SADRŽAJ

STRANA

1. UVOD…………………………………………………………………………………………… 2
2. PLINSKI BOJLER……………………………………………………………………………. 3
3. KOMBI BOJLER………………………………………………………………………………. 4
4. KONDEZACIJSKI BOJLER………………………………………………………..………….6
5. PLINSKA PEĆ…………………………………………………………………………….……….9
6. PLAMENIK………………………………………………………………………………………..11
7. LOGIKA RADA PLAMENIKA………………………………………………………………15
8. SERVIS PLAMENIKA………………………………………………………………….………15
9. MONTAŽA PLINSKOG BOJLERA…………………………………………………..…..16
10. ČIŠČENJE SUSTAVA (instalacije grijanja)…………………………………..……..17
11. PUNJENJE SISTEMA………………………………………………………………………….18
12. ZRAKO – DIMOVODI……………………………………………………………………..…19
13. PUŠTANJE U POGON…………………………………………………………………….…20
14. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………….…..21
15. LITERATURA…………………………………………………………………………………… 22
1. UVOD
Ovaj rad je napisan kako bi se korisnicima plinskih trošila približila važnost redovitog i
pravilnog održavanja uređaja plinskih izvora topline.

Nestručno ili neredovito održavanje uređaja prvenstveno može ugroziti život korisnika
radi trovanja ugljičnim monoksidom. Također neredovitim održavanjem uređaja
povećavamo mogućnost kvarova koji su skuplji od servisa te su nepredvidivi. Kvarovi se
pojavljuju najčešće pri većem opterećenju uređaja koje je povezano sa hladnim
vremenom te nam je tada najpotrebnije. Serviseri nisu uvijek u mogućnosti odmah doći
na poziv ,i otkloniti kvar , a ako je uređaj potreban u proizvodnji stvaraju se dodatni
gubitci.
2. PLINSKI BOJLER
Ovisno o potrebama postoji nekoliko izvedbi bojlera:
- Protočni bojler
- Cirkulacijski bojler
- Kombinirani bojler(kombi bojler)

Protočni bojler koristi se za grijanje sanitarne vode

Cirkulacijski bojler služi za centralna grijanja
Kombinirani bojler je kombinacija navedenih bojlera te je najčešće korišten u
kućanstvima
3.KOMBI BOJLER

Svi bojleri sastoje se od istih osnovnih dijelova koji omogućuju iskorištavanje topline dobivene
izgaranjem plina u svrhu zagrijavanja vode u sustavu centralnog grijanja ,te za zagrijavanje sanitarne
vode .Osnovni dijelovi su; Plamenik , izmjenjivač, cirkulacijska pumpa, sustav odvodnje dimnih
plinova.

Slika 2 prikazuje shemu za spajanje na fasadni priključak. Razlika u principu rada je u tome što trošilo
priključeno na dimnjak koristi zrak iz prostora i koristi se podtlakom dimnjaka kako bi izbacilo dimne
plinove, dok fasadni uređaj izbacuje dimne plinove pomoću ventilatora , te zrak uzima izvana.
Kombi bojler kada je uključen radi u modu čekanja dok termostat ne pošalje signal automatici da je
potrebno podići temperaturu u prostoru. Prije paljenja vrše se sigurnosne provjere u samom uređaju
kako bi uređaj provjerio ima li uvjete za nesmetani rad . Ukoliko su svi uvjeti ispunjeni uređaj kreće sa
paljenjem plinske smjese pomoću elektroda za paljenje . Nakon paljenja prolazi sigurnosno vrijeme u
kojem automatika dobiva povratnu informaciju od ionizirajuće elektrode da li je došlo do paljenja .
Ako ionizirajuća elektroda ne potvrdi zapaljenje plinske smjese uređaj će pokušati ponovno
paljenje(broj pokušaja paljenja plinske smjese ovisi o proizvođaču i modelu uređaja). Ukoliko uređaj
ne dobije informaciju o uspješnom paljenju nakon ponovljenih pokušaja paljenja, uređaj se gasi i
pokazuje grešku. Kada dođe do uspješnog paljenja , te dođe do detekcije plamena uređaj nastavlja sa
radom , te preko primarnog izmjenjivača predaje toplinu tekućini koja se nalazi u sustavu centralnog
grijanja koja nadalje pomoću cirkulacione crpke opskrbljuje radijatore dok de ne postigne željena
temperatura prostora. Pri potrebi za toplom sanitarnom vodom dovoljno je otvoriti toplu vodu na
slavini, dolazi do detekcije protoka vode kroz uređaj te se uređaj pokreće. Pomoću troputnog
ventila uređaj prebacuje tok vode na sekundarni izmjenjivač gdje se toplina prenosi na sanitarnu
vodu.

