ODRZAVANJE

INSTALACIJE GRIJANJA
Kad biste automobil vozili neprekidno 75.000 km bez servisa i zamjene dotra
8
jalih dijelova, zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce).
Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao auto
mobil koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75.000 km. No, prisjetite
se, na automobil sigurno niste zaboravili , a sto ste kroz to vrijeme napravili na
kotlu iIi drugom sistemu za grijanje?
Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja, mada je istini za volju
taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. No,
nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti, jer on nije
bas tako jednostavan. Bolje ga je redovno odrzavati, negoli uoci zime traz iti
majstora. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezer
vnog dijela morate kupiti cijeli novi sklop.
Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje, cesce ciscenje i redovita kon
trola pa do kvara nece ni doci, a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja
jer iskustvo pokazuje da je izmedu n eispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u
odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u
potrosnji energenata. S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta
znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Evo primjera za ilustraciju.
ODRZAVANJE PLAMENIKA
Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn
plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. To se najcesce dogada
uoci ogrjevne sezone, a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolici
ne proizvodaca, Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana, a onda sejavi pojacani
zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. Kad otvorite
sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. Zrak za proces
sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim
stvarima, sanducima i bacvama, pa je taJog prasine na vitalnim eJementima
plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. Radijalni ventilator punje prasine
bas kao i svi ostali elementi . S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine.
Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka
nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los
i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. Kad dodatni teret
na ventilatoru postane pretezak, pregori elektromotor.
Svakl p/amenik na kot/u
za centra/no grijanje ima
ventilator kojim se u
/ozi~te tjera zrak potreban
za proces izgaranja.

GRIJANJE 159

_ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA _

Da je plarnenik redovito odrzavan a prostorija kotlovnice uredna i cista do

kvara ne bi ni doslo a za isti efekt grijanja kroz kvalitetno izgaranje utrosilo bi se
manje goriva.
Za sve takve plamenike koji rade na pretlak (pretlacni plarnenici) bilo na lozivo
ulje ili plin, kotlovnicu treba redovito cistiti i uredno odrzavati. I kod tzv . atmosfer
Loiiite kotla treba dobro i skih lozista kao kod plinskih aparata i kornbi -uredaja vazno je da nema prasine
detaljno oCistiti prije ogrjevne no oni su obiono srnjesteni u stanu gdje je mnogo urednije. Zrak potreban za proces
sezone. sagorijevanja u njihovom sistemu uzima se slobodno iz okolne atmosfere, a nema
-"f
:~ ~'$~::>'~~~"" .S\ O
l~ ~ ~ niti ventilator,a pa je talozenje manje.
e q ~ i ~ ,~:i. *Kr t':%,~~ :::::,
1$$i

iW'O-J ~ 1 ~rt . ~'h:::n.l' hlh

l :::x
:W :: ~:~
CISCENJE LOZIST A

- Kad otvorite vrata kotla zacijelo primjecujete razne taloge na stijenkama lozista.
Ovisno 0 vrsti goriva, preostali produkti koji potpuno ne sagorijevaju taloze se na
obodnim stijenkarna. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces, talog na
stijenkama je zapravo dodatni izolator.
Ispitivanja su pokazala da 1 mm takvog taloga povecava utrosak goriva za 3
posto. Uzmemo li u obzir i ostale gubitke - povecanu temperaturu dimnih pli
nova, dodatni gubici kroz dimnjak - jasno je koliko kosta nemar i nebriga 0 insta
laciji grijanja . Zbog toga loziste kotla treba redovito Cistiti od taloga izgaranja sve
do metalnog sjaja. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na
kruto gorivo treba i cesce cistiti. Obavezno barem jednom poslije zime treba
detaljno ocistiti cijelo loziste, a loziste na ugljen ponekad i nekoliko puta tokom
zime. Loaista kotlova na kruto gorivo ili kod raznih peci puna su raznih prolaza
za dimne plinove pa za detaljno Ciscenje treba dosta truda i vjestine.
Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetom kao sto
su razni sjekaci i izvijaci, te celicnorn eetkom a na kraju sve nakupine izvadite iz
lozista, kako biste ga oprali i nekirn kemijskim sredstvom. Kod nas se tesko dolazi
do tekucina za kemijsko Ciscenje, mada se nesto rnoze nabaviti preko konsignacija
I (
To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX, FAUCH, SOTIN i sl, a
n
ima ih za sve vrste goriva. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kod krutog, ze
plinovitog i tekuceg goriva. Pakiraju se u plasticne boce od litre sa strcaljkorn da
' i:
bi se tekucina jednakomjerno rasprsila po svim stijenkama lozista. Nakon toga
treba ukljuciti grijanje i svi ce talozi polako sagorjeti. Ta sredstva otapaju skupljene
Oii
taloge i snizavaju im tocku izgaranja na oko 400C pa u toku procesa izgaranja u
lozistu osim osnovnog energenta izgara i talog.

,
,
,I
Loziste
.x: Ii
11l
'c II
E "
I
I
,"
i5

1
!(
A'

' il
J.1l
~~~
, .'
"

.' ' .

~~ ij _..
.'
..
..
'.'
..

t:':.:/:.
--
,"

'
'

..
:
'.
. . .. ,. ...

~ :: ::~ .: :
r

Zrak /z kotlovn/ce ulaz/

u lozi~te kroz plamenik.

160 GRIJANJE

_ __ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALAClJE GRIJANJA _

Postoje razna kemijska

sredstva za ti~cenje
toztst.
NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da
i dimnjak bude redovito Ciscen. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu
nije dana prava karakteristika, jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. U
zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista,
te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu, No, i bez toga
svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon podesavanja
ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezul
tat svoga rada posebnim mjernim instrumentirna.
Nakon ovog cjelokupnog zahvata, mjerenja CO 2 , zacadenja i temperature
dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je
ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt.
Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje.
Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja, jer ako je za eovjeka cistoca
pola zdravlja, primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je
cistoca u kotlovnici pol a stednje na gorivu.

NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Sistem grijanja se jednom napuni

vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Tvrde tvari iz vode vee su se ista
lozile i nerna daljnjeg talozenja kamenca. Isto je i s korozijom . Voda je ispustila
svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek
nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala
koroziju. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za
ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema. Zbog toga ne treba sis
tern bez potrebe prazniti i puniti. Ako negdje propusta, to mjesto zabrtvite i ne
mojte vise sistem dopunjavati, jer se na taj nacin unosi previse nove vode.
PREPRAVCI I BRTVLJENJA. Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko
ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. Preinake, ugradnju termostatskih
ventila, novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane
prazan. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada
proces korozije intenzivniji.
KAKO PUNITI?
Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu, koja nam sluzi za punjenje
i praznjenje , jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu insta
laciju te otvori dovod vode u sistem.

GRIJANJE 161

 Uvljek nakon popravka,

barem jednom u sezonl,
treba Izmjeritll regul/ratl
kvalitetno izgaranje I to
tako da je CO2 mlnimalno
9-postotno za~adenje
maksimalno 2 (po
i
BACHARADU)
I
I

temperatura makslma/no
180 (temperatura Izlaznih
I
plinova to nila ali da ne
dode do roenja). ~

Na taj nacin u s ist crn osirn vodp ut.isk uj orno i say zrak koji je bio u crijevu. Uslijed
toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo
odzraciva ti.
Stoga prije punjenja sistema crijevo treba potpuno napuniti vodom i tek ga tada
prikljueit.i na radijator i vodovodnu slavinu.
Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na
najnizern mjestu u instalaciji iIi na kotlu, ami preporucujerno da koristite onu na
najnizern mjestu instalacije. Odvrnite poklopac na lancicu i pritegnite mjedeni
tuljac na koji eete navuci crijevo. Pozeljno je da to crijevo bude trajno pricvrsceno
na jednorn mjestu instalacije grijanja.
Njega nije dovoljno sarno navuci na konusni dio slavine vee ga treba i priteg
nuti nekom obujmicorn kako nakon otvaranja slavine ne bismo izazvali poplavu
u stanu iIi kotlovnici. Na isti nacin najbolje je pricvrstiti i crijevo na drugoj strani
tj. na mjestu gdje je vodovodni prikljucak. Zakretanjem cetverobridne glave za
90 slavina se otvara. Na gornjoj strani te glave je jedan zarez koji pokazuje smjer 1'. :

otvorenosti slavine pa se i po njemu mozete ravnati.

Kad otvorite slavinu, otvorite i dovod vode u sistem i gledajte na manometar
dok on ne pokaze zeljenu visinu razine vode u instalaciji. Nakon punjenja zatvo
rite obje slavine, a ako skidate crijevo 5 mjedene ispusne slavine tada pre

II II,
\T

i I
zr

I ;I

;)1

Prlje punjenja sistema

crijevo treba napuniti
vodom.

162 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA _

J: '\
+ , i
,
-- -
~
~.

:
I:
I i
i
.~
I i
:

il!.B
I

T
- V -
Razvodna mrela i prik/jutci
sistema centra/nog grijanja
moraju bit! tako izvedeni da zrak
mole prirodno isptlvet! na ~
najvi!;em mjestu!

porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu

kako biste sprijecili kapanje vode .
KOLIKI JE PRITISAK?
Najcesce je pitanje: kako sazriati ima Ii u sistemu dovoljno vode i koliki priti
sak mora biti . Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee
odredili osnovnu cinjenicu koju treba prevesti na stvarne velicine kako bismo ih
mogli postovati.
Da bi sistem bio pun u njemu treba biti toliko vode da je i u najvisern radijatoru
sve potopljeno i da ima jos nesto za rezervu. Ukoliko se manometar, kojim mje ri
mo pritisak u sistem u, nalazi u kotlovnici tada na njemu mora biti toliki tlak da
je sva instalacija potopljena odnosno daje taj tlak visi od visinske razlike od tocke
mjerenja do najvise tocke sistema. Ako je kuca npr. dvokatna, tada je najvisi
radijator za priblizno 6 m visi od kotlovnice pa na manometru mora biti tlak od
najmanje 6 m vodenog stupca ili 6 m v.s. ili 0,6 atp ili 0,6 bara. Zelimo Ii biti sigurni
da je takav sistern potopljen , najbolje je da pritisak u njemu bude oko 1 bar, a to
znaci da je visina vode u sistemu 10 m. To je ujedno garancija da je sistern doista
pun i potopljen .

