PETE EGO$GUE TE

.fl
rl
ttrllll*rtttr fe llrtlntUnnlu nlol Iiuol . . r.

- i i,1;;i:;r: iit,t i,ir lu'l f ii* l, l,lll,u;l

TE

Egoscue metodr: fr
Er{
pokretom do z;ilraufia E
tr

ffiffiffiGtrE
ffitllila:
l't:lt: I tl.r:it.u(: i;(iulr:kuuu ;ur;rlunnlu pr olr(:.!v;t utrrr n{l E
tlv;r{lt::,r:l t;ii(lilt.r Svulonr l{: nrr:lurlurn !t:,1ru;;urr;r l;urlr C'
I
ltnrt!riti;to rl;r !r;ur.r: /!v;r:lr rttl:rurir: r !lr:r lrnlr lr: rl;r r!rr CI
ur:tlu ll;r:lu u 1.,;tvr:.,t:tut !iil ttiu If ;ur;r:; vurll I ll I k!l b
nrkr: u S;ur llrr:t;u u K;rlrlur.nr;r lr: u Wr::;l l'.rlrrr Ilt:;rr.ltrr Ig
Ilonrll
rr;r

Nllkr) nrl(: l)n:;vr: ol1)ur;ur K;rko /,t vrlrrur:;k(i :;pur l;r:1r:,

rt
.t
l;tkr t t /;r :;lrrtltr:rrrkr: ko;r ulr;rvlf irf u ur{:(l:;kr pu:;;ro, nuro TE

pnkretom
rf(: fr:tltro:;l;tvn{i /tvullrr:;rklrvrrr:;lr ol}lt:;l;r;lt(:;t v(:(.;(:t 1T
nfir :;r:llr;;t :;lt:;;rxl:;lvnnt, lll=:,utl(: ltl{::-;(":iutonr pl;tzurrr lll O*
fl: /
Ick:;;r(lntliutl0 l;rtll vr:/;url;r (;rpr:l(: nto(flt lrrlr pr;rvo nru
=:(lnf(:
ll rl;ut;t:"inl(::;() vul{}nt(: r=;lrr rl;r :;u lrolr::;ntr;t lx}
oi
;vttrl;r lrku n;t:; l'trklnt(':(: tul;rlnrrttlr nt;ur/r:l;r, lclu:;kr
;tkltl, ltk;t(;krr kttl;t:tttt, ltttkrvt tt klrltrrr;r, rrkor':clrr vr;rl, lrohr;r:;lop;rl;r. olcrlr:rrr r;k:lrr;r:vr, t;trr
Ittltll k;ttp;tltttttl lttttt:l;t livr: :;c lo, lrr:r prr:l;r:rrv;rrr;;t, rrrouc n;rzv;tlt :;rrvrr:rrrr:rro1t r:ptrft:
ilrl0ill
It;ltltl;trtlttttkt:tttttltlnt ;ttt;tlnnt, l1:h:I r;o:;t;rrr: lt()vol :ilitlnol krrpzr olkrrv;rrrzlokr: rlrol;l;crlr
g
IJ
]a
o
fln ruf,raul t
:tl ltl tlltttltlttti;t: Uvtrl;cv:lt rl;t orlrz;rv;rrr;c l)un()tl t;t:ilx)n;t l;ck::;rrrlr lrrrrkr:r;;r I po:;vr:rn;r:;rr;c TD
'tltltvl;tl f:ttv;t:kttvit lt;cl;t rtvt:;r: n pmnlr:r(:nt)rn rllr;rrr;rr, rzruti;;to;c pnlprrrro rrov rr;ri:1r h;u
:t)lll;l ttttiit(;tto ko:;l;tttt: llolt k: o:;rrrr:;lto lclrnlkr: lrr:rrrr;rrr;;r r;rrlt po:;lrz;rrr;;r vlltrrrr:;krlr
I{
;pot l:ikrlr r czrrll;rl;r
]lIsl
tl;t ltttl;ltt1t;tf:;ttt, ltttttt:;ttt t ttclorrutl;ttt tr;tr:ttt, I {lo:;(:u{t oll;,t:;tt;,rv,t lr:tttr:l;r::;volt!(lit
ll(xlt;l
tt;t,;r orft;ovor rro:;l zrvl;r:;lrkrzrh;rvl;r: vr;r(:;r rr rrrkcr:rl,rlcl;rr Krr;r:r;;r, 1rrr;rrrl lr:;rr(;;rp;rr:t;r: AH
l;tl;tkolt :;tt;lo:;;t:ltlt I t;u:;r;ttr:ovr:klrnrkc
7o"
rr K;rhlorrrrp rn;rI ktrrrh, n;tlllnll ulto/u;tlu:; lr:rrrr:l; tr,fu
tt tttl ltt t:;l:tvkttttt tl;t :;ttvtr:tttr:rro r lr rr:";lvo rtr: ;lt ttr;t r lovul;tto lroltr:,t;;r ztr krr:l;rrr;c, t;tko ;r: r rttrr Ct rd
ttl ltttl:;tttlttt: v;t/ntt:;lt z;t r:ov;r:kovn zrlr;rvl;r: iil;r:rk:r':t hrrr;rk;r: ptrp(1./tt;tv;lllr: nu:;iunll ]d#il
;ttttltlttttut, vt:t: t t:;lttt:;ktlt ttrtok;r:;v;tkr: rrrti;t(:tro krri;l:url lrnlt lr: t:;pt;tvl;;rrt;r: rh:;lrrrrkr:t;t
ittl;t ;l:;lv;tt;tttlzvot lttttlth:nut Ktr:l:tttlr:r;c rrltvol ttvorlt :;tr:;l;tvtto t po:,lrrprrn. ;crltr,rho h;rrr
;lo lrr:;r: rzrll;rrlrr;r:lrr o:;ulrrr rr zrvol vl;rlrkr pr,rvrlrrorrr plr:lrr,rrrrrrrr
l.r
FCH
hl#
A n2a4
PETE EGOSGUE
s| tu
,;*l
i

- I ;'r\r .lJl lt
V ||l|ililil|||||l||l|||l||||||
 I TII}I,I()'I'T.,KA
l'c tL' t-gosc U L'
i R0gcr Gittines
ililil
Glavni wrednik: IrIenad Rizvanovii

Ure dnica: Jasna Grubjesii

i Roger Gittines
Pete Egoscue
Egoscue metoda: pokretom do zdravlja ffi
Copyright O za hrvatsko izdanje
V. B "2., d.o .o., 10010 Zagreb, Dradevicka 12
tel": 01 16235419 i faks: 01 162754L8
e-rnail: info@vbz.hr
www"vbz"hr
pokretom
Zs nakladnika: BoSko Zatezalo
I{orektoricai Li erka Cesi
Grafiika pripre?nil: V" B "2. studio, Zagreb
ilo zilraul
Tisak: Graficki zavod Hrvatske d.o.o., Zagreb, 2004

Reuolucionatan program koii GG uam omouuciti da ponouno

Nacionalna i sveudili6na knjiZnica - Zagreb
otlrriietg snagu ulastita tiiela Ie ila 0a zastitite i Romladite
UDK 615.825:616.7
EGOSCUH, Pete
Hgoscue metoda : Pokretom do
zdravlja : revolucionaran program koii vam
omogu6uje ponovno otkriti snagu vlastita
tijela te ga za5tititi i pomladiti/ Pete Egoscue
i Roger Gittines ; s engleskoga prevela S engleskoga prevela:
Aleksandra Mihalievi6. -Zagreb :V. B Z,
2AA4. - (Biblioteka Ml) ALEKSANDRA MIHALJEVIC
Prijevod djela: The egoscue methorl o[ [rtxrlllr
through motion.

lsBN 953-201-364-4
1. Gittines, Roger
l. Fizioteraplja []lrllttclt;tl lth,l ( ( )vl*11. I

ll. Biomeharrik;l r'.ov;t'k;t I l.'ll". ill r, t lrt. tl rll;t

44051 0l(Xi

l:;ltfd'tr, I.'()I l{,.1 .l T,AGRTiB

 Sadrilai

L;th vlrlc ......rx

Ova je knjiga posveiena l'r't'tlgt)vor Jacka Nicklausa ......)il

svima onima koji su znali ito s njima nije u redu,
ali irn je reieno da ne znaju;
svima onima koji su znati ito je potrebno podutzeti,
ali im je reieno da to ne mogu;
l;r x-rnc radi ......1

i suima onima koji su to zeljeli reci nekomu,

Mt'tluovisnost funkcija ..zo

ali im je reieno da ne bi trebali.

!
I l'r'ilnjcrenost i odgovornost.. ..39
I s;r rnostztlno postavlj anje diiagnoze . .....50
t rlur:rvljanje i odrLavanje funkcija i gipkosri . ...7?

l'i lri ttaj, tlha nada ..n3

51rr ll'tovi ..t36
llrrlc'sti dana5niice i na5a djeca, na5i stariji i mi sami ..r58
( )slu5kivanie tijela ....174