Kako bi se osigurao nesmetani rad uređaja potrebno ga je redovito godišnje servisirati. Redoviti serviz
uključuje;

- Unutarnje čišćenje uređaja od prašine

- Čišćenje plamenika i elektroda
- Čišćenje komore za izgaranje(fasadni uređaji)
- Pranje primarnog izmjenjivača( uređaj priključen na dimnjak)
- Provjera ekspanzijske posude(punjenje ili pražnjenje)
- Kontrola parametara uređaja
- Kontrola odvodnih dimnih plinova
- Kontrola nepropusnosti uređaja ( hidraulični i plinski dio)
- Provjera funkcionalnosti uređaja
- Kemijsko čišćenje primarnog izmjenjivača( svake 2-3 godine)
- Kemijsko čišćenje sekundarnog izmjenjivača( svake 2-3 godine)

Ukoliko se navedene stavke redovito ne odrađuju dolazi do otežanog rada, nekvalitetnog izgaranja
plinske smjese te nepredvidivih kvarova. Najopasnije u svemu je mogućnost trovanja ugljičnim
monoksidom.
4.KONDEZACIJSKI BOJLER

Ne razlikuje se puno u izgledu i principu rada od konvencionalnog kombi bojlera.Osnovna razlika je u

veličini primarnog izmjenjivača topline , zatim nižeg temperaturnog rada radi boljeg iskorištavanja
kondezata, te spajanja na odvod radi zbrinjavanja kondezata.Na slici 3 su prikazani osnovni dijelovi

……………………...

Kako bi se dobilo na većoj iskorištenosti rada bojlera , te povećalo stvaranje kondezata preporučuju
se niže radne temperature (30-40)C .Na slikama 4 i 5 prikazani su grafikoni iz kojih je vidljiva razlika
između više i niže radne temperature te u kojem udijelu uređaj radi kao kondezacijski a u kojem kao
konvencionalni.Prilikom pridržavanja preporučenih temperatura rada i pravilnog pravilnog
podešavanja uređaja doseže se iskoristivost do 110% .Ona se postiže na način da se dodatno iskoristi
toplina dimnih plinova pri čemu se stvara kondezat.dimni plinovi se pothlađuju u izmjenjivaču
predajući toplinu tekućini u sustavu centralnog grijanja .Njihova temperatura je nešto veća od
temperature povratnog voda centralnog grijanja.
Slika 5 . Kondezacijski rad uređaja – proračun 40/30 C

Na slici 6. je prikazan princip rada izmjenjivača u kondezacijskom bojleru.Prilikom izgaranja plina

