STRUNO USAVRAVANJE

OVLATENIH ARHITEKATA I OVLATENIH INENJERA

XVIII. teaj 13. i 14. veljae 2015.

TEMA:

" EVAPORATIVNO HLAENJE

"

Autori:
prof. dr.sc. IGOR BALEN, dipl.ing.stroj
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
mr.sc. IVAN CETINII, dipl.ing.stroj

EVAPORATIVNO HLAENJE
Evaporativno hlaenje je proces koji koristi isparavanje tekue vode za neposredno ili posredno
hlaenje struje zraka, tako da krajnja temperatura (suhog termometra) struje zraka ili temperature
suhog i vlanog termometra struje zraka koja se hladi, budu nie od vrijednosti prije provoenja
evaporativnog procesa.
Sustav klimatizacije s evaporativnim hlaenjem je onaj sustav u kojem se vie od 50 % ukupnog
rashladnog uinka kroz godinu dobije evaporacijom.
Tri osnovne vrste procesa evaporativnog hlaenja su:
(1) direktno evaporativno hlaenje
(2) indirektno evaporativno hlaenje
(3) indirektno-direktno (dvostupanjsko) evaporativno hlaenje
Prednosti sustava evaporativnog hlaenja ukljuuju:
Znatne energetske i materijalne utede
Smanjenje vrne potrebe za energijom
Poboljanje kvalitete unutarnjeg zraka
Iskoristivost trokova tijekom vijeka trajanja
Jednostavnu ugradnju u postojee sustave
Dostupnost raznovrsne opreme
Jednostavno odravanje
Ovlaivanje i odvlaivanje, prema potrebi
Upotrebu direktne digitalne regulacije
Smanjenje emisije tetnih tvari u okoli
Nekorienje freona (CFC, HCFC).
Nedostaci evaporativnog sustava u usporedbi s konvencionalnim hlaenjem:
Potronja vode
Povienje sadraja vlage zraka u prostoru
Poveanje broja izmjena zraka
Nemogunost precizne regulacije temperature i vlanosti zraka
Mogui problemi s razvojem mikroorganizama zbog neiste vode ili neodravanja
DIREKTNO EVAPORATIVNO HLAENJE
U procesu direktnog evaporativnog hlaenja voda ishlapljuje neposredno u struji zraka,
smanjujui temperaturu suhog termometra uz poveanje vlanosti zraka.
Ureaji s direktnim ishlapljivanjem hlade zrak neposrednim dodirom s vodom slijevanjem preko
velike ovlaivane povrine (kao u kompaktnim hladnjacima zraka) ili rasprivanjem pomou
sapnica (kao u ureajima za pranje zraka).
U procesu direktnog evaporativnog hlaenja obino se koristi recirkulacija vode radi utede vode,
to je esto isplativije od protonog sustava. Tijekom koritenja, temperatura recirkulirajue vode
se postupno pribliava temperaturi vlanog termometra hlaenog zraka. Recirkulacija zraka se ne
koristi.
2

Ovlaivana
povrina
Ohlaeni
zrak

Zrak

Sabirna
posuda
Cirkulacijska pumpa
Slika 1. Direktno evaporativno hlaenje princip

1
2
s

Slika 2. Direktno evaporativno hlaenje proces

3

Za ocjenu djelovanja evaporativnog hladnjaka s neposrednim ishlapljivanjem vode u struji zraka

koristi se uinkovitost direktnog zasienja:

dz

t1 t 2
t1 t s

t1 temperatura suhog termometra zraka na ulazu u evaporativni hladnjak s neposrednim

ishlapljivanjem [C]
t2 temperatura suhog termometra zraka na izlazu iz evaporativnog hladnjaka s neposrednim
ishlapljivanjem [C]
ts temperatura vlanog termometra ulaznog zraka [C]
Ako su ulazna temperatura t1 i uinkovitost dz poznati, izlazna temperatura ohlaenog zraka t2 se
moe odrediti iz h,x dijagrama.
Uinkovitost direktnog zasienja ovisi o sljedeim faktorima:
nastrujna brzina zraka wa [m/s] vea brzina smanjuje uinkovitost, ali poveava rashladni
uinak evaporativnog hladnjaka
omjer masenog protoka voda-zrak mw/ma vei omjer poveava uinkovitost, jer ukazuje na
poveanje kontaktne povrine izmeu vode i zraka
oblik ovlaivane povrine vea povrina i dulje vrijeme kontakta vode i zraka poveavaju
uinkovitost.
Uinak direktnog evaporativnog hlaenja moe se odrediti iz izraza:

Qev ,d a wa Aa c pa (t1 t 2 ) [W]

wa nastrujna brzina zraka u svijetlom presjeku klima jedinice [m/s]
Aa nastrujna povrina evaporativnog hladnjaka [m2]
Uinkovitost direktnog zasienja za evaporativne hladnjake s neposrednim ishlapljivanjem kree
se u rasponu od 0.80 do 0.95.
Budui je zrak u neposrednom dodiru s vlanom povrinom, direktno evaporativno hlaenje
provodi i odreeno proiavanje zraka. No ako hlaeni zrak sadri vie praine ili drugih estica,
potrebno je koristiti dodatni filter kako bi se sprijeilo zaepljivanje ovlaivane povrine ili
sapnica za rasprivanje vode.
Za upotrebu u komfornoj klimatizaciji brzina nastrujavanja zraka treba biti do 3.0 m/s da bi se
sprijeilo prenoenje kapljica vode niz struju zraka. U suprotnom treba ugraditi eliminator
kapljica, to poveava pad tlaka na strani zraka.
Direktno evaporativno hlaenje je jednostavno i relativno jeftino, a nedostatak mu je da, ako je
temperatura vlanog termometra zraka u prostoru vea od 21C, rashladni uinak obino nije
dovoljan za komforno hlaenje unutarnjeg prostora; meutim, tada hlaenje moe biti
zadovoljavajue za manje zahtjevne primjene (npr. za staklenike, industrijsko hlaenje i sl.)

Voda

Ohlaeni
zrak

Cijevi za vodu

Ohlaeni
zrak

Zrak

Evaporativni
blok

Zrak
Posuda za
vodu

Posuda za
vodu
(a)

(b)

Slika 3. Izvedbe direktnog evaporativnog hladnjaka

(a) evaporativni blok; (b) vrste stijenke
Ostali parametri koje treba uvaiti kod procjene pogonskih svojstava direktnog evaporativnog
hladnjaka su:
potronja svjee vode [l/h po m3 ohlaenog zraka]
pad tlaka na strani zraka [Pa].
Evaporativni blok. Uglavnom se izrauje od vlakana bijele topole debljine 50 mm, uz potrebnu
kemijsku pripremu i aditive za poveanje ovlaivosti i sprjeavanje razvoja mikroorganizama, ili
od apsorpcijskih plastinih vlakana, odnosno opjene. Evaporativni blokovi se ugrauju u
pomine okvire od pocinanog elinog lima ili plastike.
Izvedba bloka zahtjeva relativno niske brzine strujanja zraka (do 1.3 m/s). U samostalnom
evaporativnom hladnjaku s neposrednim ishlapljivanjem u koji je ugraen centrifugalni
ventilator, evaporativni blokovi se esto ugrauju na tri stranice kuita ventilatora radi
poveanja nastrujne povrine (slika 4).
Komercijalni hladnjaci zraka s razliitim materijalima rade s uinkovitou od priblino 80% te
iz zraka uklanjaju estice veliine 10 m i vee.
Standardni direktni evaporativni hladnjaci kanalske izvedbe proizvode se u veliinama od 7.500
do 30.000 m3/h.
5

