Professional Documents
Culture Documents
NI, 2014.
LEGISLATIVA
Zakon o zatiti od poara (Slubeni glasnik Republike Srbije br. 111/2009)
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu skladita od poara i
eksplozija
Pravilnik
tehnikim
normativima
za
zatitu
elektroenergetskih
tehnikim
normativima
za
sisteme
za
ventilaciju
klimatizaciju
Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje za automatsko zatvaranje
vrata ili klapni otpornih otpornih prema poaru
Pravilnik o tehnikim normativima za sisteme za odvoenje dima i
toplote nastalih u poaru
Uredba o merama zatite od poara pri izvoenju radova zavarivanja,
rezanja i lemljenja
Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tenosti i o uskladitavanju
i pretakanju zapaljivih tenosti
Pravilnik o izgradnji stanica za snabdevanje gorivom motornih vozila i o
uskladitavanju i pretakanju goriva
Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje u kojima se nanose i sue
premazna sredstva
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu garaa za putnike
automobile od poara i eksplozija
OSNOVNI POJMOVI
POAR
Poar je proces nekontrolisanog sagorevanja kojim se ugroavaju ivot i
zdravlje ljudi, materijalna dobra i ivotna sredina.
EKSPLOZIJA
Eksplozija je proces naglog sagorevanja koji nastaje kao posledica upotrebe
zapaljivih tenosti i gasova i ostalih gorivih materija koje sa vazduhom mogu
stvoriti eksplozivnu smeu, praenu udarnim talasom pritiska produkata
sagorevanja i porastom temperature, kao i naglog razaranja plata posuda
usled neplaniranog ili nekontrolisanog irenja fluida i razletanja delova
ureaja, tehnoloke opreme ili objekata, kojim se ugroavaju ivot i zdravlje
ljudi i materijalna dobra.
POARNI SEKTOR
Poarni sektor je osnovna prostorna jedinica objekta koja se moe samostalno
tretirati u pogledu nekih tehnikih i organizacionih mera zatite od poara
(procena rizika, zone dejstva poara yona automatskog zapreminskog gaenja
poara itd.), a odeljen je od ostalih delova objekta konstrukcijama otpornim
prema poaru.
OTPORNOST OBJEKTA PREMA POARU
Otpornost objekta prema poaru definie se brojnim standardima koji se
odnose na otpornost prema poaru noseih elemenata i konstrukcija, noseih
zidova, elemenata puteva za evakuaciju itd.
3
je
da
se
prostorije
ugroene
eksplozivnom
atmosferom
na
otvorenom
prostoru
odnosno
na neograenim
elinim
Po tipu prostora koji moe biti prostorno ugroen, podela se vri na:
-
Skladita
ume, polja,...
POARNI SEKTORI
Poarni sektor je osnovna prostorna jedinica objekta koja se moe samostalno
tretirati u pogledu nekih tehnikih, organizacionih mera zatite od poara
(procena rizika, zone dojave poara, zona automatskog zapreminskog gaenja
poara itd.), a odeljen je od ostalih delova objekta konstrukcijama otpornim
prema poaru. Kao poseban poarni sektori izvode se stanovi u viespratnicama
ili prostorije koje ine jedno proizvodno, poslovno, skladino ili slino
odeljenje.
na
osnovu
standardizovane
vrednosti
stepena
poarne
otpornosti
zgrada
protiv
poara,
minimalne
pojedinane
za
graevinske
ispitivanje
konstrukcije
otpornosti
Poloaj
prema
poaru
Nosivi zidovi
U.J1.090
Nosivi stubovi
U.J1.100
Nosive grede
Meuspratne
U.J1.114
U.J1.110
konstrukcije
Krovni pokriva
U.J1.140
Nenosivi
pregradni
U.J1.090
3
Unutar poarnog sektora
fasadni zidovi
Konstrukcije
puta
Zidovi
U.J1.090
Meuetane
U.J1.110
konstrukcije
Otvori
U.J1.160
evakuacionog
II
konstrukcije
III
IV
Bez
Mala
Srednja
Vea
otpornost
otpornos
otpornos
otpornos
1/2
1,0
2,0
3,0
1/2
1,0
2,0
1/2
3/4
1,0
1/2
1
1,0
2,0
3,0
1,5
2,0
3,0
1/2
1/2
1,0
1,5
2,0
1/2
1/2
1,0
1,0
1,5
V
Velika
otpornost
JUS N.S8.007/1991
JUS N.S8.007/1/1992
EKSPLOZIVNA ATMOSFERA
Eksplozivna atmosfera: smea zapaljivih materijala sa vazduhom u obliku gasa,
pare ili magle, pod amosferskim uslovima, u kojoj se nakon paljenja poar iri
po itavoj nepotroenoj smei.