l'r rgris crteLa

I talir'Ske i literatura
K;rzlrlo
 Predgovor
Jack Nicklaus

redinom 1988- godire, nekoliko mi je lijeinika reklo da vjerojat-

uspjesno igrati golf ako se ne podvrgrrl* dis-
3ik_a{u }*iu
"o YLse ili
kcktomiji* diskektomrji s fuzijom. Dakako da nisam htio donijeti
,rlluku o operaciji sve dok ne iscrpim sve moguce nadine oporavka.
'lhda sam upoznao petea Egoscuea, a ovim prt.*
zelim otkriti kako
ilil l(' Upravo on potpuno promijenio Zivot.
LJ prvom poglavlju svoje knjige Gorf na moj
naiinnapisao sam: )Ja
rr. vjcrujem u'metode'. vjerujem u temelje.< Tako i dalje razmiiljam
l ,rtl,r.ic posrijedi golf, ali, po pitanju borova u redima
i ostatku ti;.tu,
r''.rir* vjerujem u metodu: Egoscue metodu. obisao sam mnoge
'trrrr'rrjake Sirom svijeta i neki su mi pomogli tako sto su mi neznat-
rr. i yrrivremeno ublaZili bol. Ari, nikada do tada nisam doZivio
tako
r){)rr)rr.ro oslobodenje od boli kakvo sam postigao slijedeci Egoscue
rrrt'rrtlr. Temelji su joj razboriti, a za mene je djelotvorna od
kraja
l'ttilJ. g.dine, kada sam se peteovim rukama prepustio nakon
visego-
'lr.'rr j.g trpljenja sve jaie boli, nelagode i ogranitenog kretanja prouz-
,(,( ('noll oStedenim diskovima u donjem
dijelu kraljeznice.
'l'rgri. sam bolove. vjerujte
mi, bolovi u ledima oteiavali su mi ig_
''rrrj. grlfa, a dobar san da i ne spominjem. Moja sposobnost uspjcs-
rr,ri rr.rl.iccanja, ne samo tjelesna vei i mentalna, bila je naruSena. pr,-
r('()v('s. zamisli i tehnike od nasega prvog sastanka bile
djelotv.rrrt.,
r.rl.. ,z(lravljenje nije bilo brzo. Na samom me je potetku
upozrr"i, tl,r
r r'Pr'{)("i rrck<l vrijeme prije no
sto dobri danibudu uiestali.ii ,rl l,silr
I'1,. I.r sarrr lrio zadovoljan i time da s vremena na
vrijemt,tloiivirrr rlrr
l,.rr rl,rrr i lo ic vci bio napredak.
l'r'lt'rrri ,it'rcka. kako ie dobri dani p.stali svt.rrtr.sr,rlIr r r(),,(.
Irr"llllll tloliotlilo. I(akrl ic bol icniavala, bio sarrr sllosrl).yr
l)()1,\,rr
l.nru.,l..rz,rlrr,.rl ul., l.urj,ntl,r (liyr.l,r ili tiit.lori rlisl,,.r, ()l) l)r(.\,
 Irrt( r'lr \ l{ ,,lr,rlr t,oll l' t,t n t(.n(. l)()n()\.1(} I)().,l.lo z,trlu\,rl;,,1r o. nt.,,lnt
l|1. .ttrlottt,tlrLt Pott,tvli,to ltokt.t'lt'. l't'lt'ovt'vjt'zlrr.rlrrr.r,n() lt
I)to.,;t.Irr
t"\ 'rrltltt s.tl i Pol, .t tltl sltt(l('tt()l-lil l9lt.8. gotlin(, nis(un
I)r()l)lr\li6 rri jr.
tl,rrr ;r'rlitli tl.trl. olprilikc scdam do osam mjcscci 1.tl(()1 Sle sarrr z.r-
I)()(('o s vjt'ltrarDjcm, postao sam sposoban normalno Iunkcionir.tti, a
l,rl rr lt'tlirna je nestala. opise tih vjezbi pronaii iete u poglavljima ko-
i.r sli.lcdc.
Pete postiZe rezultate bez lijekova, zahvata ili kirurskog skalpela.
Tu nema trikova ili preiica; potreban je samo marljiv rad i predanost.
Mnogi igrati golfa, naZalost, smatraju da su bolovi u ledima ili tjele-
sne tegobe za njih neizbjeZni i zaldjutili su kako ie bol s vremenom
nestati ako budu igralibez obzira na nju. Stovise, veiina sportasa, bez
obzira na sport kojim se bave, smatra da su ozljede i bol sistavni, ne-
izbjela,, dio sporta. suradujuci s peteom i opaZajuii rezultate koje je
postigao sa mnom i s mnogim drugim pacijentima, uvjerio sam se da
to nije todno.
Godinama se nisam osjeiao ovako dobro. Razlog tomu nije samo
odsutnost boli. Pete me je uvjerio da su mnoge tegobe, koje pripisu-
jemo >starosti( ili >losem danu<, simptomi koji govore da se tijelo,
zbog ncdovoljnog kretania, polako troSi. Egoscue metoda ponovno
>oiivljLr.ic< lijclo i zbog toga jt: lako ugodna iak i ako nikada u zivotu
rtistc tlolivicli lrol rr Icdirna.
l'}t'rc it'. zi'rlrvirliuirr('i svoit'rrr izrrzclrrorrr daru za pomno promatra-
rr.it'i .rrr,rlrrrrsk. rli.i.r13rrrlslit'ir.rrr,ir', razvio nckoliko iznimno vaZnih te_
rrrij.r. I(.rrl l\.1t.Iroult'rl.r iovjt'l<ovo li,jclo, ,tatr>aia mnogo viie no Sto je
ilro1lil( (' r^t1t,tt.ili rrrllri(ir jt'ilirrr 1r()glt'rlrlrrr. odusevljen sam Sto je napi_
s.r() ()v, lirriigrr. uz llrrrrrr' ligoscrrt. rrrt'lrltlc svi moZemo oiekivati ka-
Iio t't'rrro st'osjct'.rri lrol.jc i poslizarli vc(.c uspiehe u onome time se ba-
virrro.
Uvod
, ('rlru g,ovori ova knjiga? o tjelesnoj formi, alrernarivnojbriziza
f )
\,.,7 zrlr.rvlje, prehrani, tjelovjeZbi, bolovima u ledima?
Ni o i'cmu od navedenoga.
svt' su to vei dobro poznate teme o kojima su napisani milijuni
, r;r'r i; l<iro povremeni pisac i stalni struinjak za funkcionarnu
anato-
,rrtil. n('rram namjeru tom ukupnom iznosu dodati jos kojih Sezde-
., r rli st'tlamdeset tisuia rijeii.
t )v.r l<njiga govori o odgovornosti. Ona govori o vama i odgovara
rr.r pir.rrrje koje gotovo svakoga dana dujem u svojoj klinici: >Kako
'.rrrr rloSat) u to stanje?(
'lir sam pitanje tijekom svih ovih godina
iuo toliko mnogo puta
,l.r rrrrrrrr] priznati kako ne zflam tko mi ga je prvi postavio, ali se ja-
r rr r r jt'('ir rn zene sa srednjeg zapada, odvjetnice,
supruge i majke dvo-
1, rlj.r'r'. koja je trpjela takve bolove u ledima da se nije mogla sagnu-
rr r ,lru(i cipele. >Nisam rodena takva< rekla je zbunjena. >Nisam udi-
,rrl,r rri(la nepromi5ljeno, kao sto bi bilo spustanje batvom niz slapo-
r, Nii.rgare. Normalna sam Zena, radim sve normalno i to uopte ne_
,,r,r,,rttisl.l.<
'Ir i sara kasnije promatrao
sam je dok je vezala tenisice. podigla jc
r'l.n'rr i rr oiima sam joj opazio suze. >Hvala vam< rekla je.
,,l.rlrv.rlite sebiu odgovorio sam. >Sami ste se rije5ili boli. Vi src
l,rcrrzt'li Orlgovornost za svoje zdravlje - ja za to nisam zasluzarr.u
'lir jt'
lrorrrka osnovna tema ove knjige. Ze[m da je shvatirt' rr,r s,r
,r()nr l)()("('lkrr icrje ta zamisao temelj Egoscue metocle, srrsl.rv.r rlij,r
'rr,.'li1i1.111ia
i Ii.lctenja koji je proizasao iz dvadesctogotliirr jr.ri 1rr.rr
r ,r\'.uri,t iovjt.liovc anatomije i anatomskih frrnkcijit.
( )n.l s('tlovt'ltt u l<l stanje i sama se iz njcga
izvrrl, l.r
I vr rrroTt'lt. posli('i islo.
l.(
 L,;.rt,r ',N,r r,,tl,.t .,.1,t ()\()lr.t, t.ttlittt sV(. ,()n,.tl.() ,i ,1.1.t,, ,lrl.rr
rrl,l\.1 l,ll\() ,/..1'll()ll('lll() z.tslrl viSt' rlrl i5 rrtilijrtrr,r Aln('r tl\.1t,tr',r p.rli
.rl lrolor'.t tr lt'tliltt.r ili zglolr<tvirt)..r. lsla iziava IX)nrclz(.orlllovolili irr.r
,ilr(11r,,f rlr.rrq.r pilarr.ja
vczana za nasc z<havlje, kontlici.jrr, slx)rlsk(.slx)-
s.lrrrosti, l)oslovnu utinkovitost, uspjeh u skoli i zadovoljstvo kod ku-
( ('.
on. Sto se u sjedinjenim Ameriikim Driavama, Europi, Japanu
i ostatku industrijaliziranog svijeta danas smatra >normalnim <<, za-
pravo je abnormalno. prvi puta u ljudskoj povijesti, najveci dio iovje-
tanstva zivi u okruZju u kojemu opstanak ne ovisi o pokretu i giba-
njtr. U usporedbi sa svojim precima, iovjek se danas kreie vrlo malo.
No, unatot tome, struktura nasih >normalnih< tijela ostala je nepro-
mijenjena. Funkcije i stalno odrZavanje te strukture ovise upravo o
kretanju.
U ovoj iu vam knjizi otkriti svoja zapaLanja o posljedicama tak-
vog nepokretnog Livota. Te iete posljedice uskoro i sami podeti uvi-
dati i osjeiati. No, odmah moram dodati i da time ne zelim reci kako
r'ctc, proiiravsi ovu knjigu, osjetiti bol u koljenima i ramenu. Upravo
srf protno. Moj.je cilj otkriti vam spoznaje i strudna ztranja kako
biste
sarni, rrpudcno rnogli proci.jeniti sto sc dogada s vasim tijelom. Tada
rrrolt'1t' porlrrztli orro il<l.jt: polrcbno ria bislc sprijeiili pojavu boli u
lcrlirtt.t ili ztlobovinla 1(' polrol.jiali svoirr kondici.iu, ili ublaZili simpto-
rrr,rlir rrrr lrrl i l)()rov.o trsp<lsravili izgtrbljcrrr: lunkcije.
'l.rli. sc l)()n()vn() vr'.r(,lnr na
llojallr rlrlgovornosti. svoju odgovor_
rrosl ,rllr,rt rr.jt'rrro sv.rl'i llrrl k.rrl z.rrrt.rrrarirrro prulbadanje u koljenu ili,
zlrrli rrit'1i.r, jt'rlrrr)sl,rvn() ptl1ri,jt.rrro tlva aspirina. odgovornosti se odri-
< t'rrro i l',rrl z.r lrol rr r'.rrrrr.nu o[)lrriujcmo tenis
ili )starost(. Brza i sku_
P.r izljt'icrr j,r i opt'r.rci.jc zerrn.jcnc zgloba pretesto se koriste kao nadini
z.r prclr,rt iv.rn jt' otlgovornosti na drugoga. potrebno je uvidjeti da bol,
rrl<ot't'rrtlst, nctlostatak energije, neravnoteza, nesposobnost usredo-
loit:rr,ja ili rrcstrxrsobnost da udarite dugu ili kratku loptu, nisu poslje-
tlica godina, tlanstva u drugorazrednom golf klubu niti neugodnog
dana u uredu: to su simptomi disfunkcija prouzroienih nedostatkom
kretania.
Prihvaianje odgovornosti znadi djelovanje. Egoscue metoda je
plan djelovanja-Bez operacija i bez lijekova. probleme poput izvrnu-
tog stopala ili povisenog kuka bit iete sposobni sagledati u pravom
svictlrr - kao simptome disfunkcije koje je mogute ispraviti.
()lkrit (u vlnr kako iete u sv<rjem tijelu >vratiti vrijcmt,ur)irlr-(rg(.
Nt'tl,tVtto rrrt'it'll,lzv(-l() it'tlart otl nrojih llaci,jcrrirlir, vrltrrrrslii slrrlrl.r!, i
rcl..,ro rur lr,rko ;t. lrio rrzlrrrrlt.lr k.trl.r t.r,jt.pot,t,lo lroljt.li r.un(,. lit.k,ro
1, rl.r ;r' osir.t,ro 7.rrt'rr.jt'.
,,Sto.it' u lolnc tako uzbudljivo?< pitao sam.
,ili.rrrrt'rrrc ni.je boljelo otkako mi je bilo sesnaest godina,( o(lr()-
r,rrio it'.
l lsgxrstavio je dodir s tijelom koji je izgubio kada je podecl posrav-
ll,rtr rt'korrlc istekao naslov >iuda od djeteta<.
Il ,v.j iu knjizi opisati niz vjezbi koje ie i vama omoguiiti isto.
,1/i - Egoscue metoda jednostavno neie djelovati ako vjerujete da
r(' z,r vase zdravlje odgovoran netko drugi ili nesto drugo. odgovor-
.()sr ,c mozete prebaciti na mene, lijetnika, kiropraktitara, proizvo-
.l.rr.r li.jckova ili par modernih tenisica.
Llspjeh iete postiai tek kad prepoznate porrebu, odnosno, neizo-
',r.rvrn uvjet prihva(anja odgovornosti. I(ad, medutim, prihvatite od-
1i()vornost, Egoscue metoda jamdi uspjeh. Neizostavno. Bez lijekova,
l)('z ol)eracija,bez strojeva i bez duda. Samo vi. Normalna osoba koja
.r c r',rdi normalno.
I r'rtl,ja je odvazna, ali, iznosim je sa sigurnosiu jer
svjedoiim onome
',t. sc svakodnevno dogada u mojoj klinici u San Diegu. Gotovo da ne
rrr,rlc tjedan bez telefonskih poziva ili osobnih posjeta lijetnika, kiro-
l,r.rlititara ili fizioterapeuta koji su iuli za Egoscue metodu i zele se
',',o[)no uvjeriti. Svima im to omogu(ujem jer mi je cilj uvodenje ra-
,lil'.rlnih promjena u dijagnostidke i terapeutske tehnike sirom svije-
r, r
I, sto je jos vaZnije, zelim da te revolucionarne tehnike postanu sto
rrt'p.)trebnije, jer se Egoscue metoda nebrojeno mnogo puta pokaza-
l,r lt.ru moina i djelotvorna preventivna strategija.
lkrl i disfunkcija nisu neizbjeZne pojave.
Mctoda se temelji na vise od dva desetljeia istraZivanja i strogih
r( r,r[)cutsldh primjena s kojima sam zapoieo kad sam, kao pjesac]iiski
r,rsnik, 1969. godine ranjen u Vijetnamu.
Ncko sam vrijeme bio imobiliziran u vojnoj bolnici i tada s.rrrr
'lrv.rtio koliko tovjek u takvim okolnostimabrzo gubi tjelesnt. lrrnlir i
yr'- ()llazio sam gotovo izravnu povezanost izostanka krclirrr,j.r i rz,
',l.rrrl<.r lunkcioniranja, ali se tada smatralo da je ozlijctk'rri zlilolr. rrrr
',rr ili rrtl niriboljc odmarati. pitao sam se kako i u koioj rrrjcri r.rl.,rr
;r.
r r; rr )r.lv<ll( 1lrirlonio tlisl'rrnkciji?
'l'iit'lirlltr ittlt'ttzivrtog olloravlca i
llroct'sa rt'lr.rlrilil,rr rl(. ul|(),,r.r{l
',,il1r \('s prolt'siorr.rlrrorrt rlist'iplittrlrtt kojorrr \.rn \(.. r.rllu.,lr\,,.r lrrlr
rl,lll( ll ll.ll\orr it'tl.rlt.tt'sl rlorlin.t slrrllrt', orllrrr'io prplr.,,rprr,rlrrp lr.r\ rtr
 (
'l'trl'r ",llll lrolllllll(t z,t,rl,rr1rl;r'rrlrrotttclr,rrul,,rrr r Inrl.-t rorr.rln()rr.ur,r
lilil lr lol tl

,/rr.nr;r. l..o;r.r.rrrr slr.k,ro vjt.roj.rltr() l)i isl)unil() slt.lu( (. rlr.st.t

Lrr;i
ri'r' l"';r' r tt 1t'tlll()11.1 (l.lll.l ltl()7(lil i rrallis,rli. No, rr.r.iv,tzr1j,r,jr'
l)().1(.t
"tt'rlr"tri.l rrris.lo ovt'krr,iigt': i'ovjck nc lno/c livjcti [rr.z otlgev.rr.r,i 1((.1]
I'r.r.rrrj,r. (r n(rs ncl)okrctan zivotni stil nije nista drugo doli polaganir
rrrrrir'.rrr.jt'.
z.akrve disfunkcije moguie je opaziti posvuda. osvrnite se ok.
st'lrt'. Mrrskarac koji stoji na uglu i ieka zeleno svjetlo na semaforu,
rrlja Mozda je napet. No, postoji i druga moguinost: moz_
'adla,ice.
tlir rcagira na simptom pognutog ramena, koje ie za mlesec ili dva
biti
dilagnosticirano kao sindrom karpalnog tunela. uoditl da sam
rekao
))simptom(. sindrom karpalnog tunela nije disfunkcija zapesia,
pod-
laktice ili lakta, vei ramena.
Moja je majka patila od migrenskih glavobolja koje su takoder
bi-
Egoscue rnetodn:
le simptomatiine. u prodavaonici blizu moje kriniki danas opazam
ljude koji guraju kolica, a glave pritom drZe pognutima bai kaoi
moja
pokretorn do zdrarrlia
majka. Svjedoiio sam pogorsanju majiina zdravlja dok je sa svojim
li- ,{
jetnicima nastojala lijeiiti simptome umjesto problema koji
su ih
prouzrotili. Mutile su je migrene pa je mnoge dane provela u kreve-
tu, u sobi sa spustenim prozorskim kapcima. Nasruiivao sam da pola-
ko klizi prema smrti, ali nisam mogao poduzeti nista. prekrinjao sam
ie da ustane iz kreveta. ozlojedena mojim nastojanjima, jednoga mi
je dana rekla: >Ti jednostavno ne razumijes ...
;edn.ga dana des moz-
da razumjeti.<
za moju je majku prekasno. Ari mogu vam rcii sriecrede: razumi-
jem. Moj Zivotni zadatakjest razumijevanje.
Pridruzite mi se i u ovoj iu vas knjizi up.zrrari s tehnikama po-
moiu kojih cete, uvodenjem odgovarajuiih vrsta i .dg.varajuie ko-
liiine kretanja, lako ponovno steii izgubljene Irrrrkci.fci
Ako ne trpite bolove, utoliko bolje. v.<lir (,rr vas prtem prema po-
vetanju razire energije, potpunom iskoriitav.rrr.irr t jc,lesnih i mental-
nih sposobnosti te zastiti od nezgoda i rr-rrgrrtilr tlisl:trnkcija.
Usput iu se osvrnuti i na neke razvrjrrt. t..riic tc kulturne i
dru-
Stvene obrasce. Razmatrat iemo sp.rl i rt'rirt..rti,irr, raspravljati
o djeci
i starijim osobama te prouiiti >nt.prkr'r.rr()st( .a radnom mjestu i
kod kuie.
Nadam se da (ete na krajrr i vi r..rzrrrrrjt.ti.

XVI

NESro DRUGAdUE oirrovANJ
o ocRANlinNJu oDcovoRNosrr
11
NaSe je dru5tvo iznimno sklono parnitenju, Sto, jednostavnim jezi-
kom, znadi da se medusobno rado tuZimo i optuZujemo te na druge
prebacujemo odgovornost.
Bududi da je odgovornost tema koja se provladi kroz cijelu knji-
gu, u Sto iete se i sami uvjeriti, prostor posveien onome Sto odvjetni-
ci nazivaju >oiitovanje o ograniienju odgovornosti< koristim da bih
iznio jo5 ne5to, po mojem miSljenju mnogo vaZnije.
Mnogo ste puta proiitali rijedi: >SadrZaj ove knjige nije zami5ljen
kao zamjena za lijeiniiki savjet. Prije no Sto zapoine s ovim zdravst-
venim programom, iitatelj bi se trebao posavjetovati s liieinikom...u
- ili neSto sliino. Svenamjenska za5tita od odgovornosti.
Oditovan.ja o ograniienju odgovornosti pravna su nuZnost, ali su
i nai'in izbjcgavan.ja odgovornosti. SadrZaj ove knjige ne zamjenjuje
r'ilirtt'lit'vo prc'uzirrrtrrr.jt. otlgovornosti za vlastito zdravlje. Stoga vam
toplo prt'portr<'rr.jt'rrr sljt'tlt'('t': ako varrr je uistinu potrebno oiitovanje
o orlr.rrridt'rrirr orlgovorrrost i, z,:lvolilt' ovu knjigu i vratite je na poli-
('u n('l)r ot'il.rrt rr.
N.rrl.rrrr st' rl.r r, nt't't't(' rrcirriti icr cc ono Sto slijedi promijeniti va5
zivol.
PRVO POGLAVTJE
Forrne tadi
amislite mu5karca i Zenu . Zamislite dijete i obitelj s njezinim kon-
centridnim krugovima mladenaikih snova i zrele mudrosti.
,lt:ste li stvorili predodZbu? vjerujem da jeste i pretpostavljam da
l. lrosrijcdi vjerojatno pokretna predodZba.
Muskarac, iena i dijete, svi narastaji unatrag najmanje deset tisu-
(.r lrodina, zaokupljeni su nekom vrstom kretanja. Seiu plaZom, u
r rijt'rnc zalaska Sunca trie zavojitim putem, uspinju se stepenicama
rrpod kristalnog Iustera.
iovjek se ne prestaje kretati od svojega rodenja pa sve do smrti.
t,,rk se i u snu bacaka i okreie; srce kuca. iovjekovo je tijelo stvore-
rro za kretan.je.
Ako ste preiistali ovu knJ'igu onako kako i s6m prelistam svaku knji-
rirr prije no Sto je kupim, vjerojatno ste zakljuiili da (ete u njoj otkri-
ti liako izlijediti bolna leda, koljeno, ili rame; kako bolje igrati golf, tr-
t,rti brze, raditi djelotvornije ili stanjiti bokove za nekoliko centime-
l,rr.r.
Ova knjiga govori o svemu 1ome. No, izmedu redova, ispod i iz_
rr.rd njih, krije se tvrdnja tako vaZna i tako temeljna da je ne mogu
()sraviti prikrivenom. Iznijet iu je otvoreno, jednako kao sto to tinim
I rr razgovoru s pacijentima koji dolaze u moju kliniku: ne kretete se do-
rolino da biste svoje tijelo i posvemainje zdravrje zaititili od propad.anja. A
l<.rtl se kre(ete, zbog akutnog nedostatka kretanja, vasi pokreti sa svn-
I<irn korakom naru5avaju ustroj va5ega tijela.
I(ako to mogu znati iako vas nisam ni pogledao? Nagadarrr rr,r rr.
rrcl.iu vlastitog iskustva koje sam stekao radeii dvadesel i tlviit'ri.rli
rrt' ka<l struinjak za funkcionalnu anatomiju. Lijeiio sarrr lisrrlr. llrrrlr
lirit' lri dt'mografi svrstali medu skupinu onih za kojt. lt' ,.rl\.(.(.r \ r(
roi.rlrtosl tla 6c pr<lditali ovu knjigu: obrazovani isrr.rkrvir.r rrr.
Irr,lr..,r,
rr.tlrli i rt'l<rt'ati,isl<i sporlrrSi, rorlitclji i ui'ilr.lji. slrrllrt.rrit i r rrrcrlrr rrr,.l,r