KAKO ODZRACIVATI?
Cuje li se u sistemu centralnog grijanja neko buckanje ili zuborenje, krajnje je
vrijeme da ga odzracite. Ponekad cete primijetiti da radijatori nisu potpuno jednako
topli po visini iIi je dio nasuprot prikljucku gotovo h ladan, sto je takoder znak da
ga treba odzraciti. Ako je radijator hladniji ili potpuno hladan, znaci da je pun
zraka koji sprecava prijenos topline.
Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj
mrezi i radijatorskim prikljuccima daje rnoguce prirodno odzracivanje tj. zrak moze
prirodno isplivati na najvisern mjestu instalacije. Tako se na tim mjestima obieno
nalaze odzracni ventili koji mogu biti automatski iIi rnehanicki. Upozoravamo vas
da prije odzracivanja pogledate u kojem je smjeru okrenut onaj otvor k roz koji ce
nakon zraka iscuriti i malo vode pa to mjesto zastitite jer taje voda obicno i malo
prljava.
Kod automatskih ventila s plovkom zrak bi trebao sam isplivati iz sistema,
no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze
malo ulijeniti i zaglaviti. Neki se ventili mogu otvoriti sarno pomocu kljucica, pa
yam preporueujerno da ga dobro cuvate, jer bez njega ce tesko ici. Ukoliko ventil
negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti
popustanje.
Napomena: Ne dirajte i ne upustajte se u one poslove i postupke u k oje niste

GRIJANJE t 63
_ _ _ _ _ _ _ _ ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA _

upuceni, Ako ste vee i odlucili odzracrti i napuniti sistem to nije razlog da dirate
vent.ile, slavine, automatiku, crpku, Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest
slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora, odvrtanjem prigusnog
ventila na povratnom prikljucku radijatora da ventil izleti van i potpuno poplavi
cijeli stan, jer se voda ne rnoze zaustaviti.
RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE
Ugraclnjom boljeg sistema regulacije rnoze se ustedjeti znatna energija. Prije
svega ugradnjom termostatskih ventila, sobnog termostata sa satnim
mehanizmom, kompletnog programatora za automatsku regulaciju temperature
polaznog voda sistema s mogucnoscu programiranja rada sistema za cije li tjedan
unaprijed i s1. Iskustva pokazuju da se na trzistu pojavJjuju i nove verzije kctlova
koji mnogo bolje iskoristavaju energiju goriva pa ako je stari kotao dotrajao kupite
onaj koji ima bolji stupanj djelovanja. Izbjegavajte univerzalne verzije kotlova jer
imaju manji koeficije nt iskcristivosti.
Ako tek gradite kucu najbolje cete ustedjeti ako izvedete kvalitetnu toplinsku
fasadu s nekim dobrim izolatororn (rnineralna vuna, stir opor i sl.) , Takve fasade
stede i do 40 posta goriva pa se za relativno kratko vrij erne i isplate. Tako sagradene
kuce trebaju rnanje r adijatore, manje kotlove, manje spr e mn ik e za gorivo sto sve
bitno pridonosi jeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora .
UGRADITE SOLARNI SISTEM. Kod nas postoji niz kvalitctnih proizvcdaea
solarne opreme pa yam preporucujerno, ako imate novca, da pcl ako nabavljate
pojedine dijelove solarnog sistema. 'I'esko je odmah nab aviti sve ali za pocetak I
nabavite solarni spremnik i spojite g a na sistem preko Jjeta. S lijcde ce sezone iIi
kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne k oJcktore i za slij edc ce Jjeto
osigurajte pripremu potrosne tople vode na sunce.
Takvi se sistemi ovisno 0 geografskoj Jokaciji isplate za 5 do 8 godina . Ako imate
priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem, a onda poJako nabavJjajte
dijelove.

YUCOM
Zagreb, Flajpanova 5,
tel. (041 )519-471,
324-028,
.~-NASEM-'FRZIS'l'
--- :l
PROIZVODI
!
telefaks (041)519-471
KOMPJUTORI ZA ANALIZU DIMNIH PLINOVA
['reds/a ll/jan ie nove generaf.'ije ana li
za/ora dimn og {Jlina E COM :
Vrlo suvrcmcni, tcrncljcni na
mikropr occsorima, poipuno prcnosivi.
Analizat ori rnogu zadovoljiti svc
primjcn c od ruiin skog odrzavanja kotla i
scrvisiranja do najfinijih ispitivanja i
zahtjcva razvoja . Svaki model projcktiran
je za visoku tocnost i jcdnostavnu
upotrcbu s ugradcnorn samodijagnosti
kom i samobazd arcnjcrn.
Analizator je take koncipiran da se ne
mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a
usto jc osigu rano tocno ocitavanjc.
M ogucnos/ m;erenia temp erature
0 2' CO 2, S02' NO, No" C, H" podilaka,

razlike tlaka, prcticka zraka,

zagadenja okol inc i stupnja djclovanja,

STALNOM KONTROLOM PROCESA SAGORIJ EVANJ A

STEDITE GORIVO

 9 DIMNJACI
Svaki dimnjak dok se ne zagrije
slabije uuce, ali nakon toga
mora dobro [unkcionirati
t 66 GRIJANJE
\
. ili I
guc
slu:
I
Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. Bez obzira kako se gri pri
jemo, imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje, uvijek nam je potreban odr
dimnjak. Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na
kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju
n ar
lokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu, ipak ovise 0 nekom
di rr
dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. Dakle, slobodno se moze reci ob
nema tople zime bez dobrog dimnjaka. i Z~
A sto je, zapravo, dimnjak?
U nekim krajevima je ukras kuce - prisjetimo se gradica uz obalu ciji su kro
vovi nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci
Rovinja), a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna
u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu,
a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim . Kazu da se nekad davno u ovim
krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. Nije ni - _..
eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake
i placaju na to porez. I to je s oba aspekta razumljivo,jer pokazuje kako se stale ski
i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak, a ujedno govori da je bitno,
direktno i posredno utjecao na financijske izdatke. Danas to ima takoder veliku
tezinu, jer energija je skupa, a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak.
- .1
Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje, dimnjak mora biti
kvalitetan . Dimnjak je dakle vert.ik alni kanal u zgradi il i izvan zgrade, koji sluz i
za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog, tekuceg ili plinskog goriva u - s
jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji
spaja loziste i dimnjak, a obicno je pod nekim nagibom, zove se dimni prikljucak .
Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih
uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr:
CISCENJE DIMNJAKA. Prema zakonskim odredbama, u stambenim
zgradama i stanovima, dirnnjacari moraju obavezno cistiti:
::
dirnnjake i spojne dimovodne kanale
uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva
stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo
Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. Zanimljivoje napomenuti
da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke
propisno sazidani, zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn
energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu. Zatim, ne treba Cistiti ni kaljeve
peci te plinske i elektricne peci i stednjake. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog
dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja, te mu dozvoliti i
omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati.
ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci
rokovi:
svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50.000 kcallh) na kruta i tekuca
goriva
svaki mjesec - dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva
svaki mjesec - stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva.
Sezona grijanja traje od 1. rujna do 30. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba
redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci, a izvan te sezone treba cistiti sabi
race cade, pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake.
Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati
dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW - 75.000 kcal/h). Ova
kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka, dimovodne cijevi, vjetrobrana te broj,
vrstu i raspored prikljucenih plinskih loz ista. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi
da je dimnjak prljav, ovlasteni dimnjacar duz an ga je ocistiti od dimovodnog
nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana.
s
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _

Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje
iIi pak da je loz iste nepropi sno prikljuceno, duzan je odmah zabraniti i onemo
guciti lcz.enje plinom. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku
sluzbu nadleznu za komunalne poslove.
Propisima je odredeno i odlaganje cade, nacin ispaljivanja dimnjaka, nadzor
pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam Prije agrjevne sezane
odredbe vee dobro poznate. pregIedajte dimni prikiiuiak i
dimnjak, ocistite taloge,
KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA? Dobro oioorite uraiaica i naprauite
nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje vizueinu kontrolu,
dimnih instalacija. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na
obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta, eksplozije, pozari
i zagadivanje okoliee. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u
obavljanju posla. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog
dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i napla
tivom, ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao .
Dakle, mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom, jer uslugu ionako treba
platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Ako yam se
dimnjacar dugo ne javlja, potrazite ga sami , a ako je krajnje vrijeme zasucite
rukave i prihvatite se ciscenja.
Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara, Prema iskustvu grada Zagreba, ovoj
se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha
na plin, dimnjaear je prava rijetkost. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka
rijetko se provod i. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok
say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee, kako bi se
sprijecio eventualni pozar. Ako uvodite plin, bez dirnnjacarskog atesta i strucnog
misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila.jer ako se neispravno
postavi plinski aparat iIi pee, moze doci do pozara iIi trovanja plinom.
Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih
vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu
pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma.

MATERIJAL. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesa

goriv i otporan na visoke temper ature, nepropustan za plinove i kondenzate, koji
nastaju sagorijevanjem krutih, tekucih i plinskih goriva, ispaljivanjem iii pozarorn
dimnjaka, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja, dovoljno
cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator.
Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast.iti dimnjaka:
za vanjsku stij enku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke
slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em,
za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu
od opeke 25 em,
za stijenku prema grijanom prostoru, kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern"
u zidu od opeke 25 em .
Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih
dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. Moramo priznati da ovo
rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku
pojavljuju.
Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista,
odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom loz istu.
Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali:
obicna opeka marke minimum 150
normalna sarnotna opeka Sprijeiite ispustan]e iIi
sarnotni kiselootporni materijal u formatima, nekonirolirano istjecanje vade
gotovi speeijalni dimnjacki elementi . iz sistema grijanja.
Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih
lozista, a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. Suplja i po
rozna opeka, kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za
gradnju dimnjaka.
Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se, ako njihova svojstva

GRIJANJE t 61
_ _ _ _ __ _ _ DIMNJACI _

odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepro

pusnosti materijala, sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove, koja se bavi takvirn
ispitivanjem .
t:l> W'~<$: X; ~ ~ l% *'. ~ ~."""' R
":*: ~ ., ~.
