko 80 MW toplinske snage.
 Izravna primjena

Izvor:
http://www.worldbank.org/html/fpd/energy/geo
thermal/
 Što su dizalice topline?

I u slučajevima kad na raspolaganju nemamo vruće izvore, pomoću topline tla

možemo grijati naše domove u zimskim mjesecima, a čak i hladiti tijekom ljeta. Takvi
sustavi koriste cijevi ukopane u zemlju kroz koje struji tekućina, a nazivamo ih
dizalicama topline. Na dubini od nekoliko metara, temperatura tla je stalna tijekom
cijele godine i iznosi oko 10°C.

U zimskim mjesecima tekućina koja

struji preuzima na sebe toplinu tla i
zagrijava kuću, najčešće pomoću
sustava podnog grijanja. U ljetnim
mjesecima sustav radi obratno –
tekućina preuzima toplinu toplog
zraka u kući, predaje ju zemlji i tako
se hladi. Takav način grijanja i
hlađenja jako je efikasan pa znatno
smanjuje račune za grijanje!
Biomasa kao OIE, ustvari je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova
biljaka kao što su drvo, slama, stabljike žitarica, ljušture itd.

Može se podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se

mogu razlikovati:
 drvna biomasa (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo iz industrije i sl.)
 drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće i kineske trske )
 nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge - 50 t/ha)
 ostaci i otpaci iz poljoprivrede (slama, kukuruzovina, oklasak,
stabljike, ljuske, koštice)
 životinjski otpad i ostaci.

47
Biomasa se za dobivanje energije može koristiti na razne načine kao gorivo
(cjepanice, sječka, peleti i briketi, bioplin), toplinska energija u toplanama (TO)
i električna i toplinska energija u kogeneracijskim postrojenjima.

Potencijal biomase u Hrvatskoj po regijama 48

 PROIZVODNJA BIOETANOLA

šećerna repa pšenica

drvo

kukuruz
Šećerna trska slama

Zelene
alge

Slatki sirak ječam trava

49

Bioetanol se može koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem uz dodavanje benzinu ili

kao njegova potpuna zamjena. Za dodavanje do 20 % etanola u benzin nisu potrebne
nikakve preinake ni zahvati na motoru, dok za dodavanje većeg udjela ili za pogon
samo na etanol treba djelomično modificirati motor, što poskupljuje cijenu takvih vozila
za oko 5 % do 10 %.
Šećerna trska Mljevenje Bioetanol

Fermentacija

Destilacija

Dehidracija etanola
50
51
SIROVINE

REPIČINO ULJE

SOJINO ULJE

OTPADNA ULJA

ŽIVOTINJSKE MASTI

Alge, …
Postrojenje za proizvodnju bioplina naziva se digestor. Budući da se u
njemu događaju različite kemijske i mikrobiološke reakcije, poznat je i kao
fermentator, te bioreaktor ili anaerobni reaktor. Glavna mu je funkcija da
pruži anaerobne uvjete (nepropustan za zrak i vodu).
54
55
 Oceani – energetski kolektori

 Preko 70% površine Zemlje

prekriveno je vodom
 Procjenjuje se da oceani
dnevno upiju količinu sunčeve
energije ekvivalentnu 250
milijardi barela nafte
 Manje od 1% te energije bi
moglo zadovoljiti sve
energetske potrebe svijeta
 Načini pretvorbe energije oceana u električnu
energiju

 Tehnologije koje koriste mehaničku energiju

– Energija plime i oseke
– Energija valova
 Tehnologije koje koriste toplinsku energiju
– Ocean Thermal Energy Conversion (OTEC)
 Ostale tehnologije
– Proizvodnja metana pomoću morskih bakterija
 Energija plime i oseke (Tidal Power)

Morske mijene (plima i oseka)

su naizmjenično dizanje i
spuštanje razine mora nastalo
pod utjecajem gravitacijske
sile od strane Mjeseca i Sunca
59
La Rance Tidal Barrage
 Izgrađena 1960-67
 Trošak investicije oko 534
milijuna Eura
 Brana duga 700m, razlika
plime i oseke 8m
 Turbine su 11 m ispod
najniže razine mora
 Zadovoljava 3% potrošnje
regije
 Lock za prolaz malih plovila
24 jedinice svaka 10 MW
480 GWh/godinu
Cijena proizvodnje energije

61
Lignit Mrki
ugljen
Nafta Prirodni plin

Nukl. Hidro Sunčeva Energ.

energ. energ. energija vjetra

Fotonaponske
ćelije
Na
kopnu

62
Stupanj korisnog djelovanja

63
Potrebna površina

Solarna fotonaponska tehnologija se može koristiti i na krovovima kuća, čime se

znatno ušteđuje na prostoru. Vjetroelektrane se mogu graditi i na moru.
64
Potrošnja vode prilikom eksploatacije

Potrošnju vode prilikom eksploatacije je teško kategorizirati kod hidroelektrana

jer je to njima i ulazni energent. Ipak, zanimljivo je da najviše vode troše
geotermalne elektrane.
65
 5% 3%
21%
7%
PJ
180 36%
28%
160
21%
7%
140
2%
2%
120
21% 2%
100 66%

79%
80

60

40

20

0
1990. 1995. 2000. 2010. 2020. 2030.

Biodizel Vodne snage Biomasa Sunčeva energija Energija vjetra Geotermalna energija Ukupno
Ponovimo:

67
68
69/