"llll( lll,l( l. ',l.lltJ('()',()lr('t lrlo;trt Po;r'rlrrrr isvrlr ./.runr.rrr;.r I..,r;r 1r,rlr'orl
lrolor'.r lr Tril()l)()vinr,t ili ntiSi(.irn.t.
()ll'rio s(llll (l(l s('s.ltll() tllitlCr)i tr)()stolal( svill lilr ljrrrli l\t(.((,(l()
volirto kako bi p<lbiicdio velike izglede da Cc irrr s(.suvr('nr('rri rrt.po-
k rt'la rr rraain Liv (\ta jednoga dana osvetiti.
otkrio sam jos nesto: mnogo je toga napisano o iscrpljivaniu ne-
obnovljivih, prijeko potrebnih prirodnih bogatstava, a kretanje je za
iovjeka upravo to - bezuvjetna i prijeka potreba. I(retanje nas dini ja-
iima, aktivnima, inteligentnima i zdravima. ono obnavlja i moguie
ga je obnoviti. AIi, kretanje je, kao i prirodna bogatstva, sve oskudni-
je. Natin iivota u posljednjem desetljeiu dvadesetog stoljeda u Sjedi-
njenim Ameriikim DrLavama, zapadnoj Europi, Japanu i ostalim di-
jelovima industrijaliziranog svijeta, ne nudi niti zahtijeva dovoljno
kretanja za odrLavanja tjelesnog zdravlja i kondicije.
znamo da je tijelu svakodnevno potrebna odredena minimalna
kolicina vitamina, minerala, bjelandevina i vode. Bioloske potrebe
obuhvacaju jos i skloniSte, toplinu, prostor te drustvo. Ako postoji
,ona kojoj se je potrebno pokoriti< (obozavatelji Rumpolea, obratite
pozornost), ona je biologija.
odbijanje pokoravanja bioloskim imperarivima dovodi do propa-
tlaniar i srrrrli.
,ft'srt' li ikarl.r rirznrislili o rorrrt' tla jc kretanje bioloski imperativ
jt'rlrr.rli. li,.ro ir. srr r, lrr'.rrr.r i v.rl.r'/ Uislinrrjc tako. JoS nedavno smo
st' lriolril<orrr irrrpt'r'.rlivrr krcl.rrr.j.r llolirlravali spontano i bez opiranja.
tio,r'jt'k sc li.rt't.ro jt'r'it.to nr()r.r(). ViSt'rri.jc tako. prezivljavanjevisene
ovisi o Lrcl.rrr jrr. l).rn.rs rnozt'rrro sjr:rliti za stolom, sjediti u automobi-
lrr, sjcrliti lrrr.rl tt.lt.vizororrr i iivjcti >dobrim Zivotom(.
Ali t.ri ,,rl,lr.rr u zivol llla(arno bolestima, invalidnostirna, bolovi-
ru,r i o(irit'rrr. Svi rrri rrroramo svjesno i sustavno ponovno pokrenuti
svrj.r lijt'la, rrsprkos suvremenom nacinu Zivota koji nas odvraia od
l<rt'tirrrj;r tc ('ak potiae na vjerovanje da mozemo prezivjeti i napredo-
va[i kao sicdilaika bi(aza koja je kretanje gnjavaiate da je tu gnjava-
iu, tz pomoi tehnologije, mogu(e svesti na najmanju mjeru. Jedna-
ko kao Sto ne bismo preZivjeli bez hrane i vode, neiemo preZivjeti ni
ako naiim tijelima bude uskraieno kretanje prijeko potrebno za odr-
i.avanje rada vitalnih fiziolo5kih sustava.
I(ao vrsta se sve vise pribliZavamo rubu provarije, napose oni koji
Tive u industrijaliziranom svijetu, i upravo sam zbog toga razvio Egos-
t'rrt' rnelodu.To je metoda koja svakom covjeku osigurava dovoljno krc-
l.rrria. krt't:rrr.ia koit' vi5c lti.ic ohrrhvaieno obrascirna svak.lrlrrt.vrr()ll
,( rlrAil li \lrt
''r\ l'.trr slo ic lrilrt pr ijt'lt'k rtt'liolil'o rlr'st'll;t't.r; Iitlost'ur.nrrr.lllrl.r
()1,1.
;r.
lrr'\ r.ll.ll\ k|t'l.tllitl tlsl<l.trlr'rt()nr s ()sn()vrtirtt;tolrt.lr.rrn.r li.it,l.t. hr(.l,,rl(.
''i' \ r"(' ttt'tlrlq.ttl.t s(tlllo I)() scbi. Od sada (crrttl sc rr.iirrrt. llt() r.lli
svjr.-
'.rr,r lr,rrrili. linosr'rre nrctoda je va5e orude.
KORAK PO KORAK
',t|()ilr('nu() s.'rrn osnovne potrebe. objasnit iu sto pod time podrazu_
,rrt('\I.iln. Mnogi su od nas bioloske imperative zanemarivali
toliko
,lrr'. rl,r, kacl se i pokrenu, iak i rutinski pokreti izazivaju bol ili prisi_
ll,rr,rjrr rijcl, da ih nadoknadi iscrpljivanjem energije, narusavanlem
rr, lr'srrilr i sportskih sposobnosti, sto ie jednoga dana prouzroiiti
bol.
( )',rt()vra grada tijela
narusava se svakim korakom, a to jednostavno
il,.ril()r,r lrilitako.
ISTINSKI STRUdNJACI
'r I;.r rrrijc rastumatiti vam Egoscue metodu tako da mozete zivjeti u
I l.rrlrr s njom i uiiniti je djelotvornom. No, ne moZemo tek tako
prio_
rrrrrr p,slu i poieti izvoditi niz vjezbi. Egoscue metoda nije samo
pro-
'',.rrrr rjclovjezbe ili niz postupaka za ublazavanje boli. Najprije nam
;, p,rrcbno osnovno znanje o iovjekovoj anatomiji i evoluciji kako
l,r.,rno slrvatili gradu tijela, njegove funkcije i potrebe.
tl radu s pacijentima otkrio sam da vrlo mnogo njih istinski vje-
,rr;t' li.rko je njihov mi5iino-koltani sustav toliko sloZen da je krhak
i
I l.rr lorr.rovima te da ga laik nipo5to ne moZe shvatiti.
z,r1r.c'nimo, kao sto to iinimo i na mojoj klinici, tako sto 6emo
rrr rtljt'ri ncutemeljenost obeshrabrujuie pouke u koju nas uvjeravaju
'.rr rrt'rr jaci<. Primjedba koju neprestano slusam, i koju
bismo mogli
rr.rzr',rri rrrantrom dvadesetoga stoljeia, glasi: >Nije moguie da je
tako
;r rlr,sr,rvr)o.< vi5e ne vjerujemo svojim odima i instinktima. Kreta_
rrt,' ' Niit' rnogu6e da je tako jednostavno.
l'r t'rlroslavljam da je opsjednutost slozenosiu nuspoj ava izobraz,_
lrr' r 711,111.1.,. sto vi5e zna:mo, to vise moramo spoznati. Tehnologi.ia
rl.-
,l.rrrr, z,rrrrrSrr.ic tu zbrku ubrzavanjem procesa ucenja i udaljavarricrrr
"rl r/t.rvroq, vlastitog dozivljavanja mnogih vidova zivota k.jt. srrr.
rr,'1..,t' rl.zivljavali i shvaiali bez ikakva truda. Zanirralr,it. z.r
lr.irrtlrri
l,t.,tl.ri i krt'l.ltt.it' osoba oboljelih ocl neizliciivilr lrolt.sti pokrrs.r jr .,,
,l,r .,r' t.lrrroloui,ji <ltlrrzrrrt' llrt'vlasl na porl rrrr-'iu por.rlrl,r j,r i .,rrrr rr
N,.
to',s1 1r'k rrr.rli Por't.ti.
 I I )1..1\ll lr \l rl

Nlrr,1i.lrr.;rr,r tlrr'.r r tr,r7.lr,r rr(,rr.r rr.rrrr.rr)rirr(' /,r(rrrrr rr

\,,r/r.r r Nlr'rlrrlllll. ll('l)()zll.rv,trr.it'{rsolrilog rjr'('rril,.r i n(.(l(,sl,rl,rl,
lll'llrl('\''llll.l ;rotlrtlri,r 1ivol.t. Mislirtr tl.r,;t'z,tlr)sn() r l,rrrr.rlrrr.
l)opllrr 1() /,r\lr.l r , rlrr,rzlrr. r ilrr. n,rs rrt,sigtrrttint.l, lrtrrltrt.i rl.t Zivirrro
\lllll(('lo slo tt'.trtlotttttllili za lioju gtltlinrr lrili lt'lrrroloslr l11li16 ss.l
tr slok.rrr)nt \\,rl(,llr
ri.r ',rr(). sr()r.r, skloni <lbratiti sc r.lnirna k<lii
vtst'tti tl.l vozttt'i viSc ttccc [lili s;ltlsotlni sarni trloznaju svc l)rdv(,rijct.i i
llollravili svoj,r v9zil.r. t t,t/(. ,rirrr.r k.ji isllrcd svojih imena ispisuju dojmljivc skra(,t.rrit,t,.
Nt'slal ct'.ios.icdan oblik samodostatnosti, a prijevoz ic tacla psstarti
s6- N,r .v,,r rrr.icstu zerim s vama podijeliti svoje
itra'r.agonetka koju ie samo nekoricina biti sposobna odgonetnuti. iskustv,. GratJa r*r_
r ;r'lr{)v.r tijt'lajc tako savrsena, tako
Nije tesko zamisliti tipiinog vozaia 2020. godine: >zastone mogu sloiena i tako pripravna za krcra_
r;' r l,r .rrr.guiuje vrro jednostavno {unkcioniranle. uistinu je
pokrenuti automobil?< ' bespri-
ri I',r''r' I r, jc dobro. iovjek ne posjeduje mentarnu mo6
>MoZda nema benzina.< svjesnog
rr.r,lzir.rrr,ia ,evjerojatno zamrsenih procesa
>Nije moguie da je tako jednostavno.( kao Sto su probava, disa-
rr;i' r I'r't'lr*je . Mi se samo moramo kretati i
Posrijedi je paradoksaran preokret. postari smo dovorjno pametni nastaviti tako cijeloga zi_
r , rt.r, IJsptrt piSemo poeziju i gradimo
da bismo uvidjeli kako nismo dovoljno pametni. Nadmuariti piramide.
su nas
strutnjaci i rehnologija kojoj sluZe.
Namjera mi je ponovno osvojiti maleni dio teritorija kojom su ovla- KOSTI: ANATOMUA F,Ez SUZA
dali struinjaci i tehnologija. Malen, ali dovoljno vetik zairaljevanje. i ' 'rrl,r r'.vjekova tijela zapanjujuie je slozena i upravo smo
r
Covjekovo tijelo. zbog toga
r.rl'. zlrtr.jeni. Tijero odrasloga tovjeka obuhvaZa 639 pojedinatnih
Njegov kraljevski moto je inaiica sraroga, popuristidkog bojnog ,,,,',r( .r (olprilike 400 skeletnih misiia)
pokliia: >svaki tovjek je krarj<. IGda je posrijedi quasto tijelo, i viie od 200 kostiju. Misii sre-
svatko ' lr rvt' vt'litine sadrZi otprilike l0 milijuna misicnih stanica,
sto u cjelo_
.ie struinjak. Nije nam potrebna tehnologija da bismo razumjeli vrasti- L,r,rr.r) iovjekovom misiiju aini 6 milijardi miiiinih
1a lijcla i bioloske imperarive koji ih pokreiu. posezuii stanica. udzbe_
za vlastitom ,,!( r ''ralomije opisuju ih kao kontraktilne
slrrriros('u, spos<lbni sm<l oslotr,cliti svojc maksimalne potencijale stanice, jer se sastoje od
te ',, ,, )r)( )vir usporednih
vlakana - debljih (miozin) i tanjih (aktin) _ koja
l.rk<r.slvirriti vt'likt'tlrbr,bili tr sv,ji, i.iv.lima, na radnim mjestima
i u spor.lsl<irrr .tl<livrroslirrra. ',,,'rlrrsrtrrlo djeiuju kemijski i mehaniiki. Nabijena ionima kalcija,
rrrr.zi.sl(a vlakna stezu ili podizu aktinska vlakna
te tako dovode do
r r,ll;ivog skraiivanja miliinog tkiva.
't't.ltir.() zNA Ah' ih promatramo pod mikroskopom, opazit iemo da vrakna
'l'ijr'l..rrr svrlr r',rrlin.r k.lil<o '.t'itc rriz.ve od deset svijetlih i tamnih )zona(. protok tekuiine iz_
s.rrn l.irrdima pomagao prevladati bol i tje_
'rr.rl, z.ra te posljedidno nadimanje i opustanje slidno radu moto-
It'srtt' rlisltrrrl<t iit' lt' rttaksirnalno iskoristiti sposobnosti
i darovitoiti, .'
r.r rrrrrrarnjim izgaranjem, tiji se pojedinaini
-
rris.rrrr s.sr('() rri.it.rlrru osotru koja mi ne bi znala cilindri pale jedan za
reii ito se dogada u 'lr r.lir, - pokreiu misiinu stanicu. I(ad sve to zbrojimo, dobivamo ti_
I.rrr t'rrrlt'sr()rr srr.iu st, ga nazivamo ljudskim tijelom.
1r l, 1.,jt' ;xrkreie stroj od 24 bilijuna cilindara. Eto sto je
Vt't irr.r , jilr nijc vradara osobitim rjetnikom kojim konjska snaga!
se sporazumi_ | s.r.]ojednom odromku presao sam put
[
,jt'vtr rrrcdicinska zajednica, ali su znali. od 639 misida - koji su,
'rrrri p. sebi, predmet opseZnog prouiavanja do 24 bilij,na >cirin-
>Nakon sto smo supruga i ja dobili djecu, vise uopie
nije bilo vre- -
nlcna, ( jedan mi je pacrjent rekao prilikom naseg prvog 'l'rr,r". St, lri se dogodilo kad bih se usredoiodio na svaki pojedini c,i-
sastanka. >Mno- lrrr'l'rr lli. [rih uvuten dubrje u nevjerojatno
go toga vi5e ne iinim. Zrtvovali smo, primj ericii,, slozen rabiiint, a r, jt.
soytbolt.n "
>Igrali ste aesto?( '|rrr.r\'/() .no slo se dogodilo medicini. u labirintu je izgublf cn osn(l'
rrr rrrrP('r'.rliv I'rurkcioniranja tijela: kretanje.
>Prije svih tih obveza igrali smo nekoriko puta tjedno. prorjetos sam
Buduii da srrro olrcslrr,r
l'r.rrr i izrrrlrllt'rri na stazama i u slijepim ulicama loga l.rlririrrr.r.
.clluii. igrati u poduzeiu, ali mi se nakon prve igre ukoii. vrat. Mi- rrl('
krr.r.r
"rrl'lll.,llll() ll('vil7t'ttlttt aklivnoS(tr gotovo nt'vrijt.rlrrorrr lrrrtl,r
slirn da sam malo zahrdao.<
h'rliv't lltxir.t'sk.t! Z.toktrltlit'tti srtr<l lorrrrorrr. slojcyirrr,r r .,1.;r.r rrrr.r
Zirhrrlao. Orr .jc 7.nao, a znale i vi.
l"rrilr', i z.rlror,rrrli,illr(l n(r ltrrrkr'iju; z.trlor.,tvl.j.urro rl,r lrrrrr..r r;,r rrrrrr.trrr;r.
,I
lrttlttll I)llllltlll Itl('(tttl,t, kr('l.utl('l('(ultl)('trrk Io;r orlrr.rlrr;r. l..,rl..o rz dvono$ci, osim svcga ostaloga za Sto su bili sposobni - govor, izrada
11lt'rl.rrrro t lr.lko s('()si('((tttto. Nijt'li lo lotiirro pol,rziilc z.r lr.rzr.lr.;r'.lrl oruda, rni5ljenje - bili stvoreni da hodaju, trte, skadu, pleSu - da se
r,()\'()r(t rr.r pil.rrr,jt'ilo s li.jclorrr rrijc rr rcrlrr'2 hrt'(u.
Ono Sto nazivam >rasporedom tetiri zglobne ia5ice<, odnosno,
olrj.rsrril irr sto zelim reei, no, pritom se neiu sluziti tradiciolalrrirl pravi kutevi ramena, kukova, koljena i gleZnjeva, nepobitan je dokaz
prikazom iovjekova kostura, Sto bi bilo nalik pokusaju svladavanja rla.je dovjek stvoren za kretanje
daktilografije putem prouiavanja nacrta pisaieg stroja. umjesto toga Kredemo se i moramo se kretati.
sam skloniji upotrijebiti jednostavan crtez koji ne zbunjuje pojedino-
stirna i otkriva osnovnu gradu. I sami ga mozete nacrtati na komadu
papira: mali krug oznatava glavu - ne ustruiavajte se nacrtajte os-
-
mijeh i dva oka; otprilike centimetar ispod glave nacrtajte dvije toike DESNO 60t-
4*:-,l.'
LIJEVO
na istoj vodoravnoj ravnini, koje predstavljaju desno i lijevo rame;
malo niZe, u ravnini s ramenima, nacrtajte jo5 dvije toike, lijevi i de-
sni kuk; ispod njih nacrtajre jos dvije toike koje predstavljaju desno i ZGLABOVI
RAMENA
lijevo koljeno; crteZ dovr5ite s jo5 dvije toike za desni i lijevi gleLanj
te stopala, takoder u ravnini s koljenima. Sredi5nji
kidrneni
CrteZ je frontalan, odi u oii. Vrlo jednostavno, zar ne? poveZete li
stup
toike okomitim i vodoravnim crtama, dobit iete niz pravih kuteva,
kako je prikazano na crteZu 1. Ti su pravi kutevi kljui razumijevanja
gr.rrlt' lilt'la.
ZGLOBOVI
Zgf .lrrvi rarncna, kukova, koljcna i gleznjeva zadrlavaju prave
KUKOVA
l<rrlt'vt' lrt'z olrzira rra lloloiir.j koii tijclo Tauzme (izuzev naglog trzaja
izvij,rrri.r lioji rcrrrt'li prirorlrru slrrrklrrrrr). pravi kutevi tijelu daju sna-
Osam najve6ih zglobova
rirr i p.sloj.rrrost. ('iovjt'l< stoji usl)rrvno rrsprkos gravitaciji i nosi svoju dine prave kuteve
rczirrrr rr,r tlv,r sloP.rl.r .l l() l)()sligrrrr('c uzimamo zdravo za gotovo, vodoravno i paralelno
i.rf\() n,r\ ()rro l',ro vrslrr firri ,icrlirrslvcnonr. I sto je jos valnlje, dovjek
rriit' s1ros.lr,rrr s.rrrro prl<osiri gr.rvitaciji, vei je sposoban i za istodobno
ZGLOBOVI
lrrzo. sprt'trro i tlrrrotra,jrro krclanje. s arhitektonskog stajalista, to je KOLJENA
jt'rlrr.rl<. izgr'.rrln ji nclrodcra od trideset katova koji bi mogao sudjelo-
v.tli tr ulJLll()nu. Itazine svih zglobova'
p.r ralelne su medusobno,
lako svi rnoZda ne posjedujemo llono pravo(, svi posjedujemo 1..,1()israzinomtla
l)ravc kulcvc, ili ih barem zahtijeva nasa anatomska grada. Ti pravi
kutevi pruzaju najvaznije anatomske podatke o tijelu i njegovim SKOENI
funkcijama: iovjek je uspravan, pokretan stroj sposoban za prenosenje ZGLOBOVI
RAZINA TLA
tereta na svim vrstama tla i u svim vremenskim uvjetima.
Ako iovjek ikada zavr5i kao sto su zavrsili dinosauri, a nas planet
Jrosjete izvanzemaljski paleontolozi u potrazi za saznanjima o neka- OS TEZISTA