~& ~,., ~ lh~ ~t:; ~* ~U h:' d px,
ms~? n~~ t fu<~ ~ w ~ . ,:\..a;,~ ~~ :;")5
';;;.<>
* Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih
zanatskih i malih industrijskih pogona, kao i kod malih privremenih objekata,
Zelite Ii pouecaii uisinu mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje. Jasno, to su izvedbe
dimnjaka , nemojte za pro od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne
duieiak upotrijebiti saloniinu spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom, pa i velike toplane, proizvodni
iii neku drugu cijev. pogoni i slicno, irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.
"<
~. f~?~fA
,S I ~l ,'$ ~ tVi"H i~H~~
,<,htJ ~':>.~ Ph::< KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka:
svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar pot

- lak i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva, tern
peraturu sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. Kod vecih lozista treba
svijetli presjek kao i visinu dirnnjaka dokazati proracunom, Presjek dimnjaka mora
biti u cijeloj visini jednak.
Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se:
uski dirnnjaci okruglog, kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka, najmanje
velicine 015 em iIi 14/14 em . Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti
najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. Za svako
daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em", Kod pacetvorinastcg
presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1,5.
siroki (prolazni) dirnnjaci, svijetlog presjeka najmanje 45/50 em .
Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji
od 10/10 em.
Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri
od presjeka dimnjaka, a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto.
Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa, postojanog
oblika i zasticeni od korozije. Izraduju se od azbest-eementa, alurninijskoga,
mjedenog, bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. Minirnalne debIjine
stijenki su :
7 mm za cijevi od azbest-eementa
0,75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm
1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm
3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm
4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm
5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm

Plinski dimnjak-------~II

Dimovodni prikljuak.

Osigura Slrujanja--

Dimovodni nastavak~

'1
Ir-o-
: "'TfIF
S
'l<;E
:O: :; R:.> t ~ u~
.: < tP~
*.1\. e
*",* ,~~r~
n.t.:'S n "'~ ~~ If'se
lfN>~''>':C
m.~ d.,t' \h
?"$l
-, '<.<' ~ ~>~':\
I,
Hladna je uoda skupa a topla
ouisno 0 naiinu zagrijavanja i
do deset pula skuplja od I I

hladne. I

Z~sl'''?'Tf=\~ t~ 'if f)l nH:::'.*"''"''

. >.If
x, ~ ~
. , ' If
~ .l*~~ ~: ~ ~.::~~ ~~~
,, '" '</l'.lf"~:",,,. ,~.x ;
:$5 1
I

-
168 GRIJANJE

'---
Dlmovodna instalacija s oslqurscem
strujanja (pottecno lozi~te - atmosfer
--' ski plamenik).
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _

Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih

lozista s atmosferskim plamenieima (dakle, ona lozista koja nemaju ugradene pre
tlacn e plamenike s ventilatorom) potrebnoje na dimovodnom prikljucku ugraditi
osigurac strujanja koji sa svojim ejektorskim djelovanjem pomaze odvodenju pro
dukata sagorijevanja u atmosferu. Svaka dimenzija - promjer dimovodnog
Nemojle premieiiati ra
prikljucka - mora imati i svoju razl icitu izvedbu tog osiguraca strujanja pa ga dijalore iz eslelskih razloga jer
treba izvesti tocno prema podaeima. su obicno projeklno smjesleni
Visina dimnjaka: na najpovoljniji naCin.
Korisna visina dimnjaka mora biti tolika da omogucujs dovoljno strujanje i
odvod plinova sagorijevanja i time pospjesuje izgaranje u lozistu, a da pritom nema
opasnosti od pozara ili od zagadenja okoline dimom. Stoga dimnjake po mogucnosti
treba voditi kroz najvi se dijelove zgrade. Korisna visina dimnjaka za kruto i tek uce
gorivo ne smije biti manja od 450 em, ali se preporucuje visa visina.
Dimnjake treba voditi u pravilu u grupama vertikalno od podruma do krova.
Grlo dimnjaka blizu sljemena krova mora nadvisivati sljeme barem 30 em, a grlo
n izih dimnjaka mora biti najmanje 100 em iznad krovne plohe, mjereno na gornjoj
strani . Visina dirnnjak a na ravnom krovu treba da je najmanje 100 em ukoliko
nema na krovu u neposrednoj blizini nadvisenja i nadogradnje.
za horizontalni priklju cak za vertikalni prikljutak

l' l'
ro----T-->l i<I- H
~

1
~i

'1

~.~
I -~

Osiguraci

-~
strujanja-provjetravanja.

Presjek dimnjaka moze se odrediti tek kad se definira broj i toplin ski ucinak
prikljucenih Iozista te djelotvorna visina dimnjaka. Nadalje, vrlo j e vazno da li
ce se dimnjak zidati od gotovih elemenata ili cete ga izvesti od obicne opeke. Pri
zidanju opekom treba obratiti paznju da je kvalitetna i potrebne debljine. Za
odredivanje presjeka po sluzit ce yam podaei proizvodaca gotovih dimnjaka.
Kako je takav dimnjak kvalitetniji u pogledu nepropusnosti, otpornosti na
agresivne spojeve, ima manji otpor strujanja zrakajer muje unutrasnja stijenka
od vatrostaln e eijevi pa je i manje hrapava, nuzno je i to uzeti u obzir. Ako zidate
obican dimnjak od opek e izv edite ga u vecoj dimenziji nego st o se navodi u tabli
eama i dijagramima proizvodaca gotovih dimnjaka. U tablieamaje posebno nave
den podatak za dimnjake na kruto gorivo, a posebno za dimnjake na tekuce i
plinovito gorivo.
Kod vecih stambenih objekata gr a de se tzv. dimnjaei sa zajsdnickim dimovodnim
kanalorn il i sabirni dimnjaei. Kako u nas za to podrucje ne postoje standardi
navodimo podatke proizvodaca "Sehiedel" koji imaju podlogu u DIN propisima .
Nemojle susiti rublje na ra
Preporucujerno yam da se u nadleznorn dimnjacarskorn poduzecu raspitate za dijatorima i pedma.
pcstojece propi se ako postoje ili da se obratite distributeru plina ako je rijed 0
prikljucku za plinsku pee. I kod gotovih dimnjaka treba takoder postivati odredbe
o dobroj top lin skoj izolaeiji pa se razliCito izvodi sarnostojeci dimnjak od onoga
~Zi1\~:.$;~n~r:~il$ ()i{()i"iN i;~

k oji je ugraden u zgradi. Bitno se povecava sigurnost odvodenja produkata sago

rijevanja iz loz ista akoje na vrh dimnjaka ugraden venturius koji se moze i izvesti
u varijanti sarn-svoj-rnajstor.

GRIJANJE 169

_ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _

do 1,501
~ 1

*O.50m

E
o I~
"'.

. ~I
J
0
o.
LM'!r---liiIL---+-_-'

Minimalna visina dimnjaka

nad krovom.

Visina KRUTO GORIVO PUN I TEKUCE GORIVO

dimnjaka P-16 P-20 P-16 P-20
metara Lozlste (kW) Loziste (kW) Loziste (kW) Lozlste (kW)
6 do 10 do 15 do15~ Jo 20
7 20 25 25 30
8 25 35 35 37
9 30 50 43 60
10 33 55 50 75
11 37 65 55 85
12 40 70 57 92
13 33 75 60 100
14 45 80 64 107
15 46 85 66 111
16 47 90 70 118
17 50 93 72 121
18 52 95 74 128
19 54 100 75 131
20 55 102 77 135

Odredivanje presjeka Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu se nabaviti u dvije
dimnjaka. velieine promjera (16 i 20 mm) s oznakama P-16 i P20. Vatrostalne cijevi umecu se u
betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. U proizvodnom
programu su nosive i zevrsne armiranobetonske ploce, dimonepropusna vrata,
dilatacijski prsten, te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Na vrh dimnjaka dolazi
i originalni usmjerivac strujanja zraka. U tablici su prikazani odnosi visine dimnjaka,
snage lozi~ta, vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. Kao i kod ostalih vrsta
monteznih dimnjaka gornji zevrsete obzidan je za~titnom opekom.
170 GRIJANJE

 l
_ _ _ _ DIMNJACI _

40 45 50 55
'0 15 25 30 35 40

000

'000
900
800
700
600

20 C

' 50 '50

~;;~rr~gmi~~~~~7-7
100
90 90
100
80 80
70 70
60

~.r;r

50
45
40 40
35
.. 35
30
30
25
25
,I '
5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55
'0 '5 20 25 30 35 40 45 50 55
Radna vlslna dlmnjaka u m
Radna vislna dlmn 'aka u m

- I Za dlmnjske SCHIEOEL
BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962). vrijede ovakvi dijsqremi.
l.ozista natvrdo i tekuce gorivo Lczista naplin
Promjer Svijetli Radna Ukupni Broj Broj Radna Ukupni Broj prikljucaka
presjek visina instalirani prikljueaka prikliucaka visina inslalirani maksimalno Dimnjaci sa zsjeanlckim
kapacitet za male zaetalno kapacitet Veliki grijaci Mali dimovodnim kana tom
kW peci (do 9 grijanje maks. kW vode, sobne grijaci sabirni dimnjak.
kW) komada vode
peci,
komada komada komada Lijeva tablica za loiiste
na plin vaii samo tada,
13,5 143 4,5 maks. maks.2 1 2 60 2 3 ako su ugrac1eni automat
22 4 90 3 5 ski termick! zetvsreci, ako
6 90 4 6 je vi~e od tri prikljucka na
16 201 4,5 min. 12 min.3 2 2 105 3 5 jednoj vertikali (DIN 18160
maks.36 maks.4 4 105 4 7 list 1). Kad nema termlcklh
6 145 5 8 zetverece, treba se
20 4 145 3 pridriavati dijagrama
314 4,5 min 23 min.5 2 6
4 175 5 8 DVGW-TRGI1972.
maks.56 maks.8 Broj prikljucaka na sabirni
6 200 7 12
dimnjak odrec1en je pod
uvjetima da svi rade
PODRUCJ E UPOTREB E t::::'Hmrtt:::: n: :::::UIiimrU:IIEmf:m::;::m':UmmImmrrmrII:f,tm:::mt::mm::mlM::,EttHl::f::::::: istodobno sto u praksi nije
Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda, tekuca i plinovila) kao i za razlicite stuce]. Zato DIN norme
kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.000 kW. Dirnnjaci a 13,5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni 18160 travanjlapril 1981.
dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama, sto predstavlja veliku ekonornicnost. Razmak izmedu dva dozvoljavaju maksimalno
prikijucka ne smije biti manji od 0,3 m, niti veci od 4 m. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka 3 prikljucka. Sve podatke i
ne smije biti manja od 4,5 m, u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Na istu informacije 0 dimenzi
vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta . Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaci oniranju i broju prikljucaka
teta, rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno po toj DIN normi moiete
ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta. dobiti u IGM "Gradnja"
Zalec.