UGROENI PROSTOR
Ugroeni prostor: prostor u kome je eksplozivna atmosfera prisutna ili se moe
oekivati i njena prisutnost u koliinama koje zahtevaju posebne mere opreza u
pogledu izvedbe, montae i upotrebe elektrinih ureaja.
10
NEUGROENI PROSTOR
Neugroeni prostor: prostor u kome se ne oekuje prisustvo eksplozivne
atmosfere u koliinama koje bi zahtevale posebne mere opreza u pogledu
izvedbe, montae i upotrebe elektrinih ureaja.
ZONE OPASNOSTI
Zone opasnosti: ugroeni prostori koji se klasifikuju u zone na osnovu
uestalosti pojavljivanja i trajanja eksplozivne atmosfere i to:
-
IZVOR OPASNOSTI
Izvor opasnosti je taka ili mesto iz kojeg gas, para, magla ili tenost mogu
izlaziti u atmosferu, tako da moe nastati eksplozivna atmosfera.
Stepeni izvora opasnostidele se na: trajan, primaran i sekundaran.
NORMALAN POGON
Normalan
pogon
je
situacija
kada
oprema
postrojenja
radi
unutar
projektovanih vrednosti.
11
VENTILACIJA
Prirodna ventilacija je kretanje vazduha i njegova zamena sveim vazduhom
usled delovanja vetra i/ili razlike temperature.
Opta vetaka ventilacija je kretanje vazduha i njegova zamena sveim
vazduhom vetakim nainom, na primer uz pomo ventilatora na itavom
podruju.
Lokalna vetaka ventilacija je kretanje vazduha i njegova zamena sveim
vazduhom vetakim nainom, obino izvlaenjem, primenjena na pojedini
izvor opasnosti ili lokalno podruje.
ZAPALJIVI MATERIJAL
Zapaljivi materijal je materijal koji se sastoji od zapaljivog gasa, pare, tenosti
i/ili magle.
ZAPALJIVI GAS
Zapaljivi gas ili para je gas ili para koji ako su pomeani sa vazduhom u
odreenim odnosima stvaraju eksplozivnu atmosferu.
ZAPALJIVA TENOST
Zapaljiva tenost je tenost koja je u stanju da stvori zapaljivu paru ili maglu
pod predvidljivim pogonskim uslovima.
ZAPALJIVA MAGLA
Zapaljivu maglu ine kapljice zapaljive tenosti, rasprene u vazduhu tako da
stvaraju eksplozivnu atmosferu.
12
80%
vrednosti
temperature
paljenja
komponente
sa
najniom
temperaturom paljenja.
Svi delovi sistema za ventilaciju ili klimatizaciju moraju biti napravljeni od
negorivog materijala, sa glatkim unutranjim povrinama i bez isturenih delova
na koje bi se mogla skupljati masnoa i prljavtina.
Komore sistema za ventilaciju ili klimatizaciju namenjene za opsluivanje
prostorija u kojima se koriste materije (zapaljivi gas, pare zapaljivih tenosti,
14
pomenutu
predvienu
opremu
mora
biti
izvedena
protiveksplozionoj zatiti.
Rad ovakve komore mora biti podeen tako da se pogonski elektromotor ne
greje do temperature koja je 20oC nia od temperature paljenja komponente
sa najniom temperaturom paljenja, da se izmenjiva toplote ukljui najmanje
10 min posle ukljuenja ventilatora, a da se komora iskljui najmanje 10 min
pre iskljuenja ventilatora.
Izlazi iz prostorije u koju su smetene komore za ventilaciju ili klimatizaciju
moraju da vode:
15
16
otvorima oka ija je strana najvie 8 mm, odnosno ija je dijagonala najvie 12
mm i moraju biti obezbeeni od vertikalnog upada stranih tela zatitnim
poklopcem.
Reetka i zatitni poklopac moraju biti galvanski spojeni sa ostalim delovima
ventilacionog sistema i uzemljeni.
Ventilatori moraju biti zatieni od korozije i termikih i mehanikih
naprezanja.
Ako se ventilatori postavljaju na otvorenom prostoru, moraju biti zatieni od
prodora vode.
Ako se ventilatori koriste u prostoru gde okolna temperatura iznosi vie od
40oC, moraju biti prilagoeni za poveane temperature i na njima moraju biti
oznaeni maksimalna temperatura i vreme u toku kojeg se mogu koristiti.
Mesto postavljanja ventilatora za provetravanje, kao i pratee opreme mora
biti tako izabrano da bude olakan pristup radi opravke, ienja, pregleda i
podmazivanja.
Ako je prostorija koja se provetrava zona opasnosti 0, mogu se koristiti samo
centrifugalni ventilatori, a pogonski motor mora biti u protiveksplozivnoj zatiti
i postavljen van zone opasnosti 0.