SUSTAV DISTRIBUCIJE
VODE
ELEKTROMOTOR
VENTILATOR
EVAPORATIVNI
BLOKOVI (na 3 strane)
PUMPA ZA
RECIRKULACIJU VODE

POSUDA ZA VODU
PRELJEV I ISPUST VODE
VENTIL S PLOVKOM

RAZINA VODE

Slika 4. Izvedba s ventilatorom i evaporativnim blokovima na tri strane

vrste stijenke. Izrauju se iz vrstih valovitih ploa od plastike, impregnirane celuloze ili
staklenih vlakana. Najee imaju vodoravne kanale za strujanje zraka i okomite kanale niz koje
se slijeva voda, koji se kriaju izmeu dviju valovitih ploa. Uobiajena ugradbena dubina medija
u smjeru strujanja zraka je 300 mm. Podnose vee brzine strujanja (2 do 3 m/s), uz manji pad
tlaka zraka (25 Pa) u usporedbi s evaporatvnim blokom. Takoer, imaju neto veu uinkovitost
direktnog zasienja (do 95%).
Evaporativni hladnjaci zraka s vrstim stijenkama se proizvode za velike protoke zraka i do
1.000.000 m3/h.

A
UJ
TR

E
NJ

ZR

A
AK

Slika 5. Izvedba s vrstim stjenkama ovlaivanim vodom

6

Dobro projektiran direktni evaporativni hladnjak moe smanjiti potrebu za elektrinom energijom
i potronju rashladnog sustava za 10 do 30%.
INDIREKTNO EVAPORATIVNO HLAENJE
U indirektnom evaporativnom hladnjaku vanjski zrak ili povratni zrak iz klimatiziranog prostora
prolazi s jedne strane izmjenjivaa topline i taj se zrak (sekundarna struja) hladi ishlapljivanjem,
a primarna struja zraka (klimatizirani zrak koji se dobavlja u prostor) se hladi osjetno (posredno)
preko povrina izmjenjivaa topline.

Ovlaeni
zrak

Zrak

Ohlaeni
zrak

Sabirna
posuda
Cirkulacijska pumpa
Slika 6. Indirektno evaporativno hlaenje princip
Dobavni (primarni) zrak moe biti vanjski zrak, optoni zrak iz prostora ili mjeavina tih dviju
struja. Sekundarni zrak moe biti vanjski ili optoni zrak, ovisno o tome koji ima niu
temperaturu vlanog termometra.
Iskoristivost indirektnog evaporativnog hlaenja je povezana sa sniavanjem temperature vlanog
termometra sekundarnog zraka ispod temperature suhog termometra ulaznog primarnog zraka.
Izlazna temperatura suhog termometra primarnog zraka uvijek je iznad ulazne temperature
vlanog termometra sekundarne struje.
Relativna vlanost sekundarne struje zraka na izlazu iz hladnjaka je oko 95% uz malu promjenu
temperature. Sadraj vlage primarne struje x pri tom ostaje nepromijenjen.
Proces ovlaivanja na strani sekundarne struje nije adijabatski zbog izmjene topline s primarnom
strujom kroz stijenke izmjenjivaa topline (slika 7).

1
0
2

ex

Slika 7. Indirektno evaporativno hlaenje proces

Porast temperature vlanog termometra sekundarnog zraka usljed ovlaivanja i izmjene topline s
primarnom strujom kroz stijenke izmjenjivaa moe se odrediti iz promjene entalpije:

hsa ,i

aVa c pa (t1 t 2 )
hex h0
saVsa

[J/kg]

Budui se evaporativno hladi sekundarna struja zraka, a ne primarna, indirektno evaporativno

hlaenje je uinkovito u skoro svim primjenama klimatizacije, neovisno o geografskoj lokaciji,
odnosno klimatskim uvjetima.
Kada se evaporativni hladnjak s posrednim ishlapljivanjem ugradi, gledano u smjeru strujanja
zraka, ispred konvencionalnog hladnjaka s rashladnom vodom, smanjuje se osjetno optereenje
hladnjaka i rashladnog sustava. Time se, za postojei sustav hlaenja i klimatizacije, moe
poveati ukupna iskoristivost, budui se smanjuju energetske potrebe i pogonski trokovi.
8

