1.

BRODSKI SUSTAVI (opdenito)

Namjena je ovih sustava u sluzbi broda da u sprezi sa strojevima i opremom te pripadnom
armaturom omogude normalno koristenjebroda, njegovo funkcioniranje i Sto povoljnije uvjete za
Livot, boravak i rad posade i putnika.

To su ove sluZbe:
. osiguranje normalnih uvjeta
. otklanjanje iz broda nakupljene vode, posebno onedi56ene
. otklanjanje otpadnih voda i fekalnih voda
' osiguranje uvjeta zanormalno punjenje rpraznjenje tankova te kontrola sadrzajatankova
' odrLavaile broda u najpovoljnijem poloZaju zavrijem boravka u luci i u povidbi
. sluzba uredaja zaupravljanje brodom
' sluzba uredaja namjenjenih za ocuvanje lako pokvarljive hrane ili tereta na brodu
. zastitaodpozara
Osnovni zahtjevt za sluLbe cjevovoda:
- cjevovodi trebaju trebaju biti rasporedeni tako da ne smetaju pri prolazu, da ne ometaju
odrLavanje strojeva, opreme i brodske strukture
- cjevovodom treba osigurati pouzdanost i udinkovitost odredenog stroja za obavllarye
odredenih zadataka i mehanidkog rada
- cjevovodima se ne smije ogranidavati pristup raznim prostorima, bubnjevima kotlova,
vratima te poklopcima za ulaz u tankove
- cjevovodima se ne smije ogranidavati pristup raznrm prostorima, bubnjevima kotlova,
vratima te poklopcima za ulaz u tankove
- cjevovodi kojima prodedu zapallive tekudine ne smiju se voditi iznad elektridnih uredaja ili
rzvora visokih temperatura .

- cjevovodi se ne smiju postavljati na mjestima gdje ie biti izloLeni mehanidkim udarcima i

oStedenjima; u protivnom ih treba za5tititi
- pd rzradt shema cjevovoda, a isto tako pri rzradi izvedbenih planova smje5taja cjevovoda u
prostorije, treba imati mnogo iskustva
- cjevovodi trebaju biti skidljivi na mjestima prikljudenja na strojeve i opremu radi pregleda, a
ventili trebaju biti tako postavljeni da se mogu izolirati pojedine sekcije cjevovoda, da se
usigura udinkovitost ostalih strojeva i opreme
- neka rje5enja za cjevovode i njihove dijelove ovise o pravilima klasifikacijskih zavoda, te ih
je potrebno slijediti, s krajnjom svrhom da se dobije Sto kvalitetnija gradnja i sigurnost
broda

2. SUSTAV CJEVOVODA KALJUZEI BALASTA

Oba sustava imaju odvojene funkcije, ali su ipak medusobno spojeni sisaljkama i
cjevovodima. Ovi cjevovodi trebaju biti tako rasporedeni da svaki od ova dva sustava mogu
odvojeno djelovati. Stoga trebaju biti najmanje dvije sisaljke predvidene za obavljanje ovih dviju
sluZbi.

Brodovi trebaju rmatt zadovoljavajuii sustav sisaljki koje su u stanju crpiti vodu iz bilo
kojeg prostora ui isu5avati bilo koji vodonepropusni prostor, na brodu, iskljudiv5i balasne tankove,
tankove goriva, ulja, slatke vode, jer oni imaju svoja posebna sredstva za punjenje i praZnjenje
neovisna o sustavu kaliuZe.
 3. BALASTNI SUSTAV
Kod teretnih brodova moLe doii do premje5tanja ili pomicanja tereta u skladi5tima,
smanjenja zallha goriva i vode i sl. Sve ove pojave utjedu na stabilnost broda tijekom plovidbe ili
tijekom ukrcaja ili iskrcaja broda. Ove pojave se otklanjaju balastiranjem, odnosno punjenjem ili
praZnj enj em balastnih tankova.

Sustav balasta sluLi zapunjenje i praZnjenje balastnih tankova, odnosno za uravnoteZenje broda.

