1

3.2 POVRINE PRIJELAZA TOPLINE

Loita
U loitu se generatora pare odvija izgaranje goriva. Loita se mogu podijeliti po
vrsti i nainu izgaranja goriva. Samo kruto gorivo moe izgarati u sloju: krutom sloju
ili fluidiziranom sloju. Izgaranje se u krutom sloju odvija na reetci koja se kree kroz
podnoje loita. Kroz reetku se upuhuje zrak potreban za izgaranje. estice se u
krutom sloju ne gibaju u odnosu na reetku. U fluidiziranom se sloju zrak upuhuje
tolikom brzinom da podie estice goriva i kvarcnog pijeska (slui za popunjavanje
prostora izmeu estica goriva zbog bolje fluidizacije).
U prostoru mogu izgarati sve tri vrste goriva. Tekue se gorivo u gorionicima
raspruje u vrlo sitne kapljice ime mu se poveava povrina i olakava isparavanje,
jer izgaraju pare tekueg goriva. Plinsko se gorivo u loite ubacuje gorionicima u
kojima se djelomino ili potpuno mijea sa zrakom zbog boljeg izgaranja. Da bi
izgarao u prostoru ugljen se mora mljevenjem usitniti u vrlo finu ugljenu prainu koja
se zajedno sa zrakom upuhuje u loite. Neizgoreni dio ugljene praine pada u lijevak
loita kroz koji se posebnim kanalom odvodi na deponij ljake i pepela. Kada je
sastav pepela u ugljenu takav da bi pepeo na temperaturama izgaranja omekavao i
lijepio se za izmjenjivake povrine, koristi se slabo hlaeno predloite u kojemu je
temperatura ekstremno visoka. Pepeo se tada u rastaljenom stanju odstranjuje, a
proieni dimni plinovi uvode u glavno loite.


Tablica 3.1 Klasifikacija loita
Loita
Izgaranje u sloju Izgaranje u prostoru
U krutom sloju U fluidiziranom
sloju
Jednostrujno ili vrtlono
Plinska i
tekua goriva
Ugljena praina
Kruti odvod
troske
Tekui odvod
troske

2

Sl. 3.22 Vrtlono loenje Sl.3.23 Jednostrujno loenje


Pregrijai pare
Para se pregrijava prvenstveno zbog poveanja stupnja iskoristivosti krunog procesa.
Na sl. 3.24. pregrijano je podruje od stanja 1 do 2. Poveanje pregrijanja za 55 C
poveava stupanj iskoristivosti za oko 1 %. Pregrijana para ne sadri kapljice vode
zbog ega je manje erozivna i korozivna. Pregrijanje pare je imperativ za parne
turbine, a poeljno je i za parne strojeve. Izlazna para iz turbine mora sadravati manje
od 15 % vlage da ne doe do intenzivne korozije turbinskih lopatica.

Sl. 3.24. Izobarna promjena stanja vode u generatoru pare

Toplina se dimnih plinova moe predati pregrijaima: konvekcijom, zraenjem ili
kombiniranim djelovanjem jednog i drugog. Postizanje se najviih temperatura
pregrijanja moe osigurati samo kombiniranim djelovanjem.
Konvektivni se pregrijai postavljaju u struju dimnih plinova tako da su cijevnom
zavjesom ili paketima cijevi zaklonjeni od direktnog zraenja plamena iz loita.
Obino se izvode u dva stupnja (dva paketa) s ubrizgavanjem napojne vode u struju
pregrijane pare izmeu njih, radi regulacije temperature izlazne pare. Prijelaz topline
se kao kod svih konvektivnih povrina poboljava s poveanjem optereenja.
3
Ozraeni se pregrijai koriste u generatorima pare s najviim parametrima, jer drukije
nije mogue ostvariti pregrijanja pare od > 500 C. Smjetaju se na prednjem ekranu,
bonim ekranima, stropu ili u prestrujnom kanalu, tako da ipak nisu na direktnom
udaru plamena, zbog slabije sposobnosti hlaenja cijevi od strane pregrijane pare.
Osjetljivi su na stvaranje sloja na unutarnjoj strani cijevi zbog ega zahtijevaju visoke
standarde pripreme napojne vode. Dobre karakteristike ozraenih pregrijaa su:
dodatno hlaenje loita (zbog visokih tlakova toplina se isparavanja vode
smanjuje, a time i odvoenje topline u loitu),
u kombinaciji s konvektivnim pregrijaima daju temperaturnu karakteristiku slabo
ovisnu o optereenju,
jednostavne su konstrukcije

Na sl. 3.25 prikazane su temperaturne karakteristike ozraenog i konvektivnog
pregrijaa, te njihove kombinacije. Vidljivo je da se u kombinaciji ozraenog i
konvektivnog pregrijaa temperatura pregrijanja zadrava na konstantnoj vrijednosti u
podruju optereenja od 25-100 %.