Kod ugradnje u novi sustav klimatizacije moe se dimenzionirati manji rashladnik, ime se:
(1) smanjuje nabavna cijena sustava
(2) smanjuju pogonski trokovi i vrna snaga.
Indirektno evaporativno hlaenje moe smanjiti i ukupno vrijeme trajanja pogona rashladne
opreme tijekom godine, jer je u nekim periodima tijekom godine dovoljno samo evaporativno
hlaenje.
Uinkovitost indirektnog evaporativnog hlaenja odreuje se iz:

ie

t1 t 2
t1 t 0, s

t1 temperatura suhog termometra na ulazu primarnog zraka [C]

t2 temperatura suhog termometra na izlazu primarnog zraka [C]
t0,s temperatura vlanog termometra na ulazu sekundarnog zraka [C]
Komercijalna oprema za indirektno evaporativno hlaenje nudi se na tritu u rasponu
uinkovitosti od 40 do 80%.
Uinak indirektnog evaporativnog hlaenja moe se odrediti iz izraza:

Qev ,i aVa c pa ie (t1 t 0, s ) [W]

Va protok primarnog zraka kroz evaporativni hladnjak [m3/s]
Uobiajena brzina strujanja ohlaenog zraka kroz prolaze u ureaju je od 2 do 5 m/s. Vano je
ograniiti brzinu strujanja sekundarnog (vlanog) zraka zbog sprjeavanja odnoenja kapljica
vode (pojaani gubici vode).
Uinkovitost evaporativnog hladnjaka s posrednim ishlapljivanjem se obino kree od 60% pri
padu tlaka na strani primarnog zraka oko 50 Pa, do 80% pri padu tlaka oko 250 Pa.
Temeljni element hladnjaka je ploasti izmjenjiva topline s lamelama izraenim od tanke PVC
plastike i meusobno razmaknutim 2 do 3 mm. Toplinski otpor lamela vrlo je mali zbog njihove
male debljine (oko 0.25 mm), iako je toplinska vodljivost plastike niska.

Ovlaeni zrak
Izlaz
Sapnice
za vodu

Ploasti
izmjenjiva
topline

Odsisni
ventilator

Ohlaeni
zrak
Vanjski
zrak

Sabirnica
za vodu
Povratni
zrak
Tlani
ventilator

Usis
Pumpa

Filtri

Slika 8. Tipina izvedba indirektnog evaporativnog hladnjaka

Pad tlaka na strani dobavnog zraka u indirektnim evaporativnim hladnjacima se kree od 50 do
375 Pa, ovisno o brzinama strujanja u izmjenjivau topline i razvodnim kanalima. Pad tlaka na
strani ovlaenog zraka se kree od 125 do 250 Pa. Omjer volumenskih protoka primarnog
ohlaenog i sekundarnog ovlaenog zraka se mijenja u rasponu od 0.85 do 1.7. Taj omjer je
kljuni parametar koji utjee na pogonska svojstva i uinkovitost hladnjaka.
Osnovni nain regulacije rashladnog uinka indirektnog evaporativnog hladnjaka je promjenom
brzine vrtnje ventilatora.
INDIREKTNO-DIREKTNO (DVOSTUPANJSKO) EVAPORATIVNO HLAENJE
U dvostupanjskom evaporativnom hladnjaku s posrednim i neposrednim ishlapljivanjem, u
prvom stupnju se indirektnim evaporativnim hlaenjem smanjuju temperature suhog i vlanog
termometra dobavnog zraka. Zatim dobavni zrak u drugom stupnju prolazi kroz direktni
evaporativni hladnjak, gdje se dodatno hladi i ovlauje.
Kao primjer, dvostupanjski evaporativni hladnjak moe vanjski zrak ulaznog stanja t=34C i
=32% dovesti na izlazno stanje t=19.5C i =95%. U djelominom toplinskom optereenju
jedan od stupnjeva moe se iskljuiti, prema potrebi.

10

Indirektni
evaporativni
hladnjak

Ovlaeni
zrak

Direktni
evaporativni
hladnjak

Zrak
Ohlaeni
zrak
Slika 9. Indirektno-direktno evaporativno hlaenje princip

Slika 10. Indirektno-direktno evaporativno hlaenje proces

11

Za suhi vanjski okoli, indirektno-direktno evaporativno hlaenje se obino projektira za dobavu

