Professional Documents
Culture Documents
Separatno vjetrenje
SEPARATNA VENTILACIJA
Separatno vjetenje podrazumijeva vjetrenje slijepih radilita pomou zranih cijevi.
Separatno vjetrenje moe se odnositi na vjetrenje slijepih prostorija (radilita) sa povrine
(tuneli, potkopi) ili iz jamskih prostorija. Razlika je to je vjetrenje tunela samostalno i
nezavisno, dok je u jami separatno vjetrenje u sklopu vjetrenja cjelokupne jame.
Slika 1.
RGN-fakultet Zagreb
D.Vrkljan
Vjetrenje rudnika
Separatno vjetrenje
RGN-fakultet Zagreb
D.Vrkljan
Vjetrenje rudnika
Separatno vjetrenje
Slika 4.
RGN-fakultet Zagreb
D.Vrkljan
Vjetrenje rudnika
Slika 5.
Separatno vjetrenje
D
i duljine 1,8 m, preko koji je
20
D.Vrkljan
Vjetrenje rudnika
Separatno vjetrenje
Qd
Qiz
1
Qc = Qd Qiz = Qd (1 )
n
1
varira u rasponi izmeu 0,2 i 0,9 ovisno o potrebama razblaivanja zraka
n
vrtlonim cijevima.
Koecijent
Slika 7.
Jednostavna izvedba mlaznice postie se uvoenjam zraka pod pritiskom u ventilacijsku cijev
(slika 8).
Slika 8.
RGN-fakultet Zagreb
Jednostavna mlaznica
D.Vrkljan
Vjetrenje rudnika
Separatno vjetrenje
Sloeniji sistem prave mlaznice prikaza je shematski slikom 9. Zrak pod pritiskom ulazi u
primarnu komoru proizvodei jaki tlak. Iz primarne komore zrak se kroz usnik isputa u
prigraenu komoru, te stvarajui podtlak uvlai okolni zrak kroz bone otvore. Iz prigraene
komore izlazi zrak kroz ue mlaznice pod jakim mlazom ime se stvara podtlak i pokretanje
zraka u vjetrenoj cijevi. Jaina mlaza podeava se podeavanjem usnika. Koritenjem
mlaznice u cijevi promjera 0,4 m postie se protok zraka do 0,5 m3/s pri tlaku od 20 do
100Pa.
Slika 9.
RGN-fakultet Zagreb
D.Vrkljan
Vjetrenje rudnika
Slika 10.
Separatno vjetrenje
Za provoenje separatnog vjetrenja pri izradi paralelnih hodnika moe se koristiti depresija
glavnog ventilatora bez koritenja cijevnih ventilatora (slika 11).
Slika 11. Separatna ventilacija paralelnih hodnika djelovanjem glavne zrane struje
a. kombinacijom tlanog i usisnog zrakovoda
b. tlani spojeni zrakovod
RGN-fakultet Zagreb
D.Vrkljan
Vjetrenje rudnika
Separatno vjetrenje
Pri separatnom vjetrenju moe doi do pojave recirkulacije zraka. Recirkulacija zraka moe
imati pozitivno i negativno djelovanje.
U sluaju primjene tlanog separatnog vjetrenja i tlanog lebdeeg zrakovoda u podruju
zone preklapanja (slika 4) dolazi do vraanja dijela plina sa ela lebdeim zrakovodom.
Do poveanje koncentracije tetnih plinova na elu radilita moe doi ukoliko je dobavna
koliina cijevnog (separatnog) ventilatora Q2 vea od nadolazee glavne vjetrene struje Q1:
Q2 > Q1
Tada separatni ventilator recirkulira dio oneienog zraka koji dolazi sa radilita u iznosu
Q=Q2-Q1 to dovodi do poveanja koncentracije opasnih plinova na radilitu.
VENTILACIJSKE CIJEVI
Razlikujemo po vrsti materijala limene i plastine ventilacijske cijevi.
Limene cijevi su debljine lima 0,7 do 2,0 mm, promjera do 1,0 m, duljine 2,0 do 4,0 m.