! -*-
9-: -"4: ** **'"*'
L;:".:rr€inq hailg:f i..;*€* r .*;:l J":r-rf :; ni j Fr*ll
a* i3
lS€: ===:r<=
*=== $::a:==s:g 1.*:€€==

€ -=, **=
P:'.,<*;:r q:n.q h ;: ll.;r:1. :",';.1i er .S=t
*.rli-:sl l*n*.i :-mply
:.*: =i=
.$*r:::.-==g
€F €r €=:a==€:=e ={:= * :*, ===:€g=

Balastni se tankovi ne smiju koristiti za goflvo ili teku6i teret.

Ventilske stanice sustava balasta trebaju brtr zapomog tipa i preko njih je mogu6e
gravitacijski puniti balastne tankove neposredno preko usisa mora do razine najve6eg urona broda,
bez rada pumpi sustava balasta. Nakon toga balastne tankove treba puniti uz pomo6 pumpi.

Prilikom punjenja balastnih tankova nadolazeca voda istiskuje zrak koji odlazi kroz oduSne
cijevi izvan broda.
Na podetku usisne cijevi balasta, postavlja se "zvono" na visini Y' promjeru usisne cijevi od dna
tanka, zbog smanjenja lokalnog otpora strujanja.

U svrhu sigurnijeg pumpanja, u balastnim se tankovima mogu postaviti jedna ili dvije
usisne cijevi. Brzina strujanja vode u cijevima sustava balsta ne smije biti manja od2 mls.
Osnovni zahljevi koi se postavljaju na izvedbu balastnog sustava jesu:

. sustav balasta treba biti potpuno odjeljen od sustava teku6eg tereta, as svojim pumpama,
cjevovodima i prikljudkom za usisavanje mora.

. cjevi zabalast ne smiju prolazitr kroz tankove za tekuii teret, inade trebafu imati
odgovaraj uie debele stij enke

. balastni tankovi moraju biti smje5teni u dvostrukom dnu broda, po boku i na pramcu broda,
jer se takvim smje5tajem jamdi zaltrta od izlijevanja teku6eg tereta u more, u sludaju udesa.

t\
w.F"r*$H {*-

Shema sustava balasta

 GI. VXA PATUAA

qxB fltlv
rn wl luls ewlr
o gtr t6i Ett[
t lW Ir waBr Errlr

@l^*ff EF:ff

t_ !s 6ft.
o mbtff
D tag
mc
ilIJ IIIT ** ru*t tc: tutx
m rlfctr wntl
EEIC IUTA
n!E
l-F ( lrtio$ [mr
tl I lH r-d'*'dtau,.

Shema sustava balasta - usisne ko5are na krmi broda

:iEll
BILCI & BALL. DIAGRAJ OUTSIDI I.R. XJE : SJ

.rr.

t-{fo-+-
I l.
-------i-:
I
L-&

Shema sustava balasta - usisne ko5are u sredini broda

 3.1. BALASTNE PUMPE
Ukrcaj i iskrcaj balastnih tankova treba biti sinkroniziran s ukrcajem i
iskrcajemtereta,vodeii raduna o kapacitetu pumpe zabalast i pumpe zatekuci teret. Pumpa za
sluZbu balasta smje5tena je u suhom prostoru pumpi tereta. Pogon te pumpemoZe se izvesti na
isti nadin kao i za pumpe tereta. Drugo je rje5enje hidraulidki motor neposredno prikljuden
napumpu.

Pumpe sustava balasta usisavaju more iz "Kingston" ko5ara postavljenih na

unutarnjoj strani oplate broda. Ko5ara ima re5etku diji svijetli presjek mora biti barem 2,5 putaveci
od ukupnog presjeka svih prikljudenih usisnih cijevi.

Ugraduju se najmanje dvije ko5are, i to jedna unutar strukture dvodna za niski

usis, a druga iznad krova dvodna za visoki usis. Ko5ara za visoki usis postavlja se ispod razine
najmanjeg urona broda, a koristi se u uvjetima plovidbe broda u plitkim vodama, da se sprijedi ulaz
pijeska pri usisavanju mora. U najvi5oj todki ko5are postavlja se odu5nik za odstranjivanje zrak*pri
valjanju broda. Ventili na ko5ari trebaju biti pristupadni, i njima se mora mo6i upravljati s podnica.
KaljuLna i balstna voda rzbacuje se preko zajednidkog ventila, ili posebnih ventila na oplati broda,
nepovratnog tipa, i po mogudnosti lagano optere6enom oprugom, radi sigumog vracanja ventila na
sjedi5te, kada sisaljka ne radi.