100% vanjskog zraka u klimatizirane prostore.
Kao sekundarni zrak moe se koristiti vanjski zrak ili povratni zrak iz graevine, ovisno o tome
koji ima niu temperaturu vlanog termometra. Vanjski zrak je uglavnom lake ohladiti, a u
sluajevima kada je izlaz istroenog zraka previe udaljen od mjesta pripreme zraka, vanjski zrak
je i jedini izbor. Ako se istroeni zrak iz zgrade moe iskoristiti, time se dobiva mogunost
povrata topline tijekom hladnog vremena.
Elementi sustava kojima se moe upravljati ukljuuju:
Zaklopke za promjenu omjera mijeanja vanjskog i optonog zraka
Sekundarne ventilatore i recirkulacijske pumpe u stupnju indirektnog evaporativnog hlaenja
Recirkulacijske pumpe u stupnju direktnog evaporativnog hlaenja
elne i obilazne zaklopke u kanalima u stupnju indirektnog evaporativnog hlaenja
Protok rashladne vode ili radne tvari u stupnju konvencionalnog hlaenja
Pojedine distributere ili cijeli sustav s promjenom protoka zraka pomou VAV ventila,
zakretanje lopatica ventilatora ili varijatore brzine vrtnje ventilatora.
U usporedbi s jednostupanjskim indirektnim evaporativnom hladnjakom, dvostupanjski
indirektno-direktni evaporativni hladnjak dodatno smanjuje temperaturu zraka u prostoru. Vea
relativna vlanost ohlaenog dobavnog zraka je uglavnom prihvatljiva kada dobavni zrak
preuzima osjetno toplinsko optereenje prostora i odrava eljenu relativnu vlanost u prostoru
tijekom ljetnih vruina.
U podrujima s visokom projektnom temperaturom vlanog termometra, odnosno gdje proraun
trai niu temperaturu dobavnog zraka bude nego to je ostvarivo koritenjem indirektnodirektnog evaporativnog hlaenja, moe se ugraditi i trei stupanj hlaenja. Taj stupanj moe biti
hladnjak s direktnom ekspanzijom ili hladnjak s rashladnom vodom. Taj hladnjak moe biti
postavljen ispred ili iza direktnog evaporativnog hladnjaka, ali uvijek iza indirektnog
evaporativnog hladnjaka (gledano u smjeru strujanja zraka).
IZLAZ OVLAENOG ZRAKA

HLADNJAK
VANJSKI
ZRAK

EVAPORATIVNI
HLADNJAK
S INDIREKTNIM
ISHLAPLJIV.

DOBAVNI ZRAK
U PROSTOR
EVAPORATIVNI
HLADNJAK
S DIREKTNIM
ISHLAPLJIV.

OPTONI ZRAK

Slika 11. Dvostupanjsko evaporativno hlaenje s dodatnim hladnjakom - princip

12

3
4

Slika 12. Dvostupanjsko evaporativno hlaenje s dodatnim hladnjakom - proces

Prednosti rashladnog sustava s dvostupanjskim direktno-indirektnim evaporativnim hladnjakom
su sljedee:
evaporativno hlaenje zamjenjuje sav potreban rashladni uinak i odrava unutarnji okoli u
granicama toplinske ugodnosti ljeti (prema ASHRAE) ako je stanje vanjskog zraka odgovarajue.
koristi se vie vanjskog zraka za ventilaciju ime se poboljava kvaliteta unutarnjeg zraka.
u sezoni grijanja mogua je bolja regulacija relativne vlanosti unutarnjih prostora koja tada
moe biti vrlo niska.
Uinkovitost indirektnog evaporativnog hladnjaka je oko 60%, a uinkovitost zasienja direktnog
evaporativnog hladnjaka je oko 90%.
PRIMJENA EVAPORATIVNOG HLAENJA
Priprema vode. Uinkovita kemijska priprema i program biocida za rashladne tornjeve nije
uvijek pogodan za evaporativne hladnjake. Direktni evaporativni hladnjaci i rashladni tornjevi se
13

znaajno razlikuju po tome to su evaporativni hladnjaci u dodiru sa strujom dobavnog zraka.

