GRIJANJE I KLIMATIZACIJA

izv.prof.dr.sc. Sandro Nižetić, dipl.ing.stroj.

9. Sustavi povrata topline

 Sustavi povrata topline
Sustavi povrata (rekuperacije) toplinske energije predstavljaju danas
poželjna i sve češće korištena tehnička riješenja kod velikih sustava
klimatizacije. Svrha je iskorištavanje otpadne topline odnosno
realizacija povrata topline, ponajviše zbog ekonomskog aspekta, ali
podjednako i ekoloških razloga (pogotovo kod sustava koji imaju veliku
količinu latentne topline u onečišćenom zraku, kuhinje, plivališta i sl.).
U smislu izvedbe postoje dva načela povrata topline i to:
- rekuperacijom (korištenje senzibilne, tj, osjetne topline),
- regeneracijom (korištenje osjetne i latantne topline).
Rekuperatori, su više u primjeni zbog niže cjene te jednostavnije
izvedbe i to obično u pločastoj izvedbi (cros-flow) ili u izvedbi sa dva
izmjenjivača topline. Pločasti izmjenjivači topline se sastoje iz više
lamela koje su međusobno spojene pri čemu struje svježeg i
onečišćenog zraka nisu izravno u doticaju. Prijenos topline se ostvaruje
preko pocinčanih lamela.
 Sustavi povrata topline

Shematski prikaz
rekuperacije toplinske
energije
 Sustavi povrata topline

Primjer rekuperatora iz kataloga proizvođača

 Sustavi povrata topline

Prikaz procesa rekuperacije u

dijagramu vlažnog zraka

Pločasti
rekuperator
 Sustavi povrata topline

1. Extract Air Fan

2. Supply Air Fan
3. Heat Recovery Cell
4. Summer heat recovery bypass
5. Outdoor Air Coarse Filter G3
6. Outdoor Air Fine Filter F7
7. Extract Air Coarse Filter G3
8. Electrical Connection Box
9. Post heating radiator
10. Radiator Regulating Thermostat
11. Condensing Water Outlet
12. Cell Anti Freezing
13. Safety Switch Pločasti rekuperator i
14. Electrical Quick-connect terminal for fans sastavni dijelovi
15. Overheat Protection Reset Button
 Sustavi povrata topline
Rekuperatori sa dva izmjenjivača topline se koriste u slučajevima
kada postoji ograničenje prostora pa se izmjenjivač topline mogu fizički
razdvojiti (a što nije moguće kod lamelnog izmjenjivača topline). Jedan
izmjenjivač je postavljen trajno u struju svježeg zraka, a drugi u struju
onećiščenog zraka. Primjerice, u zimskom režimu rada otpadni
onećišćeni zrak se hladi uz izdvajanje vlage i predaje toplinu svježem
zraku (prosec prikazan u h-x dijagramu). Uljetnom periodu vrijedi
obratan proces. Učinkovitost im se kreće obično od 50 do 60 %.

Prikaz rekuperacije
topline u h-x dijagramu u
zimskom režimu rada
 Sustavi povrata topline

Shematski prikaz regeneracije

toplinske energije
Prikaz procesa regeneracije u
dijagramu vlažnog zraka
 Sustavi povrata topline
Regeneratori se prema izvedbi dijele:
- sorpcijske regeneratore,
- kondenzacijske regeneratore.
Sorpcijski regeneratori se obično pojavljuju u rotacijskoj izvedbi sa
kućištem rotorom i elektromotornim pogonom. Zrak nastrujava u rotor
koji je izveden u obliku saća i podjeljen na tri dijela. Saće osiguravaju
laminarno strujanje zraka pri čemu se izmjenjuje osjetna i latentna
toplina. Ovakvi regeneratori imaju visok stupanj iskorištenja topline od
70-90 %.

Shematski prikaz sorpcijskog

regeneratora
Sustavi povrata topline

Shematski prikaz rotacijskog

regeneratora
 Sustavi povrata topline
Kondenzacijski regeneratori su identične konstrukcije kao i sorpcijski,
ali u saćama dolazi do kondenzacije (hlađenje otpadnog zraka do
temperature rošenja) pri čemu se ostvaruje dio povrata latentne topline.
Kako bi se mogli uspoređivati regeneratori i rekuperatori, ovisno o
okolnostima izmjene topline, uvedeni su stupnjevi povrata topline i
vlage, odnosno,

t 2 − t1 Gdje indeksi znače:

ηQ =
t 3 − t1
1 – svježi zrak na ulazu,
2 – svježi zrak na izlazu,
x 2 − x1
ηx = 3 – onečišćeni zrak na ulazu,
x3 − x1
4 – onečišćeni zrak na izlazu.