Cjevovodima sluZbe kaljuZe i balasta moLe se upravljati na jedan od ovih dvaju nadina:
. lokalno, preko ventilskih stanica smje5tenih u strojarnici;
. daljinski, s pomo6u hidraulidno upravljanih ventila.

4. KALJUZNI SUSTAV
KaljuZom nazivamo mje5avinu vode i svih vrsta nedistoda: ulja, tekuieg goriva, talpoga,
ostatka ulja i ostalih preradevina petrokemijskog porijetla. Takove mje5avine danas susredemo na
svakom brodu, a u kojoj mjeri ovisi o namjeni i veli6ini broda. Zna se da danas svjetskim morima
plovi veliki broj brodova, pa tuda i veia bojazan od zagadlanja ako bi brodovi nekontrolirano
rzbacivah kaljuZne vode u more. Upravo zbogtogaje Medunarodna organrzaclja donijela odluku o
sazivanju Medunarodne konferencije o zagadlanju mora. Konferencija je odrLana 1973.9. u
Londonu, a na njoj je donesena konvencija o sprjedavanju zagad,enja mora s brodova (MARPOL
73t78).
Prema tim pravilima pomorske modunarodne organizacije kaljuZnu vodu iz strojamice u more treba
izbacivati pod nadzorom, i na takav nadin da ona prethodno prolazi ktoz kaljuLni separator. U
njemu se odjeljuje ulje od vode, a zauljena voda s dopu5tenim sadrZajem ulja, 15 ppm (mg/kg) (15
djelova ulja na milijun djelova emulzije) se moZe odvoditi izvan broda.

KaljuZni sustav treba omogu6iti:

. crpljenje kaljuZe i prostora strojarnice
crpljenje kaljuZe iz tunela
crpljenje kaljuZe iz skladi5ta
praZnjenje kaljuZe iz rashladnh prostorija
crpljenje kajuZe iz dubokih tanova
crplj enj e kalj uZe iz pregradacrplj enj e iz prk tankova
crpljenje i iz drugih prostorija
 KaljuZni usisi i kaljuZni zdenci postavljeni su uz nepropusne pregrade prema pramcu i
krmi,po jedan s lijeve i desne strane skladi5ta. KaljuZne cijevi postavljene su unutar tankova goriva
i tunela cjevovoda.

Shema sustava kaljuZe izvan strojarnice

#5.:J v€ rF4#€F-€
S!=i::t{- F*il::
y/:{E<. qr-fs 4CRD _ -

HAi JUZNI
24€$4t sAs /L/z#L
ztEu4<

_ €iil,rir*{ L/N/.?,4 :4 xet;uiu t-

-..-*_'=-!*eru I'e":s l(aiJuEj:i
' u,trc lr4t4€ as !fiFNA'
'= 6L.L!*rie - /t44-$r#-5j5

lW L..riaon lerrrilrra k*rija sa z[]rlrrno riepo\.ratr]rm r'aotrli*.-

*E* Tlaina ventilnc krtif n sa zlpcrnir:t rrentilima

i Sisulj*;i r,* l-iilirtiu l pr:i:rr 3 Sis;:ljka zs irFr:il ililthn i ( il,rvn.r rrihlirdn:: -*i:.rllt'r

Shema sustava kaljuZe u strojarnici

6
 re ftlppm

g0[ --Q:t_

itEr{F:;G p
'i' il
srlm fti
I 5rj
IJ,E
Shema sustava kaljuZe u strojarnici na simulatoru za obuku posade

Na brodovima do 91.5 m duljine i na brodovima posebne namjene koje imaju, osim

posae, manje od 50 ljudi, jedna kaljuZna pumpa moZe biti pumpa pogonjena porivnim strojem, ili
vodeni ili parni ejektor, s tim da parni kotao mora biti stalno pod tlakom.