GRIJANJE 171

_ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _

Ovako izgleda dimnjak od

gotovih elemenata.

PRESJEK PRIKLJUtNOG I KONA~,NOG DIJELA DIMNJAKA

VENTURIUS

KROVNA PLOCA
DILATACIJSKA FUGA
2 mm/ - MINIMALNO 3 em
DILATACIJSKA MANSETA

OBZID S KLINKER - OPEKOM

VANJSKI PLAST DIMNJAKA
SAMOTNA CIJEV
KONZOLNA PLOCA
PREUZIMA TEZINU
OBZIDA DO H = 3m
GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO
POTREBI
ARMIRANOBETONSKI PLAST :,' :. ;
-c r,.'
:>( PREMA STATICKOM RACUNU

....,
z VRPCA 00 MINERALNE VUNE
E
~ c
Ci FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK
E
-c
z
.: KOTLA (RA) = 80', 60, 45 u
....
(ii '" FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK .;."
<0

s KOTLA (RA) =60, 46

::i
POLIETILENSKA FOLlJA, KOJA SPRECAVA
z
Go

::>
PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU
::.::
::> TERVOL PTP 120

FAZONSKI KOMAD OTVORA ZA

CISCENJE (PA)

OTVOR ZA CISCENJE

ISPUNA PRVOG PLASTA DO

POLOVICE 16,5 em

l
TEMELJNO POSTOLJE DIMNJAKA
SAMOSTOJECI DIMNJAK DIMNJAK U ZGRADI

172 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
_

IGM "Gradnja" talec

proizvodi po Jicenci
SCHIEDEL salonitne
stitnike za otvore
dimnjaka VENTURJUS
SW. Rijec je 0 salonitnom
dlsku koji se pomocu
mjedenih nogu pricvrscu]
iznad otvora dimnjaka.
Zahvaljujuci svom obJiku,
disk pri strujanju zraka
preko dimnjaka izaziva
tzv. venturiefekt pri kojem
na otvoru dimovodnog
_ Vjdar kanala nastaje dodatni
potlak i ubrzano strujanje
~Dim dimnih plinova. Osim sto
pospjesuju strujanje
dimnih plinova, ovl stitnicl
cuvaJu dimnjak od kls,
To je osobito vezno za
vrijeme toplih mjeseci kad
je veclne dimnjaka hladna
pa se kisa moze slijevati
priticno duboko u di
movodni kanal. VEN
TURJUS SW cin! ovalna
salonitna ptoce (1),
SANACIJA DIMNJ AK A mjedene noge (2) s
navojem i maticama (4) te
Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn, ali lakse ce se shvatiti kad kazerno betonsk i prsten. Montaza
da mnogi dimnjaei zbog prehlade imaju hunjavieu, pa srnrcaju. Isejedak je vee je jednostavna, a
degutantniji izraz, ali je prikladniji za opis. To su dimnjaei koji su za zimu suvise efikasnost vrijedna
lako odjeveni irnaju premalu toplotnu izolaeiju, pa se dim u njima brzo hladi i brzo paznJe, bez obzira na
se kondenzira vlaga. Tako nastaje crnosrrieda tekuca masa koja trazi izlaz na sve smjer vjetra.
strane. Dakako, ohladeni dim pri vrhu dimnjaka je teii i pritisce kao cep na niz e
toplije slojeve, koji onda pokusavaju izaci u stambeni prostor.
Stoga klasican, dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju
stijenki. Nekad su, to bile sarno opeke, a danas se za to vee primjenjuje i sloj ter
moizolaeij skog materijala. Svrha je da se zagrijani dim brzo ne oh ladi vee kao topliji
i lak si od vanjskog zraka juri u vis. Pogotovo ako su jos pritom glatke unutrasnje
stijenke na koje se cada tesko hvata .
Koji put takvi dimnjaei i predobro vuku. Sagori tako u tutanj i nepotrebno mnogo
topline. Ali, i kad sasvim normalno vuku, trosak grijanja je velik. Otuda stalni
pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo pa je tako nastalo niskotempera
turno loziste, koje omogucuje efikasno grijanje i s nizim temperaturama u dimo
vodu, uz posebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke.
No dimnjaei mogu oboljeti i zbog n ekih drugih uzroka. Reeimo, greska moze
biti i u pogresnorn prikljucivanju lczista . Suvremena gradevinska medieina vise
nije bespornocna. Cak i starost dimnjaka nije vise n eizljeciva bolest. Postoje sred
stva i nacin i koji ce od starea napraviti mladica . A sto je najbitnije - bez rusenja .
KAKO OTKRITI BOLEST? U svijet dimnjaka moiete uci jednim pogledom
na vlastiti iIi susjedne krovove. Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi
pogled zbunjuje. No, pazljivijern prornatracu nece prornaci detalji po kojimaje lako
razlikovati bolesne od zdravih dimnjaka . U pitanju nisu sarno erne mrlje, ostecenja
vidljivog dijela dimnjak a, ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade.
Dirnnjaci produzeni salonitnim eijevima - kako bi bolje vukli - u pravilu su uzrok Ugradite neki alternationi
velikih problema. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluz iti kao primjer na kojem izvor topline kao solarni
csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka. sustau, aerogenerator i sl.
Tanka salonitna cijev uzrokuje naglo ohladivanje dim nih plinova na gornjem,
najosjetljivijern dijelu dimovodnog kanala, pa se pojavljuje obilan kondenzat koji
se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima
stvarajuci tamne smrdljive mrlje. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce.
Stvaranje kondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Prijede Ii se s krutih
goriva na lozenje plinom, pojacano stvaranje kondenzata otapat ce cadu na unu

GRIJANJE t 73
_ _ _ __ _ _ _ _ DIMNJACI _

Ovako izgleda bolestan
dim nja k , Mrlje na zidovima
sobe (a cesto i smrad)
pokazuju da su dimnjaci
ozbi/jno bo/esni. Nikakve
boje, premazl iii tapete ne
mogu popravitl stanje. U
ovakvom s/ucaju mogu
pomoci jedlno temeljitl
zahvatl kojl ce epriiectt!
probljanje kondenzata
kroz konstrukciju
dlmnjaka.
tr a snji m s tij en ka ma di mnjak a a mrlj e n a zidovim a ubrz ano ce se si r i ti U tal ogu
n n s t n lorn congorijPv nn j f>n1 k rut.ih coriv u i li loz ivog u lja im a su mpora koj i s kOI1
denznom vla gorn iz dima st va ra sumpora stu iii s u mporn u kiselin u koj a s vre ni en om
naprosto pojede dirnnjak. Posljedica j e propustanje dima, pojava mrlja i pukotina
i na kraju neefikasno i skupo grijanje.
Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzu i jednozri acnu dijagnozu. Kao i u
medicini i ovdje treba razmotriti sve uzroke koji su doveli do ovakvih posljedica.
Gresk a moze biti u prikljucivanju loz ista, premalom otvoru dirnnjaka, dodatnom
prikljucku lozista ili u promjeni goriva.

/ako je tesko povjerovatl

da u vrucem dlmu Ima
vode, clnjenlca je da prl
Izgaranju svlh vrsta gorlva
nastaju I znate koticlne
vodene pare. U h/adnlm
dlmnjaclma para se
oh/adl, a kondenzat se
cljedi niz stljenke
dlmnjaka. Ako dimovodnl
kanali nisu za~tlceni,
zldovi se pocinju obi/no
natapatl smrd/jivom
crnom tekuclnom jer je
naia/ost cinjenlc da
jedan kotao ucinke oko
40 kW prolzvodi u sta/nom
pogonu oko 4 kg vodene
pare (kod /oi-u/ja)
odnosno 6 kg vodene pare
na sat (pri primjeni
zemnog pune).

174 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _

NAMJERNO OHLADIVANJE. Iako vecinu neprilika s dimnjacima izazivaju

hladni dimovodni kanali i stvaranje kondenzata, u posljednjih nekoliko godina
pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno
snizavanju temperature dimnih plinova. Razlog je u stednji energije. Niza tem
peratura dimnih plinova znaci i manje gubitke topline, a dimnjak otporan na agre
sivne sastojke kondenzata Cini takav sistem sigurnim i ekonomienirn. Zbog toga Pri izvedbi [asade pazite da
novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi nema toplinskih mostova.
predgrijavaju vodu prije ulaska u sistem, kondenzat se kontrolirano odvodi, a u
dimnjak odlazi praktick i hladan dim. Usteda energije je znatna. Niskotempera
turna lozista imaju vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva. Tako Vaillantov uljni
Zi~:::,STrri::::~ ,C:U(~~)iL,~~\~ !;~~
kotao GP 120/1 calormatic nudi iskoristivost od 92 posto uz mogucnost rada pri
zagrijavanju vode u sistemu na sarno 3S'C (idealno za podno grijanje). Kotlovi za
vel ike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim
temperaturama kondenzat ne bi mogao stetiti,
Zelite Ii, dakle, stedjeti energiju ugradnjom nekog niskotemperaturnog lozista,
morate sanirati vas stari dirnnjak, bez obzira sto je jos u dobrom stanju. Briga 0
dimnjacima uvijek se isplati, izlijeeeni dimnjaci starog loaista iIi dimnjaci dobro
pripremljeni za stedljiva nova lozista, znaee uvijek veliku uste du troskova
grijanja.