rlasn.jim stanovnicima zemlje, nedvojbeno ce zakljuditi (jednako ka<r

ilo srrro i rni, na temelju oblika i veliiine njihovih fosilnih oslalaka, Crtet l.
z,tl<llrr(ili tla str ltlt'rtldaktili llili slvorcni za lclcnjc) rla srr li z.rgolr'trri
SPRIJEDA: FUNKCIONALNO DRTNN;E TI.IEI,A
 NA l)Vl.f lr N( )(;li
I r ot lt'l'ov.r lri kr,rljt'zrtit.t vjt'roj.rtrto iz.tzv.tl.r
vt'lil'o z,rrrirrr,rnl(. rz\'.ul co I}RHDNJA STRANA
c,o I'li l;l )N l,\ l', I ltr\N,\

zcrrr,llisl'ilt p.tlt'ortlrtlog,.t. Oll..r.jc strrrklurallto irrdo. (lllt'Z l. llril<azrr jt'

lrot rri lroglt'tl rra tovjcaji lik koji prestaje biti ravnocrtan kada s(. u o[)- /(,l ()lI( )vl
l(AMllNA
zir uzrrrc l<ral.jeZnica. Nasa je kraijeznica blago savijena u obliku slova I(raljeinica Savr5etto
S, t'irrc jc tezina jednako rasporedena od glave do kukova. Svaki po- rr obliku
slova S; svaki
ura\rnoteit:rr.it':
teZina jc:
prikaz +--*
it'tlirri kraljczak moze se pomaknuri za eetiri stupnja, naprijed-natrag. kraljeZnice -----=-t se kraljeiak
moze
ravnOmJerno
rasporederra
Taj pokret duz s-krivulje omogucuje rasporedivanje teLine, odnosno, pomaknuti
za 4 stupnja"
od glave
do st"opala.
ustrrostavljanje ravnoteze. I(ada bi kraljesci dopuStali osam ili devet /,( iI,OBOVI
I( TJKOVA
stupnjeva pomicanja, gornji bi dio tijela bio preteZak; glava bi nam
padala prema naprijed, a tijelo bi nam se presavinulo. s druge strane,
sa samo dva ili tri stupnja pomicanja bili bismo ukoceni i neuravnote-
ieni pa bismo se bolje osjeiali blize tlu, gdje bi donji dio nasega tijela
rnogao nadoknaditi nepokretnost gornjeg dijela. Z(;L,OBOVI
I(0I-JENA

USTROJ I FUNKCIJA: KOSTI I MISIdI

I(ral.jeznica je rakvo umjetniiko djelo da navodi na zakljuiak kako St(OiNI
Z(;]-OBOVI
nc51o lako slozeno mora biti podredeno Murphyjevu zakonu: sto mo-
zt' P,(i po zlu, poci ie po zlu. N<1, to nije tako; da je kraljeznica sklo-
rr.r lorrrovirrra, I.jrrtlska vrsta nc bi opstala.
S loZt'r rir rratlir k ra l.it.lrr icc la kodcr omoguiuje
Cfiei..2.
iednostavnu funk- gOiNO: FUNKCIONALNO DRZANJE TIJELA
t i,ju. Svr.lr.r l<r'.rljt'zrricc i svilr zglolrova.jcst sudjelovanje u nizu osnov-
rrilr Pol'r-t'l,r l<oit'rrijt'lt'Slio polrroiiti, Sposobni smo savinuti se u stru-
lirr, olirt'rrrrri s('n(l tlt'snrr ilijcvrr slrirnu, podignuti koljena prema
Llctanjem. Grada tijela do danas je ostala nepromijenjena, ali se pro-
lirrrrlirrr,r i t.rl'o rl.rljt' osirrr roga, osrrovni su nam pokreti prirodeni. rrriienila potreba. Umijeiala se tehnologija; iovjek danas ne pokreie
Niilr rlt' ttsv.tj.tttto li.to ilo lrisrrro rrc*ili hodati po uZetu ili svirati violi-
riiclo koje je stvoreno za kretanje i kojemu je kretanje potrebno radi
rrrr. okrrrTjt'orl liit'l.r z.rlrli.jcva oclredeni odgovor pa isprva nesigurno,
,l,rl.jnjeg funkcioniranja i odrZavanja. Tijelo to zrra i o tome nas oba-
.r z.rrirrr svt'orllrrr'rri,jt', lrtldamo, triimo i skacemo. Sto vise hodamo,
r jt'itava.
lrr'irrro i ska(t'rrro, lo posta,jemo jaii, spretniji i brzi. vrijedi i obrnuto:
I(ako? Najdramatiiniji nadin je bol.
slo rrrirrr,it' hodarno, triimo i skatemo, to postajemo slabiji, nespretniji
i sporiji.
Grad..i smo za hodanje, lrianje i skakanje zato sto potjeremo od DVOSTRANI STROJ
primilivnih lovaca-sakupljaia. To su vjestine prezivljavanja. Grada ti- It,r bismo shvatili uzrok boli, ostavimo lovce-skupljate i vratimo st'
jela odreduje njegove funkcije. Drugim rijeiima, ono sto jesmo odre-
rr.rscrrr Jrojednostavljenom crteZu. Na crteZu 3. vidljivo je da.ic rasl)()'-
deno je onime Sto moramo tiniti kako bismo opstali: forma slijedi rcrl ct'liri zglobne eaSjce, pravi kutevi, utemeljen na par()virlr.r. (:('lrrr
I'r r n kciju.
rlr jt' rra rlcsnoj strani tijela i ietiri na lijevoj. Zaprav<t, sv('irrt,tttto tr
srara izreka kaLe: >Nuzda je majka domiSljatosti<. Ljudsko .ie ti,ic-
1r.rrrr. l,iit'va iclcsna ruka, lijev<l i desno zapc5(e, liicvi irlt'srri l,rl",rl
lo oblil<ovala upravo nuznost. primitivan se tovjek kretao ilijc ncslao t\,t() (l,l snro si,ianrski tllizanci k<lji diiclc qlavtt, l<raljt'7nit u i ttttttl,trrt;r'
s lit.t zt'tttl.it'. Nit'g<lvo jt'tiiclo grarlcno lako da zarl<lvolii 1r9lrt'lrrr za ()t1',,ur('. 'lijt'lo jt' tlvrlsl r.trro Irrrtk('iortalrro. [J ttt'tlosl,rll.u lrollc rtlcr r.
 I (l1rX11 li \lrl

r( ( rr[{r (l,l l('lrrlrrrrl..r r()n.rlu() lii('\,,1 r rlt.:-rr,r sll.ur.r r,l\.6r1rrt..,rr rl.r l1t.r
rrrlC r',to. ,r rriilrr)vi s,rsl,lvrri rlijt.lovi kosli, rrrisit i, lili,rrrrt.lli r t(.trv(. 'l,boy,

',rr rsli. Nisrr sli(rri, v('( razrtolllcosti

1.t/1.
t,jelesne grade
(i.rrvo sv.rl(ol.la dana u moju kliniku dode pacUcrll koji rni liirzc
[judi,
li,rkr,it'izninrka tom pravilu bifunkcionalnosti. >Desna mi je ruka dr_r- zglobovi
2ir od li.jevc <, kalu.Ili: >Nove sam hlaie uvijek morao dati skratiti jer ramena ne
DESNO LIJEVO
rrri jc jedna noga kraia od druge<. Takve sam izjave iuo toliko mnog,o moraju biti u
istoj okomitoj
[)u1a da na njih mogu odgovoriti i u snu. razini sa
>Doista? Jeste li u djetinjstvu pretrpjeli teZu ozliedu zone rasta, zglobovima
prije no Sto ste izrasli u svoju punu visinu?< kukova, ZGLOBOVI
koljena i sa
RAMENA
>Pa, ne... Mislim da nisam.<
skodnim
>Hmmm, ozljede u djetinjstvu - teske ozljede, ne lakii udarci zglobovima.
osnovni su uzrok asimetritne kostane strukture. Jedna od nekoliko
-
Gradena
milijuna osoba moZe biti rodena s prirodenom manom, sto je statisti- r Sve ietiri tako da nosi
KRALJEZMCA
razine zglotlova
tki uistinu maleni postotak.< pacijent me u tom trenutku obiino zbu- rnedusobno su
zakrivljena teZinu u
uspravnom
njeno pogleda, na Sto mu kazem da mu jedna noga vjerojatno nije paralelne u obliku
slova poloZaju te
duza .d druge, vei da se jednom kuku dogada ono sto se drugom ku- S
da sudjeluje
krr nc dogada. r Svih 8 ZGLOBOVI u kretanju
zglobova pod KUKOVA tijela
NaJr.min.ienr da nisam rekao kako je jedan kuk drugaiiji. Jer nije. pravim (90') ,/
Tijt'lo,ic g,ratlcno tako da bude bifunkcionalno. I(ukovi su oblikom kutevima
it'rlrr.rki it'r'srr grirdcrri rla bi obavl.iali potpuno istu funkciju, odnosno, (vodoravno,
tl.r lri rrrsili rt'zirrrr u usl)ravnorrr polola.irr i da bi omoguiavalikretanje. okomito i od
naprijed
prema natrag)
't't., tit.() KA() CJEITNA r 0DRAZU
l).r lrislt' srt'l.li rrPrtrt.lrljivo zrrarr,jc o covjckovoj anatomiji i njezinu
ZRCALU -
SIMETRIJA
tll
-T-
ZGTOBOVI
KOLJENA
otlrrrsrr rr.r lir;rstrrt'rrrt'lorlrr, r)a vas ivase tijelo, potrebno je razmo- TI.IELA: I
I

tr it i jrs j.rlrr r r lt',ri,ir r. 'rh .ic tc.rija vezana izravno za bifunkcionalnost. .lcdnaka I

I
ravnot ei.a,
Ak. it'it'rlrr.r srr.ur.r tijcla potpuno ista kaoi druga, a buduii da dvije Iunkcije i
i

lrolovit't' t'irrt' r'jclinu, logiino je zakljuditi kako smo gradeni da bismo sa s tavni

l'rr r rl<r'ior ri ra li kao cjelina. d ijelovi

rra clbje strane
Nail*rlji je primjer gospodin Kostur, nas stari prijatelj koji se po- SKOiNI
osi teZi5ta i
.iavliujc u svakoj poietnici anatomije. on je, od glave do pete, jedna t jclesne osi
I
ZGLOBOVI
cjclina, o demu govore i rijeii pjesmice: >kost kuka nastavlia se na be- -- I

RAZINA TLA
drcnu kost...<
Zasto bismo se zaustavili na bedru? Nastavimo li niz nogu sve do
DESNI RASPORED LIJEVI RASPOREI)
kol.jena, naici iemo na jedinstvenu napravu za uskladivanje. Nalazi sc CTiUNT ZGLOBNE irrmt zGLoRNE
izr,cdu kuka i stopala. Grada koljena previse je slozena cia bi jc s. inStcn CASICE
rrroglo ponoviti - iako to pokrrSavamo ali je, kao iostirtak tijr.l.r,
-
Itrrrl<t irlttalrtrl vrlo,it'tlttoslrrvrta. Ta rrirrrr r)al)r(-rvir
llorrr.rlt, <l,r lr6rl,rlrr6 Crt ci. ].
 I
i

frrrl;r'rrtl | ilttr'rr01i (.r)\l(.k.t t/ (.tttt,ltllltt/.,t t..(1.,t ltol;r.no Ig111 (|lt().,1(|

rrlrr ll,ll,l/tl Ittk I \t()ll.llo. l..ttl'. l<rlljt'rro i slop.rlo sl()li,r ( rrrl t;r.1i11, 'l;r
1r' t it'lirt.t trkttltttr)sl s.tsl.tvrtilr tliit'lov.r. ()Slt.r't'rr,jc jt.rlrror; rli;t,l.r rrljt.t'.t.
,.r \v(' ()sr.rl(' - jt'tlrrako kao i ()p0ravtjanje . C.iclilra t.jt,lirra i ral,r,it. s
rr,i.r. lrrrrctrn. trxrstupati. Mnogi pacijenti kojima jc ugratlcn ,cki
.lc ([d PRSNI
ORRUi
t(
o
S
1',

