Određivanje neto pozitivne usisne visine centrifugalne

pumpe
Mirza Salkića,*, Monika Joskićb
a
Čaršijska bb, Lukavac 75300, BiH
b
Žabljak bb, Usora 74230, BiH
salkicmirza12@gmail.com

Sažetak
U ovom seminarskom radu dat je pregled fenomena kavitacije kod centrifugalnih pumpe, kao i
njen princip rada. Kao temeljni parametar za opis kavitacije uzeta je neto pozitivna usisna
visina, koja je važan faktor za beskavitacijski režim. U radu su prikazane činjenice koje
osiguravaju beskavitacijski rad centrifugalne pumpe, čime se otklanja mogućnost pojave
problema u praksi. Objašnjena je razlika izmedju NPSHr i NPSHa. Na primjeru je prikazan
proračun neto pozitivne usisne visine centrifugalne pumpe.

Ključne riječi: kavitacija, NPSH, centrifugalna pumpa

1. Uvod
Centrifugalne pumpe su najčešće upotrebljavani tip rotacionih pumpi, koje rade na principu
rotacijskog djelovanja. Sastoje se od radnog kola sa lopaticama ( rotora ili impelera )
ugrađenoga na okretljivoj pogonskoj osovini u nepokretno kučište ( stator ). Na slici 1.
prikazana je shema centrifugalne pumpe.

Slika 1. Shema centrifugalne pumpe

Vrtnjom rotora razvija se centrifugalna sila zbog koje se u njegovom niskotlačnom području
razvija usisno djelovanje tako da kapljevina ( voda ) ispunjava dijelove rotora između lopatica,
njime se okreće, te pod djelovanjem radijalne i tangencijalne komponente brzine kaplevine
protiče prema izlazu iz kućišta, odnosno prema području visokog tlaka ( tlačnom cjevovodu ).

Kod 80% instaliranih centrifugalnih pumpi su prisutni različiti problemi od kojih su

najzastupljeniji: nepostizanje projektiranog kapaciteta, oštećenje i osjetno kraći vijek trajanja
agregata pumpe, vibracije, buka i sl.
2 Mirza Salkić

Jednim od najčešćih uzroka navedenih problema, a time i troškova smatra se upravo pojava
kavitacije.

Do kavitacije u centrifugalnim pumpama primarno dolazi zbog njihove nepravilne instalacije,

odnosno pogrešnog projektovanja i izvedbe sustava: usisna cijev, pumpa i početak tlačnog
cjevovoda. Zbog toga je važno razmatranje neto pozitivne usisne visine ( NPSH ).

2. Kavitacija
Pri određenim termodinamskim uvjetima ravnoteže tečne i gasne faze, voda isparava tako da se
iznad njene površine formira karakterističan napon para.

Ako u određenim uvjetima strujanja vode pritisak padne na pritisak isparavanja dolazi do
stvaranja mjehurića pare. Struja vode odnosi mjehuriće pare, koji kada dospiju u područje
višeg pritiska uz prasak naglo kolabiraju. Zbog toga dolazi do nagle promjene gustoće koja
izaziva naglu i ekstremnu promjenu pritiska.

Ova pojava se naziva kavitacijom.

Interesantno je spomenuti da je najveći stepen razaranja uslijed kavitacije upravo na samom

početku procesa, tj. dok su mjehurići sitni. Nastankom većih mjehurića smanjuje se razaranje
površine.

Za centrifugalne pumpe je karakteristično da se kavitacija javlja neposredno uz napadni rub

lopatica rotora. Uz samo oštećenje rotora pumpe, kavitacija dovodi i do smanjenja kapaciteta
pumpe ( Q - H krivulje ) i stepena korisnog djelovanja ( η ).

3. Neto pozitivna usisna visina

NPSH ( neto positive suction head ) je danas najpopularnija metoda za utvrđivnje situacije na
usisnom djelu pumpe u pogledu kavitacije.

Neto pozitivna usisna visina je razlika između pritiska na usisnom djelu pumpe i pritiska
zasićenja za tekućinu koja se pumpa.

