Vježbe : Mehanika tla i Stijene

VJEŽBE 8 - SLIJEGANJE
MODUL STIŠLJIVOSTI
(Ms) INDEKS KOMPRESIJE I
REKOMPRESIJE

slijeganje
JANBUOV
TANGENTNI MODUL

E = f()
 - napon
Slijeganje tla izazvano opterećenjem:

 TRENUTNO SLIJEGANJE – izazvano elastičnom deformacijom vlažnog i

saturiranog tla bez promjene vlage.

 PRIMARNO KONSOLIDACIONO SLIJEGANJE – rezultat volumske

promjene saturiranog kohezivnog tla zbog istiskivanja vode iz pora.

 SEKUNDARNO KONSOLIDACIONO SLIJEGANJE- javlja se u saturiranim,

kohezivnim tlima i rezultat je plastičnog podešavanja čestica tla.

Slijeganje je posljedica:
- Deformacije čestica tla
- Relokacije čestica tla
- Istiskivanja vode ili zraka iz pora u tlu
 Napomena : krupnozrni
MODUL STIŠLJIVOSTI (Ms) materijal
slijeganje kratkotrajno/trenutno

Ms => preko Poissonovog koeficijenta veza sa E

E – Modul elastičnosti

(1  ) E
Ms/E=(1-n)/((1+n)(1-2n))
Ms 
(1  2 )(1  )
A

S= /Ms*h

homogeni izotropni  sr
elastični poluprostor
sA  h
Ms tj. E,  Ms
vertikalni naponi
ispod tačke A (’)
z od nadopterećenja

*h – debljina stišljivog sloja. Stišljivi sloj treba podijeliti na slojeve debljine npr. 1,0 m i
računati sr za svaki taj sloj, pa izračunati ukupno slijeganje kao sumu slijeganja u
INDEKS KOMPRESIJE (CC) I INDEKS REKOMPRESIJE
(Cr)
Cc, Cr, e0, p => iz edometra, f(osobine tla)
Napomena :
sitnozrni materijal
slijeganje dugotrajno

naponi ispod tačke

A (0’) od
sopstvene težine 3 SLUČAJA
tla
Cc, Cr, e0, p

vertikalni naponi
ispod tačke A (’)
z od nadopterećenja
Normalno konsolidirana glina- sadašnji efektivni vertikalni napon JEDNAK
maksimalnom naponu kojem je tlo bilo izloženo u prošlosti.

Prekonsolidirana glina- sadašnji efektivni vertikalni napon MANJI od

maksimalnog napona kojem je tlo bilo izloženo u prošlosti.

OCR=pc/p

pc-napon prethodne konsolidacije uzorka tla

p-sadašnji efektivni vertikalni napon
1 GLINA JE NORMALNO
KONSOLIDIRANA I OSTAJE TAKVA
ZA SVAKI STEPEN NAPREZANJA

2 GLINA JE PREKONSOLIDIRANA I
OSTAJE TAKVA ZA SVAKI STEPEN
NAPREZANJA

GLINA JE PREKONSOLIDIRANA, ALI POSTAJE NORMALNO

KONSOLIDIRANA PRIJE KRAJA KONSOLIDACIJE

*e0 – početni koeficijent pora

*p - napon prethodne konsolidacije
ZADATAK 1 : Edometarskim testom je dobiven dijagram sa slike. Uzorak je uzet
iz sredine 10,0 metara debelog sloja gline. Opterećenje je izazvalo dodatni napon
od 48,0 kPa. Izračunati slijeganje.

S=H*(De)/(1+e0)

e
e e0-početni koeficijent pora

s  h
H-visina stišljivog sloja
De – promjena koeficijenta pora
1,1 1  e0 da je slijeganje u
Uz pretpostavku
stvarnosti analogno ponašanju uzorka u
1,076 edometru, slijeganje je jednako:

S=10* (1,1-1,045)/1+1,1
1,045
=0,261m =26,1 cm

40,95 70
log’
=48,0
ZADATAK 2 : Izračunati slijeganje tla ispod nasipa. Debljina stišljivog sloja gline je
6,0 metara sa karakteristikama : =19,0 kN/m3 ; OCR = 1,0; Cc = 0,20; e0 = 0,5.
Nije uočena pojava podzemnih voda.