I
2 klavikule
rrrrr,icrrri dio te cjeline, s vremenom poiinju dozivljavati probleme (kljuine kosti)
a
s 2
k.l.ienom. separatizam mozda funkcionira u bivsem sovjetskom Sa-

I
2 skapule I
V
vcz, ili u istoinoj Europi, ali ne i u misiino-kostanoj cjellni. I ITJMTJR US
(iopatice)
C
I
It (nadlaktitna kost) c

t, UI,NA M
JEDAN I JEDINI USTROJ I( ( la k tenica
A ITADIUS
)
KRALJEZNICA I
s qffi
I
Tijglo je anatomski vrlo demokraticno: svi su muskarci i sve zene jed- (podlaktidna kost) C
ZDJEI,,IiNI I
naki. osnovna nam je grada svima jednaka, imamo iste kosti, iste mi- OBRUi
P
6,,
Side i iste iivce. Razlika je u onome sto dinimo s onim 2 povezane o
sto imamo. Go_ os coxae V
lema miSi(na masa dizata utega posljedica je ponajprije programa
tje- (kosti kuka) E
Z
lovjezbe, a kad bi se prestao kretari, taj bi covjet
slabii od pedesetak kilograma.
iiilii"i brzo posiao U
J
KARPALNE
Prije nekoliko godina o anaromskoj jednakosti govorio sam sku-
PATELA
(iver ili dalica)
KQSTI (zape5de) _
U

T
h
pini Zena koje su se pripremale za newyor5ki METAKARPALNE IS I
nisrr Teliele povjerovat i.
-u.rto.r, no, one u to KOSTI (dlan) lA .J

FEMUR FATANGE lx E

>.krs otkak. sm. bilc d.icv.jiice, < rckla je jedna N (bedrena kost) (prsti) la
L
o
od njih, >slusamo o TIBIJA
o l()lllc kako srrro tlrrrga('ijc gradcnc.u (; (potkoljenidna kost) TARZATNE KOSTI U
>lli'rzrrr.rritt' r. rra slit'tk.(i rra(.i.,( (xlgovorio sam. >Ako A FIBULA
forma (cjevanica)
C

slijt'tli lrrrrl<t ijrr. koj.r lrrrrlit'iia rri,jc za,lctlrriika muskarcima i zenama?< METATARZALNE J
E
KOSTI (stopalo)
( )rlriovol jt. slig,ro z.r rn.rrr.jc L
otl rrarrost,ktr nclc. FATANGE I
,, l(,111.111j1..,, (noZni prsti) N
U
"'l,t'rr.. z.rrsli.r st' arr.rr.rrri,i.r ,drnuske razlikuje ponajprije na
p*lr rrt jrr ztljt'li< t' i l<rrk.vir. Z.rrska je zdjelica nesto sira bo muske, ati
r.r r,rzlil<.r n('rr(r lrrrrkciorrarnrr posljedicu. velika je razlika Crtei,4.
u kutu pod
k.jirrr lrt'tlr.rra krsr ulazi u zglobnu tasicu kuka. Taj je kut kod zena
t),i-'/.b<>g rolta sc zcnska zdjelica moze prosiriti u polozaj Mi5iai i Zivci dodaju novu dimenziju jedinstvenoj gradi tijela. Doi-
za radanje te
st' rral<r. prnrdaja watiti u normalan poloZaj u zastao iam i pokazao \r,r, bez njih, kao i bez tetiva te ligamenata, cjelina bi se raspala. Cje-
na osobito predanu ilanicu skupine. >Hoie li to utjecati na
iiilin re_ lirra, medutim, ima predvodnika. Mi5iii vode glavnu rijei. Kosti tint'
zultat? Nccc. ako ne namjerava roditi na cilju.< orro Sto im nalaZu miSid i Zivci.
Skt'letnije miSit, prema definiciji, tkivo sastavljeno od niza r,rzli
r itilr miSiinih stanica, dugih i cilindriinih, ispruganih tc usliit'rl sti
MEHANIKA MISIEA
rrrrrlaci,je sposobnih za kontrakcije. ViSe od toga nije prtlrclrn() 7n,rlr
crrei 4. uistinu prikazuje zemljovid na kojemu mozete pratiti misiine ,'itoviir', <lno St<l veiina ljudi smatra da zna o mi5iiima, ion.rko ir' pot
i ko5tane puteve koji ramena povezuju sa stopalima. rosti, \ivci i 1rrrrro ltogrcirto.
r,i5iii dine sustav koji tijelo povezuje u cjelinu. Slijepih zavrscraka ()rl lrl<.rr'.r i ostalih sportaSa iesto tu.jt'rn: >l'r-i,jc lrcrrirrti,r
n('rna; svc,jc mcdusobnr) povezano. "r,rl..,,rl
rr('\1rr() izvorlinr vjt'7lrt' islczarr.iit<.

l'.t,
 ,

(,t, l(. ,t,,/(l,l l,rl.,,rr. ,(). /.tl)t.t\.(,,,(. rrr.rl.1i,rrl,r r.,l(.,,,,r;r_

(,.,1(
.'('ll('l'l.'l('/lt I\ll..rrI I| ',t'olo; klrrrrt i \trsr('( ('ttt rtln()!l(' p.rt ijt'rrlt' :; ozl.jr.rl,rrn,r z,rrlolrrvc
L.til'ilo st't,tslt'zc orl.lr't',r s lrkrorrr. l,l,r'lclnr 11r.;r( a,l rlllll lll('l\orrr liorliirt.jt'g otltttor'.t.'l'trkvi ljrrrli rr.r.jvt.tirlio rorlirrt.sjr.rlt., .r
l(.
olr.r l.r.r.;.r Prit'trrst('n z(r l\()sl iz.r rt,j rr rrvijt.l< osr,r.jr.
lln(.\,rsr.'rr. ll11f)1<r z,tlirtt odt'krtirr tla t'c s l.rkoc'ortr triali, trdarali tcnisktr lrllllrr ili l<liz,tti
rluljirr.r rrriiit? osraJt'istar tkrk sc rnisi('rasl(:zc islt,rt.. Misrt.i
rrri,jr.rr,j.rjrr rr lr.rzrr. Misi('i sc vrlo brzo privikavaju na neaktivnosl. Na l.r,j rratirr
rlrrl.iirrtr rrsliicd slozenih mehaniikih i kernijskih irrtcral<ci.ja
izrrrcclrr t rrv.r jrr crrcrgi.ju. Ako osam sati sjedimo za stolom, misiii zakljrrr.u.jrr
larrkih lilamenata i debelih fibrila miSiinoga tkiva. Fibrile
i filarnc.ti tl,r r'('nro rlndjc i ostati. I(ad ustanemo da bismo krenuli kuii, osjc(.a-
sc, poput mehanizma zapinjaia, skupljaju i misii
se steze. I(ad se mi- rrr<r rrkocenost. Ako, trieii po kosarkaskom igralistu, iznenada zasra-
sic rasteze, mehanizam je obrnut pa se fibrile i filamenti
polako odva_ n('nro, a tada naglo skoiimo da bismo >zakucali< loptu, osjetirno bol.
jaju. Istezanje omoguiuje mi5iiu povratak u uobiiajenuduljinu.
I r..ic poruka koju ne treba zanemariti. Misiii nam govore da se pri-
Ako se sagnete kako biste dodirnuri nozne prste, a tetive korjena lrliTavamo granicama normalnog i sigurnog kretanja, jer su vretena i
i miSiii straZnjice su vam prirom >ukoieni<, ,uriogromu-ni;e rt't'cptori zakljuiili da normalno zna(i sjediti za stolom.
iinjeni-
ca da su vam misiii kraii no sto su bili prosli q"aur. YaLnoje upamtiti da tijelo neprestano prati svoje pokrete i prila-
Dogada se srjede-
ie: ono Sto smatramo istezanjem, zapravo je vaLan aspett sigurnos- riorlava im se. Najvaznije je odrzavati misiino-kostani sustav sigur-
noga sustava koji rijelo stiti od onoga sto bi mu moglo rrirrr. eim nasluti opasnosr kao sto je pokret koji bi mogao ozlijediti
tgraniiiti kre_
tanje. ukoienost ili otpor koji osjecamo dok hodamo, ,.tLo zrilob, sustav donosi trenutacnu procjenu i odabire moguinost koja
ili se sa_
ginjemo, sliina je poruci koju igiai bejzbola prima rl,rrosi najmanje osteienje, odnosno, misid se rasteze ili puca jednako
dok trdi za loptom
u zraku te pritom prelazi tocku upozorenja : pazi! priblizavas l'.ro Sto se sklopka iskljuiuje prije no sto preverika kolicina elektriine
se sredi_
ni igrali5ta. Misiii nam na isti naiin porutuju da se pribriLavajugrani- .rrt'rgije spali kuiu. Nevolja je u tome sto se nase sklopke danas is-
ci .noga sto se smatra normarnim pokret'm, iza koje su I' liriuju uslijed zahtjeva
moguie oz- - penjanje uz stepenice, saginjanje da bismo
jt'rlt.. jutarnje novine
I
l,,rlignuli - koji su nam nekoi bili uobiiajeni.
l).r bistt'slrvatili kak, I..kci.nira r,isii, zamislite ga kao
uredeni
srrop vl;rl<.rn.r s vr-('r('ilirr.r i rt'tt'lrrrlrirrrar na Oclgovara;ueim
V'r'lt'rr.r i .r'tr'pl,ri srr st'rrz.r'i k.ji srcrliirr.icnr zivianorn
mjestima. Lwct
,rrtrru pa"_
rr,st'potl,rlltc o poli.r'r.lirn.r vl.rk.rrr.r. Ali.rl rrasc kretanje NliSiina bol uistinu nije ni5ta drugo doli poruka. Mi ie moramo nau_
redovito obuh_
\'.!(,r sv(' rrrisir rrt' slirrpirrt.. rijt.l. st. lakrl prilagodava , iti odgonetnuti. Poruka stiZe u mozak putem pojedinatnih filamena-
svim zahtjevima
k';r' Jr,sr,r'lj,rrr, prt'rr rr j.g,r: (rriarr,i rr, skakanju, sagibanju i r,r' srediSnjeg zivdanog sustava. Taj je sustav u vecini slutajeva nepo-
svemu
osl.r lor r rt. sl t I sv,rlrorln(.vn() t irti rt.t0. l rt'iiv, Sto je suvremenom iovjeku tesko povjerovati. Jednako kao sto
S rlr rr11r' srr',rrrt', ak, ,r()ramo nautiti prihvatiti da je ustroj nasega kostanog sustava posve
,i. rrrisii.i raspon pokreta svakodnevno ogra_ rr rt'tlu, potrebno je odbaciti automatsku pretpostavku da bol nuZno
rri.r', sjt'rl.rr j.rr, v.zrr.irrr i mirovanjem, miiiii se prilagoda,ra;u
lom rrPrr('uje na >problem( sa zivianim sustavom, ako su kosti i misiii u
lrrlrz.rjrr- Ak. rd njega tada zatraiite da se pokre.r", r.!t.rru i recep_
t.r'i .slaju zateieni. Jednostavno ne znaju kako bi se prilagodili
aktiv- ','rlu. Jednostavan postupak eliminacije , zar ne?
rr.sri krja je u tijeku. Na ovom iu mjestu upotrijebiti joslednu Nc nuzno. Neuroloskim se utjecajima pridaje preveliki znaiaj. od
srru nretaforu: misiino-koStano radunalo u tom t.".rrrlk..
kori- .'r,iilr novih pacijenata mnogo slusam o neuropatiji, prekidu Zivtarrt.
izaziva ot_ lrrrrl'r'i.ie - protok informacija je prekinut uslijed bolesti ili ozljt.tlt'.
por pokretu kako bi upozorilo tijelo da bude oprezno. -
f'.Jt'rrrolratija se dogada, ali ne tako iesto.
U najekstremnijim srutajevima prenagrih ili previse
silovitih pok- Lirrdi rni dolaze i govore da su im rekli kako je njihova n(.1)r(.sr.rr,l
reta mi5iia, vretena i receptori pomahnitaj u te iiazivaju
ono sto poz- l,,l i rrtrnrrkrst stopala i Saka prouzrotena neuropatijom. .lt'tlrr.r jr. zr.rr.r
najemo kao refleks uzmicanja, koji misiiim a nalaie
da se stegnu kako l,rl,r rrvjt'rcrra da je neuropatija uzrok hladnoie njczirrilr srrp,rl,r .,r,r.
bi se zastitili. Refleks uzmicanja sliian je onome sto se dogada
kada ,l,rl' it' rris.'rn) z;unolio da petnaest minuta izvodi jctlrrosl,ryrrs r,;r.zl,u
neh<ltice dodirnemo vruiu pec. Naglo povladimo ruku.
Misii sc rre-
lrrtaino steze, katkad toriko silovito da dolazi do ozrjedc.
\ l,tl..rr.r. ()l). l)t('\/-