Prednost u odnosu na plastine cijevi je nizak koeficijent otpora, a nedostatak vea masa.
Plastine cijevi manje su mase, adekvatno tome veih promjera i duljine, te se lako montiraju.
Prvenstveni zahtjev koji se postavlja spram plastinih cijevi odnosi se na nezapaljivost
materijala i elektrinu provodljivost. Ostali su fleksibilnost, zrakotijesnost, postojanost na
starenje (trajnost) i nizak koeficijent otpora.
Kao sirovina za pletivo koriste se juta i pamuk. Konstruktivno izrauju se plosnate i spiralne.
Plosnate su jednostavnije, lake i jeftinije ali se mogu koristiti samo za tlani sistem.
Spiralne cijevi su okruglog rjee ovalnog poprenog presjeka. Armirane su metalnim icama,
prestenima ili fleksibilnim pojasevima. Koriste se kako za tlani tako i za usisni nain
vjetrenja.
Dozvoljeni radni tlak ventilacijskih cijevi ovisi prvenstveno o promjeru te vrsti i kakvoi
pletiva i varira u irokom podruju. U tablici 1 iskazan je dozvoljeni radni tlak za cijevi
razliitih promjera dvojice proizvoaa.
TABLICA 1. DOZVOLJENI RADNI TLAK U VENTILACIJSKIM CIJEVIMA
promjer, m
pritisak, Pa
pritisak, Pa
RGN-fakultet Zagreb
0,6
16300
45000
0,8
12260
33740
1,3
8140
22560
1,4
6900
19320
2,0
13530
D.Vrkljan
Vjetrenje rudnika
Separatno vjetrenje
Koeficijent otpora ovisi o vrsti ventilacijskih cijevi, promjeru, stupnju odravanja i sistema
ventilacije. Za limene cijevi raspoloivi podaci su ispitani i toniji, dok za plastina cijevi
postoje samo okvirni podaci.
TABLICA 2. KOEFICIJENT OTPORA OVISNO O PROMJERU
(za limene cijevi)
promjer, m
koef. otpora
0,4
0,0264
0,6
0,0239
0,8
0,0214
1,0
0,0189
0,018-0,020
0,060
Gubici zraka pri separatnom vjetrenju su znatni i potjeu zbog istjecanja zraka iz cjevovoda..
Da bi se postigla zahtjevana koliina zraka na izlazu iz zrakovoda potrebno je projektirati
odgovarajuu veu dobavu ventilatora.
Gubici su ovisni o vrsti i kakvoi cijevi, izvedbi spojeva, promjeru i tlaku u cijevima.
Odreivanje gubitaka izvodi se na dva osnovna naina:
temeljem postotnog gubitka du zrakovoda
proraun temeljem gubitaka na spojevima
% gubitaka/100 m cijevi
1-2
2-5
5-10
2-2,4
D.Vrkljan
Vjetrenje rudnika
Separatno vjetrenje
Qv = Q + Qi
i =1
opis spoja
kp
Limene cijevi
obian spoj s prirubnicom
spopj s prirubnicom i gumenom brtvom
vrlo kvalitetan spoj
plastine cijevi
za promjer D, m
0,00051
0,00024-0,000306
0,000102
kd=0,00016 D
Literaturni podaci imaju samo orijentacijski znaaj. Stvarni gubici mogu se dobiti samo
izmjerom protoka i depresije na spojevima.
Otpori cijevi i pripadajueg hodnika:
R c = 0,81
Rh =
c
D5
h O
8F 5
Lo
Lo
Rc =
RGN-fakultet Zagreb
0,0182
Lo
D5
D.Vrkljan 10
Vjetrenje rudnika
Separatno vjetrenje
Rh = 0,0133
O
Lo
8F 5
koeficijent gubitaka e
e = (8,3 k pt D n R + 1) 2
gdje je
kpt- koeficijent propusnosti ovisan o tlaku u cijevi
D - promjer zrakovoda, m
n - broj spojeva
R - otpor zrakovoda u cijeloj duljini, kg/m7
Dobavna kolinina ventilatora Qd:
Qd = eQ
RGN-fakultet Zagreb
D.Vrkljan 11