=20,0 kN/m3
h = 9,0 m
Rješenje zadatka:
OCR = 1,0 Normalno konsolidirana glina – prvi slučaj
cc  0'  '
s  h  log
1  e0  0'
σ0‘-sadašnji efektivni napon u sredini posmatranog sloja
σ0‘=3·19 kN/m3=57 kPa
Δσ-napon od dodatnog opterećenja
Δσ =9·20 kN/m3=180 kPa
Cc=0,20
0,20 57  180
s  6  log  0,495  49,5cm
1  0,5 57
RAVNOMJERNO SLIJEGANJE Vs.
DIFERENCIJALNO SLIJEGANJE
ZADATAK 3 : Izračunati slijeganje temeljne stope sa slike. Stopa je opterećena
silom od 150 kN. Profil tla na koje je oslonjena stopa se sastoji od 2 sloja i prikazan
je na slici desno. Napone od površinskog opterećenja izračunati približnom
metodom

F = 150 kN
PROFIL TLA :

CH
g = 19,0 kN/m3
OCR=1,0
4,0m Cc = 0,05
1,0m e0 = 1,0
GW
1,0m 2,0m
Ms = 40 000 kPa

Nestišljiva stijena
 Rješenje zadatka:
OCR = 1,0 Normalno konsolidirana glina
cc  0'  '
s  h  log
1  e0  0'
σ0‘-sadašnji efektivni napon u sredini posmatranog sloja
σ0‘=2,0·19 kN/m3=38,0 kPa (sredina sloja) PROFIL TLA :
Δσ-napon od dodatnog opterećenja
A CH
p z  p z 0 g = 19,0 kN/m3
Az  z OCR=1,0
A0=1,0*1,0 =1,0 m2 4,0m
Cc = 0,05
Az=2=3,0*3,0 =9,0 m2
e0 = 1,0
GW
z/2=2/2=1,0 m –svaka tačka se širi za 1,0m
2,0m
Ms = 40 000 kPa

Az 0 150 1,0 Nestišljiva stijena

p z  2, 0  p    16,67kPa
Az  2 11 9,0

0,05 38  16,67
s  4  log  0,015  1,57cm
11 38
Rješenje zadatka:

A0=1,0*1,0 =1,0 m2
Az=5=6,0*6,0 =36,0 m2

z/2=5/2=2,5 m –svaka tačka se širi za 2,50 m

1
z  5  150  4,16
36
 4,16
s h   2  0,00052m  0,052cm
Ms 40000
ZADATAK 4 (ZBIRKA Z.3.) : Odredi : Trenutno slijeganje
Slijeganje usljed primarne konsolidacije (OCR=1)

Sloj 1 i 3
p= 100 kPa
 = 20 kN/m3
Ms = 20,0 Mpa

Sloj 2

 = 18 kN/m3
C'c = 0,06

NAPOMENA: JEDNOM Cc ODGOVARA JEDNO e0 =>

 Rješenje zadatka:

a) Trenutno slijeganje
Dešava se u pijesku (s) i riješit će se metodom prosječnog modula stišljivosti (Ms)
. Trenutno slijeganje u glini se zanemaruje jer modul naglog opterećenja nije
zadan.
 1  2
ss   h1   h2
Ms1 Ms 2
 2 2 
si  100    0,02m
 20,000 20,000 

 0  
s  C 'c h  log
0
Sadašnji efektivni napon u sredini posmatranog sloja

 0 '  20  2  18 1  58kPa
σ = 100kPa – napon od dodatnog opterećenja

58  100
s  0,06  2  log  0,052m
58
ZADATAK 5 : Stub čelične hale je oslonjen na temelj samac. Izračunati trenutno
slijeganje. Stopa je oslonjena na pjeskovito tlo čiji je modul stišljivosti 15,0 Mpa.
napomena : Podijeliti stišljivi sloj na slojeve debljine 1,0 m i izračunati slijeganje svakog
sloja posebno te izraziti slijeganje kao sumu tih pojedinih slijeganja

F = 400 kN

SP-SM
h=3,0m Ms = 15,0 MPa

2,0 m 2,0 m
Rješenje zadatka:

F 400
q   100kPa
A 22

F = 400 kN

1) A0=2,0*2,0 =4,0 m2
Az=0,5=2,5*2,5 =6,25 m2

z/2=0,5/2=0,25 m –svaka tačka se širi za 0,25 m

4,0
 0,5 '  100  64kPa
2,5  2,5
2) A0=2,0*2,0 =4,0 m2
Az=1,5=3,5*3,5 =12,25 m2

z/2=1,5/2=0,75 m –svaka tačka se širi za 0,75 m

4,0
 1,5 '  100  32,65kPa
3,5  3,5
Rješenje zadatka:

3) A0=2,0*2,0 =4,0 m2
Az=2,5=4,5*4,5 =20,25m2

z/2=2,5/2=1,25 m –svaka tačka se širi za 1,25 m

4,0
 1,F5 '= 400
100kN  19,75kPa
4,5  4,5

s h
Ms
64
s1  1,0  0,00426m
15000
32,65
s2  1,0  0,00217 m
15000
19,75
s3  1,0  0,001316m
15000

Suk=0,00426+0,00217+0,001316=0,0077 m=0,77 cm
ZADATAK 6 (ISPITNI) : Na slici su prikazane temeljne stope ispod stubova.Temelji su
kvadratnog oblika u tlocrtu, dimenzija 1.5x1.5 m, i svaki prima silu od 1,2 MN. Pri projektovanju
je pretpostavljeno da je sloj gline konstantne debljine od 1,2 m. Ali, nakon izgradnje, na zidu
zgrade su se pojavile pukotine usljed značajnih diferencijalnih slijeganja. Naknadnim
ispitivanjem ustanovljen je profil tla kao na slici. Izračunati krajnje diferencijalno
slijeganje.Temelji nisu međusobno povezani.
Smatrati pijesak i šljunak nestišljivim, osobine pijeska su, dry = 15 kN/m3, sat = 19 kN/m3. Nivo
vode je 2 m ispod površine terena. Zapreminska težina gline je, sat = 19,5 kN/m3 , indeks
kompresije Cc = 0,6, indeks rekompresije, Cr = 0,15. Glina ima konstantan koeficijent pora, e
= 0.95, i napon prethodne konsolidacije, σ’ pc = 100 kPa.
Rješenje zadatka:

a) Temelj A
OCR>1,0 – moguć 2. i 3. slučaj

σ0 – sadašnji efektivni napon u sredini posmatranog sloja

σ0 =γdpijesak·2 + (γsatpijesak- γw) ·2+(γsatgline- γw) ·0,6=15·2+(19-10)·2+(19,5-10) ·0,6=53,7 kPa
F = 400 kN
A 1200 1,5 1,5
z  4,6  p    32,25kPa
Az 1,5 1,5 6,1 6,1
1) A0=1,5*1,5
Az=4,6=6,1*6,1 m2

z/2=4,6/2=2,3 m –svaka tačka se širi za 2,3 m

Prekonsolidirana glina jer je sadašnji napon manji od
napona u prošlosti σ0 < σp
OCR=σp/ σ0 =100/53,7=1,86>1,0 prekonsolidirana glin
 Rješenje zadatka:

b) Temelj B
σ0 – sadašnji efektivni napon u sredini posmatranog sloja
σ0 =γdpijesak·2 + (γsatpijesak- γw) ·(2,2-2)+(γsatglina- γw) ·1,5=15·2+(19-10)·0,2+(19,5-10) ·1,5=46,05 kPa

A 1200 1,5 1,5

Fz =3400
, 7  kN
p    44,37kPa
Az 1,5 1,5 5,2  5,2
1) A0=1,5*1,5
Az=4,6=5,2*5,2 m2

z/2=3,7/2=1,85 m –svaka tačka se širi za 1,85 m

Rješenje zadatka:

Slijeganje:

cr  0'  ' 0,15 53,7  32,25

sA   h  log  1,2  log  0,0188m  1,88cm
1  e0  0' 1  0,95 53,7
cr  0'  ' 0,15 46,05  44,37
sB   h  log   3  log  0,067m  6,7cm
1  e0  0' 1  0,95 46,05
s  SB  SA  6,7  1,88  4,88cm

3,7 m
4,6 m
*Bowles:Foundation Analysis and Design
POSLJEDICE DIFERENCIJALNOG SLIJEGANJA NA PONAŠANJE NADKONSTRUKCIJE