dobivena toplina se predaje tekućini u sistemu centralnog grijanja u prvom dijelu izmjenjivača.U
drugom dijelu izmjenjivača se koristi toplina dimnih plinova koji predaju toplinu te se vlaga kondezira
na stijenke izmjenjivača.Prilikom procesa gubi se prirodni uzgon dimnih plinova , te se oni izbacuju
pomoću ventilatora.Budući da kondezacijski uređaj radi pri nižim temperaturama potrebno mu je
duže vrijeme za zagrijavanje tekućine u sistemu centralnog grijanja pa tako i temperatura na
radijatorima je niža što produljuje zagrijavanje prostorija na ugodnu temperaturu. Prednosti koje se
time ostvaruju su ; manja potrošnja, smanjena buka manje trošenje osnovnih dijelova, što na kraju
rezultira jeftinijim izborom .
5. PLINSKA PEĆ
Namjena korištenja plinske peći je grijanje unutarnjih prostora.
Plinska peć sastoji se od ložišta(izmjenjivač topline)koji je izrađen prešanjem čeličnog lima te
spojen varenjem, zatim od usmjerivači svježeg zraka i dimnih plinova . Usmjerivačke ploče
osiguravaju strujanje svježeg zraka i dimnih plinova te prijenos topline.Na donjem dijelu
ložišta nalazi se plinski plamenik sa pilot plamenikom, svjećicom za paljenje te sigurnosnim
termo elementom.Plinski plamenik radi na principu pred miješanja smjese plina i zraka , a
upuhivanje smjese vrši se odgovarajućom izvedbom sapnice držača i difuzora.Vizualna
provjera plamena moguća je kroz kontrolni otvor koji se nalazi na desnoj strani ,ili gornjoj
strani ložišta.Na desnoj strani peći nalazi se upravljačka automatika , koja sadrži termo
magnetno osiguranje gorenja , regulator tlaka plina i regulator temperature.Slika 7. Prikazuje
spajanje plinske peći na dimnjak i fasadni priključak.
Servis plinske peći obuhvaća pregled i provjeru

- odvođenja dimnih plinova

- Sapnice i plamenika
- Vodova piezo upaljača
- Svijećice i razmaka između elektroda
- Plinske cijevi i spojeve unutar peći
- Provjeru nepropusnosti spojeva
- Čistoću dimnjaka ili fasadnog priključka

Plinske peći su jednostavni uređaji za grijanje prostora na plinsko gorivo.Neki od najčešćih kvarova su
kvar piezo upaljača i termo elementa . U slučaju neredovitog servisiranja dolazi do nakuplanje prašine
na plameniku što bitno utječe na kvalitetu izgaranja plina što pospješuje nakupljanje ugljičnog
monoksida koji je nemoguće detektirati bez uređaja.U tablici 1. Prikazan je utjecaj ugljičnog
monoksida pri različitim koncetracijama i vremenskim periodima na zdravlje čovjeka.
 6.PLAMENIK

Plinski plamenik je dio plinskog izvora topline u kojemu dolazi do miješanja plina sa zrakom i potom
do njegovog izgaranja pri čemu nastaje toplina. Plinski se plamenici mogu podijeliti na nekoliko
osnovnih načina: a) prema vrsti plamena: difuzijski (sa svijetlim plamenom) injektorski (s plavim
plamenom) b) prema načinu dovoda zraka: atmosferski (s prirodnim dovodom zraka za izgaranje)
pretlačni (s prisilnim dovodom zraka za izgaranje, odnosno pomoću ventilatora) c) prema vrsti plina:
za gradski plin 2 za prirodni plin za ukapljeni naftni plin za više vrsta plinova za više vrsta goriva za
prirodni plin d) prema tlaku plina: niskotlačni (za tlak < 100 mbar) visokotlačni (za tlak > 100 mbar) e)
prema načinu vođenja pogona: poluautomatski automatski f) prema broju plamišta: pojedinačni
skupni (prstenasti, plosnati, roštiljasti itd.).
Slika 8. Presjek plinskog plamenika