t4
T
 ,, li,rl'r, {-.lnr l(. k.rrl.r
"lr \',r".r :,lop,rl.r 'rr 1)rl.rr) ;r. rzr cl,r \ l(../lrl t /.ltl
nl('il() ill(' l)()1ilt.tl.rl.r. ".lt'srr lr j()s rrvijt'l< ltl.rrlrr,r,,,,
,rMislirtt tl.t ttistr,( ()(l!l()vorila.jc rrt'sigrtnt(), nrill()ljt'r'i rrozrrirrr
1lr.-
slillt.t.
, sto je s vasom neuropatijom? Ta je vjezba bila cljclotvorr)a za vas
kuk. Posrijedi uopie nisu bili Livci.<
>Mozda je vjezba.. . <<, zastalaje upola reienice. >Nije bila neuro-
patija ( rekla je.
o neuropatiji vise nije bilo ni rijeii, kao ni o njezinim hiadnim
stopalima. Mislim da ju je samo uplasila terminologija. Ne zvuii do-
bro, zar ne? Neuropatija. Ni pribliZno dojmljivo kao sto je spoznaja da
su vasi simptomi prouzroieni nedostatkom kretanj a, zbog cega su se
vaii mi5iii pretvorili u nepokretnu masu te obavijestili ziviani sustav
da vi5e nije potrebno koristiti misice i u donje ekstremitete odvoditi
mnogo krvi obogaiene kisikom buduii da opusteni miSiii nemaju
osobitu potrebu za kisikom. Hladnoia i utrnulost su znakovi da su
mi5iii neaktivni; Zivci su sasvim u redu.
To je jedna od osnovnih funkcija iivianog sustava, koji bi trebao
djclovati ka<l sustav ranog trpozore nja. Neaktivni se miSii nalazi u pr-
voi lazi orlrrrniran.ia. Livci tu i'in,jenicu dojavljuju mozgu, koji vama
rlovori tll porlrrzrrrclt'rrt'slo. I(irri bistt'rrsrcd sijeinja stajali u snijegu,
l,rpl',rli lrislt' i sk.rl',rli gort.-tlol,ir. kako [listc Jlotaknuli krvotok. Medu-
lirrr. otk,rk() V,nn it'rlij.rrirroslit'ir'.rrr.r rrcrrrollatija, vi samo sjedite sa
svoiirrr ltl,trlrrirrr slop,rlirrr.r-
I'..rrl l'rrl, ili rrrcl<. rkiv. 1lr('nt'pritiskati i.ivac, pojavljuje se bol
(ili rrlrrrrrlosl. otlsrrlnosl lroli); porrrkil ul)ozorenla. Ako telefon zazvo-
ili. .r ilti l\,tz(.nl(): ,Nt' 01rr'.r(,.r,i p()z0rnOSL, zOVe neUrOpatija< prOpUStit
( ('rn() v,t/.rtn
;loziv.
l,ijt'trrici srr nirrri'ili prepoznavati neke od takvih poziva. I(ada
rr.rrrr poziv rrllrrli Zivac ishijadikus, a bol sijeva niz nogu, Iijeinici znaju
tl.r it'tlarr od diskova pritiSie korijen Livca.
Ako zivci, mi5ici i kosti iine cjelinu, zamisao usredototenja na je-
clan od njezinih sastavnih dijelova nije osobito smislena. Ishiiadikus
nije uzrok boli, jednako kao ni disk. pa ipak, uobitajen kirurski po-
stupak u tom je sluiaju uklanjanje diska i fuzija kraljeZnice. poziv jc
primljen, ali je poruka pogresno protumatena. Disk vise nije prisu-
tan, ali je na nekom mjestu u cjelini i dalje prisutan problem.
l)Vl.f l1 l'( )1.( )Vl( )li
l'oirn.rrit'ti.jcl.r kao t'jclirrc osotlito rraglaSavarrr.jcr ga l)r('(''('sl() z,tl)()
r,rvli.titr ili zattctttartrju oni koji bi to trebali ncprestar)o inrali rra rrrrrrr-
ll rtroitr klinikLr dolaze tenisaii de5njaci i iude se zaSto ih trprr('rr,it'rrr
rl.r ratlt' rra lijevoj strani tijela (i obrnuto kod ljevaka).
>lirli mc desno rame,( obavijestila me jedna slavna tinejdZcrska
rviit-r.da. >Nemojmo gubiti vrijeme na lijevo.<
,Zar lijevo rame prije igre ostavlja5 u ormariiu?< upitao sam ga.
Mislio je da se Salim i bio je u pravu. Time sam, medutim, Zelio
rcr'i sljedeie: taj je mladii proveo godine, tisude sati, razvijajuii samo
jt'rlrru stranu tijela. Jedno zape5ie, jedan lakat, jedno rame, jedan
krrk,.jedno koljeno, jedno stopalo. Polovica tijela obavljala je sav po-
.,,ro * zamahivanje, udaranje, istezanje, odrZavanje ravnotei.e, okreta-
n jt'. Druga je strana tek postojala.
Za to nije kriv tenis. Iftiv je taj mladi tenisai i njegovi treneri.
t'iit'lo se svim silama trudi udiniti ono Sto od njega traZimo. Ako pek-
toralis major, prednji dio deltoida, i biceps brachii ne mogu izvesti
lorhend udarac onako kako bi trebali, tijelo 6e uposliti ostale mi5iie
tl.r lri im pomogli. Zbogtoga tijelo nakon nekog vremena potinje na-
lil<ovati iamcu za spa5avanje u kojemu su se svi putnici naguraii na
yctlnu stranu. iamac se prevrde; tijelo poCinje boljeti.
Moi pacijent, tinejdZersko tenisko iudo, bio je tako nadaren da je
r rnogao nastaviti igrati na taj nadin. No, s vremena na vrijeme morao
t(' napustiti igrali5te kako bi jeo, spavao i bavio se ostalim uobidaje-
rrirn aktivnostima. IGda god bi se uspinjao stepenicama, trpio je jake
lrolove jer su mu mi5idi desne strane jasno govorili kako su siti toga
,l.r obavljaju sav posao, a miSidi lijeve strane pridruZili su se prituZbi
tvrtlcii da se oni ne bave uspinjanjem stepenicama.
Prida ima sretan zavrSetak jer je mladid odludio izbjeci operaciju
r.r nrcna - koje nije bilo problem
- i umjesto toga se pozabaviti lijevon-r
'.rr..urom svojega tijela. Danas se natjeae kao profesionalni tenisad'.
l,.,rrl pomislim na njegovo iskustvo, pitam se je li eudno Sto danas dc-
',r't i siajnih tenisaia trpe bolove i povlade se iz igre prije no Sto navrit'
,lr,.rtlcsctu?
Otlgovor na to pitanje krije se u predodZbi koju je osrnislio 1rol.o;
rri ll.tlo Calvino, talijanski novelist. Calvino je napisao novt.lrr porl n,r
',lovorr) Raspolovljenivikont. Novela govori o talijanskorn lrlcnrir rr ko;r.
tt.,t lc, /.a.icdnoga od napoleonskih ratova, raspol<lvil<l l()l)()vsl\() ./r ilr)
N;r'riovt'srr tlvi.jt'ltolovice djelovalc zasctrntl lc t'irrilt'zlo irlolrro l,;,r;
r r.r
1rr i(.r, si.rlrr.r plctlotlTtla.
 Alr'rlrrlrrtt. rrrjr'.rl,tln() l() \l() (l.ut,t\ \l\,.u.un() n,u.t.,l.tl trrl,rrlrlr ,,r,r., t,tt( )sl.( ) svlrsl:N( ) vlil-f liM l1
grrrlrrvl;<'rrilr,, sP0rl,rs,t, il.ttl.rr'('ltilt ilIUSI(.lt'.1(,.t iz('n.t kr)l(. 1)rru(,t\',1ilt() i
l'oprrl rrrl,rrlou.r lt'rris.r('.r s lrolrrinr r.uncn()n) i(ovjck.r s r, lir.rtonr,, rrrr
Politt'ttto tl.t z.tttt'rtt.trrr.j tr.jt'tlltu [x)lovi('u sv()i(',],J lijt'1.t. I.,,rrl lilir.rrrit'
1lr)ur, nrr()ui pogrcSrto shva(aju upozorenja lijcla il)ral('c('sliliovrrt'
rrlilrrrt', n,jilrova jc nagrada bol, obamrlost, iscrpljcnost, gu[)it.rli slx)-
porrrl'r'. Ilol u koljenirna ne znati da je trtanje lo5e za lijclo; lrol rr tlo-
sobrrosli i rano povlaaenje.
rrjt'rn rli,iclu leda nije prouzroiena pretjeranim igranjem golla. Svc.it'
r isc alitivnosti i situacija za koje smo preslabi da bismo u njima sudjc-
SLIKOVNA PORUKA lrrv,rli, ili se to barem moZe zakljuditi iz upozorenja koja seveLu za
r,rzrrc s1"rr)rtove, fitnes programe, dijelove uredske opreme i zanima-
Uz svakoga ,raspolovljenog( spona5a jo5 su tisude ljudi koji pate od
r ri,t.
istih tegoba iako nikada nisu izaSli na tenisko ili nogometno igraliste.
.lcdnostavno ne mogu prihvatiti da su dana5nji muSkarci i Zene,
Za njih su i najprirodniji postupci svakodnevnog Zivota - ustajanie,
sjedanje, sagibanje, okretanje giave s lijeva na desno - neprirodni ti- ;,otornci lovaca-sakupljata, ljudi koji su prije tek nekoliko tisuia godi-
,r,r svakodnevno kilometrima hodali i triali po suncu i ki5i, vruiini i
novi.
Irl.rdnoii, preko stijena i kroz grmlje, preslabi da bi uveter triali par-
Bol koju osjeiaju potvrduje da se dogada neprirodan tin. Bol je Lorrr ili radiii na tipkovnici raiunala.
natin na koji tijelo privladi na5u pozornosq od tihog >pssst!< do grm-
Sa evolucijskog stajali5ta, tisuiu godina - iak pet tisuaa godina -
ljavinskog praska. Uz svako od tih upozorenja ide i slikovna poruka jt'rlnako je danu i pol, ako i toliko. A ako smo u tako kratkom vre-
kako bismo shvatili njegovo znatenie. rrrcnskom razdoblju zauvijek izgubili sposobnost hodanja, trtanja i iz-
Tijelo ne iskuSava sreiu. Disfunkcija se odituje kao bol, ali je i vid- rlrTl.jivosti bez boli, ili je naSe poimanje evolucijskih naiela pogreSno,
l.jiva golim okom. No, veiina od nas odhija sagledati istinu. pretpo- ili smo na putu prema izumiranju.
slavljarno da iskrcntrta stopala, pognuta ramena ili nejednako dugai- No, moZda postoji i treda moguinost. MoZda...moZda grada tije-
kc rrogc rrisrr rrislir rlrrrgo rloli rrasl,jctlrrc ili prir<ldene mane. Medutim, l,r ilrak niie manjkava, i moZda jo5 uvijek raspolaZemo svojom priro-
\v(' \u lc zrr,r(,r.jlit' r.tl)t',tv( t .titttl,lottti. rlt'nom snagom, snagom lovca-skupljata. MoZda ... moZda tijelo ipak
I lzrrrirrro z.r prirrrit'r' >l.r.r('rr( nol.lu pirci.jcnta koji je posjetio moju rrijc potrebno Dpopravljati< kirurSkim zahvatima ili lijekovima kada
lilirril'rr i koicrl,r s(rn v('( sl)()nr('nu() u ()vorll poglavlju. Da smoizmje- rr'>pokvari<.
rili .lrjt'rr.rit'.tl l)('t('l).r svt'rlo glavt'lt:rnura, koja leZi u zglobnoj da- Uvjeren sam da rljeii moZda tu nema mjesta. Grada je posve u re-
sit i I'ul.,r. tluljirr.r lri irrr lril.r,it'rln.rka. pa ipak, jedna se noga oiito doi- ,lrr; neSto nije u redu s funkcijom. Nju je mogude ispraviti, a u ovoj iu
rrr,rl.r rlrrl.jorrr orl rllrrgc. Ncsrazrrrjcr jc prouzroien prebacivanjem ve- r,.rrn knjizi otkriti kako iete to postiCi pomoiu Egoscue metode.
rt'1; rlijt'l.r llt'lt'srrt'lt'zinc na lijcvu ili >duZu< nogu, koja je, zbog do-
rl.rtrrt'oplt.r-t't't'rrosli, llomaknula zdjelicu okomito i vodoravno. Jedna
str'.rrr.r ztljclicc, ilium, je spu5tena, a druga podignuta (i nagnuta pre-
rrra rralrri.jcd).
No, nijc li to razliiito, a ipak jednako? I(oji god bio uzrok, poslje-
clica .je >kraia< noga.
Na to iu retoriiko pitanje odgovoriti drugim retoriikim pitanjem:
zaSto bismo Zivjeli s pola tijela kad to ne moramo? Medicina nipoito
ne moZe postidi da kraia noga odraslog iovjeka izraste do svoje pune
duljine. Postupci obuhvaiaju tek prikrivanje nedostatka. Ali, nepri-
rorlner pokrete koji su tom iovjeku onemogucili koristenje potrcbnih
rrriii('a lako ic ukloniti putem ponovnog upoznavanja n.jegova tiicla s
pr.,rvi Irri rrr, pri rorlrrirrr llokrctima.
 ,'l\()lll() \'.1/llllll ,ll\livtt()slinl.r. tlllroz.ivsi .rl'livrrosl ir.rllrr.orl lr.rlvr;r.
Irrrrl't ijt', rrlilrzili sut() ()[)i(..
l)RU(;() P()(; l,Avl,-f t1 Aklivrt<tsl tlliSictlo-k()Slartrlg sr.rslava zr)itlr)o rr!lr()7.rv.lrno sv.rl,i
lrrrl li,ttl sit'tltlcttt0 l)red televizor, za upravljaa autorr)o[)ila ili karl r iit.
Meduovisnost funkciia lr rl,rrr l)rovcdcrno za radnim stolom. Buduii da su ovisni o rrriiit,rro-
['rst.rnorn sustavu, ostali sustavi nisu sposobni sami optimalrro lrrrrl<-
i rrrilirirti. Nisu tako ustrojeni. zbogtoga su znatno preoptere.eni.
IJkratko, tijelo se mora kretati, jer cemo ga, u suprotnom, izgrrbiti.

