Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

SEPARATNA VENTILACIJA

Separatno vjetenje podrazumijeva vjetrenje slijepih radilita pomou zranih cijevi.

Separatno vjetrenje moe se odnositi na vjetrenje slijepih prostorija (radilita) sa povrine
(tuneli, potkopi) ili iz jamskih prostorija. Razlika je to je vjetrenje tunela samostalno i
nezavisno, dok je u jami separatno vjetrenje u sklopu vjetrenja cjelokupne jame.

Slika 1. Shema separatnog vjetrenja pri izradi podzemne prostorije s povrine

Obzirom na nain vjetrenja razlikujemo tlano, usisno i sloeno separatno vjetrenje.

Tlano separatno vjetrenje

Slika 2. Shema tlane ventilacije

Pozicija ventilatora mora biti dovoljno odmaknuta od kriita sa slijepim radilitem radi
spreavanja mjeanja istroene zrane struje sa svjeom. Da se mogunost ovakvog mjeenja
potpuno ukloni mogua je ugradnja pregrade izmeu pozicije ventilatora i kriita slijepog
hodnika sa vjetrenim hodnikom.

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 1

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

Udaljenost izlaznog ua zrane cijevi od ela radilita ja minimalno 5 F , gdje je F povrina

u m2 poprenog presjeka jamskog provodnika koji se separatno zrai.

Prednost tlane ventilacije je u ispiranju ela radilita i intenzivnom mjeanju i razreivanju

plinova koji eventualno izlaze iz stijene. Loa strana je kretanje istroene zrane struje kroz
svijetli profil hodnika.

Usisno separatno vjetrenje

Slika 3. Shema usisne separatne ventilacije

Cijevni ventilator usisnog djelovanja nalazi se u izlaznoj zranoj struji. Svjea zrana struja
vodi se do radilita kroz hodnik.

Prednost usisnog separatnog vjetrenja je svjei zrak (neoieni) u hodniku.

Usisno separatno vjetrenje ne osigurava potpuno dreniranje radilita od izlazeeg plina, pa se

mogu stvoriti toke poveane koncentracije plina na elu radilita.

U cilju pojaanog ispiranja ela radilita uvodi se letei cjevovod (cijev krae duljine sa
tlanim djelovanjem ventilatora).

Letei cjevovod prati napredovanje ela radilita pomiui se na viseoj ini ili kolosjeku na
podu hodnika.

Koliina zraka Q2 koju uzima letei cjevovod je neto manja od koliine koja ulazi u slijepi
hodnik Q2: Q2<Q2 tako da je osigurano strujanje zraka izmeu toke usisa leteeg
cjevovoda i toke usisa usisnog ventilatora.

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 2

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

Sloeno separatno vjetrenje

Pri sloenom separatnom vjetrenju dograuju se dodatni ureaji u glavni dovodni cjevovod i
letei cjevovod. Dodatna oprema sastoji se od Coanda vrtlone cijevi, spremnika zranih
cijevi, usisavaa praine, mlazne sapnice to omoguuje niz razliitih kombinacija. Dodatna
oprema zahtjeva potpuno mehanizirano elo, uz primjenu punoprofilnih kopaa i kombajna
razliitih izvedbi.

Separatno vjetrenje s tlanim leteim cjevovodom

Slika 4. Separatno vjetrenje s tlanim leteim zrakovodom

Izlazno ue nalazi se na neto veem razmaku od ela radilita. Usporedno sa tlanim

cjevovodom pomie se i letei cjevovod. Izlaz tlanog cjevovoda i ulaz leteeg cjevovoda
meusobno su razmaknuti za zonu preklapanja.
U tlanom cjevovodu ugraeno je spremite cijevi iz kojeg se po potrebi izvlai cijev. U
leteem cjevovodu ugraen je ureaj za hlaenje zraka.

