Zadatak 1.

U hidrauličnom sistemu ugrađena je pumpa specifične zapremine q = 50 cm 3  i broja obrtaja

n = 1000  min −1  . Izračunaj snagu elektromotora ako je radni pritisak pumpe p = 200 [ bar ] , a
koeficijenti iskorišćenja pumpe:

• ηmh = 0,98 (mehaničko-hidraulični)

• ηV = 0,97 (zapreminski)
• η S = 0,95 (na spojnici)

Koliko ulja protiče kroz zazore pumpe (gubitak, drenažno ulje)?

Izračunati kolika je potrebna snaga pumpe za stvaranje potpritiska u usisnom vodu ako je
p Au = 0,75 [ bar ] .
Zadatak 2.

Za funkciju hidrauličnog sistema treba da se obezbijedi protok ulja od Q = 100 dm3 min  , kod najvišeg
radnog pritiska p = 300 [ bar ] . Odrediti snagu na vratilu elektromotora, teorijsku snagu pumpe, potrebnu
specifičnu zapreminu pumpe (odabrati pumpu) i obrtni moment elektromotora, ako je broj obrtaja
pogonskog vratila n1 = 900  min −1  i alternativno n2 = 1500  min −1  . Kod proračuna koristiti sledeće
vrijednosti koeficijenta iskorišćenja pumpe:

• Kod n1 = 900  min −1  ukupni koeficijent iskorišćenja je ηUK 1 = 0,90 i zapreminski ηV1 = 0,95 ;
• Kod n1 = 1500  min −1  zapreminski koeficijent iskorišćenja je ηV2 = 0,94 ;
• Mehaničko-hidraulični stepen iskorišćenja jednak je kod obe pumpe.
Zadatak 3.
U hidraulični sistem ugrađena je nova hidraulična pumpa koja može ostvariti protok od
Q = 60 dm3 min  pri izlaznom pritisku od p = 250 [ bar ] . Kolika je korisna snaga pumpe i kolika je
izlazna snaga elektromotora, ako je ukupan koeficijent iskorišćenja ηUK = 0,92 .

Ako se nakon izvjesnog vremena, unutar pumpe poveća zazor i po tom osnovi smanji protok za
∆Qd 1 = 2 dm3 min  , koliki je gubitak snage pumpe i za koliko se za 5 sati rada zagrije ulje u
rezervoaru, čija je zapremina V = 300 dm3  ? Kod proračuna pretpostaviti da se u okolinu emituje 75%
toplote, a da je prije povećanja gubitaka, polazna temperatura ulja stabilizovana na T1 = 45  C  .

Ako se u sistemu koristi ulje čija se granična dozvoljena viskoznost postiže kod temperature
TK = 66  C  , odrediti koliko je maksimalno dozvoljeno vrijeme rada pumpe u tom slučaju. Poznato je:
ρ = 860  kg m3  i c = 1870 [ J kgK ] .
Hidraulična šema agregata:
Mjerenje protoka

Zadatak:
Prilikom izvođenja vježbi na ispitnom stolu protok se može mjeriti na dva načina:
1. Mjerenje protoka pomoću protokomjera;
2. Mjerenje zapremine i vremena, koristeći mjernu posudu i štopericu.
U ovoj vježbi potrebno je izmjeriti protok koji daje hidraulična pumpa na oba načina, te uporediti
dobijene vrijednosti i utvrditi razloge eventualnog neslaganja rezultata mjerenja.

Hidraulična šema:

P T

pM1

Određivanja protoka pomoću protokomjera:

Mjerenje djelomičnog protoka Mjerenje ukupnog protoka

Protok Protok
 dm 3 min   dm 3 min 

Određivanja protoka mjerenjem zapremine i vremena:

Mjerenje djelomičnog protoka Mjerenje ukupnog protoka

Vrijeme Zapremina Protok Vrijeme Zapremina Protok
Mjerenje
[s ] dm3   dm 3 min  Mjerenje
[s ] dm3   dm 3 min 

1 1
2 2
3 3
 4 4
5 5
Prosjek Prosjek

Pitanja:
1. Da li dolazi do razlike u izmjerenom protoku pomoću dvije navedene metode? Ako dolazi do
razlike objasniti razlog.

2. Dopisati vrijednosti koje nedostaju:

1 [ m] = [ dm] = [ cm] = [ mm]
1  m 2  = dm 2  = cm 2  =  mm 2 
1  m3  = dm 3  = cm 3  =  mm3 

3. Prikazati protok od Q = 100  dm 3 min  pomoću sledećih jedinica mjere:

Q= dm 3 s 
Q=  m3 min 
Q=  m3 s 
Q= cm3 s 
Q= cm3 min 

4. Ako iz cjevovoda izlazi fluid protokom od Q = 4,5 dm3 s  odrediti kolika zapremina će isteći
u toku vremenskog intervala od t = 10 [s] .

5. Ako je protok kroz neki cjevovod Q = 4, 2 dm3 min  odrediti koliko vremena je potrebno da
bi se, fluidom iz tog cjevovoda, napunio rezervoar zapremine V = 105 dm3  .
Mjerenje pritiska

Zadatak:
U ovoj vježbi potrebno je izvršiti promjenu pritiska u sistemu i izmjeriti vrijednosti pritiska u pojedinim
dijelovima hidrauličnog sistema, koristeći raspoložive mjerne uređaje.

Hidraulična šema:
pM2

P T

pM1

Šema 1
 pM3

A
pM2

P T

pM1

Šema 2

Mjerenje uz hidrauličnu šemu 1:

Mjerenje pM 2 [ bar ] pM 3 [ bar ] pM 1 [ bar ]
1

Mjerenje uz hidrauličnu šemu 2:

Otvorenost
prigušnog pM 2 [ bar ] pM 3 [ bar ] pM 1 [ bar ]
ventila
100%

80%

60%

50%

40%

30%

20%

10%

5%

0% (zatvoren)
50% i kuglasti
ventil zatvoren
Pitanja:
1. Koliki pritisak vlada u rezervoaru, a koliki pritisak vlada u mjernoj menzuri? Kolika je njihova
vrijednost izražena preko manometarskog pritiska?

2. Šta se mjeri manometrom, a šta vakuummetrom. Šta izmjerene vrijednosti pokazuju?

3. Kolike su stvarne vrijednosti pritiska (apsolutni pritisak) u karakterističnim tačkama za slučaj

kada je prigušni ventil otvoren 30%?
paps 2 = paps1 =
paps 3 =

4. Objasniti zašto je pritisak u sistemu hidraulične šeme 2 veći od pritiska u sistemu hidraulične
šeme 1, iako su svi ventili kroz koje struji ulje otvoreni?

5. Da li dolazi do promjene pritiska iza prigušnog ventila i objasniti razlog?

6. Objasniti na koji način dolazi do povećanja pritiska u sistemu.

7. Da li postoji razlika pritisak ispred i iza prigušnog ventila kada se kuglasti ventil zatvori?
Objasniti razlog!

8. Objasniti Paskalov zakon!