Za sve Iijene dimnjake koji slabo vuku iIi im se smjer rnoze pratiti po vidljivim
tamnim mrljama na zidu, neizbjezno je temeljito lijecenje. Dok se dio dimnjaka
iznad krova obnavlja r usenjem i ponovnim zidajem, rijetko se tako radikalan
zahvat prirnjenjuje na cijelu visinu dimnjaka. Za to i nema potrebe. Uklanjanje
cadom natopljene zbuke sa zidova i nancsenje nove bit ce najneugodniji dio posla .

.,..-:..<:::::::::-:.:::.::.:..;::-;:;.:.;::.;.;.;::;:;:;:;:;:;:;:::;:;::::::::;;:::;:;;.:-:.:.:.: .
Ako toplinu sagorjelih
plinova lelite bo/je isko
ristitl, morate rscunet! s ill~iill,i~~I:~I:jil;i[i~:I~I~~ll~111111

tim da ce u dimnjak stic!

vee prtttono oh/adeni. Do
vrha dimnjaka potpuno ce
se oh/aditi os/abadajuei Sirukiura loplinskog
vellke kollcine vode. U izolacijskog sloja mora biti
nezssticenom di takva da ne uzrokuje konden
movodnom kana/u ta voda zaciju i vlaienje zida .
je prava katastrofa.
Dobrom izo/acijom
dimnjaka usporava se (iii
c:ak onemogueuje) pojava
kondenzata, a stijenke
otporne na v/agu i kiseline
sprijec:it ee svaku stetu.

GRIJANJE 175

_ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _

Ako nakon takve sanacije zidova u vu cet e u dimovod sa motnu il i metalnu cijev,
dimnjak ce biti kao nov .
Prije svega, dimnjak valja temeljito ocistiti od cadi i od krhotina opeka i zbuke.
N akon Ciscenja n ece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnog otvora i tako
odabrati promj er cijevi koju treba uvuci u dimnjak.
Toplinsku izolaciiu ugrad iie Najj eftinije i n ajprakti cnije rje senj e kojim cete osigurati n epropusnost dimnjaka
u podn e i krovne poursine. svakak o su sav itlj iv e m etaln e cijevi. U na s ih proizvodi:
:;i:i~%:~:;(r:ir:r:#1:~~~ \1:)K()~L.1 ;\1 !:~:~:
MLADOST - PANAFLEX, 76300 Bij eljin a, Radojk e Laki c 145, tel. (076 )44
211, 45-490.
Proi zvodn im progr am om obuh va cene su tri vrste cijevi:

Nakon clseenja dlmnjaka I

provjere prohodnosti
dimovodnog kanala
metalne cijevi se umecu u
dlmnjak kroz gornji otvor.
Kako blste slolaksali
posao, na donjl kraj eijevl
pricvrstite skosen drvenl
cep s kukom I premalite
lojem. Za kuku privezite
Metalne fleks ibilne cijevi cv rst konopae, kako blste
predstavljaju relativno uz uguravanje na gomjem
jednostavno i vrto kraju, eijev mogli I
efikasno rjesenje za povleciti na donjem kraju
sanaeiju dimnjaka. dimnjaka. Na taj nscin
Proizvodi ih UNIS - "Mla cete lakse uvesti metalnu
dost " iz Bjeljine, a ovisno fleksibilnu eljev I u
o materijalu i izvedbl voc1ene dimnjake, tj.
isporucuiu se pod na dimnjake koji u nekim
zivima FUMINOX, FU dijelovima Imaju koso
MIFLEX i FUMALU. Izveden dlmovodnl kanal.

- _ . .

I ~

t =~ . L. " .,
1:"

"ill
:!
r

:...~

!
.
: , '. . . G ~ 6 : ' -; 0
~
u .... .. -=' ;. ~'. ~.-

Spoj eijevl s urec1ajem za Na donjem kraju zavrsnog
grljanje molete lzvesti na elementa vidi se odvod
jedan od ova tri nscins, kondenzata. Uz samu
ovlsno 0 obliku I Izvedbl metalnu eljev treba
dlmnjaka na mjestu ostaviti I otvor od
prlkljucenja. najmanje 20 em za venti
laeiju dlmnjaka .
I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti pro
plsno Izveden. Ne smije se zaboraviti niti otvor za
ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5
em, jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava
dobro funkeionlranje dimnjaka, ali I trajnost Izvedbe.

76 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _

FUMINOX - eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika

promjera od 80 do 600 mm. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva,
ali su i najskuplje.
FUMIFLEX - cijevi su od istog materijala, ali s trakarna tanjeg lima, pa se
primjenjuju kod manje opterecenih loztsta .
FUMALU - eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima, nisu Pregledajte i krotme-iaoanske
prozore.
pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sump ora (kruta i tekuca goriva) pa se upot
rebljavaju za plinska lozi sta. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije
od prvih dviju vrsta eijevi.
Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka.
Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca, jer s dimnjaeima se
ne isplati izvoditi trikove, u zelji da se postigne nernoguce. Vrst goriva, tip loz i sta,
konstrukcija i materijal dimnjaka, promjer i visina dimovodnog kanala, potreban
podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni.
Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat
iskustva i mjerenja, te ih se valja pridrzavati.
Odredeno gorivo i loziste treba npr. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer
eijevi od 20 em, dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. Za
plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez
ventilatora. Pogledajte, dakle, sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg
iIi buduceg sistema grijanja, pa tek nakon toga odaberite sto yam treba.

Zabrtvite i spojeve dimnjaka,

ventilacijskih kanala i TV
antena koji prolaze kroz
krotmu poorsinu.

GRIJANJE t 77
 10 SUNCEVA

ENERGIJA

ir
J5

'J

,
Sve je vise objekata gdje Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa
se na krovovima i dize kosa na glavi zvuci besmisleno, ali i to je moguce. U Sjedinjenim Drzavarna
terasama (cak i u
(Kalifornija), Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakon
dvoristims] zrcale solami
kolektori. ski obavezna, u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti
pri kupnji i povoljni krediti), a kod nas - nista . Nemamo cak ni pravih informa
cija. Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more
moze ustedjeti godisnje oko 700 k Wh/rn ", a u kontinentalnim podruejima oko 450
k.Wh/m''. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0,1 DEM, znaci da se solarnim siste
mom povrsine 6 m 2 rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM.
ZA GRIJAN,JE I TOPLU vonu. U dornacinstvima i javnirn objektima erier
gija sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. Ovisno 0 podneblju
kao i 0 intenzitetu tr osenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci
top line, no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u
dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode . Kako je to vrlo cesto
elektricna energija, takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da
je elektricna energija najskuplji energent.
Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu
neke tamne plohe. Taj trend je vrlo intenzivan, pa u mnogim zemljama solarna
industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih
interesa stanovnistva i drzave, Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih
uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee
svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. No, najilustrativniji
podatak je iz SR Njernacke, gdje je vee sada ugradeno preko 250.000 m? solarnih
kolektora, a do 1995. godine predvidaju cak 15,000.000 m".
Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana, gdje
je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi.
I spitivanja u n asoj zemlji pokazuju slijedece:

180 GRlJANJ E
 [I

_ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA _

P41Br". '_lIll1illt41
OSIJEK 488 0,38
PULA 630 048 Tros"kovi izuedbe dobre
toplinske izolacije obicno ne
SPLIT 887 0,60 prelaze 3 posta od ukupne
ZAGREB 435 0,36 inuesticiie pri izgradnji nove
zgrade, a smaniuiu tros"kove
grijanja i do 40 posto.

-....

N a osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima,

iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energij e rnoze ustedjeti 65 do 75
posta od ukupnih pot.reba energije za zagrijavanje potrosne tople vode.
Prema ovirn podacima lako je izracunati mogucu ustedu, pa ako se spremate u .:.:,.,<:,:::::"":;:;:";":<:,:::,:::,:;::.::,:",;,,,.
investiciju mozete napraviti i elaborat 0 ekonomskoj opravdanosti zahvata. Nasa
iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova ener
gije za relativno kratko razdoblj e - za cetiri do devet godina, jasno, ovisno 0 kli
matskim uvjetima i rezirnu potrosnje vode.

ODABIR SISTEMA
Prije odluke 0 primjeni sunceve energij e treba prouciti solarn e karte i in sola
ciju kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati . Za nasu zemlju
postoji karta s oznacenirn zonama insolacije, pa se ukupno solarno zracenje na
nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn", sto znaci da se u
nnjsuncan ijern mjesecu srpnju (julu) moze dn evno dobiti besplatno i do 7,5 kWhl
m 2 encrgije u najsuncanijoj zoni.
Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cir
kulacijom. Rod prirodne cirkulacije vode, uredaje treba posta viti tako da se sprem
nik nalazi iznad solarnih kolektora ida su svi cjevovodi polozeni tako daje moguca
prirodna cirkulacija . Cesto se zaboravlja da cjevovodi moraju imati uspon iIi pad
ovisno 0 smjeru cirkulacije pa nastaju problemi jer cirkulacije jednostavno ncma.

POVR SINA (u m2) UGRADENIH

SOLARNIH KOLEKTORA U SR NJEMACKOJ ~
I
I
I
I
I ~

250.000
I
/
200.000 ~

/~
150.000
~

100.000 / Sve uredaje za grijanje treba

Dok za na~u zemlju
postoje samo procjene u 50.000 / pregledati i oeistiti prije
ogrjevne sezone.
.'?'

I-~ -
SR Njemackoj se tocno "'&' Ii. f'; ~~:" V1' ;*, f% Uf.7<d U\ Hi'''
zna da Je 1986. godine bilo
instalirano 220.000 TTY
solarnih kolektora, a do
1995. godine prognoza je

- - -
1978 1979 1980 1981
--
1982 1986 1995
.;.)' ~~ .~. ~ I. ~ .U ~ 7:::-::; t &~ $. ~t~ :?:t
i,.,:,: p,;>.i ~ i ~ t 1 tJ~ '~,,,@ iW U 't~h'

... ..:. .
<:

~ .:~r.!l~r,.:.f~..:.r:f.!~.;:.I~..r~.!;:.li:;.:r.~: '.-:~.i: ~~~~~~~~~J~lfl:'

f~ '.,!;7.,:1.X,r.i~
cak 15,000.000 TTY.