360
370
380
390
400
410
420
430
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.2
Optereenje
T
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a
,

o
C
konvektivni
ozraeni
kombinacija

Sl. 3.25 Temperaturne karakteristike pregrijaa pare


4
Meupregrijai
Proces meupregrijavanja pare prikazan je na sl. 3.26. Svjea se para ekspandira u
visokotlanom dijelu turbine do tlaka meupregrijanja, vraa se u generator pare u
kojemu se meupregrijava obino do iste temperature kao i svjea para (od stanja 5 do
stanja 6), te ponovo ekspandira u niskotlanom dijelu turbine.

Sl. 3.26 Proces meupregrijanja pare

Prednosti meupregrijanja pare:
poveava se stupanj iskoristivosti procesa,
smanjuje se vlanost u zadnjim stupnjevima turbine do 50 %,
smanjuje se snaga napojne pumpe za 15-18 %,
smanjuju se dimenzije kondenzatora za 7-8 %,
smanjuju se gorionici za oko 5 %,
smanjuje se generator pare za 15-18 %,
smanjuju se dimenzije predgrijaa napojne vode.

Nedostaci meupregrijanja pare:
poveava se cijena turbine,
ukupno uzevi investicijski troak raste
zbog dodatnih cjevovoda i ventila oteano rukovanje i kontrola.

Ekonomajzerske povrine

Ekonomajzerske povrine ine zagrijai napojne vode i zagrijai zraka. Ugrauju se u
izlaznom dijelu generatora pare ime snizuju izlaznu temperaturu dimnih plinova.
Time se ostvaruje poboljavanje stupnja iskoristivosti generatora pare (odatle naziv
ekonomajzerske povrine). Smanjenjem izlazne temperature dimnih plinova za oko 20
C, ostvaruje se poboljanje stupnja iskoristivosti generatora pare za oko 1 %. Kod
dananjih generatora pare izlazne temperature obino iznose na punom optereenju
130-150 C. Ukupno se na ovaj nain stupanj iskoristivosti generatora pare moe
poveati za oko 3-5 % te iznosi 92-94 %.
Utjecajni faktori o kojima ovise izlazne temperature dimnih plinova:
koliina topline koja se moe izmijeniti u generatoru pare,
ulazna temperatura napojne vode i zraka,
rosite dimnih plinova,
5
cijena ureaja.

Problemi koji se javljaju u vezi s ekonomajzerskim povrinama:
projektiranje niskog optereenja - da bi se smanjila niskotemperaturna korozija
potrebni su bypass na dimnim plinovima i recirkulacija na dovodu vode i zraka,
poveano oneienje,
potrebni su ventilatori,
potrebni su poveana panja i skuplje odravanje.

Zagrijai napojne vode
Obino su smjeteni izmeu meupregrijaa pare i zagrijaa zraka. Ukoliko nema
zagrijaa zraka, tada su zagrijai vode zadnje izmjenjivake povrine generatora pare.
U pravilu se voda u njima zagrijava ispod temperature zasienja, kako se ne bi
pojavila para koja moe izazvati kavitaciju i oteenja. Ako su ipak predvieni za
zagrijavanje vode s ulaskom u zasieno podruje, tada su posebne konstrukcije i
nazivaju se predisparivai.
Prednosti zagrijaa vode:
koriste se i za male jedinice i nie tlakove,
potronja je dodatne snage mala,
bre putanje u pogon generatora pare,
zauzima relativno mali prostor,
smanjuje optereenje ogrjevnih povrina.

Po konstrukciji mogu biti:
1) integralni dio isparivakog kruga,
2) odvojeni paketi - obino su smjeteni u konvektivnom kanalu generatora pare,
izlazni im je kolektor spojen s bubnjem.

Po tehnolokom postupku izrade dijele se na:
1) eline sa ili bez rebara - osjetljivi na kisik u vodi i pH vrijednost vode, u pravilu
se koriste vee brzine strujanja vode,
2) lijevani - za nie tlakove, otporniji na kvalitetu vode i niskotemperaturnu
koroziju, skuplji u izradi.

Zagrijai zraka
Isplativi su u pravilu za generatore pare kapaciteta iznad 20-25 t/h. Smjeteni su
obino iza zagrijaa vode, na kraju generatora pare. Zagrijavanje zraka za 55 C
poveava stupanj iskoristivosti generatora pare za oko 2 %. Jednostavnije su i lake
konstrukcije od zagrijaa vode zbog niih tlakova. Zbog slabijeg koeficijenta prolaza
topline zahtijevaju velike povrine. Zrak se zagrijava zbog:
poveanja stupnja iskoristivosti generatora pare,
suenja goriva,
boljeg izgaranja - uslijed viih temperatura

Zagrijai se zraka mogu podijeliti na:
1) rekuperatore - zrak su i dimni plinovi odvojeni stijenkom
- cijevni
- ploasti
6
2) regeneratore - rotacioni (Ljungstrom), 70 % svih zagrijaa zraka su ovoga tipa (sl.
3.27), grijani se elementi sastoje od tankih elinih limova (sae) koji se
naizmjenino zagrijavaju dimnim plinovima i hlade zrakom, vrlo su efikasni ali se
javlja problem brtvljenja.


Sl. 3.27 Ljungstromov rotacioni zagrija zraka