Ako se protupoZarne pumpe koriste kao kaljuZne, mora biti udovoljeno zahtjevima
Pravilima protupoZarne zaStite.

Na brodovima bruto tonaLe manje od 500, podrudja plovidbe 5 i 8, kao i na drugim

brodovima duljine do 25 m, jedna kalluLna pumpa moLe biti pogonjena porivnim strojem, a druga
moZe biti rudna pumpa, ili ejektor.

Na brodovima posebne namjene koji imaju standard naplavljivanj a 2 lli 3 odjeljka,

o broju kaljuZnih pumpi i njihovu rasporedu, u svakom pojedinom sludaju posebno razmatra i
odluduje Registar.

Putnidki brodovi u medunarodnoj plovidbi moraju imati najmanje 3 mehanidki

pogonjene pumpe od kojih jednamoLe biti pogonjena porivnim strojem.

Putnidki brodovi koji imaju mjerilo sluZbe (Cs) 30 i vi5e moraju imati dodatnu
mehanidku pogonj enu pumpu.
 Ako se na brodovima za prijevoz automobila koriste uredaji za ga5enje pol.ara
vodom, Registar moZe, po potrebi, zahtfevatr povedanje kapaciteta ili broja kaljuZnih pumpi.

Centrifugalne kaljuZne pumpe moraju biti samousisne ili opskrbljene uredajem za

usis zraka. Preporuda se da jedna od kaljuZnih pumpa bude stapna.
Na putnidkim brodovima duljine 91.5 m i vi5e koji imaju kaljuZne pumpe, one
moraju biti tako rasporedene da u bilo kojem sludaju naplavljivanja broda moZe raditi najmanje
jedna pumpa. Taj zahtjev smatra se ispunjenim ako je jedna pumpa uronjiva, kojoj se izvor
napalanja nalazi rznad pregradne palube, ili ako su pumpe i njihovi izvori napajanja smje5teni u
raznrm vodonepropusnim prostorijama, tako da u bilo kojem sludaju naplavljivanja dopu5tenim za
taj brod, najmanje jedna pumpa koja se nalazi u neo5tedenom prostoru moZe djelovati. Na
putnidkim brodovima i brodovima posebne namjene, te na brodovima koji moraju udovoljavati
zahtjevima za stabilitet u o5teienom stanju, preporuda se, gdje je to izvedivo, kaljuZne pumpe
smj e stiti u r aznrm vo donepropusnim pro storij ama.
Na tankerima se za praLnjenje kaljuZe iz pramd,anih prostorija mora postaviti
posebna pumpa ili ejektor, koji se ujedno moZe koristrti za praZnjenje i punjenje tankova
namjenjenih iskljudivo za balstnu vodu.

Na tankerima se kaljuZna prostorija pumpi tereta mora prazniti s pomodu posebnih

pumpi ili ejektora smje5tenih u samim prostorijama pumpi tereta. Dopu5ta se primjena pumpe za
praZnjenje ostataka, uz uvijet da je na otvorenim krajevima usisnih cijevi postavljen zapomo-
nepovratni ventil, a na cjevovodu koji spaja ventilnu kutiju kaljuZe s pumpom za praLryenje
ostataka zaporni ventil.

Na tankerima bruto tonaie 500 i manje, kaljuZna prostorija pumpi tereta se moZe
praznitr rudnim pumpama. Pumpe moraju biti tako izvedene dane rzazivaju iskrenje.

4.1. KALJUZNE PUMPE

Brodovi moraju rmatr zadovoljavajudi sustav pumpi koje su u stanju ispumpavati

vodu iz bilo kojega prostora i isu5ivati bilo koji vodonepropusni prostor na brodu, iskljuduju6i
balastne tankove, tankove goriva, ulja i slatke vode, jer oni imaju svoja posebna sredstva za
punjenje i praLnjenje koja su neovisna o sustavu kaljuZe. Pumpe moraju biti smje5tene iznad
pregradne palube i moraju imati dovoljnu usisnu visinu.
Plutaju6i objekti moraju imati barem dvije kaljuZne pumpe s mehanid.kim pogonom, svaka mora biti
kapaciteta od barem 11.0 m3/h. Pri normalnim radnim uvjetima projektiranabrzinau ograncima za
usis kaljuZe mora biti barem 2 n/s.
Centrifugalne kaljuZne pumpe moraju biti samousisne ili opskrbljene uredajem za
usis zraka. Preporuda se da jedna od kaljuZnih pumpa bude stapna.