ko hoda kao patka, glasa se kao patka i druZi se s ostalim

patka-
ZNAN STVENO -EANTASfld m mzr;evc I
ma" ' ( Poznat vam ie ostatak te stare poslovice. To je jo5 jedan l'isci znanstvene fantastike zamislili su da ie ljudi u buduenosti biti
natin da kaZemo kako forma srijedi funkciju. patka izgreiakao patka l,ir'a S golemim mozgovima i zakrZljalim tijerima. Takvo sto bi se mo-
zbog.toga sto je stvorena da bi se glasala kio parka, ,il. dogoditi, ali ipak sumnjam u to. Nasa tijela i umovi Live, razvijaju
reijera i dinila sve
ono Sto patke dine. .'t' i urniru zajedno, kao cjelina. Iftivulja
uienja, u veiini sluiajeva,
Nasalio sam se jer se prasim da bi sve sto sam iznio o formi lrr.rticiklus zivotnih razdoblja razvoja i snage. Rijetki su pojedinci tiji
i funk-
ciji moglo zvuiati suvise metafiziiki. No, tovjek ne mora .'il s(: umovi znatno razvili usprkos teskoj tjelesnoi
biti filozof ili invalidnosti, a in-
tc.l.g da bi uvidio kako su ustroj i njegova svrha blisko povezani. t.lt'ktualna se moi u pravilu ne razvija prije no sto je faza tjelesnog
odvi.iai izglcda onako kako izgreda jer je njegova svrha r.rzvoja barem zapoiela.
odvijanje vi-
j.ka. Prckoraiirc li I'unkcij., narusili stc ustroj.
Ako se odvijaiem ko_ Ako je tijelo li5eno sposobnosti kretanja, izvanredne su mjere pri-
ristirt' k.r. prlrrg.rn iri riri.ictorr, rlatrx)sllctku i"t. gu
slomiti jer takvi |t'l.o potrebne za odrzavanje rada svih sustava. No, to je, nazalost,
rr.riirri pri ,r j.rrt' rrt' .tlgrv.rr"a jtr rr.ir'1.1.vtr rrstroju.
Jednako kao i u slu- *r.rlrrijed izgubljena bitka. Znanstveno-fantastiini proroci zaborav-
t'.r jrr otlvij.ri,r. lrrrrl<t ij,r ljrrrlsl<or li.jt,la izr.rvno jc
povezana s njegovom Il,rirr da zakrLljalo tijelo znati izakriljalost te nedjelotvornost tjeles-
rir.rrl.rrr; lrrrrl'r'ij,r i gr',rrl.r rrr.r..rju lriri rrsklaclcni jer ie rrilr sustdvil - di5nog, krvozilnog, probavnog, imunoloskog i tako da-
se tijelo, u su_
l)t()l n()trr, slorrrili. lr.'.
I),r lrisr. srrr,,rriri .rrrrrs tiit'ra i rrjcg,vc funkcije, podijelit
cu je na
rlvij. li.rrt'1i,rijt': r) .r. sl. ('irriur. sa svojim tijelimi, i 2)
ono ito ne l,rli, je tema ovog poglavlja grada tijela, potrebna je kratka digresija
t irrirrto s.r svojirrr tijt.lirrra.
k.rko bismo razmotrili jedan vid sustava koji ovise o kretanju. Thko iu
Ils.t'rlrr.t'irr. sc na.iprije na ono sto ne iinimo. U prvom sam po_ l,rl'sc rastumaiiti njihove meduodnose. I(ad ste jutros pojeli doruiak,
gl.rvllrr tla.ic tijelo pokretni stroj. Na ovom eu mjestu poii
^'kir, perpetuum korak r',rs,ic probavni sustav prionuo poslu. prepeienac i Zitarice nakon ne-
rl.rljc: ri.ickr .ic mobile. iovjek se, od svo;ega rodenja pa sve krg su vremena prosli kroz tanko i debelo crijevo. No, kako se to do-
rlr sr,rti, neprestano kreie. Srce nam kuca, pruia i. sir. i stezu,
poje- riorlilo?
dinatne stanice se pomiiu i okreiu. No, sve se to dogada
samo po se- U procesu probave gravitacija igra vaznu ulogu; ono sto ulazi rra
bi. Ti sustavi djeluju automatski.
.,r lrrr, izlazi na dnu. No, gravitacija, sama po sebi, nije dovollna. Tijr.
Medutim, misiino-kostanim sustavom u najveioj mjeri svjesno l*rrrr dana hodate, triite, sagibate se i okreiete te tako potiskrriclt,rkr
rrpravljamo putem zivianog sustava. Imajte na umu
rry.i.e, vaLnu rrri.rl< prema njegovu konainom odredistu. Mehanitka al<tivrrosl crni
iinjenicu: ti sustavi djeluju medusobno i ovise jedan o diugome.
i.v- ,llrlilil<c 70 posto cijeloga procesa. ostalo se odnosi na l<r.rrriirr, 1ir,r'r
ick svjesn. koristi misii koji pokreie kosti, te tako jaia sustave k.ji t,rt iju i llrchranu.
rljclrr.irr aut.matski; ti sustavi, s druge strane,
odrZavajl svjesnc frr.kc,i_ Nrrlrit'iorristi rras p<ltiiu da.icdcmo visc vlirl<an.r,jt'r orr,r \l\r,r( upr
jr' prt'rrrit'rricrn kisika, rasporcdivanjem
bijelih krvnih ,,oni..n i .sralirrr
"r'riit'lttt'ptrlrlv.trr.ia< tttl ltttosit tlo t'lirrrirr.rr'ijr'lt. l,rko strr.rrr;rr;rr rr,,rl.
.lo
 r'rl"r rlr'l'r'lnrl t rrr('\',r liro ollr.rtrrrr. lr',rrr
nt,utlr rrzrl, rl,r rc lol,srr rri osl,tt,i
rtt/.(. 116rr1 r..r1z rrrr.rr), l(,
llorlri;r.li rl,r urrrrl,rrrr;rll {}tri, lr,t. No.
r(. l tt,t otllir)\',ll.lltrt,t tttit'sl,t. l'r irrrjt'r it t', rrrisit i tlorr.;r.r,, rli;r'l.r lr.rl,r rrrllilr
lrr
,,r.rlror,rvili" llr..rvilrro srrtl,jtilovati rr vr.z.rn.j u t.ipr.lt.,.r z.rlror.rvlr
'l'tl'tt't' ili rriill,v ttt'tlttsl.tl.tk, ,u,,,,, su ..it.tlarr t irnlrt,rrili rrri llr.lllt.rrr.r.
Vrijt'rrrt'prrlov.ur,iar produzujc sc tl*z.rr.r sl.rlxrsr llnruzrotclra rtjihovoln rtcaktivlroir-,u. l(. l),
trsrijcd rlcakrivnosri..rir jt. jt,rrarr otr
r'.rzkrg;.r zl,rg krjega Iijeinici
svoje hospitaliziranc pacijcntc p,rii.u
N., t'rvj.k ipak uspijcva svezati cipelu. Tijekr je slrLr('rr,iak z.r irrr-
Sto prijc ustanu iz kreveta. rra lrrovizat'i.ju. Cuinut ie, a najvedi dio posla obavit ie koljcrra i rrriiici
Sve.ie vi.e dokaza da velika uiestarost
lrt'rl.ir. Ili dc, u sjedeiem polozaju, podignuti stopalo i osloniti g..r r)(r
raka debelog crijeva u Sje_ '..1)rorno koljeno. iak i ako nista od toga ne pomogne, tu su uvi.fck
dinjenim Ameritkim Driavama nije iskrjutivo
pitanje"prehrane. rri- r rrokasine.
padnici drugih naroda, primjerice
irgentinci, konzumiraju vise zivo- v<rlio bih zo.atizbog iega grada tijela dopuita razvoj nesuglasja iz-
tinjskih bjelanievina i.masnota, ali je
uiestalost raka debelog crijeva rrrt'tlu osjeiaja svrhe i kinestetiikog osjeeaja. Moguie je da predvicla
medu njima mnogo niza. Ta se iinjenica
vednom opravdava geneti_ .'itrraciju u kojoj bi iodeku moglo
biti uskraieno kretanje, kao ito sr_r,
kom ili konzumiranjem luka i iesnjaka,
odnosno, i;;U;"J.* ta.e vi_ lr.irnjerice, dugotrajna bolest ili ozljeda. omoguiivsi privremeno na-
ta uz veieru.
rrriavanje osjecaja svrhe, tijelo je sposobno prezivjeti takve izvanred-
Luk? Nije li moZda posrijedi kretanje?
Ti se rjudi nisu potpuno rrt'situacije te, nakon ponovnog uspostavljanja ravnoteze, iznova us-
prepustili lagodnom Zivoru. oni jo5
uvijek hodalu.iisie ciste grablja_ kl.rditi osjeiaj svrhe i kinestetiiki osjeiaj.
ma umjesto strojem- Zamahuju sjekirom
umjesto da se posruze mo- Medutim, u Zivotu suvremenog covjeka izvanrednim situacijama
tornom p,om. vitlaju ropatom umjesto
da upravrjaju rovokopaiem. rrt'rna kraja. osjeiaj svrhe narusavamo svake minute, svakog
Mi se' medutim, ne-krecemo dovofno. zbog,ngu iata i
.visni . krcranju, od probavnog i krv<lzimoj i.p. na.i sustavi r.vakog dana. Tijelo zbogtoga ne moZe funkcionirati u skladu
sa svr-
ao"aisnig i imunoroS_ lr<rrn; funkcije se prepustaju zaboravt i nikada se vise ne koriste.
kog. To
rrcizbjeZno i neizostavno dovodi do boli.

s,tiCAN,E NA PROsrosT KOMPENZAC IJSKO KRETANJE

h,rrl rrt'l'rr ,rrrr't ijrr
r)r1.sr.rr(.rr, r<rlrisrili, ,na prelazi u latentno stanje I,rl<o se ne kretemo dovoljno da bismo odrZavali funkciju,
kreiemo se
, ,rr()r1()('('rrrr rr,rlik zirrsli()rI sr.. l)isl.trrrkciona]ni i rrpravo to kretanje - kompenzacijsko kretanje - izaziva nevolje. u
,r()r(r T.rrvij.ri sp.rv.rri zirrrsliirrr sr)or). misii, sreiom, ne
rl'r ri.r prrlrrrrrir. il,rtllit.rilt'g;r rra.jcg,vu
o. jednostavno strpljivo ieka lrrtlanju, bacanju i sagibanju sudjeluju misiii kojima to nije svrha te
zada(u.To je cilj Egoscue z.r njenjuju disfunkcionalne misiie. Misicno-koltani
,,r.r.rrr'' Irrrrrirrr. rij.r, kak, bismo grpo.rou.,o
r
sustav stoga trpi
( )r)le reaenje i primjenu
za koje nije ustrojen. Slama se poput odvijaia
l'rrt'rrlrrirr r.rrk.ijar,a. Rcdovitim ilezban;em upoznari s njegovim Lojcga koristimo kao polugu.
misiiima govorimo:
l.rt<o - ovako.< Tijelo se vrlo I(ada, primjerice, peta dodirne tlo, funkcionalan misii ravno-
brzo prisjeeu, u fr.,t.ija je po_
il;,i:. rrrj.rno rasporeduje optereienje zglobne iasice. No, ako je posrijedi
iovjck, sreiom, ylkada ne gubi osjecaj za rlislLrnkcija i kompenzacijska primjena neodgovarajuii misii pokrc-
g<rv kinestetitki oqie6aj. t<inestetitt i os;eraJ,
svrhu. NaruSava se nje_ -
r t' k.st u neodgovarajuii polozaj
vlastito gibanje. I(ad se sagnem da
u osnovi, znarti osje(aj za - optereienje se ne rasporedujc. rav-
bih svezao ciperu, koristim odre_ rr,rrrjcrno; usredotoieno je na jednu ili dvije toike zglobne iasicc, us-
dene mi*iCe i kosti. Buduii da i li jt'rl icga zapodinje o5teiivanje hrskavice.
sdm slijedim o.rl Sio propovi.;eOam,
moj osjeiaj svrhe i kinestetiiki osjeiaj slcve je bio jedan od pribliino 1500 pacijenata s takvirrr sirrlrr.
su jedno. odgovaraju a Livci
pokreiu odgovaraju.e misiie, to;i pot..iu rrrirrta koje sam primio 1990. godine. Bio je trkai, a u rrrrirr jr. l.lirril,rr
kosti na odgovarajuca
m.jcsta u odgovarajuiem srijedu.
No, veiina ljudi, ovisno o t<lmc k._ rl.!.1, zlxrg boli u koljenu. I(ao i svi ostali pacijcnri, Stt.vt' jr.
Irr;r. Pr
lik. su postali disfunkcionaini, zivi u poprilitnom \'()11 l)r('glcda ostavio tenisice u tekaonici. Razg,ovar.rli srrrr, ()
lr(.1r11
nesugrasjrr .sjcr.aja
svrltt' i kincstctiikog osjeiaja. odgovarajuii
misi(i nc'iokrr.r.rr kosli
tt'. rr.it'1-lovirn kol.icnirna ipritom sarn rt.r<ao: >rl(l,rrlirrr rr.rl,r ;r.|,r.1.r
r',r:;r' lijt'vt' lt'rrisitt' r)rrr(xro visr. izlizarr.r orl rlt'sngs. l,1l\ rrlr,r
;r. ,l,r ,,rr
 lf{'ffrf.lll lll( l:()\'lll l('lll',t(,t n('l('(ln,rl,( t t/lt/,1 1. .tlt ',(' lul{. luotl,to ,,1(.ltlt
I,,;t ;, rzlr,,,rrr vr.,t'
',/.,r,|,o.'r';r'rl,rrt t/.lt/.1' l)til('otl rlrrrt;oti,r,,,, pil,ro jt'. ,,()lr.r:,lp1r.rl.t r.,
lotloIl ro olril,tzt. slrtzlt. r
Slt'vt'it'()liS.lo lx) svojc lctrisicc i ustanovili sl)'to d.l.it.potpl.tt lijt',
vt' rftrisl.r jai'r' izlizan od potplata desne tenisice. Zbog dislrrnkciorral-
rrog tlt'srro1;, kuka, najvedi je dio svoje tezine prebacio na lijcvu slra-
rru- Poglcdavsi njegovu desnu tenisicu, opazio sam da je jedan dio
trrlularnjeg ruba izlizan, Sto je bio dokaz da se, pri dodiru stopala s
llorn, udar ni ne priblilava tarualnom podrucju, s kojega bi njegova si-
lina mogla biti pravilno rasporedena duz fibije i tibije sve do koljena.
Zbog toga smo zanemarili Steveovo koljeno. poteo je izvoditi ne-
koliko vjeZbi za kuk, rame i drZanje glave pa je za dva tjedna ponov-
no trtao bez boli.
( )ltri ',1() ()l),t,z,tlt' u /l(,llll ,l Vllf('lll(' f(' rl.t ,l,ntt'lr' grlr',1 ttl{'1i,1
,,,lr.t.r l('\',t'-,(')1 tttl,tl;.t\'.ttlf.t ()(l I)tttrltltl()1' tltt,llll,l Ir;r'1.t.
I )or\1,1, k,tl.,o ruitlil(', l.tk(),i('sl lttltl.'t'it)llrlllttl ili tlisl u I ll.,( I()t I.llt t().
ZAKRETANJE
;'.r1rott't t'('rno odozdo i kretati se prema gore. Va5a su stopala gradena
budu usmjereni ravno prema naprijed. Crtei.5. prikazu-
r.rl..o tl.r prsti
l, lrrirotlan poloZaj stopala. Uoiite da se stopala nalaze toino ispod
l rljt'rra. Stopalo se, zapravo, krete u onom smjeru koji mu nalaZu
l.rrl, i kolieno. Na crteZu opaLate funkcionalne prave kuteve.

OKO PROMAINEiE
Disfunkcija je stanje koje je rnoguie opaziti okom. U prvom sam po-
glavlju rekao da nam tijckr sal.jc rrpozorcnje i slikovnu poruku; to bi-
smo mogli nazvati anatomskorn razglcdnicorn. u danasnje smo vrije-
me toliko naviknuti posvuda opazati oiilovanja disfunkcija da takve -/- , *\- FUNI(CIONALNA
PRAVOI(UTNA GRADA
znaiajke smatramo normalninra. ---l \-

rzlizana mjesta na stevcovirrr lt'rrisicarrra rloimaju se normalno. (-)

Juder ujutro, dok ste putovali na l)os(r(), vjt'rojatrro ste primijetili de-
setke ljudi koji za volanima sictlt' p.grrrrrilr glirvir i pognutih ramena.
zavas to nije bilo ni5ta osobito, z.rr nt"/ Svt'srr vanr se te glave i rame-
na doimali savr5eno normalnirna; no, sv('su lc glavc i ramena potpu-
no disfunkcionalni. Autocesra l)r('l).rr(r Ijrrrli koji putuju na posao,
gdje te, prije ili kasnije, osjctiti sirrrptrrrrt.svrjilr disfunkcija - glavo-
bolje, sindrom karpalnog tuncla, rt'r.lrt' v('z(u)('z.a TMJ (skraienica za
disfunkciju temporomandibrrlar-rro1i zqlolr.r, otlnosno zgloba deljusti), ZGLOBOVI
I(OLJENA
i slidno - te se pitati za5to sc osit.t'.r,jrr l.rlio loit..
Veiina se ljudi slaZe sa svirnt' ito 111yy1y;.j;1r o gradi i funkciji. prou-
davaju crtei, zapaLaju prave krrlcvc rr ccrili zglobne iasice, iude se za-
krivljenoj kraljeZnici, a polorn l<.r2u: ,Ali, l,t'lc, svi smo razlidito gra-
deni. Moje je desno rame objt'i('n() z.rr() sro sarn tako graden<. Ili: >Iz-
SKOiNI
gledam upravo onako kako ic izqlt'rl,r, rrroj otac<. To samo znaii da ZGLOBOVI
ste naslijedili otevo oknrzjc, rrl<lirrrtr jrrci i odgovarajuie pokrete ili
nedostatak kretanja, i to jc uzrol< l<,rr.,rlitt'r'istic-'nog, obiteljskog drZanja
ramena. svi smo jednako gratlt'rri; n,rslit'rlrr,icmo gradu, ali ne i disfunk- Crtet S.
cionalno, pognuto ramc. PRIRODAN POLO ZXI STOPALA