Dijelovi: 1.poklopac, 2.Priključni utikač, 3.Digitalni programski sklop, 4.Motor plamenika, 5.Uređaj za
paljenje, 6.Vijak za podešavanje raspršne ploče, 7. Kućište komore za miješanje, 8.Kondezator
motora, 9.Zaslon plamenika, 10. Postavni pogon plinske prigušnice, 11.Postavni pogon zračne
zaklopke, 12. Tlačna sklopka za zrak, 13. Prirubnica plamenika, 14.Priključna prirubnica, 15. Plamena
cijev, 16.cijev za miješanje, 17.Ionizacijska elektroda, 18. Elektroda za paljenje, 19.Razvodne zvijezda,
20. Raspršna ploča, 21. Regulator zraka, 22.Kuglasta slavina, 23. Tlačna sklopka za plin, 24. Dvostruki
magnetni ventil, 25.Filtar za plin.
Pri nabavi kotla potrebno je izabrati plamenik prikladne snage i veličine kotla na koji se montira.
ukoliko je plamenik prejak doći će do oštećenja kotla zbog prevelike temperature odnosno
prevelikog plamena u kotlu te će doći do deformiranja izmjenjivača na kotlu i do izgaranja unutarnjih
stijenki. U suprotnom slučaju , kada je plamenik preslab dolazit će do pothlađivanja kotla što će
rezultirati pojavom kondezata koji na sebe veže sumpornu kiselinu, koja će u konačnici rezultirati
nagrizanjem kotla te mu skratiti vijek rada.

Na slici 9. Prikazan je dijagram podešavanja snage plamenika u ovisnosti koliku količinu zraka
dopuštamo da ventilator plamenika upuhuje u ložište kotla.
Odabir i ugradnju plamenika obavlja stručna i ovlaštena osoba od strane proizvođača. Osim toga
ovlaštena osoba redovito servisira plamenik.U slijedećem dijelu teksta navedeni su neki od
parametara na koje se treba obratiti pažnja pri ugradnji plinskog plamenika

-nazivna snaga plamenika, protok plina u m3/h, ili ulja u l /h,stupanj iskorištenja, nadmorska visina,
vanjska temperatura, tlak zraka, temperatura dimnih plinova, udio C02 u dimnim plinovima, udio
kisika u dimnim plinovima. Kada se ugrađuje uljni plamenik treba obratiti pozornost na odabir
veličine dizne.

Nakon ugradbe plamenika , slijedeći korak je testiranje sigurnosnih elemenata na plameniku i kotlu.
Ukoliko su svi parametri dobro podešeni , a sigurnosni elementi u funkciji plamenik je spreman za
rad.

Slika 10. Prikazuje logiku rada plamenika.

 7.LOGIKA RADA PLAMENIKA
Termostat regulacije kotla šalje impuls automatici plamenika kako je potrebno podiči temperaturu u
sustavu. Plamenik ide u provjeru sigurnosnih elemenata kako bi provjerio jesu i svi potrebni uvjeti za
nesmetan rad osigurani. Nakon toga se pali ventilator kako bi prije paljenja izbacio sve zaostale
dimne plinove i eventualno višak plina iz ložišta kotla. Pošto je vrijeme provjetravanja završeno dolazi
do tvorbe iskre potrebne za paljenje, nakon tvorbe iskre automatika plamenika pušta gorivo koje
iskra pali i plamenik ide u rad. Plamenik radi dok mu regulacija kotla ne pošalje impuls da je potrebna
temperatura postignuta. Svaka automatika plamenika ima način prikazivanja greške. Kod manjih
plamenika gdje se nalaze jednostavnije automatike prikaz greške se prikazuje preko određenog broja
treptaja kontrolne lampice, dok kod velikih plamenika imamo displej na kojem se prikazuje kod
greške. Kada plamenik pokaže grešku on više samostalno ne ide u paljenje dok se ne izvrši deblokada
plamenika. Većina grešaka u radu plamenika mogu se otkloniti deblokadom gdje plamenik ponavlja
ciklus paljenja i kreće u nesmetani rad, dok kod grešaka koje sprječavaju nesmetani rad plamenika
plamenik ponovno odlazi u blokadu i potrebno je zvati servisera kako bi detektirao kvar, te isti
otklonio. Kako bi plamenik nesmetano radio cijele godine i što manje odlazio u blokadu potrebno je
minimalno jednom godišnje izvršiti servis plamenik. Kako propisi nalažu za sve pravne osobe
potrebno je jednom godišnje napraviti servis svih plinskih trošila da bi se osigurao njihov siguran rad.
Međutim kako vlaga u zraku i tlak zraka mogu bitno utjecati na ispravan rad plamenika bilo bi
poželjno napraviti njegovu regulaciju dva puta godišnje, u jesen i u proljeće.

