Primjer zadatka za računanje napona od površinskog opterećenja preko Boussinesq-ovog dijagrama.

1) Koristeći Boussinesq-ov dijagram, izračunati napone od površinskog opterećenja (dubine 1,0; 2,0
5,0 i 10,0 metara) ispod centra temeljne trake širine 2,0 metra, na koju je oslonjen zid
opterećen sa linijskim opterećenjem q= 200 kN/m’. Zanemariti sopstvenu težinu temeljne trake,
a kontaktni napon smatrati ravnomjerno raspodijeljenim.

Slika 1. Temeljna traka-dimenzije i opterećenje

Preko Boussinesq-vog dijagrama moguće je računati napone od površinskog opterećenja u

zavisnosti da li je u pitanju temeljna traka ili temelj kavadratnog oblika.

Kako je B širina temeljne trake B =2,0 m onda za dubine 1,0; 2,0, 5,0 i 10,0 metara, dubina na
Boussinesqovom dijagramu prikazana preko širine B za tražene dubine iznosi :

0,5 B= 1,0 m

1B=2,0 m

2,5 B=5,0 m

5B=10,0 m

S obzirom da se traže naponi ispod centra opterećene trake mjerodavna je izobara na presjeku
vertikalne linije ispod centra trake i navedenih dubina , pa su očitane vrijednosti sa dijagrama:
 Za 0,5 B slijedi q/q0=0,77

Za 1 B slijedi q/q0=0,55

Za 2,5 B slijedi q/q0=0,2

Za 5 B slijedi q/q0=0,07

Naponi na dubini od 1,0 m prema dobijenoj vrijednosti sa dijagrama 0,77 iznose :

Δsz=1,0 m = 0,77*100= 77,0 kPa gdje je 100 napon s0 .

Na isti način se dobijaju naponi na dubini od 2,0; 5,0; i 10,0 metara.

Δsz=2,0 m = 0,55*100= 55,0 kPa

Δsz=5,0 m = 0,2*100= 20,0 kPa

Δsz=10,0 m = 0,07*100=7,0 kPa

1. Zadatak –Program
 1) Podijeliti sloj visine 10,0 m na slojeve debljine 2,0 m. Ukupno slijeganje će se dobiti kao
suma slijeganja svih slojeva.
H1=H2=H3=H4=H5=2,0m

Potrebno je izračunati slijeganje i napone u polovini stišljivog sloja, što znači da će se

raditi slijeganja i naponi na dubinama od 1,0; 3,0; 5,0; 7,0 i 9,0m

2) Opterećenje je zadano kao kvadratni temelj dimenzija AxA = 3x3

B=3,0 m

Kako je B=3,0 m onda za dubine 1,0; 3,0, 5,0, 7,0 i 9,0 metara, dubina na Boussinesqovom dijagramu
prikazana preko širine B za tražene dubine iznosi :

B/3= 1,0 m

B=3,0 m

1,67 B=5,0 m

2,33B=7,0 m

3B=9,0 m
Za B/3 slijedi q/q0=0,82

Za B slijedi q/q0=0,35

Za 1,67 B slijedi q/q0=0,18

Za 2,33 B slijedi q/q0=0,092

Za 3B slijedi q/q0=0,0625

Naponi prema Boussinesq-ovom dijagramu na dubinama od 1,3,5,7 i 9 metara iznose :

Δsz=1,0 m = 0,82*200= 164 kPa

Δsz=3,0 m = 0,35*200= 70 kPa

Δsz=5,0 m = 0,18*200= 36 kPa

Δsz=7,0 m = 0,092*200= 18,4 kPa

Δsz=9,0 m = 0,0625*200= 12,5 kPa

Na ovaj način dobijeni su naponi od površinskog opterećenja u polovini stišljivog sloja.