Sloeno separatno vjetrenje sa usisnim leteim zrakovodom

Glavnim tlanim cjevovodom dovodi se potrebna koliina zraka. Izlazno ue cjevovoda

nalazi se na udaljenosti <5 F od ela radilita. U zavrnom dijelu cjevovoda nalazi se
baterija od 5 do 7 coanda vrtlonih cijevi. Zrak djelovanjem coanda cijevi i usisnim
djelovanjem leteeg cjevovoda vrtlono struji ispirajui cijeli popreni profil hodnika i
onemoguavajui opasne koncentracije metana. Koliina zraka koji istjee coanda cijevima
podeava se zasunom na uu cjevovoda. Coanda efektom u zoni preklapanja izlaznog dijela
tlanog cjevovoda i leteeg usisnog cjevovoda postie se temeljito mjeanje zraka.

Pri krovini prostorije u blizini ela radilita esto se postavlja ejektor (mlazna sapnica) za
suzbijanje stvaranja metanskih slojeva.

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 3

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

Slika 5. Sloeno separatno vjetrenje sa usisnim leteim zrakovodom

U glavnom tlanom cjevovovdu ugraeno je spremnik cijevi koja se izvlae pratei

napredovanje ela radilita.
Ureaj za hlaenje zraka ugrauje se ukoliko je zagrijavanje zraka previsoko uslijed dubine
radova, duljine hodnika, te rada mehanizacije.
Letei usisni cjevovovod, duljine do 40 m, objeen na elinom uetu ili viseoj ini,
premjeta se prilikom izvoenja miniranja.

D
Coanda vrtlona cijev ima est bonih otvora visine s = i duljine 1,8 m, preko koji je
20
postavljen titnik. Brzina izlaznog zraka je 15 do 20 m/s.

Slika 6. Vrtlona cijev coanda

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 4

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

Odnos koliine cjevovodom dovedenog zraka Qd i zraka na izlazu iz cjevovoda Qiz:

Qd
n=
Qiz

Koliina zraka Qc koji izlazi coanda cijevima je prema tome:

1
Qc = Qd Qiz = Qd (1 )
n

1
Koecijent varira u rasponi izmeu 0,2 i 0,9 ovisno o potrebama razblaivanja zraka
n
vrtlonim cijevima.

Slika 7. Shematski prikaz djelovanja coanda cijevi

Ejektor - mlaznica, mlazna sapnica

Jednostavna izvedba mlaznice postie se uvoenjam zraka pod pritiskom u ventilacijsku cijev
(slika 8).

Slika 8. Jednostavna mlaznica

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 5

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

Sloeniji sistem prave mlaznice prikaza je shematski slikom 9. Zrak pod pritiskom ulazi u
primarnu komoru proizvodei jaki tlak. Iz primarne komore zrak se kroz usnik isputa u
prigraenu komoru, te stvarajui podtlak uvlai okolni zrak kroz bone otvore. Iz prigraene
komore izlazi zrak kroz ue mlaznice pod jakim mlazom ime se stvara podtlak i pokretanje
zraka u vjetrenoj cijevi. Jaina mlaza podeava se podeavanjem usnika. Koritenjem
mlaznice u cijevi promjera 0,4 m postie se protok zraka do 0,5 m3/s pri tlaku od 20 do
100Pa.

Slika 9. Sloena malaznica - ejektor

Kombinirano tlano i usisno separatno vjetrenje

U teim eksploatacijskim uvjetima, posebice pri eim masovnim miniranjima uvodi se

kombinirani nain vjetrenja sa tlanim i usisnim zrakovodom (slika 10).
Tlani zrakovod zavrava na udaljenosti <5 F od ela radilita, dok je kraj usisnog
zrakovoda udaljen 3,0 m od ela radilita.

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 6

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

Slika 10. Kombinirano separatno vjetrenje tlanim i usisnim zrakovodom

U svakom zrakovodu narinut je cijevni ventilator. Kapacitet usisnog ventilatora Q2

dimenzionira se neto vei u odnosu na tlani Q1 to omoguava strujanja dodatne svjee
zrane struje kroz hodnik.