8.SERVIS PLAMENIKA
Rastavljanje kompletnog plamenika te mehaničko čišćenje svih pojedinih dijelova, čišćenje ili
zamjena uloška uljnog ili plinskog filtera, zamjena dize uljnog plamenika, kontrola nepropusnosti
plinske rampe i/ili uljnog voda, sastavljanje plamenika i puštanje u pogon, podešavanje sagorijevanja
kompjuterskim analizatorom dimnih plinova, te izdavanje printanog izvješća, mjerenje struje
ionizacije ili UV ćelije, te kontrola detektora plamena, kontrola i podešavanje sigurnosnih elemenata
kotla (regulacioni i sigurnosni termostati ili presostati, nivo prekidač, nivo elektroda, nivo regulator,
odmuljni ventili i sl.), kontrola rada cijelog sustava centralnog grijanja, kontrola i podešavanje
automatike napojnog rezervoara kod parnih kotlovnica.

Kontrola i podešavanje regulatora učinka kod modulirajućih plamenika, kontrola i podešavanje

automatike kotla i zaštitne pumpe, te automatike svih krugova grijanja vezanih na taj kotao i
plamenik, kontrola rada svih cirkulacijskih i recirkulacijskih pumpi, kontrola tlaka u ekspanzijskoj
posudi ili ispravnosti ekspanzijskog modula, kontrola svih odzračnih ventila u kotlovnici.
9.ČIŠČENJE SUSTAVA (instalacije grijanja)
Kako plamenik nije uređaj koji djeluje samostalno nego ovisi o cijeloj kotlovnici kranja korisnost
sustava ovisi o svim njegovim elementima. Kako bi povećali korisnost sustava moramo voditi računa
o kamencu i čađi.

Kamenac ili kotlovac je naslaga minerala koji se prvenstveno sastoji od kalcijevih i magnezijevih
karbonata. Kamenac nastaje grijanjem vode koja sadrži topive bikarbonatne soli koje su toplinski
nestabilne i razlažu se na karbonate. Na stvaranje kamenca utječe nekoliko čimbenika:

Velika privremena tvrdoća vode, povišena pH vrijednost (alkaličnost) vode, povišena temperatura.
Naslage kamenca prvenstveno se stvaraju na površinama za prijenos topline (izmjenjivači topline).
Naslage kamenca mogu uzrokovati mnogobrojne probleme u sistemima grijanja i pripremi potrošne
tople vode. Njihovo taloženje na izmjenjivačima topline doprinosi slabijem prijenosu topline i gubitku
učinkovitosti. Naslage kamenca mogu smanjiti učinkovitost sistema grijanja od 2 % do 6 %, što u
konačnici znači povećanje troškova za grijanje i veću emisiju ugljikovog dioksida CO2. Taloženje
kamenca nije ravnomjerno što dovodi do stvaranja vrućih točki, uzburkanosti vode, i stvaranju buke u
sistemu. Naslage kamenca smanjuju protok vode i mogu uzrokovati oštećenje važnih dijelova kotla
kao što je crpka. Zbog vlastite topline koju crpka stvara prilikom rada dolazi do taloženja kamenca
unutar kućišta crpke što može smanjiti protok vode i smanjiti njen vijek trajanja .