. -:.:-:-:.:<:::::::::::::::::::::::::::::::

GRIJANJE 181
_ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA _

3000 . '
~_. ~

'~m~'~
~ LJUBLJANA
3500
3000
Sprijeiite ispuitanie iii 3350 NOYI SAD
nekonirolirano istjecanje vade )
iz sistema grijanja. '!f>(fJ
I PULA
BEOGRAD

~
/111
3250"

Srednje godi!mje globalno

suncevo zrscen] u
Jugoslaviji (u Whidanlrrr)
je vrlo visoko, pa tu
o
besplatnu energiju treba ...
sto vise iskoristitl.

.....
f-
7 r--

.....
I--
6 f-

f-
SREDNJE
5 r-- - GODISNJE
f- -- VRIJEDNOSTI
4
f-
~ - (kWh/m 2d)
r-- -
3 -- f-

- r-- ZONE INSOLACIJA

2
I--
-- f-

f-
r--
~

f-
1
2
3000
3350
1 1= 3 3500
l-
F 4 3800
N
'0
E
.:c
. ....
....,
~ z :><::
,., ...., ...., ...., ...., N Z 0
z z z 0 Z

()

5
6
4000
4200
c ...., ...., z en
-o > :::> ....,
o, w z 7 4200
~ o, o
...., -o
a: o
:::> 11.
U5
cr: 0I- :::>
acr: U5...., >w 0 I-rr 5(J)
W -J 'N :::i (J) -J
0 (J) I- 0
:><:: :::i
(J) a: Insolaclja je nejvec u srpnju. Tada
11.
W
Z
se dnevno mole doblti i do
W 7,5 kWhlrrr energije ako su solami
kolektori u najsuncanljoj zoni.

DIMENZIONIRANJE ELEMENATA
Najvaznije je znati koliko tople vode treba zagrijati. Zato postoje strucni po
daci kao i razni dijagrami-nomogrami za brzo i efikasno odredivanjeelemenata
Aka je moguce, ugradite sistema prema podacima proizvodaca. Pritom treba paziti da se ponudeni podaci
sistem s autamatskam ne upotrijebe za neki drugi sistem. Npr. proizvodac TEHNOMONT-Pula ima
regulacijam sabne temperature. pregledne tablice iz kojih se moze odrediti velicina spremnika, broj kolektora,
povrsina cijevne spirale i nagib kolektora, ali ako imate neki drugi kolektor, treba
preracunati povrsinu, jer "Tehnomontov" ima 1,91 m 2 dok drugi moze imati vise
ili manje. Cak i da su istih karakteristika i da imaju isti stupanj djelovanja mora
se uzeti u obzir i povrsina.
Vrlo je vazno da su kolektori okrenuti u smjeru Sunca i adekvatno nagnuti, no
nazalost na nizu objekata taj uvjet nije postovan. Podaci u tablici to tocno pokazuju.

182 GRIJANJE

_ _- - - - - - - - - - - - - - S U N C E V A ENERGIJA _

:;:;:; :::::::::::i:::: :::::::~:;: :' .:....;;:;:;:;:::::::;:: ;:;;" .:. :::::.::.::::}:;:::::;: :;::{

DVA SOLA RNA SISTEMA ZA PRIPREMU POTROSNE TaPLE VODE

l~i li: :I~.i:i l[lii!i ii!~I! li: :i~1:~J~llii

Sniienjem sobne temperature

samo za jedan siupan] ustedjet
cete 6 posto energi]e.

sotsrni kotektori najce[;ce

PRIRODNA CIRKULACIJA
PRISILNA CIRKULACIJA
sluze za bespletno
TERMOSIFONSKI SISTEM
CIRKULACIJA POMoCU CRPKE
zagrijavanje potrosne
tople vode.

r' irw;o:a!no Sle<t1je maksimalco

Potrebevode laete--:I. so-ern. m3 Povrt. POlTebe vode Povr~ . POlrebe voce Povr~.
Broi oscoa Zaprem . sprem. m3 Zaprem. sprem. m3
Vdan IIOIek.m2 Vdan IIOle'. m2 Vdan I<olek.m2

1 40 0.06 12 Il1 0,9 1,8 so 0.14 2.8

2 !I) 0,12 2,4 120 0,18 3,6 100 028 5,6
3 120 0,18 3,6 100 027 5.4 270 0.45 8,4
4 100 0.24 4,8 240 0.36 72 360 0,5Q 112
5 200 0,30 6.0 300 0,45 9.0 450 0,70 14.0
6 240 0,36 72 360 0.54 10.8 540 0,84 16,8
7 283 0.42 8.4 420 0.63 12,6 630 0.98 19.6
8 320 0.48 9,6 480 0.72 14.4 720 1.12 22.4
9 360 0.5-4 10,8 5-40 0,81 16,2 810 128 25,2
10 400 0,60 12.0 600 0.90 18.0 sn 1.40 28.0
15 600 0,90 18.0 sco 1.35 27.0 1350 2.10 42.0
:n 000 1.20 24.0 1200 1.80 36.0 ,000 2.80 56.0
30 1200 1.80 36.0 1000 2,70 5-4.D 2700 420 84.0
40 1600 2.40 48.0 2400 3.60 72,0 3600 5.60 112,0
Il1 2400 3.60 72,0 3600 5.40 lD8.0 5-400 8.40 168.0
!I) 3200 4.80 96.0 4800 720 144.0 7200 1120 224.0
100 4000 6.00 120.0 6000 9,00 180.0 !nOD 14,00 280.0
150 6000 9,0 100 !nOD 13.5 210 13500 2\.0 420
200 8000 12.0 240 12000 18.0 360 18000 28.0 560
300 12000 18,0 360 10000 27,0 540 27000 42.0 840
Elementi solamog sistema
400 16000 24.0 480 24000 36.0 720 36000 56.0 1120
30,0
mogu se odrediti iz ove
500 2aXXl 600 30000 45.0 !nO 45000 70.0 1400
tab lice.

SISTEMI SPAJANJA
Kolektori se eesto krivo spajaju. Ne srniju se spajati kao radijatori u jednom
nizu vee ih treba spojiti tako da je kr oz sve jednaka cirkulacija, sto znaci da voda
kroz svaki kolektor ima jednak put, a dimenzije cjevovoda moraju biti prema
svakom reciprocne ili identicne, To je tzv. Tiechelmann-sistem. Jedino ovako
spojeni kolektori mogu svaki za sebe dobro funkcionirati, Inace bi voda cirkuli
rala kroz onaj koji ima manje otpore, a ostali bi bili bez cirkulacije i ne bi zagri
javali vodu u sistemu. Cirkulaciju mozete kontrolirati tako da opipate je li izlaz
tople vode na svakom kolektoru podjednako topao, jer to je jedini dokaz da je u
svakome dobra cirkulacija. U protivnom, uzalud yam sva oprerna kad od nje nema
koristi iIi je pak minimalna (20 do 30 posto). Osim spajanja vaz no je i pravilno di
menzioniranje, a podatke 0 tome naci cete u tablici.

GRIJANJE 183

_ _ _ __ __ _ SUNCEVA ENERGIJA _

POTROSNJA
Vdan
II'
VELIKA
ur 800
I'\. 0
? 7 /
Tokom noci u svim
proslorijama smanjite
SRE DNJA
r\.
,
\. w
cr
0
>-
600

"!j500
/
iemperaiuru na 15C. MALA
~ ~ z
>(f)
400 /
I"'. ~ ~
0

"'" ,
0::
0300 /
~ 0-

200 ~
I'" ~ ~
BROJ OSOBA + I' '" ZAPREMINA BOJLE AA
12 1110 9 8 7 6 5 4 3 2 1 \ 00 4; 600 800 1000 1200
2
4

~
,
~

I- I--- -
8
10 w I-- ~
c5 -,
12 ~
14 ~
>
16 ~
z ~
, Nomogram potrosn]e
prema podacima "TVT
2

2
L...... ----J BORIS KIDRIC".

Reiim Bro] clanova Potreban bro Potreban Povrsina cijevne Ekspanzijska Nagib
koristenja obltelji-korisnlke kolektora volumen bakrene grijalice posuda kolektora
tople vode "Tehnomont" spremnika (1) u spremniku (m')
P=1 ,91 m' SKT-40
1-2 1 150(100) 0,6 Optimalni 45"
Cjelogodisnje 3-4 2 200 (225) 1,2(.1,3) volumen
ekspanzijske
korislenje 5-6 3 300 1,5 posudeje od 5
7-8 4 400(500) 2(2,5) do 10 L U
Korislenje 1-2 0,6 slucaju da lakvih 30
1 150
nema na Iriis lu
od IV-IX. 3-4 2 300 1,2 treba odabraIi
mjeseca 5-6 3 400(500) 1,5 "Gorenje" Varflex
Solama povrsin neto 25 L
7-8 4 600 2
ovog kolektora je 1,91 nr.

Nagib STRANESVIJETA
ko!ektora ISTOK JUGOISTOK JUG JUGOZAPAD ZAPAD
.::
prema 90' 60' 45' 30' 0' 30' 45' 60' 90'
vodoravnoj
povrsini

90' 2,07 1,96 1,76 1,59 1,50 1,59 1,68 1,86 1,97

75" 1,99 1,53 1,42 1,28 1,20 1,28 1,35 1,45 1,89

60' 1,73 1,32 1,22 1,13 1,08 1,13 1,16 1,26 1,65
NajbolJI uctne postire se
ako je kolektor okrenut
prema jugu / postavljen 45' 1,43 1,20 1,13 1,05 1,01 1,05 1,07 1,14 1,36
pod nag/bom od 30
stupnjeva u odnosu na 30' 1,30 1,14 1,00 1,03 1,0 1,03 1,03 1,08 1,23
vodoravnu povrsinu. Ako
se leli postlcl tst! u{;inak
kod odstupanja od pra vca 15" 1, 16 1,09 1,07 1,05 1,03 1,12 1,12 1,12 1,12
I nagiba, apsorpcijsku
plohu treba povecsti za 0
. 1,12 1,12 1,12 1,12 1,12 1,12 1,12 112 112
faktore navedene u tablici.

184 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA _

Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro

izvesti, jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno.