 3) Potrebno je uraditi slijeganje za slojeve na dubini od 1,3,5,7 i 9,0 metara pomoću
modula deformabilnosti koji raste sa dubinom za 10 MPa.
Zadan je referentni modul deformabilnosti E=100 MPa . Na dubini od metar on raste na
vrijednost +10 MPa, što znači da je njegova vrijednost 110MPa za dubinu od 1,0 m.
Za dubinu od 3,0 MS=130 MPa
Za dubinu od 5,0 MS=150 MPa
Za dubinu od 7,0 MS=170 MPa
Za dubinu od 9,0 MS=190 MPa
4) Slijeganje računamo preko poznatog izraza S H
Ms

164kPa
S1 2 0,00298m
1,1 105

70kPa
S2 2 0,00107 m
1,3 105

36kPa
S3 2 0,00048m
1,5 105

18,4kPa
S4 2 0,00021m
1,7 105

12,5kPa
S5 2 0,000132 m
1,9 105

Suk=S1+S2+S3+S4+S5=0,0048 m=0,48 cm

Dakle, slijeganja se rade kao S= Δs/ Eref+10 *h .

Drugi dio zadatka odnosi se na proračun indeksa kompresije za svaki sloj debljine 2,0m tako da
ukupno slijeganje bude jednako slijeganju za slučaj modula deformabilnosti E=50 MPa

S obzirom da je OCR=1,0 govorimo o normalno konsolidovanoj glini, za koju se koristi prvi od tri
poznata izraza za proračun slijeganja.

Iz ovog izraza potrebno je izvući indeks kompresije.

S (1 e0 )
Cc
' '
h log 0
0'
Potrebno je izračunati slijeganje za vrijednost Eref= 50 MPa. Računaju se kao što je već
navedeno S H , gdje je Δs napon od površinskog opterećenja koji je izračunat prethodno
Ms
proračunom u ovom slučaju Boussinesq-ovim dijagramom. Ms 50 000 kPa (dakle zadana vrijednost
Eref ) i h je debljina sloja 2,0 m.

164kPa
S1 2 0,00656m
50 103

70kPa
S2 2 0,0028m
50 103

36kPa
S3 2 0,00144m
50 103

18,4kPa
S4 2 0,000736m
50 103

12,5kPa
S5 2 0,0005m
50 103

Da biste izračunali indeks kompresije za svaki sloj još je potrebno izračunati napone prije
opterećenja, s0 , koji su jednaki zapreminska težina * visina .
za dubinu od 1,0 metar s0= 20*1=20 kPa,
za dubinu 3,0 m s0=20*3=60 kPa,

za dubinu 5,0 m s0=20*5=100 kPa,

za dubinu 7,0 m s0=20*7=140 kPa,

za dubinu 9,0 m s0=20*9=180 kPa,

Sada imaju svi potrebni podaci kako bi se izračunao indeks kompresije za svaki sloj.

S1 (1 e0 ) 0,00656 (1 0,8)
Cc1 0,00612
' ' 20 164
h log 0 2 log( )
0' 20

S 2 (1 e0 ) 0,0028 (1 0,8)
Cc2 0,0075
' ' 60 170
h log 0 2 log( )
0' 60

S 3 (1 e0 ) 0,00144 (1 0,8)
Cc3 0,0097
' ' 100 36
h log 0 2 log( )
0' 100
 S 4 (1 e0 ) 0,000736 (1 0,8)
Cc4 0,0123
' ' 140 18,4
h log 0 2 log( )
0 ' 140

S 5 (1 e0 ) 0,0005 (1 0,8)
Cc5 0,0154
' ' 180 12,5
h log 0 2 log( )
0 ' 180

2.

Vrijedi isti ostupa kao i u prethodnom zadatku, dakle ukupnu visinu sloja dijelite na slojeve debljine
dva metra i tražite slijeganja i napone u polovini stišljvog sloja.
 1) Podijeliti sloj visine 10,0 m na slojeve debljine 2,0 m. Ukupno slijeganje će se dobiti kao
suma slijeganja svih slojeva.
H1=H2=H3=H4=H5=2,0m

Napone od površinskog opterećenja radite pomoću približne metode, za svaki sloj debljine 2,0
metra, dakle tražite napone na polovini sloja tj. napon za 1,0 m, 3,0, 5,0, 7,0 9,0 (odnosno 11,0, 13,0
i 15,0 m za one koji imaju ukupnu visinu od 16,0 m)