Čađ je proizvod nepotpunog izgaranja ili toplinskoga raspada organskih tvari na visokim
temperaturama. Čađ je važan industrijski proizvod. Kao sirovina služe ugljikovodici s velikim udjelom
ugljika, kojih ima u naftnim proizvodima, prirodnom plinu i katranu. Kod plamenika stvaranje čađi je
prvenstveno znak njihove loša podešenosti, te njeno nakupljanje na stjenkama ložišta izuzetno šteti
korisnosti sustava. Uzmimo za primjer da se na stjenkama ložišta nakupio sloj čađi u debljini od 1 mm
što nam učinkovitost sustava za oko 4 %, dok dovodi do povećanja temperature dimnih plinova za
više od 50 ºC. Dok kod nakupljanja sloja čađi u debljini od 4 mm govorimo o smanjenju korisnosti od
15 %, te porast temperature dimnih plinova preko 200 C° .
10.MONTAŽA PLINSKOG BOJLERA
Uređaji se moraju instalirati u tehnički odgovarajućoj prostoriji u skladu sa tehničkim propisima i
važećom legislativom. Neophodno je da u prostorijama gdje su instalirani plinski uređaji s otvorenom
komorom može pritjecati toliko zraka, koliko je potrebno za pravilno izgaranje plina u različitim
aparatima. Minimalna temperatura prostorije u kojoj se nalazi uređaj ne smije biti niža od -5°C .Kod
montaže uređaja vodite računa da ima dovoljno prostora oko uređaja za siguran pristup uređaju i za
potrebe održavanja uređaja.Na slici 10 su prikazane udaljenosti.
11.PUNJENJE

Kada se uređaj instalira na postojeću instalaciju grijanja ili na sistemima koji se rekonstruiraju
potrebno je izvršiti slijedeće provjere: - Da li postojeći dimovodni sustav zadovoljava propise i
tehničke upute proizvođača uređaja u smislu: temperature dimnih plinova, zabrtvljenosti spojeva,
dimenzije-proračun (presjek, dužina, vertikale i horizontale, otpor dimovodnih elemenata) izvedbe
dimovoda, postojanja posude za skupljanje o odvod kondenzata. - Da li su elektro instalacije za
priključak uređaja izvedene u skladu sa važećim propisom i od od strane profesionalnog i
kvalificiranog osoblja. - Da li je plinska instalacija (i spremnik -UNP) izvedena u skladu sa propisom i
ispitana od strane profesionalnog i kvalificiranog osoblja. - Da li postojeća ekspanziona posuda na
uređaju osigurava potpunu apsorbciju dilatacije tekućine u postojećem sustavu. Po potrebi ugraditi
dodatnu ekspanzionu posudu na sustav. - Da li karakteristike i protok pumpe uređaja zadovoljavaju
za postojeći sistem. - Da li je sistem čist, bez mulja i taloga unutar instalacije, - Da li je
vodSlimpropustan i dobro odzračen. Za čišćenje sistema pročitajte odgovarajuće poglavlje u
uputama.

Kod punjenja ili dopunjavanja sistema grijanja dobra prakasa je da se koristi : - Čista voda - PH: 6-8 -
Tvrdoća vode: ˂ 25° f Ukoliko se karakteristike vode razlikuju od navedenih, preporuča se ugradnja
filtera i kemijski tretman vode za punjenje sistema, kako bi se uređaj i sistem zaštitili od korozije,
nečistoće, i naslaga koje bi mogle utjecati na rad bojlera i cjelokupnog sistema. Ako je sustav izveden
samo kao nisko teperaturni sustav, preporučuje se upotreba (ubacivanje u sustav) proizvoda za
zaštitu od bakterija. U svakom slučaju, molimo da se pridržavate važećih tehničkih normi i važeće
zakonske legislative.

Prije montaže aparata na novu ili postojeću instalaciju grijanja neophodno je instalaciju isprati i
očistiti od svih naslaga mulja, taloga, šljake, prljavštine itd. Prije uklanjanja starog uređaja iz
postojećeg sustava, preporučuje se: - U sistem dodati aditiv za uklanjanje kamenca.