Kapacitet i broj pumpi sustava kaljuZe, te njihov raspored i nadin pogona propisani
su pravilima klasifikacijskih zavoda i konvencijom SOLAS (International convention on
SAFETY OF LIFE AT SEA).
Kapacitet pumpi sustava kaljuZe odreduje se prema sljede6em izrazu:

5,75
lQ- d:m3h
103

gdje je d u unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kaljuZe izraLen u mm.

Unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kaljuZe odreduje se prema rzrazri

)du - 1,68\ L.{B + D) + 25 mm

gdjeje:

Z - duljina broda medu okomicama izraLenaum,

B - najveca Sirina uronjenog dijela broda izralenaum,
D - dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izralenaum.

Unutarnji promjeri cijevi ogranaka sustava kaljuZe u skladi5tima i strojarnici odreduju se prema
iztazu:

d, -2,15, C .{B+ D) + 25 mm
gdje je:

C - duljina prostora izraLenaum,

B - Najveda Sirina uronjenog dijela broda izraienaum,
D - dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izraienaum.

Brzina strujanja vode u glavnoj liniji kaljuZnog cjevovoda ne smije biti manja od2 n'ls.

Pumpe sustava kaljuZe mogu se koristiti za sluLbu balasta, za slulbupoLarui za op6u sluZbu.

Pumpe si5u kaljuZu iz posebnih zdenaca rasporedenih u strojarnici, skladi5tima i

drugim prostorima. U tu svrhu nuZno je osigurati rad pumpi pri svim nagibima broda. Velidina
zdenaca ne smije biti manja od 0,15 m3.
U svrhu zadrlavanjanedisto6a, na podecima usisnih ogranaka cjevovoda postavljaju se ko5are od
probu5enog lima s rupama ne manjim od 10 mm i ukupne povr5ine svijetlog presjeka dva puta
ve6eg od presjeka ogranka cijevi.
Pumpanje kallule se provodi preko zapomo - nepovratnog ventila. Vratilo ovog ventila s kotadem
zaupravljanje treba biti produlj eno iznad podnica na najmanj e 460 mm. Ako je strojarnica broda
smje5tena na krmi broda, na prednjoj pregradi se smje5taju ventilske stanice zapomo-nepovratnog
tipa. Preko njih se crpi kaljuZa iz skladi5ta i drugih prostora. Ovakvim rje5enjem ventilskih stanica
sprjedava se naplavljivanje prostora preko usisa mora.
 4.2. SEPARATOR KALJUZE

KaljuZni separator koristi se za odvajanje ulja tzkaljuzne vode. Prema pravilima

pomorske medunarodne organrzacije IMO (International Maritime Organizalion), kaljuZnu vodu iz
broda u more treba rzbacivati pod nadzorom, na nadin da ona prethodno prolazikrozkaljuLni
separator. Voda sa sadrZajem ulja do 15 ppm smije se odvoditi izvan broda.

l0
 4.3. PRAZNJENJE KAL JIJZE IZ PROSTORIJA STROJEVA

Ako zajednidka prostorija strojeva i kotlova ima dvodno koje stvara kaljuZne zdence,
ilise prostire do bokova broda, moraju se postaviti po dva usisna ogranka na oba boka kod
pregrada, od kojih jedan mora biti prikljuden izravno na neovisnu kaljuZnu pumpu.

U zajednidkoj prostoriji strojeva i kotlova koja nema dvodno, a dno ima nagib od
najmanje 5o, potrebno je postaviti dva usisna ogranka, od kojih se jedan mora spojiti izravno na
neovisnu kaljuZnu pumpu.

Ako je dno prema boku broda nagnuto manje od 5o, moraju se postaviti dva dodatna
usisna ogranka, pojedan na svakom boku, spojena na glavni cjevovod kaljuZe.