Separatno vjetrenje djelovanjem glavne zrane struje

Za provoenje separatnog vjetrenja pri izradi paralelnih hodnika moe se koristiti depresija
glavnog ventilatora bez koritenja cijevnih ventilatora (slika 11).

Slika 11. Separatna ventilacija paralelnih hodnika djelovanjem glavne zrane struje
a. kombinacijom tlanog i usisnog zrakovoda b. tlani spojeni zrakovod

Na slici a. prikazano je rjeenje koritenjem tlanog zrakovoda u donjem, te koritenjem

usisnog zrakovoda u gornjem hodniku Zrak prelazi sa donjeg na elo gornjeg radilita.
Nedostatak je upravo u tome to se istroena zrana struja sa donjeg radilita dovodi kao
svjea na gornje radilite.

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 7

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

Na slici b. prikazano je tlano separatno vjetrenje dva paralelna hodnika paralelnim

zrakovodima. Svako radilite zrai se posebnim zarakovodom. Raspodjela koliina regulira se
cijevnim regulatorima.

Recirkulacija zraka

Pri separatnom vjetrenju moe doi do pojave recirkulacije zraka. Recirkulacija zraka moe
imati pozitivno i negativno djelovanje.
U sluaju primjene tlanog separatnog vjetrenja i tlanog lebdeeg zrakovoda u podruju
zone preklapanja (slika 4) dolazi do vraanja dijela plina sa ela lebdeim zrakovodom.

Do poveanje koncentracije tetnih plinova na elu radilita moe doi ukoliko je dobavna
koliina cijevnog (separatnog) ventilatora Q2 vea od nadolazee glavne vjetrene struje Q1:

Q2 > Q1

Tada separatni ventilator recirkulira dio oneienog zraka koji dolazi sa radilita u iznosu
Q=Q2-Q1 to dovodi do poveanja koncentracije opasnih plinova na radilitu.
VENTILACIJSKE CIJEVI

Razlikujemo po vrsti materijala limene i plastine ventilacijske cijevi.

Limene cijevi su debljine lima 0,7 do 2,0 mm, promjera do 1,0 m, duljine 2,0 do 4,0 m.
Prednost u odnosu na plastine cijevi je nizak koeficijent otpora, a nedostatak vea masa.

Plastine cijevi manje su mase, adekvatno tome veih promjera i duljine, te se lako montiraju.
Prvenstveni zahtjev koji se postavlja spram plastinih cijevi odnosi se na nezapaljivost
materijala i elektrinu provodljivost. Ostali su fleksibilnost, zrakotijesnost, postojanost na
starenje (trajnost) i nizak koeficijent otpora.

Kao sirovina za pletivo koriste se juta i pamuk. Konstruktivno izrauju se plosnate i spiralne.

Plosnate su jednostavnije, lake i jeftinije ali se mogu koristiti samo za tlani sistem.

Spiralne cijevi su okruglog rjee ovalnog poprenog presjeka. Armirane su metalnim icama,
prestenima ili fleksibilnim pojasevima. Koriste se kako za tlani tako i za usisni nain
vjetrenja.

Dozvoljeni radni tlak ventilacijskih cijevi ovisi prvenstveno o promjeru te vrsti i kakvoi
pletiva i varira u irokom podruju. U tablici 1 iskazan je dozvoljeni radni tlak za cijevi
razliitih promjera dvojice proizvoaa.

TABLICA 1. DOZVOLJENI RADNI TLAK U VENTILACIJSKIM CIJEVIMA

promjer, m 0,6 0,8 1,3 1,4 2,0

pritisak, Pa 16300 12260 8140 6900 -
pritisak, Pa 45000 33740 22560 19320 13530

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 8

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

Koeficijent otpora ovisi o vrsti ventilacijskih cijevi, promjeru, stupnju odravanja i sistema
ventilacije. Za limene cijevi raspoloivi podaci su ispitani i toniji, dok za plastina cijevi
postoje samo okvirni podaci.