Mora se uzeti u obzir uinak koji biocidi mogu imati na evaporativni medij (kod direktnih i
indirektnih sustava), kao i potencijalna agresivna i/ili tetna ishlapljenja.
Najbolje je da postupak predpripreme dobavne vode kemikalijama propie strunjak specijalist.
Kao alternativa standardnoj pripremi vode kemijskim biocidima koriste se sustavi za proizvodnju
ozona.
Odravanje. Nuan je redovit pregled i ienje sabirnih posuda za vodu. Posude treba dobro
zabrtviti kako bi se izbjeglo curenje vode. Uz postupke pripreme vode, vaan je postupak
odmuljivanja za ispravan rad ureaja. Koliina vode koja se ispusti odmuljivanjem ne smije biti
vea od koliine ishlapljene vode. Poveanje u potronji vode uz odmuljivanje kree se obino u
rasponu 10% do 50%.
Kamenac. S ureaja koji imaju izmjenjivae topline s povrinama koje se potpuno ovlauju i
koje su nainjene od materijala otpornog na djelovanje kemikalija za ienje, kamenac se moe
uklanjati periodiki primjenom komercijalnih sredstava za uklanjanje kamenca i ispiranjem
istom vodom.
Zatita od smrzavanja. U hladnijim klimatskim porujima, evaporativni se hladnjaci moraju
zatititi od smrzavanja. To se uglavnom radi sezonski jednostavnim isputanjem tekuine iz
hladnjaka i dobavnog cjevovoda za vodu pomou solenoidnih ventila. Taj postupak esto
pokreu osjetnici temperature vanjskog zraka.
Legionarska bolest. Legionarskom boleu osoba se moe zaraziti udisanjem vodenog aerosola
(estice 1 do 5 m u promjeru) u donji dio dinog sustava koji sadri dovoljnu koliinu bakterija
Legionella pneumophila. Evaporativni hladnjaci ne pruaju uvjete pogodne za razvoj te bakterije
i uglavnom ne otputaju aerosol.
Hlaenje zraka. Evaporativno hlaenje moe se koristiti u skoro svim klimatskim podrujima.
Staro iskustveno pravilo u SAD kae kako se evaporativno hlaenje moe uinkovito primjeniti u
podruju gdje je srednja podnevna relativna vlanost u srpnju do 40%. U novijoj literaturi granica
koritenja je projektna temperatura vlanog termometra od 24C. Navedene vrijednosti
prvenstveno vrijede za direktne evaporativne hladnjake.
Temperatura vlanog termometra ulazne struje zraka ograniava direktno evaporativno hlaenje.
Temperatura vlanog termometra sekundarne struje zraka ograniava indirektno evaporativno
hlaenje. Stoga u nekim klimatskim podrujima moe postojati potreba za dodatnim
konvencionalnim hlaenjem tijekom dijela godine.
U usporedbi s pogonskim trokovima samo konvencionalnog hlaenja, direktno evaporativno
hlaenje uz dodatno konvencionalno hlaenje smanjuje pogonske trokove za 25 do 40%.
Indirektno evaporativno hlaenje moe utedjeti ak 60 do 75% ukupnih trokova pogona samo
konvencionalnog hlaenja uz ostvarivanje istog rashladnog uinka.
Ovlaivanje. Na tri naina:
(1) upotrebom recirkulirajue vode za ovlaivanje bez prethodne pripreme zraka
(2) predgrijavanjem zraka i upotrebom recirkulirajue vode za ovlaivanje
(3) zagrijavanjem recirkulirajue vode za ovlaivanje.