NPSHr ( net positive suction head required ) je minimalna neto pozitivna usisna visina
neophodna da se spriječi kavitacija. Data je od proizvođača.

NPSHa ( net positive suction head available ) je dostupna neto pozitivna usisna visina pumpe.

Uslov koji se treba obezbijediti da bi se kavitacija izbjegla je da raspoloživa neto pozitivna

usisna visina ( NPSHa - neto positive suction head available ) bude veća ili jednaka od
zahtjevane neto pozitivne usisne visine ( NPSHr - neto positive suction head required ).

NPSH A  NPSH R

Inženjer na ispunjenje ovog uslova može uticati na dva načina:

 povećanjem raspoložive neto pozitivne usisne visine
 smanjenjem potrebne neto pozitivne usisne visine
 Određivanje neto pozitivne usisne visine centrifugalne pumpe 3

Povećanje raspoložive neto pozitivne usisne visine moguće je:

 povećanjem pritiska na ulazu(usisu)pumpe
 sniženjem temperature vode koja se pumpa
 smanjenjem hidrauličkih gubitaka u usisnoj cijevi

Smanjenje potrebne neto pozitivne usisne visine moguće je:

 smanjenjem protoka u pumpi
 smanjenjem brzine rada pumpe

Izraz za izračunavanje minimalne vrijednosti neto pozitivne usisne visine dobijen je iz

Bernulijeve jednačine i predstavljen je relacijom:

p0  p *  t  vus 
2
hus      hgub  (1)
g  g 2g 

4. Primjer izračunavanja NPSHa

Izračunati maksimalnu usisnu visinu centrufugalne pumpe pri transportu vode čija je
temperatura a) 20 °C, b) 40 °C c) 50 °C. Transport se vrši kroz cjevovod unutrašnjeg dijametra
25 mm i dužine 10 m. Cjevovod ima tri koljena pod uglom od 90° ( koeficijent mjesnog otpora
jednog koljena je 1.1 ), a visina istupa hrapavosti je 0.01 mm. Zahtijevani protok vode je 1.75
kg/s. Komparirati i diskutovati dobijene rezultate i grafički predstaviti zavisnost usisne visine
od temperature vode.

a) t=20 °C

Prvi korak jeste očitavanje fizičkih karakteristika vode na zadanoj temperaturi iz tablica.

Očitane vrijednosti su:

4 Mirza Salkić

 vode  998.2kg / m 3
 vode  1.004 10 3 Pas

I određivanje pritiska zasićenja vode na datoj temperaturi, koji je dat relacijom:

1730.63
8.07131
p * vode  mmHg   10 t  C   233.426 (2)

Pritisak zasićenja vode na 20 °C iz prethodne relacije iznosi 17.47325 mmHg

Zatim slijedi izračunavanje usisne brzine:

m 1.75 m
vus    3.573
0.785  d   0.785  25 10 3
2
  2
 998.2 s
(3)

U slijedećem koraku računamo Re režim strujanja i relativnu hrapavost koje su nam potrebne
za određivanje koeficijenta trenja:

vd 998.2  3.573   25  10 3 

Re    88,816.43
 1.004  10 3
(4)
e 0.01
  0.0004
d 25
(5)

Na osnovu izračunatih podataka očitana je vrijednost koeficijenta trenja i iznosi:

  0.02025

I izračunavamo gubitke uslijed trenja i mjesnih otpora:

l   3.573
2
v2  3  10 
hgub   i        3.3  0.02025    7.419m
2 g  i 1 d  2  9.81  25  103 
(6)


i 1
i  1.1  3  3.3 (7)

.
Posljednji korak je izračunavanje NPSHa iz relacije (1):
 Određivanje neto pozitivne usisne visine centrifugalne pumpe 5

hus 
 750  17.47325 133.32   3.573 2  7.419  1.9033m
998.2  9.81 2  9.81 (8)

b) t=40 °C

Postupak proračuna b) je identičan kao i proračun za a). Prethodno je potrebno očitati podatke
za zadanu temperaturu, koje ćemo koristiti u daljem proračunu.