Ako su prostorije strojeva i koltova, kao i prostorije pomoinih strojeva i prostorije

porivnih elektromotora, smje5tene u odvojenim vodonepropusnim prostorijama, broj i raspored
usisnih ogranaka u ovim prostorijama mora se uzeti prema propisima. Na brodovima koji moiaju
udovoljavati zahdevima na stabilitet u o5te6enom stanju, u svakom od tih prostora mora se postaviti
dodatni usisni ogranak spojen rzravno na kaljuZnu pumpu.

Na putnidkim brodovima svaka neovisna kaljuZna pumpa smje5tena u prostoriji

strojevamoraimati neposredne usisne ogranke utoj prostoriji. Ne zahtrjeva se vi5e od dvaogranka
za tu prostoriju. Ako se postavlja dva ili vi5e ogranaka, najmanje jedan mora biti na svakom boku.

Neovisne kaljuZne pumpe smje5tene u drugim prostorijama mogu imati neposredan

usisni ogranak u toj prostoriji.

Ako je strojarnicasmjeStena u krmenom dijelu broda, usisni ogranci moraju se

postaviti na svakom boku pramdanog dijela strojarnice. Zavrsno o obliku krmenog dijela,
Registar mole zahtrjevatr ugradnju jednog ili dva usisna ogranka i u krmenom dijelu
strojarnice.
Na usisnim ograncima kaljuZnog cjevovoda strojarnice i tunela moraju se postaviti
lako pristupadne kaljuZne kutije. Cijevi izmedu kaljuZnih kutija r zdenaca. po mogu6nosti, moraju
biti izvedene bez zal<rlljenja. Na usisnim krajevima ovig cijevi ne smiju se postaviti zvona s
mreZom.

KaljuZne kutije moraju imati poklopce koji se lako otvaraju.

Na brodovima bruto tonale manje od 500, podrudja plovidbe 5 do 8, umjesto

kaljuZnih kutija mogu se primjenjivati mreZice, ali moraju biti dostupne radi di56enja.

Na ogranku kaljuZnog cjevovoda za sludaj nuZnosti ne smiju se postavljati ni usisne

mreLe ni muljne kutije.
Strojamice s dvodnom moraju imati kaljuZne zdence obujma od najmanje
0.20 m3.
Dodatni usisni ogranci moraju biti postavljeni unutar kutije dubinomjera i
brzinomjera, kao i u zdencima dvodna, ispod strojeva i na drugim mjestima gdje se skuplja kalluLa.

Na brodovima s elektridkim porivom strojem mora se postaviti poseban uredaj za praLnjenje

prostora ispod glavnog generatora i porivnog elektromotora, kao i automatski signalni uredaj koji
upozotava kada kaljuZa prijede dopu5tenu razrnu.

11
 Preporuduje se postaviti uredaje za automatsko praZnjenje prostora ispo glavnih generatora i
porivnih elektromotora.

5. PRAVILA ZA TEHNICXT PREGLED POMORSKIH BRODOVA

U svakom skladi5tu tereta koje ima dvodno koje stavra bodne kaljuZne zdence, mora se na
svakom boku uz krmenu pregradu postaviti najmanje po jedan usisni ogranak.

Ako u podrudju skladi5ta tereta postoji dvodno koje se prostire do bokova broda, na svakom
boku na krmenom djelu mora se postaviti namanje po jedan kaljuZni zdenac.

Veli dina kalj uZnih zdenac a mora udovolj avati zah(1 ev ima.

U skladi5tima s nagnutim dvodnom prema sredi5njici broda, osim bodnih usisnih ogranika,
moraju se predvidjeti i usisni ogranci na sredini. Ako se sabirni zdenac proteZe po ditavoj Sirini
skladi5ta, a nagib unutarnjeg dna iznosi vi5e od 5o, u ovaj zdenac moZe se postaviti samo jedan
usisni ogranak.

Ako je na usisnom zdencu predviden olnror za pristup, on se moranalaziti Sto bliZe usisnom
ogranku.

U svakom skladi5tu broda bez dvodna, kojemu dno ima uspon prema bokovima vedi od 5".
dovoljno je postaviti jedan usisni ogranak u blizini sredi5njice broda. Ako je uspon dna manji od 5o,
moraju se postaviti najmanje dva usisna ogranka na bokovima.