Sustav obrade vode Kod punjenja ili dopunjavanja sistema grijanja dobra prakasa je da se koristi : -
Čista voda - PH: 6-8 - Tvrdoća vode: ˂ 25° f Ukoliko se karakteristike vode razlikuju od navedenih,
Čišćenje sustava (instalacije grijanja) Prije montaže aparata na novu ili postojeću instalaciju grijanja
neophodno je instalaciju isprati i očistiti od svih naslaga mulja, taloga, šljake, prljavštine itd. Prije
uklanjanja starog uređaja iz postojećeg sustava, preporučuje se: - U sistem dodati aditiv za uklanjanje
kamencapreporuča se ugradnja filtera i kemijski tretman vode za punjenje sistema, kako bi se uređaj
i sistem zaštitili od korozije, nečistoće, i naslaga koje bi mogle utjecati na rad bojlera i cjelokupnog
sistema. Ako je sustav izveden samo kao nisko teperaturni sustav, preporučuje se upotreba
(ubacivanje u sustav) proizvoda za zaštitu od bakterija. U svakom slučaju, molimo da se pridržavate
važećih tehničkih normi i važeće zakonske legislative.
Promjena vrste plina Priključak uređaja na plin mora se izvršiti u potpunosti u skladu sa važećim
plinskim propisima i zahtjevima distributera plina. Prije spajanja uređaja na plinsku instalaciju
obavezno treba provjeriti: - Da li je vrsta plina u mreži odgovarajuća za isporučeni uređaj - Da li su
plinske cijevi čiste od prašine i šljake od varenja - Da li su plinske cijevi odgovarajućih dimenzija,
jednake ili veće od plinskog priključka na bojleru , da li je odgovarajući tlak u plinskoj instalaciji i da li
je pad tlaka u plinskoj instalaciji u dozvoljenim granicama.

12.ZRAKO- DIMOVODNI BOJLERI

Moraju biti opremljeni odgovarajućim zrako/dimovodima koji su sastavni dio bojlera a koje Sime
isporučuje kao bojlerski pribor po posebnoj narudžbi ovisno o vrsti dimovodne instalacije odn.
dimovodnog sistema.
13.PUŠTANJE U POGON
Pripremni radovi Prije puštanja u rad provjerite: - Da li je odgovarajuća vrsta plina za koju je
aparat isporučen - Da li su otvoreni plinski ventil i ventili sistema grijanja i TSV - Da li u sistemu
grijanja ima dovoljno vode i da li je tlak oko 1,2 bar kada je sistem hladan - Da li cirkulaciona
pumpa radi odn. rotor nije blokiran 3.2 Prije puštanja u pogon Nakon što ste obavili prethodne
provjere uključite glavnu sklopku (ON)
14. ZAKLJUČAK
U završnom radu su prikazani najčešći plinski izvori topline , razrađeni su principi rada uređaja,
njihova ugradnja te servisiranje. Prolazeći kroz obrađene teme može se zaključiti kompleksnost
plinskih uređaja ,također i opasnost koja nam prijeti u slučaju nepravilne ugradnje i sevisiranja
uređaja. Kako bi se smanjio trošak grijanja te produžio vijek trajanja potrebno je Pravilno ugraditi i
redovito servisirati uređaje.
15.LITERATURA ;
1.Valliant url, https://www.valiant.hr

2.Plinski kondezacijski kotao WTC, podsjetnik za školovanje.Schwendi 2001

3.Agria, uputstvo za upotrebu plinskih peći, Osijek 2005

4.Arthur Guyton, Medicinska fiziologija, medicinska knjiga 1990.

5.Kondicioniranje vode, www.grad.inizg.hr

6.Upute za montažu i upotrebu –SIME

INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKA ŠKOLA
SLAVONSKI BROD
Eugena Kumičića 55
35000 Slavonski brod

ZAVRŠNI RAD

INSTALIRANJE PLINSKIH IZVORA TOPLINE

Učenik: Josip Pehar

Zanimanje: Instalater grijanje i klimatizacije

Mentor; Antun Đurić, dipl.ing.str.

U Slavonskom Brodu , Veljača 2020 .

 EVIDENCIJSKI LIST IZRADE ZAVRŠNOG RADA

Zanimanje i razredni odjel

Instalater grijanja i klimatizacije

Datum konzultacija:

Naziv zadatka :
UGRADNJA PLINSKOG IZVORA TOPLINE

Opis zadatka :

Komentar (pitanja):

Datum predaje završnog rada

Datum obrane završnog rada

Ocjena:

Praktični rad :
Pisani dio :
Obrana završnog rada :

OCJENA ZAVRŠNOG RADA

Predsjednik povjerenstva Član Član

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------