I raz liciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem, ali pritom treba ugraditi i
regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. I ovdje kao i kod ostalih
instalacija treba provjeriti cirkulaciju. Sistem je izbalansiran onda kad se na
svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. To je dokaz U prostorijama gdje se ne
da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira. boravi preko vikenda (uredi,
U slucaju kad imamo dva i dva ista ko lektora, ako je otpor kroz dva krajnja kancelari]e, radionice, pogonske
veci, ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. Te ventile treba prigustti sve prostorije) treba regulirati
dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore iemperaturu na minimum, ali
ista cirkulacija, a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga. vodeei racuna da ne dode do
zamrzavanja.
PREZIMLJAVANJE
Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem? Ponajprije treba reci
da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa so
larnim bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija . To
znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee
je napuniti nekim zastitnirn sredstvom.
Tccka smrzavanja mora biti oko 10 C niza od predvidene zimske temperature
za to podrucje.
To zriaci da npr. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25 (jer su
zirni obicno najnize temperature - 15C, au Ljubljani solarni medij morao bi imati
malo nizu tock u srnrzavanja - na -28"C .

MJERITI TEMPERATURU IZLAZA

U sistem s vise reztlcittn

B tipova kolektora treba
ugraditi regulacijske
ventile zbog balansiranja
instalacije.

Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu
instalacije protiv starenja, nastanka taloga, korozije i slicno, pa ga ovisno 0
svojstvima treba mije sati s vodom u sarnoj instalaciji, da se postigne zahtjevna
tocka smrzavanja.
Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100, PKL 300, PETROL
PKL, HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno.
Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje, jer neka sredstva
zahtijevaju posebne uvjete. 'I'ako npr. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije
podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. Zastitno se sredstvo obicno unosi
crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to
tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sis
tern. Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno
pun . Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku
smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. Prije Ijeta obavezno treba provje Radijatore nemojte zaklanjati
riti da li je sistem pun i odzraciti ga na najvi sern mjestu, a prije zime provjeriti zavjesama niti ogradivati jer to
tock u smrzavanja. smanjuje prijenos topline u
prostor.

-- GRIJANJE t 85
 v

CRPALKE d.o.o,
Sigurno ste primijetiIi kako iza hladnjaka
struji topIi zrak, ]este Ii pomislili da bi ta
toplina mogla zagrijavati vodu? Ako tom
toplinom zagrijavate recimo vodu tada ste od
hladnjaka dobili tzv. toplinsku crpku,
Najvaznije je pritom da se osim povoljnog
efekta trecinom elektricne snage uspije na
izlazu izvuCi toplinski ucinak za zagrijavanje

TOPLINSKE CRPKE
Dakle, ako je 600 W potrebno za pogon kompresora, za zagrijavanje grijanje za solarne sisteme u bivalenlnim sistemima I sl.

vode na raspolaganju je eak triput vl~ energije negoli za pogon Analizom je zakljuceno da se toplinska crpka isplall u obiteljskoj

kompresora. Ovisno 0 Izvedbi I naeinu prljenosa tcpllne, ti se kucl prosjccno za 4 do 5 godina, a tamo gdje treba vi~ topic vode

odnosi mogu i mljenjali, ali krecu se uglavnom u lim okvlrima, (na primjer u Irizerskom salonu, restoranu i sl.), znatno prije.

SISTEM RAOA Informadje: GORENJE TOPLOTNE CRPALKE,

Topllnska se crpka, kao I hladnjak, sastoji od slijedeCih dijelova: 63320 Titovo Velenje, Partizanska br, 12,

isparivaea, kompresora, kondenzatora I ekspanzijskog venlila. tel. (063)853-231, 856-796, telefaks (063)854-762.

Isparivac je izmjcnjivae topllne smjesten u prostoru pa medij koji

slufl za prijcnos topline hlapi, a kompresor ga komprimira i
transportira u kondenzator. Toplinu koju medij oduzima okolini i
pritom mljenja svoje agregatno stanje, sad prenosi toploj vodi u
bojleru . Na taj je naein proces zaokruzen I trajno se odvija, a pritom
se tro~1 sarno cnergija za pogon kompresora. Toplina se oduzima
vanjskom zraku, podzemnoj I povrsinskoj vodi, zemlji I sl.
Zato I toplinske crpke Imaju osnovnu oznaku rc rc
Z iii V ovisno
o mediju ad kojega oduzimaju toplinu (Z-zrak, V-voda), a slljedeci
broj je oblcno iznos toplinske snage na izlazu u kW. Tako se
naprimjer najCeilCe upotrebljava jedinica rc Z 2 A (B, C iii 0), koja
irna loplinsku snagu ad 2 kW, a za pogon kompresora treba sarno
600 W elektricne energije, Takva crpka moze radiU pri
tcmperaturama ad +5 do +35'C I njome mozete postici
temperaturu vode do 55'C, ~to je dovoljno za sve namjene, a pritom
se Ipak ne talozl previ~ kamenca.
Najrasirenija vanjanta toplinske crpke za zagrijavanje
tople vode je model rc Z 28 . Ima bojler 280 I, Mg anodu,
elektricni grijae od 2000 W za sluca] kad vanjska temperatura
zraka padne ispod +S'C. Bojler se mofe kombiniratl za razne
namjene kao dodatnl element, zasebno, zatim kao dvonamjensko Velik izbor tipova i raznih modela s toplinskom snagom do 15 kW.

Isparivat
_. --.-?
3
1. Kondenzator 4
2. Isparivac
3. Ventilator
4. Kompresor 10
5. Elektrogrijac 8
6. Rashladni sustav 6
7. Ispust kondenzata 11
8. Izlaz tople vade
9. Poklopac 16
10. Bojler-spremnik
280 litara
11. Prikljucak za
recirkulaciju
12. Mg anoda --~
12
13. Ekspanzijski venti I 9
14. lzmjenjivac topline
(za verzlje rc Z 2B i 7
TtZ2A)
15. Ulaz hladne vade
16. Toplinska izolacija
Kondenzator
Najcdca je verzija toplinske crpke llPTC Z 28 - gdje su kompresor
I bojler od 280 IItara jedna cjellna. Postoje I druge verzije TC Z 2A
(bojler ad 200 lltara ito je najjeftinija takva verzija), te TC Z 2C i Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli:
TC Z 20 gd]e je kompresorski agregat odvojen od spremnika. kompresor, isparivac, ekspanzijski ventil i kondenzator.
 ALTERNATIVNI IZVORI
11 ENERGI]E
r
I=
r

Stednja energije naioeci je
energetski izvor.
Teske je danas biti dobar prognozer, ali je zacijelo sigurno da nasi energetski
izvori nece trajati vjecn o. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije
imaju niz prognoza, ali nam se cini da je ipak prognoza Svjetske konferencije za
energiju najvjerodostojnija. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja u
(postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske b
po trosnje s raz licitirn varijantama razvoja), a uzevsi kao najvjerojatniju srednju
varijantu tada je izvjesno:
ugljen ce se k ao energent najk asnije iscrpiti I
nedokazane rezerve nafte nestat ce oko 2020. godine tj. ,a vjerojatne rezerve r
mogu potrajati jos maksimalno 10 godina i=
dokazane rezerve plina iscrpit ce se takoder vee 2020. godine, mada postoje 5
sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produz i vijek koristenja
prirodnog plina do najk asnije 2060. godine L
u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn
dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpit ce se takoder oko 2020. godine .
Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. Osim s
njihovirn brzirn iscrpljivanjern treba racunati i na trosk ove pri stvaranju i vadenju
fosilnih goriva jer ce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje
nego sto ce je sadrzavati.
Preostaje narn stoga vrlo brza orijentacija na izvore energije koji narn se sarni
narnecu. Neosporno je da zasad nerna jasn ih alterriativa za sup stituciju fosilnih
goriva, a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika
temeljena na iskoristavanju neobnovljivih izvora energije, tj . ugljena, nafte, plina
i urana, angaz ira od 17 do 25 posta ukupnih drustve nih sredstava) svirna narn je
jasno 0 kakvirn se naporirna i sredstvima radi pri pronalazenju dostojne zarnjene
za energetske resurse koji narn polako ali sigurno postaju nedostatni. Sve ostalo
su igre mocnog kapitala koji je sedarndesetih godina slornio jeftino naftno trziste
nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte
osarndesetih godina kostao cak i 42, a i nadalje varira ovisno 0 krizi n a
bliskoistocnorn podrucju,
Stoga nisu u pravu prognozeri koji smatraju da u uvjetirna ovako jeftine nafte

SUNCANE PLANTAZE
DOVOLJNO ENERGIJE
ZA CIJELI SVIJET
U suncsnom pojasu
Zemljine kugle gdje je
dozrscene energija Sunca
veca od 2200 kWh
godisnje mogle bi se
postaviti plantaie
suncevin fotonaponskih
kolektora koji bi prema
poznatim tehnologijama i
sadasnjem stupnju
efikasnosti mogli
proizvesti dovoljno
etektricne energije za
potrebe cijelog
coviecenstv, bez
zagadivanja okoline, bez
velikih dimnjaka, bez
bojazni od zracenja i bez
bojazni da ce energetski
potencijal tog izvora
presusiti.

188 GR/]AN]E

 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _

ne treba t r 5i sredstva na razne druge oblike energije. Dva su razloga koji to

potvrduju, Ogra niceno st rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske
neovisnosti,
Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana, termoelektrana i nuklearki imati
polja vjetre nj .a, su nca n e plantaze, bioenergetske farme i vodikovode?
lskorisiite i pasivnu sunceou
VODIK - ENERGENT BUDUCNOSTI energiju, arijentirajte objekt
Sva fosilna goriva imaju velik nedostatak koji svakirn danom sve vise pritisce prema jugu, smanjite staklene
stanovnike n Sf kugle. Zagadivanje okoline, te promjene mikro i makroklimatskih plohe, primijenite ioplinske
uvjeta vee je t olik o da jedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati crpke.
buducnost, Pritom je vrlo vazno da ga ima dovoljno i da je njegova eksploatacija
jeftiria i ek o ornsk i opravdana.
,;~~jr!i:!!itrrrJj%i ~t)I(:I:Jitjii;~il !:
Mora, jezer a , rijek e, izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom.