Ako je skladi5te dulje od 35 m, mora imati usisne ogranke kaljuZe na pramdanom i krmenom
djelu skladi5ta, pri demu se mora udovoljiti zahtjevima.

Na uskim krajevima skladiSta tereta moLe se dopustiti postavljanje samo jednog usisnog
ogranka.

U kaljuZni zdenac teretnog skladi5ta mogu se dovoditi izljevne cijevi iz prostorija s kojima je
ono povezano, a koje se nalaze ispod pregradne palube.

Ne dopu5ta se dovod izljevnih voda u kaljuZne zdence skladi5ta iz drugih vodonepropusnih

prostorija koje se nalaze ispod pregradne palube.

Ako kaljuZni prostori ili kaljuZni zdenci u skladi5tu tereta imaju dvrste pokrove ili skidljive
poklopce, mora se predvidjeti mogu6nost slobodnog dotjecanja vode u te prostore i zdence.

Usisni ogranci iz skladi5ta i drugih prostorija moraju imati usisne kutije 1li mreZ.e, s promjerom
otvora od 8 do 10 mm.

Ukupna povr5ina otvora ne smije biti manja od dvostruke povr5ine presjeka usisnog ogranka.

Kutije t mrele moraju biti skidljive, ili izvedene tako da je mogu6e njihovo di56enje bez skidanja
bilo kojeg spoja usisnog ogranka. U skladi5tima rasutog tereta kaljuZni sustav mora biti tako
izveden da pri prijevozu sipkog tereta normalno funkionira.

t2
 Skladi5ta smje5tena iznad pregradne palube na putnidkim brodovima, ili na teretnim brodovima
koji imaju udovoljavati zahtjevima za stabrhtet u o5te6enom stanju, kao i skladiSta smje5tena iznad
palube navodena na teretnim brodovima, moraju imati praZnjenje kaljuZe.

Zatvorena skladi5ta se mogu drenirati direktno van broda samo ako rub pregradne palube, ili
palube nadvoda nije uronjen pri nagibu broda od 5o.

Ako rub palube dodiruje liniju urona, ili je ve6 uronjen pri nagibu broda od 5o'kal}uLa iz
skladi5ta na toj palubi mora se praznrti u jedan ili vi5e posebnih tankova zadovoljavaju6e
zapremrne Tankovi moraju imati alarm visoke razine i odgovaraju6i uredaj zapraLnjenje van broda.
U tim sludajevima mora biti osigurano sljedeie:

1. Broj, velidina i poloZaj odljeva mora biti takav da se na palubi ne zadrLava kolidina vode
koja moZe bitno utjecati na stabilitet;
2. Spomenuti uredaj zapraLnjenle sabimih tankova mora imati kapacitet dovoljan zapraLnjenje
vode pri radu bilo kojeg instaliranog sustava za ga5enje poLaru koji se zahtljeva, ukljudujuii
sustav raspr5ivanja, posebno na putnidkim i teretnim brodovima;
J. Voda onedi56ena benzinom, ili drugim opasnim sastojcima ne smije se voditi u prostorije
strojeva, niti u druge prostore koje sadrZe bilo kakav rzvor zapallenja;
4. Ako su zatvoreni prostori tereta zaSti6eni sustavom za ga5enje poLara s COz, ili drugim
plinom, palubni rzljevt moraju imati uredaj za spredavanje izlaska plina.

Svako skladi5te koje nije opremljeno sa vodonepropusnim poklopcima mora imati alarme
kaljuLe.

6. CIJEVI ODUSNIKA; PRB,LJEVA I SONDI

OduSnici se moraju predvidjeti za sve prostore i tankove predvidene s naljevima i cijevima
zapraLnjerye. Na najviSoj todki svakog tanka postavlja se oduSna cijev koja se vodi na otvorenu
palubu, u atmosferu Kod tankova za gorrvo t ulle za podmazivanje, odu5ne cijevi moraju zavrlavatr
na otvorenoj palubi tamo gdje rzlazm plinovi para ne predstavljaju opasnost odpoLara ili eksplozije.
OduSne cijevi na otvorenoj palubi zavrSavaju s labudovim grlom ili kapom, dime se sprijedava ulaz
morske vode u tank. Povr5ina poprednog presjeka odu5ne cijevi mora biti 1,5 puta veda od povrSine
presj eka nalij evne cij evi za tankov e goriva, a 1,25 puta ve6a za tankove vode.