TABLICA 2. KOEFICIJENT OTPORA OVISNO O PROMJERU

(za limene cijevi)

promjer, m 0,4 0,6 0,8 1,0

koef. otpora 0,0264 0,0239 0,0214 0,0189

Za novo montirane cijevi koeficijent se umanjuje za 10%, dok se za trone uveava 20 do ak

100%.

Koeficijent otpora za plastine cijevi:

plosnate i spiralne cijevi za tlani sistem 0,018-0,020

spiralne cijevi za usisni sistem 0,060

Gubici zraka pri separatnom vjetrenju su znatni i potjeu zbog istjecanja zraka iz cjevovoda..
Da bi se postigla zahtjevana koliina zraka na izlazu iz zrakovoda potrebno je projektirati
odgovarajuu veu dobavu ventilatora.

Gubici su ovisni o vrsti i kakvoi cijevi, izvedbi spojeva, promjeru i tlaku u cijevima.

Odreivanje gubitaka izvodi se na dva osnovna naina:

temeljem postotnog gubitka du zrakovoda

proraun temeljem gubitaka na spojevima

Gubici zraka du zarakovoda izraavaju se u % dobavne koliine na 100 m zrakovoda (tablica

3).

TABLICA 3. GUBICI ZRAKA DU ZRAKOVODA

vrsta cijevi % gubitaka/100 m cijevi

limene, nove, kvalitetni spojevi 1-2
limene, rabljene 2-5
limene, slabo ouvane 5-10
Plastine cijevi 2-2,4

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 9

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

Proraun temeljem gubitaka na spojevima pretpostavlja da su cijevi nepropusne a da do

gubitak dolazi na spojevima.

Da se dopremi na radilite neka koliina zraka Q potrebna je vea dobavna koliina Qv koja
se odreuje prema obrascu:

n
Qv = Q + Qi
i =1

gdje je n broj spojeva.

Proraun se temelji na koeficijentu elementarne propusnosti spojeva kp (tablica 4). Koeficijent

daje koliinu zraka koji se isputa (gubi) na spoju promjera 1,0 m pri tlaku 1 Pa.

TABLICA 4. KOEFICIJENT ELEMENTARNE PROPUSNOSTI SPOJA

opis spoja kp
Limene cijevi
obian spoj s prirubnicom 0,00051
spopj s prirubnicom i gumenom brtvom 0,00024-0,000306
vrlo kvalitetan spoj 0,000102
plastine cijevi
za promjer D, m kd=0,00016 D

Literaturni podaci imaju samo orijentacijski znaaj. Stvarni gubici mogu se dobiti samo
izmjerom protoka i depresije na spojevima.

Otpori cijevi i pripadajueg hodnika:

c
R c = 0,81 Lo
D5

h O
Rh = Lo
8F 5

Uvrtavanjem koeficijenta otpora: -za zrakovod 0,018 -za hodnik 0,085

i gustoe zraka =1,25 kg/m3 obrasci prelaze u oblik:

0,0182
Rc = Lo
D5

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 10

Vjetrenje rudnika Separatno vjetrenje

O
Rh = 0,0133 Lo
8F 5

Empirijski obrasci za odreivanje gubitaka:

koeficijent gubitaka e
e = (8,3 k pt D n R + 1) 2
gdje je
kpt- koeficijent propusnosti ovisan o tlaku u cijevi
D - promjer zrakovoda, m
n - broj spojeva
R - otpor zrakovoda u cijeloj duljini, kg/m7

Dobavna kolinina ventilatora Qd:

Qd = eQ

Depresija ventilatora hv:

hv = Re Q 2

RGN-fakultet Zagreb D.Vrkljan 11