Az 0 9
z 1 q 200 112,5kPa
Az 1 16

Az 0 9
z 3 q 200 50kPa
Az 3 36

Az 0 9
z 5 q 200 28,125kPa
Az 5 64

Az 0 9
z 7 q 200 18kPa
Az 5 100

Az 0 9
z 9 q 200 12,5kPa
Az 9 144
Sadašnji efektivni naponi u sredini posmatranog sloja:

za dubinu od 1,0 metar s0= 20*1=20 kPa,

za dubinu 3,0 m s0=20*3=60 kPa,

za dubinu 5,0 m s0=20*5=100 kPa,

za dubinu 7,0 m s0=20*7=140 kPa,

za dubinu 9,0 m s0=20*9=180 kPa,

0,27 20 112,5
s1 2 log 0,246
1 0,8 20

0,27 60 50
s2 2 log 0,0789
1 0,8 60

0,27 100 28,125

s3 2 log 0,032
1 0,8 100

0,27 140 18
s4 2 log 0,0157
1 0,8 140

0,27 180 12,5

s5 2 log 0,0087
1 0,8 180

Ukupno slijeganje je Suk=S1+S2+S3+S4+S5

Drugi dio zadatka je potpuno isti kao u prethodnom slučaju, dakle pošto je OCR=1,0 riječ je o normalno
konsolidovanoj glini, potrebno je izračunati indeks kompresije preko izraza:

S (1 e0 )
Cc
' '
h log 0
0'

Potrebno je izračunati slijeganje za vrijednost Eref= 50 MPa. Slijeganje se računa kao što je već
navedeno S H , gdje je Δs napon od površinskog opterećenja koji je izračunat prethodno
Ms
približnom metodom. Ms je 50 000 kPa ,zadano Eref i h debljina sloja 2,0 m.
Izračunat ćete slijeganje S1 (za napon na dubini 1,0 m), potom S2 (za napon na dubini od 3,0 m) itd.
Koeficijent pora imate zadan, "h" je 2,0 metra, a s0 su naponi prije opterećenja (odnosno efektivni
naponi u sredini sloja koje ste već proračunali - jednaki su zapreminska težina * visina ).
I onda računate Cc1, Cc2, Cc3... u zavisnosti kolika vam je ukupna visina ( da li je 10, 0 metara ili 16,0
m) . Ako je 10, 0 m imat ćete Cc1, Cc2, Cc3, Cc4, Cc5 za napone na dubini od 1,0, 3,0, 5,0 , 7,0 i 9, 0
metara, odnosno ako je ukupna visina 16,0 m, imate još i Cc6, za dubinu od 11,0 m, Cc7 za dubinu
od 13,0 m i Cc 8 za dubinu od 15,0 m.
Faza 1- prije iskopa stanje mirovanja, koristi se koeficijent pritiska u stanju mirovanja K 0 za proračun
horizontalnih pritisaka tla.

C=0kPa f=30°

K0=1-sinf=1-sin30°=0,5

sH’=K0*sv’

Na idućoj slici prikazani su totalni naponi, porni pritisci i efektivni naponi koji pomnoženi sa
koeficijentom k0 daju horizontalne pritiske tla.
2.Faza se odnosi na proračun aktivnog pritiska tla(sa lijeve strane zida jer se zid kreće od tla) i
pasivnog pritiska tla (sa desne strane zide) za visinu od 4,0 m jer se zid kreće prema tlu .

sHA’=KA*sv’

KA=1-sinf/1+sinf=0,33

KP=1+sinf/1-sinf=3
Isti ovaj zadatak kada je zadana vrijednost c=10 kPa i f=25° treba riješiti na slj. način.

1.Faza
sH’=K0*sv’

K0=1-sinf=1-sin25°=0,577

2.Faza

KA=1-sinf/1+sinf=0,406

KP=1+sinf/1-sinf=2,464
Lijeva strana zida

sH’z=0=KA*sv’-2c* K A =0,406*0-2*10* 0,406 =-12,74kPa

sH’z=2=KA*sv’-2c* K A =0,406*40-2*10* 0,406 =3,5 kPa

sH’z=10=KA*sv’-2c* K A =0,406*120-2*10* 0,406 =35,98 kPa

Desna strana zida

sH’z=6=Kp*sv’+2c* K p =2,46*0+2*10* 2,46 =31,4kPa

sH’z=10=Kp*sv’+2c* K p =2,46*0+2*10* 2,46 =129,96kPa