14

Na izlazu iz evaporativnog hladnjaka koji se u sezoni grijanja koristi kao ovlaiva, zrak e imati
znatnu zasienost vlagom tijekom rada ureaja. Razlika izmeu temperatura suhog i vlanog
termometra na izlazu zraka moe biti manja od 1C.
U ureaj za ovlaivanje s neposrednim ishlapljivanjem, zrak ne bi smio ulaziti s temperaturom
suhog termometra niom od +4C; u suprotnom je znatno povean rizik od smrzavanja.
Pranje zraka. Sve vrste evaporativnih hladnjaka s neposrednim ishlapljivanjem barem
djelomino vre pranje zraka. Direktni evaporativni hladnjaci s vrstim stijenkama efikasno
uklanjaju estice veliine od 1 m. Ureaji za pranje zraka uklanjaju estice veliine od 10 m.
Direktni evaporativni hladnjaci vre funkciju kropnih preistaa i djelomino uklanjaju plinovite
zagaivae iz vanjskog zraka.
Projektni uvjeti. Pogonska svojstva evaporativnih hladnjaka vie ovise o temperaturi vlanog
termometra zraka, pa se stoga preporuuje da se kao vanjski projektni uvjet uzme projektna
temperatura vlanog termometra vanjskog zraka (1% ili 0.4% WB/MDB prema ASHRAE).
Broj izmjena zraka na sat u prostoru ovisi o izlaznoj temperaturi zraka iz sustava evaporativnog
hlaenja. Za izlazne temperature do 22C broj izmjena je od 10 h-1 do 15 h-1, a za izlazne
temperature od 25C broj izmjena raste od 30 h-1 do 60 h-1.
Potronja vode sustava ovisi o klimatskim uvjetima. U toploj i suhoj klimi (Tucson, Arizona)
centralna jedinica s evaporativnim hlaenjem kapaciteta 7600 m3/h troi oko 0,8 m3 vode dnevno.
Ukupni zahtjevi za konvencionalnim hlaenjem mogu se koritenjem evaporativnog hlaenja
smanjiti za 40 do 85% godinje ovisno o geografskoj lokaciji, konfiguraciji sustava i
karakteristikama toplinskog optereenja.
Razmatranja glede stanja vanjskog zraka:
iskoristivost direktnog i indirektnog evaporativnog hlaenja ovisi o termodinamikom stanju
ulaznog zraka.
u sluajevima kada se vanjski zrak koristi za direktno evaporativno hlaenje, na projekt znatno
utjeu prevladavajue lokalne temperature suhog i vlanog termometra vanjskog zraka, kao i
namjena sustava.
u sluajevima kada se optoni zrak koristi kao sekundarni zrak za indirektno evaporativno
hlaenje, na projekt manje utjeu lokalni vanjski vremenski uvjeti, to evaporativno hlaenje ini
primjenjivim u toplom i vlanom vanjskom okoliu.
Primjer povrata topline s indirektnim evaporativnim hlaenjem postavljanjem dvaju ploastih
izmjenjivaa jedan iza drugog s rasprivanjem vode na strani povratnog zraka u ljetnom reimu
prikazan je na slici 13.
U ljetnom reimu s evaporativnim hlaenjem mogue je postii stupanj povrata topline 2
90%, a u ljetnom reimu bez evaporativnog hlaenja i u zimskom reimu 2 75%.

15

ISTROENI

POVRAT
VANJSKI
DOBAVA

Slika 13. Klima jedinica s indirektnim evaporativnim hlaenjem i povratom topline

Proraunski primjer:
Potrebno je proraunati evaporativni hladnjak s indirektnim ishlapljivanjem za jednokatnu
poslovnu zgradu veliine 15 x 24.4 m, visinom stropa 3 m i ravnim krovom. Za proraunske
vanjske uvjete se uzima temperatura 35C suhog i 18.3C vlanog termometra. Sljedei toplinski
dobici se moraju uzeti u proraunu:
(1) ukupno osjetno toplinsko optereenje 48.1 kW
(2) ukupno latentno toplinsko optereenje 6.2 kW
Odredite potrebnu koliinu zraka, temperaturu i sadraj vlage na izlazu iz hladnjaka (dobavni
zrak za prostoriju) i sadraj vlage zraka na izlazu iz prostorije. Pretpostavljena temperaturna
razlika izmeu temperature u prostoriji i temperature dobavnog zraka je 5C, a iskoristivost
ureaja je 80%.
Rjeenje:

VAC

q s ,max

= 48.1/(1.2x5)= 8.0 m3/s=28800 m3/h

c p t AC

t a 2 t a1 IE (t a1 t s* )

= 35 - 0.8(35 - 18.3)= 21.6 C

- iz h,x dijagrama: xa1=11.85 gw/kgsz

xr xa

ql ,max
r V
0

= 11.85 + 6.2/(3x8)= 12.11 g/kg

AC

16

Kombinacijom sorpcijskog suenja i evaporativnog hlaenja mogue je ostvariti vrlo nisku

temperaturu i sadraj vlage dobavnog zraka bez koritenja konvencionalnog rashladnog sustava.