Rasprostranjenost mu je dakle odlicna. Iz vode ga mozemo dobiti na niz raz licitih
nacina od k oj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne
prirnjene. Za raz gradnju vode na vodik i k isik potrebna je energija i tu sada postoje
sanse i moguc os t i da se za tu potrebnu energiju iskoriste razni oblici alternativne
energije, od k oiih su vrlo pogodni solarn i sistemi. Tako dobiven vodik treba
uskladistiti, no tu irna i nekih tehnick ih problema. I sarno izgaranje vodika moguco
je na dva nacin a : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna, a primjenom
katalitickih gorion ika toplinska energija . Kod svih tih procesa bitno je da tog vodika
irna zaista svu a ok o nas, a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje,
skladistenja i p r imj enu su rjesivi do ekonomske opravdanosti.
Pritom treba 0 imah razjasniti da vodik i nije novi izvor energije vee sarno moze
biti njen prijen osnik, jedan od oblika, bas kao i elektricna energija, pogodan za
transport, za sk la d istenje i efikasnu upotrebu. Razne izvedbe automobila, aviona
i slicno na vodik kao spremnik energije pokazuju daje una toe pocetnirn tehnickim
problemima nada u opravdanost takvih napora zbog buduce primjene vodika bila
potpuno opravda na, Takoder je vrlo vazno da je pri iskoristavanju vodika potpuno
zasticena okolina jer je proces potpuno suprotan od elektrolize. Vodik, bez obzira
na nacin upotrebe , u tom procesu oksidira i pretvara se natrag u vodu.
ENERGIJA SUNCA
To je doista nei scrpan izvor koji prema dosadasnjern stanju tehnologije mozerno
koristiti na dva naciria. Sclarna termalna energija je dosad poprilicno rasirena
pa na mnogim krovovima vee nicu razni kolektori Kojima se vrlo efikasno i jeftino
iskoristava ova be splatna energija za zagrijavanje tople vode.
I

-----
I
[kWh/g] %

21,74x1Q9 29

TERMOELEKTRANE
HIDROELEKTRANE 15,36x1Q9 20,S
N.E. KRSKO

75x10 9 kWh/g BIOMASA 13,2x109 17,8 Na slavine u kuci ugradite

perlatare i redovito i1l

odriavajte.

SADASNJA PROIZVODNJA L:IVOTINJE 11 ,2x109 15 Slanina s perlatarom

75x1Q9 smanjuje protak vade 50 pasta,

RAZLIKA + 4.6x109 +6,2% BIOPLIN 7,48x1Q9 10 mlaz je meksi i uoda ne prska

po umiuaoniku.

GEOTERMALNA 6,41x1Q9 8,5

VALOVI 4,19x109 5,6

UKUPNO 79,6x1 O~ 106.2

s~m GRIJANJE 189

.-
_ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _

U posljednje su vrijeme u naglom razvoju i vrlo atraktivni razni fotonaponski

(fotovoltaicni) solarni kolektori. Kako je efikasnost ovih panela manja od solarnih d
termalnih kolektora i k rece se oko 6 do 7 posto, ocekuje se porast stupnja
iskoristivosti i kroz tzv. tandem celije i do trostruko veCih vrijednosti. Smatra se n
da ce pri postizanju efikasnosti od 25 posta ti solarni moduli postati komercijalno
I boja fasade moie donijeti primjenljivi. Kada bismo odredeni dio zemaljske kugle pokrili takvim solarnim 1
usiedu, Siva fasada npr. trosi 2 kolektorima, npr. cijeli Cejlon uz stupanj efikasnosti od sarno 10 posta dobili bismo Ii
do 5 posto manje energije (zbog dovoljno elektricne energije za potrebe cijelog covjecanstva. Postoje i razni drugi u
apsorpcije energije sunca)
negolibijela. planovi, a vee postojeci sol ami sistemi i razne suncane plantaze potvrduju da ima
nade i za komercijalnu primjenu u dogledno vrijeme. p

Zi~t;}Trlf\ ()ii{()UNf; ENERGIJA VJETRA

Slijedeci veliki alternativni izvor koji nas takoder ceka u buducnosti je energija
vjetra na koju su se stanovnici Kalifornije vee navikli. Tamo je, naprimjer sarno
na planinskom prijevoju Altamont 1982. postavljeno prvih 40 vjetrenjaca da bi ih
nakon dvije godine bilo vee 14.000. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih
obaveza i dobrih kreditnih aranzrnana) taj se trend nastavlja i dan as. Zanimljivo
je daje gotovo 50 posta svih tih vjetrenjaca-aerogeneratora proizvedeno u Evropi,
tj . u Danskoj, a u svima njima je asikroni generator niskog napona "Severa" iz d
Subotice. Dakle, vitalni dio za vjetrenjace imamo, sto cekamo? r
Godine 1988. prva je vjetrenjaca montirana kod nas u blizini Pule. Za nasu p
zemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. Republicki o
hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage,
ucestalosti jacine i drugih vaznih karakteristika vjetra na raznim lokacijama.

"Sever" iz Subotice kao kooperanl

proizvodaea aerogeneralora iz
Danske zacijelo nece mora Ii brinuti 0
plasmanu jer je Evropska ekonomska
zajednica lakoder pocet
subvencionirati sve one koji zele
ulagali u allernalivne izvore energije
pa je nekollko slolina vjelrenjaea
inslalirano vee posvuda u Evropi, a
Temperatura poirosne tople najvi~e u Spanjolskoj i Grekoj.
vode ne treba biti visa od 45C. Plasman u SAD, a nerocito u
lnstalaciju tople vode Kaliforniji u velikom je usponu.
toplinski izolirajte. Oeekuju se I veliki poslovi na
ogromnom ler/loriju Indije koja je sve
vi~e okrenula pronalazenju vlaslilih
energetskih resursa. S obzirom na

!1:1!I'i!~~~'1 111 1 1111

novo olvaranje trtist u Kini izglednl
su eak I poslovnl erenzmsn! i u to]
.._ najmnogoljudnijoj zemlji. Koje
:.:.:. ,-.:-";"/ : : :::~.::. : ::::-:.,:
vjetrove mi eekamo?

190 GRIJANJE

-- ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _

Od ost a i' a er ria t ivnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi
drveni otpaci, poljo privr ed ni, vinogradarski i vocarski ostaci te razne kulture koje
se mogu za . " is .or'ist .i t i), geotermalna energija koja se i kod nas koristi na razne
nacine te en ergij a valova i proizvodnja bioplina.
Najzani Iii ri j e je svakako pitanje sto nam sve te spoznaje i say taj trud donose
i kakvaje nas a ene rget ska buducnost? Zanemarimo Ii sva pretjerivanja i uzmemo Izbjegavajte lokacije izloiene
Ii u obzir one , a ", in im aIn ij e prognoze i zalihe koje se za alternativne izvore mogu uietru, a ako to nije moguce,
uzeti u obzir a ce i takva najpesimistickija prognoza biti vise negoli povoIjna. ustediet ceie znatno energije
Svjetsku . roizvodnj u elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti ako na sjevernoj vjetrovitoj
strani posadite zimzeleno
prema podaci a iz godine 1985. u slijedecirn postocima: droece a na ostalima listopadno
energija su n ca 100 posta droece.
vjetar 19 po.:: 0 '<'

valovi 13 posto IP~::rnTi~; :eif(J:> L] ~M i:

geoterm al na eriergija 13 posta
biomasa 20 pest e

Ukupno 165 ost o

To znaci da n a s i uz ove pesirnisticke prognoze i procjene alternativnih izvora

i uz poznate te nol gije za uskladistenje energije ceka u energetskoj sutrasnjici

dovoIjno energij e, odn osn o cak i visak. Pod vrIo realnom pretpostavkom daIjnjeg
razvoja ovih teh n oIogija, pojeftinjenjem i komercijalizacijom uredaja za siroku
primjenu i proiz vodnju alternativnih izvora energije nasa buducnost trebala bi
biti energetski svijetla,

i iji : :~ Isporucujemo u kitu dva programa solarnih uredaja za samovce ii:::::::i:;

I :~'::::~~~~iliS~I':::U
lr~
uredai ~~::::~t~;(~~f v~~~i~~':::l cirkulacljom
solami bojler (300 l)
I
t:i:i:iij
;N!~ solami bojler (l50
ili 300 l) solami upraoiiack: otmaric SUO 1/2 i SUO i i i ii i i~
: : ::~ spojna oprema (6. 10 ili 15 m) II (h~draulicki krug plus upravijatka auto- iii;i:i::i!
mM etektricni grijac za dogrijavanje is matika) tt::~
W:::! elekiricni grijac za dogrijavanje ~i:~:}}
i::M bimet-alnim termostatom) cijevni izmjenjivac za kotlovsko ~:M
fg~ neotrovni antifriz dogrijavanje. i ii:] i:)
i~l~ U tioteitma. kampovima. bolnicama. stambenim zgradama i tnaustrusktsn pogonima :1 i,I:i i~
l!iiF instaliramo solama postrojenja za pripremu sanitame code, za zaqrtjavanje bazenske uode, iii:iij
nn te zn predgrljavanje tehnoloske uode. tit
il:i:ii NaSi solarni uredaji isplate se vee za 3 do 4 godine. ~:;I;:
Mi@ Uvjerite se i vi u prednosti naSe solarne opreme! i i iiiii:

I
 ./

./
r:
./

./
./
/
./
./

./

./

./
/

"I .rrot ' er

./
./
.,/-

./
univerzalni kotlovi

./ trajiioZaeCi kotlovi " "

<>
/-".., specijalnikotlovi
.
na.drvo

.
's pecija ln i kotlovi na ulje i plin
<:: uljni iliuljno-plinski automati

./
/ ' , boileri
"
'. ,doda t n a oprema
/ /

./
'
r >.

. ~
./' . /uljni plamenik VISCOSTAR ll-llOkW .'
./ /~ uljni plamenik za loz-ulje HLD 97-4851 kW
/' uljniplamenik za srednie.itesko ulje/
./ HLL-MS974851 kW ./' /
/ uljni plamenik za stan{ulja LM75323 kW ' Informacije: "Ferromoto"- Termika,
~1>Hnski i kombtnirani plamenik plin-ulje .
/ GE i DGE1.4236 kW ./ Maribor, Partizanska 3.5,
/ plinski i kombinirani plamenik plin-ulje HG i telefon (062)221-211, teleks 33149,
./
./ HLG./97-3558 kW " ' . telefaks (062)222622.