Za provetravanje prostorija zone opasnosti 0 koriste se ventilatori sa
zaptivenom osovinom I motorom.
U zoni opasnosti 0 nije dozvoljena upotreba ventilatora sa pogonom preko
remena.
U zoni opasnosti 1 i zoni opasnosti 2 dozvoljena je upotreba ventilatora sa
pogonom preko remena, s tim da su remeni antistatini, a izmerena elektrina
otpornost ne prelazi 106 .
Razmak kod aksijalnih i radijalnih ventilatora izmeu obrtnih kola i kuita ne
sme biti manji od 2 mm.
U toku rada ventilatora dozvoljeno je smanjenje razmaka do 1 mm, pod
uslovom da pri probnom pogonu sa 1,5-ostrukim brojem obrtaja veim od
normalnog obrtno kolo ne doe u dodir sa nepokretnim delovima ventilatora pri
ispitivanju koje mora trajati najmanje 24 h.
18
20
negorivim termoizolacionim
materijalom
tako da
21
22
Ako se ulazni ili izlazni otvori za vazduh nalaze na visini do 2,25 m od poda,
moraju biti zatieni reetkama ili ianim mreama sa okcima manjim od 10
mm.
Ulazni otvori za ist vazduh zatiuju se mreama koje su otporne prema
koroziji.
Reetke na ulaznim otvorima za vazduh prave se od negorivog materijala.
Mesto za postavljanje reetki u odnosu na gorivi materijal u prostoriji odreuje
se tako da ne moe doi do prenoenja poara preko reetki.
Reetke za ubacivanje vazduha (anemostati), kao i kanali iznad njih moraju biti
zatieni od toplote koja se prenosi zraenjem.
Sistem za ventilaciju ili klimatizaciju u prostorijama u kojima se stvaraju
zapaljiva praina ili pare masnoe mora se redovno pregledati, a nataloena
praina ili masnoa uklanjati najmanje svaka tri meseca.
Ako u kanalima za vazduh postoje grejna ili rashladna tela, ona se moraju
demontirati, a svi kontakti i grejai oistiti.
Pri promeni namene pojedinih prostorija, sistem za ventilaciju ili klimatizaciju
mora se oistiti pre ponovne upotrebe.
Klapne, leita klapni, zglobovi, opruge i drugi vitalni delovi klapne prave se od
negorivog materijala koji mora biti zatien od korozije.
Klapne moraju biti otporne prema mehanikim naprezanjima prilikom
transporta, ugradnje, ispitivanja, odravanja i normalnog korienja i moraju
biti stabilno postavljene tako da im se smer zatvaranja poklapa sa smerom
vazdune struje i da izdre natpritisak od 10 MPa/m2 , a da ne doe do
poremeaja u radu klapne.
Postavljanje klapni
U kanale za vazduh, klapne se postavljaju:
1) na mestu gde kanal prolazi kroz konstrukcione elemente koji ine
granicu poarnog sektora;
23
Ako nije mogue ugraditi klapne na ovim mestima, klapne se postavljaju izvan
zida, ali tako da se deo kanala izmeu zida i klapne obloi zatitnom oblogom
koja ima isti stepen otpornosti prema poaru kao i sam zid ili tavanica.
Rastojanje izmeu klapne i izlazne reetke na kanalu za izbacivanje zagaenog
vazduha, kao i klapne i usisne reetke na ulazu sveeg vazduha ne sme da bude
manje od 1,5 d, gde je d prenik kanala (ako je krunog preseka), odnosno
kraa strana preseka kanala (ako je pravougaonog preseka).
Klapna na strani potisnog kanala komora za ventilaciju ili klimatizaciju mora
biti obezbeena dvostrukom komandom za automatsko zatvaranje u sledeim
sluajevima:
1) kad poar nastane u prostoriji koju opsluuje komora za ventilaciju ili
klimatizaciju;
2) kad poar nestane u samom postrojenju sistema za ventilaciju ili
klimatizaciju.
Naslage praine i prljavtine ne smeju ometati normalan rad klapni.
Pravac vazdune struje mora se trajno oznaiti na kuitu klapne i mora biti
vidljiv i kad je klapna ugraena.
Kuite klapne mora da bude hermetiki izvedeno i u sluaju poara mora da
bude stabilno, a konstrukciono mora da bude podeeno tako da sva optereenja
koja klapna prima u zatvorenom poloaju prenese na spoljne graevinske
elemente.
Klapne moraju biti opremljene ureajima za automatsko zatvaranje u trenutku
otkrivanja poara, a u isto vreme ventilatori se moraju automatski iskljuiti iz
rada. Pored automatskog iskljuivanja mora postojati i taster za runo
iskljuivanje ventilatora koji se postavlja na pristupano mesto.