Slika 14. Sorpcijsko suenje s povratom topline i direktnim evaporativnim hlaenjem

3
4

Slika 15. Proces pripreme zraka za raspored elemenata sustava prema slici 14
17

Prednosti ovakvog sustava su:

- nekoritenje konvencionalnog rashladnika vode za dobivanje rashladnog uinka
- mogunost povezivanja solarnog sustava za grijanje tople vode za potrebe izmjenjivaa topline
za regeneraciju zraka.
Nedostaci su:
- potronja vode
- sloena regulacija
- ogranien rashladni uinak (granica procesa je linija zasienja =1 u h,x dijagramu).
U uvjetima tople i vlane klime u ljetnom razdoblju evaporativni hladnjak moe se povezati s
dizalicom topline. Povezivanje indirektnog evaporativnog hladnjaka sa povratnim zrakom kao
sekundarnom strujom i dizalice topline prikazano je na slici 16. Prikazano postrojenje izvedeno je
u Adelaidu, Australija i pogonski parametri su mjereni na graevini u razdoblju od 2 godine uz
dobavu 100% vanjskog zraka.
Ostvarena energetska uteda sustava u usporedbi s konvencionalnim rashladnikom je oko 30%.
DOBAVNI
ZRAK

PARNI
OVLAIVA

REIM HLAENJA
- KONDENZATOR

DOBAVNI ZRAK
U GRAEVINU

ISTROENI ZRAK
IZ GRAEVINE
VODA
REIM HLAENJA
- ISPARIVA
KONDICION. PROSTOR

POVRATNI
ZRAK

Slika 16. Klima jedinica s indirektnim evaporativnim hlaenjem i dizalicom topline

Osnovni element indirektnog evaporativnog hladnjaka je polimerni ploasti izmjenjiva topline
(eng. PPHE), prikazan na slici 17. Proces pripreme zraka na strani primarne i sekundarne struje
prikazan je na slici 18.

18

SEKUNDARNI
ZRAK

PRIMARNI
ZRAK

VODA

Slika 17. Polimerni ploasti izmjenjiva

A
D C
B

Slika 18. Proces pripreme zraka za klima jedinicu prema slici 16

19

Primjer slobodnog hlaenja pomou rashladnog tornja meuspajanjem cjevovoda prikazan je na

slici 19.

Rashladni toranj

Filtar posude
(opcija)
Grija
posude

Troilo

Ispariva

Kompresor

Filtar za
puni protok
(opcija)

Kondenzator

(opcija)

Slika 19. Sustav hlaenja s rashladnikom vode i rashladnim tornjem

Koritenjem rashladnog tornja za slobodno hlaenje tijekom smanjenog toplinskog optereenja
i/ili smanjenih zahtjeva na ugodnost u prostoru moe se znaajno smanjiti potronja energije
rashladnog sustava.
U odreenim uvjetima, temperatura vode moe biti ak dovoljno niska da potpuno preuzme
toplinsko optereenje prostora, tako da se rashladnik moe iskljuiti.
Visoka iskoristivost slobodnog hlaenja ostvaruje se kada pad vanjske temperature smanjuje
potrebu za odvlaivanjem. Stoga se tijekom razdoblja slobodnog hlaenja mogu dozvoliti vie
temperature u krugu rashladne vode, to je povoljno za ogrijevnu i rashladnu bilancu sustava. U
reimu slobodnog hlaenja, rashladnoj se vodi dozvoljava porast temperature polaza s
uobiajenih 5 do 7C na 13C ili vie.
Glavni nedostatak sustava slobodnog hlaenja je to se dozvoljava da prljava kondenzatorska
voda zagadi istu rashladnu vodu cirkulacijskog kruga rashladnika usljed njihova mijeanja.
Koritenjem rashladnih tornjeva sa zatvorenim cirkulacijskim krugom (indirektna izmjena)
uklanja se problem oneienja.

20