Prelijevne cijevi sluZe da se prilikom punjenja tankova tekuiina ne bi prelij evalakroz

odu5ne cijevi po palubi, a isto tako da se sprijedi porast tlaka u tanku iznad konstrukcijski
dopu5tenog tlaka. Prelijevne cijevi tankova goriva r u\a za podmazivanje vode se u poseban tank za
prelijevanje prikladne zapremine. Prelijevne cijevi imaju kontrolno staklo koje sluZi zapracenje
prelijevanja ili se koristi alarm upozorenja. Povr5ina poprednog presjeka prelijevne cijevi mora biti
7,25 puta veia od povr5ine presjeka nalijevne cijevi kojom se puni tank. Zapremina prelijevnog
tanka treba biti dovoljna da osigura kolidinu preljeva koja odgovara za 10 minuta rada pumpe
kojom se pripadni tank puni. Na vedim brodovima gdje u strojarnici postoji vi5e taloZnih tankova i
dnevnih tankova te5kog i dizelskog goriva, u cilju smanjenja posebnih odu5nih i prelijevnih cijevi,
moLe se predvidjeti rje5enje prema sljede6oj slici:

t3
 5*JF-re:^/lc-e{
.-=+=
€*i/,541ts {::r!r*€-u

ji{:f:':tr€,:1ff {1i55:1{ e**=ir.iq='.=:a.J€

*fc€?/
<:r J€1't

;rjrli,//3.^l/,{

az>t.s'iu/f, *-tJ€v vao; -r€ :-,{3F*{rtfilfi

AJA,2 7'v'O'<:€-N u PA :' L'SU F:e€t4€t'{*JA :a.je*r

Zajedniiki sustav oduSnika i preljeva tankova u stroiarnici

Visina razine tekuiine u tankovima ili prostorima moZe se mjeriti pomoiu Stapova ili
mjernih traka koje se spu5taju kroz posebne cijevi, koje se nazivaju sondne cijevi. Na palubi je
predviden otvor s depom koji je u normalnim prilikama zalvoren. Na njega se nadovezuje cijev koja
se spu5ta do dna tanka.

Izlazni krajevi cijevi za sondiranje tankova goriva i ulja ne smiju zavrSavati u

prostorijama za putnike i posadu, niti u prostorijama u kojima postoji opasnost od izbijanja poLata
uslijed izlijevanja iz cijevi. Izlazni krajevi sondnih cijevi ne smiju zavrSavati u prostorijama
strojeva. Zdenci za pumpanje kaljuZe iz skladi5ta broda opremljeni su cijevima za sondiranje. Pored
kontrole stanja razine u kaljuZnom zdencu, ugraduje se i alarm upozorenja o prekomjemoi tazim.

Sondne cijevi trebaju zavrlavatr na pristupadni mjestimaradt mogudnosti mjerenja, a

treba ih voditi kroz zalttcena mjesta i prostore. Sondne cijevi tankova pitke vode trebaju biti
podignute pribliZno 600 mm tznad palube i imati na kraju dep s navojem.

T4
7. LITERAIURA:

1. Velimir Ozretii
2. Zdravko Klasek: Brodski pomo6ni strojevi
3. Dragan Martinovii: Brodski strojni sustavi
4. Internet

15
SADRZAJ:

1. BRODSKI SUSTAVI (op6enito)

2. SUSTAV CJEVOVODA KALJAZEI BALASTA

3. BALASTNI SUSTAV
3.1 BALASTNE PUMPE

4. KALJUZNI SUSTAV
4.I KALJUZNE PUMPE
4.2 SEPARATOR KALJUZE
4.3 PRAZNJENJE KAL JIUZF.,IZ PROSTORIJA STROJEVA

5. PRAVILA ZA TEHNIdKI PREGLED POMORSKIH BRODOVA

6. CIJEVI ODUSNIKA. PRELJEVA I SONDI

7. LITERATURA