U sluaju kvara na ureajima za automatsko zatvaranje klapni, sve klapne
moraju se odmah zatvoriti.
Ako se ureaj za zatvaranje klapni aktivira pomou dimnih detektora, ti
detektori se postavljaju na usisnu reetku, na mesto gde se oekuje najvia
koncentracija dima.
25
26
27
28
Dozvoljeno je spajanje dva poarna sektora samo ukoliko izmeu njih postoje
vrata otporna prema poaru najmanje 60 minuta, koja se pri pojavi dima
automatski zatvaraju.
Ureaji preko kojih se ostvaruju funkcije automatskog zatvaranja vrata
definisani su u Pravilniku o tehnikim normativima za ureaje za automatsko
zatvaranje vrata ili klapni otpornih prema poaru.
PROVETRAVANJE STEPENITA
Stepenite kao vertikalna komunikacija na evakuacionom putu predstavlja
pogodno mesto za irenje dima, plamena i vrelih gasova nastalih u poaru u
vertikalnom pravcu, pri emu moe doi do prodora dima i vrelih gasova u
prostorije iznad mesta poara. Stepenini prostor se u takvim sliajevima
ponaa kao dimnjak.
Iz tog razloga, visoki objekti moraju obavezno da imaju sigurnosno stepenita
gde vatra i dim ne prodiru sve vreme dok poar traje u objektu i mora biti
dostupno iz svih prostorija jednog poarnog sektora putevima koji nisu ugroeni
poarom.
Precizno se odreuje uslov da unutranje sigurnosno stepenite za objekte
visine od 22 do 40 metara mora biti odvojeno od ostalih komunikacija vratima
koja su nepropusna za dim i koja imaju ureaj za automatsko vraanje u
zatvoren poloaj posle prolaska lica.
Povoljno je da se ovo stepenite provetrava prirodnim putem ukoliko se nalazi
uz fasadni zid.
Odvoenje dima iz stepeninog predprostora definie uslove za tampon zone
izmeu stepenita i unutranjih komunikacija.
Sigurnost stepenita postie se odvajanjem od unutranjih komunikacije preko
tampon prostora koji se provetrava prirodnim ili prinudnim putem.
Odredbe lana 19 koje se odnose na obavezu obezbeenja otvora za prirodno
provetravanje takoe treba smatrati sastavnim delom odredbi lana 21 kada je
mogue prirodno provetravanje tampon zone.
29
LIFTOVI
Liftovi u visokim objektima slue prvenstveno za obavljanje stalnog vertikalnog
saobraaja u normalnim okolnostima.
Broj liftova odreuje se prema nameni objekta i broju lica koja u njemu
borave. Zbog svoje velike visine predstavljaju pogodan put za irenje poara i
ponaaju se kao dimnjaci.
Svaki poarni sektor mora biti povezan sa najmanje jednim liftom koji mora biti
odvojen na odgovarajui nain od unutranjih komunikacija u sektoru. Liftovski
pretprostor moe biti zajedniki sa stepenitem i mora se provetravati ali se
takoe mora odvojiti od ostalih komunikacija u sektoru vratima otpornih prema
poaru.
U objektima ija je visina iznad 40 metara liftovska okna moraju biti izdvojena
od stepeninog prostora i tampon zona i moraju imati svoj provetravani
pretprostor. Okno i pretprostor ine poseban poarni sektor koji je od ostalih
sektora odvojen vratima otpornim prema poaru.
U objektima ija je visina iznad 75 metara jedan lift mora biti predvien za
evakuaciju lica.
Pravilnikom
je
definisano
da
liftovsko
okno
moe
biti
smeteno
30
32
automatskim
iskljuivanjem
klimatizacionih
ili
ventilacionih
sistema.
Prostor koji se nadzire stabilnom instalacijom za dojavu poara deli se na
dojavne zone.
Ove zone se iz praktinih razloga poklapaju sa poarnim sektorima.
Tako se pri otkrivanju poara iskljuuju samo oni sistemi za ventilaciju ili
klimatizaciju koji prolaze kroz sektor u kome je detektovan poar.
Istovremeno se i zatvaraju klapne na granicama ovog poarnog sektora.
Ponovo startovanje sistema za ventilaciju i klimatizaciju vri se runo, preko
prekidaa postavljenog na lako dostupnom mestu i to tek kada se utvrdi da su
prestali razlozi zbog kojih je sistem bio automatski iskljuen.
33
34
zahtevi
za
ventilatore
prostorima
ugroenim
eksplozivnom
atmosferom
ventilaciju
(kuhinje,
restorani,
servisi
za
pranje
podmazivanje
36