Očitane vrijednosti:

 vode  992.2kg / m 3
 vode  0.653 10 3 Pas
Pritisak zasićenja za datu temperaturu:

1730.63
8.07131
p *
vode  mmHg   10 t  C   233.426
 55.19282 mmHg (9)

Izračunavanje usisne brzine:

m 1.75 m
vus    3.5949
0.785  d   0.785  25  10 3
2
  2
 992.2 s
(10)

Izračunavanje Re režima strujanja i relativne hrapavosti, te očitavanje koeficijenta trenja:

vd 992.2  3.5949   25  10 3 

Re    136556.65
 0.653 10 3
(11)
e 0.01
  0.0004
d 25
(12)

  0.0191

Gubitci uslijed trenja i mjesnih otpora:

l   3.5949
2
v2  3  10 
hgub   i        3.3  0.0191    7.20596m
2 g  i 1 d 2  9.81  25  10 3 
(13)

Izračunavanje NPSHa:
6 Mirza Salkić

hus 
 750  55.19282 133.32   3.5949 2  7.20596  1.6521m
992.2  9.81 2  9.81 (14)

c) t= 50 °C

Očitane vrijednosti:

 vode  988.1kg / m 3
 vode  0.549 10 3 Pas

Pritisak zasićenja za datu temperaturu:

1730.63
8.07131
p *
vode  mmHg   10 t   C   233.426
 92.29988mmHg (15)

Izračunavanje usisne brzine:

m 1.75 m
vus    3.6098
0.785  d   0.785  25  10 3
2
  2
 988.1 s
(16)

Re režim strujanja, relativna hrapavost i koeficijent trenja:

vd 988.1  3.6098   25  10 3 

Re    162424.56
 0.549  10 3
(17)
e 0.01
  0.0004
d 25
(18)

  0.0187

Gubitci uslijed trenja i mjesnih otpora:

l   3.6098
2
v2  3  10 
hgub   i        3.3  0.0187    7.15955m
2 g  i 1 d 2  9.81  25 10 3 
(19)

Izračunavanje NPSHa:
 Određivanje neto pozitivne usisne visine centrifugalne pumpe 7

hus 
 750  92.29988 133.32   3.6098 2  7.15955  1.2222m
988.1  9.81 2  9.81 (20)

Slika 2.Grafički prikaz rezultata

5. Zaključak
Pojava kavitacije i kavitacijske erozije kod centrifugalnih pumpi uzrokuje nepostizanje
projektiranog kapaciteta pumpnog sistema,oštećenje pumpe,smanjenje životnog vijeka
pumpnih agregata,te pojavu vibracija i buke.Kavitacija pumpe nastaje kada pritisak u ulazu
pumpe padne ispod pritiska para tečnosti.Da bi se to izbjeglo uvodi se osnovni parametar opisa
fenomena kavitacije,odnosno neto pozitivna usisna visina koja se raščlanjuje na raspoloživu i
potrebnu.Raspoloživu neto pozitivnu usisnu visinu proračunom definira projektant na temelju
odabranih parametara usisnog dijela pumpnog sistema,dok potrebnu neto pozitivnu usisnu
visinu određuju proizvođači pumpi.Naime,za osiguravanje bezkavitacijskog režima rada
pumpe potrebno je obezbjediti da raspoloživa NPSH bude veća od potrebne NPSH. To je
moguće postignuti povećanjem raspoložive neto pozitivne usisne visine i/ili smanjenjem
potrebne neto pozitivne usisne visine.Na kraju,zaključujemo da je poznavanje parametara
potrebnih za projektovanje sistema,odnosno instalacije pumpe na određenu visinu temeljni
uslov za spriječavanje kavitacijskog rada pumpe.

Literatura
8 Mirza Salkić

[1] https://www.engineersedge.com/pumps/net_positive_suction.htm-(Pristupljeno 22.12.2019)

[2] Alić K. V. , Markulin G. B. , Markulin G. V. (2016) Kavitacija pumpe - osvrt na
proračunske postupke i tumačenja u literaturi , Tehničko veleučilište u Zagrebu
[3] Vuković Ž. , Halkijević I. , (2010) , Kavitacija u centrifugalnim crpkama, Sveučilište u
Zagrebu Građevinski fakultet, Zagreb