24 25
 r!r II!I IUil I I,I It'1\I IlL _ Ill,'\\ I I\
'r't.
All lrllil\ l',t1il',1 Illlll.i ll.\

rrrlrr',1'rlt ,rl'livrrosli kojt' n('(('l(' olr.rvlj.rli ott.tl<o l.rko k.tko lrislc ilr
l)l15N() l,l,ll1V()
I
,,lr,rvl;.rli rl.r srr v.tS osic('ai svrltc i kirrcstctiiki osjt'ra j usl'l.ttlt'rti.
*"{P'
Stop.rl.r prikazarta na crteZu 6. slijede naredtre. Glavrttr riit't'int.tirr
,\$ rrrrsiti koji sc llnrteZu od kuka do stopala. PribliZite se zrcalu itlolrro
a5
-L,-
prorrrolrilc svrlja stopala. Jesu li njihove ia5ice usmjerene ravno [)r('-
-Ct
rrr,r rr.rlrri,jcd ili prema lijevoj i desnoj strani? Sje(ate li se pravih krrl('-
r,r ''f ijt'lo ih svim silama nastoji zadr1ati. Ako vaSa stopala i koljena
rrrsrr rrsrnjerena ravno prema naprijed, tijelo pri hodu mora pribjeti
I or r r 1rt'rlzaCijskim pokretima.
I
I
'l'ijclo ie ostvariti pravi kut koljena zgloba, ali ee istodobno pribje-
, r z.rl<rctanju prema unutra i prema van kako bi spustilo stopalo na
rlo i li.rctalo se ravnocrtno. To lateralno-medijalno zakretanje jest kom-
pt'rrz.rci,iSko kretanje. Kompenzacijski pokreti optereeuju zglobove
I ul,.r, koljena i gleZnja. Prirodni pokreti stopala pri hodu - peta, pr-
',rr. orlguravanje, peta, prsti - mijenja se tako da peta i prsti djeluju is-
r,rlobrrr), poput platforme, te dodiruju tlo unutarnjim ili vanjskim ru-
Ca5ice koljena
l,orrr slopalZI.
ne pokazuju Vr:lika je vjerojatnost da se istodobno dogadaju i ostale vrste kom-
ravno prema
naprijed, vei lrt'nzircijSkih pokreta, no, ako se usredotodimo iskljuiivo na zakreta-
su zakrenute ,r 1t' l<oljena prema unutra i prema van, postaje odito da su dodatni po-
prema van
I r Cti, lronovljeni stotine, ako ne i tisuie puta dnevno, zaptavo tempi-
\ lromba.
',rrr,r
Stopala su
okrenuta
prerna van
NEVOLJE NA POMOLU
_/ ',.rtl,r se odmaknite od zrcala i pogledajte svoje kukove. I(ukovi lika
ffiYo.G 1,r il',rzanog na crteZu 7. su vodoravni, u skladu s pravokutnoSiu i bi-
lrrrrlitionalno5tu tijela. Osim toga, kukovi su, sami po sebi, pod pra-
r rrrr l<rrlem i nalaze se totno ispod ramena i iznad koljena.
Ctteil 6.
Ako ste tjelesnu teZinu ravnomjerno rasporedili na oba stopala, a
,l('.,ni vam je kuk vi5i od lijevoga (ili obrnuto), tada ste naru5ili jo5 ie-
,l,rrr lrrirodan poloZaj tijela. Nepovoljna je posljedica i u ovom slutaitl
crteL 6. prikazuje stopala okrenuta prema van, kao u patke. po-
I irrrr[x'nzoCijsko kretanje koje izaziva tjelesno o5teienje, a s vrcrn('-
gledajte svoja stopala. Jesu li usmjerena ravno prema naprijed
ili su rr,111 1i1'Ig llodcti osjeiati bol - ako je ved ne osjeiate.
okrenuta prema van? Je li jedno okrenuto prema vat, ajedno
usmje- I)islrrnkcionalan kuk oteZava trianje, hodanje i uspinii-rnic sl('l)('
reno ravno prema naprijed? Ako poloZaj vasih stopala narikuje p.r.-
Zaju prikazanom na crtezu 6., vi naru5avate gradu svojega ,u(.un(r. lslo vri.icdi i za voirrjt biciklom, klizanje i skiiarrit' U rr.rilrrr
tijela. l;,'rrr slrr(ir jrr, rlis['trnkcionalan ie vas kuk prisillavati tt.t ul.rli,rnl( \ ('( ('rl
>Pa, uvijek sam tako stajao i ne osjeiam nikakvtr
bol.< trrrrl,r iviit'r'ttt'rgijt'. I(ad trti nclk<l kaie <la rtt'voli lrorl,tli. pollcrl.tttt
M,lda i ne(ete - ako imate sreie. Ali, primicricc, rrika<ra ,t.(,(.r.
rrl('rl()\/ l<rrl. i orlrtt.tlt zrt.tttt itrl ic lottttt r.rzlog- llorl,rrrl('l('/,r l,tl.trr
is;lt',tvtto rrtlarilitrtll kr;llicrr. Mrrogo jt'oslalilr sl)orlov.r isv,rli,erlrrt,vrrilr.
,r'.,rlrlr I)r('n.rl)()rrro. N'lo1tl.t r't' 1lt'otl.ttti rrrilijrrtt o1tt.tvtl,ttt1,t lrr( \r'.{'
 l)rt',1,r l)r('\'l',(' kr"il() \'r rl('nr('. l)r('\'r\(' sl'lrz,rl, plor rrrlr. l)r(.\'ri,(. 1y,r( 1()
I ()l),f',rr() llo, islirlsl'i Lw.kn', lctr tr tlisltrnkt i()n.tln()nt krrku l\()lt i()l lts
l.t,tt'trit' it'tlttosl.tvtt() z.t(l()v()l.islvo St'tn jt'. Sv.rk.r rlislrrrrli,t ij.r vrlrli
i6s
vt'r'oi tlislrrrrl<t'i.ji: rt{otlanjc'2... Ncrnarn vrcrr)ena( >vist,irrt.
l)osl(r.i(.:
Irorl.rrrr rlrlrogo(, a ista osoba uskoro kaZe: >Ne volirn hoclali< i rrirllo-
sllctku: )Ne mogu hodati<.
PoviSeni kuk, koji mozda opaiate u zrcalu, utjeie na normalan
oLtrazac koraka koji nam omoguiuje ravnocrtan hod. Ako je obrazac
koraka funkcionalan, kuk, koljeno, glezanj i stopalo pokreiu se kao
cjelina; zglobovi dine savrsene prave kuteve, a obje strane tijela u us-
kladenom slijedu iine isto.
No.,rko;r';r'rl.rrr krrk vrri orl tlrrrrior,,,r (r.,itli rrlt'z,'1 ), l)lllntl\(t()n,tl
rrosl jt'n.rus('n.r. Misiti i l<osli vist'slr'.ln('l)ulrrjrr tl.rljt'i rr rlr.rrri,rr i;r'rrr
',nrl('nr u orlttosu tta llo. l(atltt rtoga isltotl lloviScrrog kuk.t slolrorlrro
z,rrrr,rlrrrt', liit'lo.jr' prisiljcno nagnuti se prema niZoj strani, Slo tlovo-
rlr rlo oplcrc(cr-ria koljena i geganja.
Ncsrazrnjcr u razini kukova testo znadi da osoba veii dio svoic
l;r'lt'srrc tcZine prebacuje na jednu stranu tijela. Tijelo nastoji nadokna-
tliti rlisfunkcionalnost kuka jer osjeia da taj dio iini ne5to Sto ne bi tre -
lr.ro iiniti. Preoptereiena strana tijela stoga nosi dvostruko vi5e od ono-
ri,r za Sto je gradena. Vjerojatno je da drugi kuk istodobno zamahuje

m
SIMETRIJSKA
BIFUNKCIONALNOST

DESNO
-\\\\ /4

LIJEVO
DESNO
ffi
U^=-/
LIJEVO

PRAVI I(UTHVI KUKOVA

SAVRSENO SU URAVNOTEZHNT
RAMIJNA
S OB.IE STI{ANE SREDTSi'{,IN OSI

ffi( rur
I nnsm I
,n --'
\
'r---*i,
n
Poveiana
opterecen0st

lllffi:stranc
\ JL
J

l( t ll-,( )vl
V
Pojadani pritisak

*^-r$
OPTERNETNTN
na lijevo koljeno
(i gleZanj )

Mi5iii i kosti
KOL.l fl N A podiZu se dalje
od tla
CRTA RAZINH KUKOVA, * Uclarci trlri hodu
KOJU dINN ZGTOBOVI I(UKOVA, Desna j. usredotoieni
PARALELNA JE S TLOM "og,
desto ukotena
srr
na zglob<lve
I CRTAMA RAZINA pri hodu lijevog glc7r-r i.r
OSTALIH ZGLOBOVA.
GLEZNJEVI i koljena

SREDISNJA OS

Crtet 7. Crtez 8.
', t)}
.,{
 rlr'',rrrr il,1,, u trrl..rr l,urltrr r rl,t n,("irn nu.,rr r n("
Irttrl.., r,unr.rf u ir .,t.. 1,1
rltt ', olrr,r',( ('rrr L()t.rl..,r /,1 )()rr rr11,.r tl,,lttlt lrl..,l 't / t t(lt t / l,,t t
l(. l)r r',rl;r'n r r,r l.,r lilrl)("n
1..
| tl,. ,t

/,t( r;',1'r l)(ll,,tt'l; !l()11.t i(.,/.,1

l)l.rv() ukt)(,(,n.t, tr klrk r rlr.t\/ll,l t,ttl.l('lt ltr ltl.t
II .l.

,ffi N
f

NAGIB KUKOVA I'osljediCna

rotaciia gornjeg
Pogledajte jo5 jednom svoje kukove. Doima
li se da je jedan kuk ne sr. el[jela trupa
blizi zrcalu od drugoga? crtei 9. otkriva na sto \
biste trebali obratiti
pozornost. osim Sto se moZe podignuti ili
spustiti, kuk se pnoze zaroti-
rati na desnu ili lijevu stranu, odnosno, nagnuti IT()TACIJA
ROTACIJA ZDJELICE
se prema naprijed ili
unatrag. Rotaciju kuka mozete opaziti i tako Sto I(UI(A
iete sjesti i opustiti OKO OSI KUKOVA
I'REMA
se' Kad ponovno ustanete, pogredajte stopala. polozai;!a.rog
siopala NAPRIJED,
ispred drugog upuiuje na moguinost da i t.rt I'ltrEMA
1" ,13 strani nagnut
prema naprijed. ", ZRCALU NORMALNA
RAZINA
Nagib kuka lakse je uoiiti ako se jedna strana tijera
promotri iz pro- KUKOVA
fila te je se potom usporedi s drugomsrranom.
Najborje je da vas netko -.-- (paralelna s
fotografira iz profila. (U klinici se koristimo poraroid ravninom
iottgrafskim apa_
ratima kako bismo ustedjeli vrijeme potrebno za zrcala)
izradulotografija.)
oba kuka lika prikazanog na crtezu 10. nagnuta
su prema napri-
jed. crtez ll. prikazu,ie nagib Lr suprotnom It,rrn(:, ruka
smjeru. Ako kukove za- r ',,t1(.1 pomaknuti
rrrislitc karl ravninu paralclrrrr s ll,rrr, ii.ia p.vrSina
fc nagnuta prema |)I(.Ina naprijed
rr.rp.ijt'tl ili prcr,a ,alra!r. prlrla,i gr.jasa r=cst,
,tkriva ni'gib kukova. I rrf )rrSteni
I'r oil t,t l t,lt t s,t \l 1..) |
l)rcrI)a naprijed ili prema natras
t,rrrtrrt i rt,r sriit.tri ,,]1,; i]'illlli;lln*""' Noga pomaknuta
N,rriilr l(rl\()v.l rijr'rr,tt,z.rv.r rrt.izrstavn. <ldrZavanje [)rcr]a naprijed Paralela
pravih kute_ s
v.r. N.rriilr ,.rlrs,rv(r i rrilrrrrl<r'i.rralrr,sl ravninom
.icr sc miSiii i ttsti jedne stra_ I)rcmavan \ zrcala
rrt'Iijcl,r kr('r'rr r.rzli(.ilo otl rrriiica clruge strane.
\ {t+".,
NERAVNOTE2.
N. rrtlal,iavajtc se od ogledara. Ttebari bismo razmotriti i -. s{_aoa
vasa ramena.
I{ar,c.a lika prikazanog na crtezu 7. vodoravna su pararerna
i
vir.a. Buduii da ramena djeluju kao protuteZa kukovima, s kuko-
funkcionira
a tijelo crtei,9.
kao cjerina, ramena odgovaraju na porozaj kukova. povi-
Sen desni kuk moze znaditi i podignuto
desno iu*". No, kako tijel<r
moie izna(i brojne kompenzacijske pokrete koji mogu
razlidito utje- Irunkcija ramena obuhvaia dva razliiita mehanizn)a
cati na cjelinu, moguie je i da kod oiobe s povisenim girr,rrr;,r: rrrr.
desnim kukom lr'rrriz'arn glave u iaiici, poput kuka, i mehanizam sarkt', k.li ,,rrr,,11r,
d.esno rame bude spusteno, a lijevo podignuto.
Mogueih j; kombina-
ci.ia mnogo, no, to zaptavo i nije vaZno.
Ako ramena nisu vod.rav.a ' rrjt'pokrcte prema naprijed i prema natrag. I(ada krrri,ilrr, rrrl,,rrrr,r.
i paralelna s kukovima, ustroj tijela je naru5en. "lit rt<l p,krcr. bacan.ia, koristimo mehanizarn glavt. i t,r!ir r.. r)r, r,11,r
rrrclr,lrrizrrr.r srr i lop.rlit t..
:l( )
T
 t\tt Irt,rrll rl!,1!l rl l't,1.-11.,-r 11,,1

Glava pomaknuta
prema naprijed
\
f*-.
Pojadana
zakrivljenost
/D Ramena pognuta
prema naprijed
donjeg dijela Nornralna
kraljeZnice z.l krivljentlst
prema k raljeZnica
unutra

N
1c izravnana
OBA KUKA NAGNUTA PREMA NAPRIJED

RAZINA I(UKOVA I< A'IINA

t( r ll(0vA

RAZINA KUKOVA I<A'/,INA KUKOVA

POMAKNUTA I'()MAI(NUTA
PREMA NAPRIJED l'ltllMA hIATRAG
I PREMA DOLJE I I'REMA DOLJE

Stopaia tipidno
okrenuta
prema van

OBA KUI(A NAGNUTA UNATRAG

(Bofni prikaz desnog kuka)
STRAGA SPRIJEDA
STRAGA SPRIJEDA

CrteZ lO. CrteZ 11.

Sto nam govori podignuto rame lika prikazanog ta crteLu 12? zirrrr rrajvetim dijelom prebacuju na suprotnu stranu tijela. posl,it'tlit,.r
Buduii da je tijelo cjelina, rame sudjeluje u podizanju ukoiene nogc o yt' lrrrvlatenje nogu i teturanje, zbog tega se lik doima napolir orrrrzt.
koioi sam govorio u jednom od prethodnih odlomaka, i niezinu postav- tirrr, slo lr stvarnom zivotu nije daleko od istine, ako sr. orluzrrrr.prr.
ljarrjrr rr poloZaj za hodanje. Tako hodaju glumci koji u filmovirna slra- t ;t'r ivarrit' i lcalralnost.

vt'igr'.rjrr grbavc-t'. I(rrk inogu zabacrrju prema napriir'<1, a lit'lt'srrrr tt'-

 .I lr tl l r ,1, 1 . ,l la l l ,l1l ,l ,
l : l l l \
' 'r'.1\
' '

Zbog clisfunkcionalnog rasporedivanja teiine,

mehanizam $arke zadrtava oba ramena
I'otligrrrrtrl pognuta prema naprijed

$
I)[iSNO RAME

LIJEVO
'iL
C\E
x
,LJ i

Ramena J

$g*
''-t

pognuta
z^5.E F-)

l) l ('n]a Ramena
'-]'ix z'x I t.t [) ri.jc-d pognuta
fSr<
Y-U F I
-\Fl Leda su
pognuta, prema
U.*'tJ naprijed
I
A2 kraljeZnica
Es$I UFI
je izgubila
oblik

\l
M lr.l
FH:(. 4i
F^ g,
slova S

Pr
.____-___--
Nadlanice
\/\/\/ Ruke i Sake
takoder
-=---__.-__ () k renute
\ okrenute
l)rcrfla prerna
r raprijecl

\ naprijed

))
I

- L*
I
IIk()('('ll.I
? s
,
( l(':,I t, t I t( ),1,1
Uoiite istovjetnost
kutova u razinama
ruku, koljena i gleZnjeva

-_______
Prikaz sprijeda Bodni prikaz
Crtet L2.
crteL 13.
oeTnSnNR RAMENA PoGNUTA PREMA NAPRIJED
NEOBTdNO TJOBTdAIENO
Bodni pogled na vaSa ramena mogao bi takoder otkriti da su pognu-
ta prema naprijed. Pognuta su ramena vrlo uobiiajena (vidi crteZ l3). I(ad ramena zaglave u tom poloZaju, Iopatice i ostatak rrrt'lr,rrriz
Mehanizam Sarke omoguiuje pomicanje ramena prema naprijeci, no, nrJ riuncna postaju nepokretni. Problemi rotatorne nranlt.tr' (l,ojirrr.r
ona <rstaju u tom poloZaju zbog toga sto svoju teZinu ne nosirtr() u it' olrtrltvit(cna skupina od ietiri mi5iia smjeStenilr u lrlizini rlcltoirlrroli
sl<ladu s funkcionalnim rasporedom ietiri zglobne ta5icc, prt'rn.r l<ojt'- ntiiit'.t, pol<ra,i lopaticc) nckada su trili ri.jctki. Ortopr.rli rl,rrr,r., rn,rlrl
nnr srr razirrc glavc, rarncna, krrkova, k<llicna i glt'7rr jt.va p.rr'.rlt.lrrt., prrrrc rrrl<t'posl,r s rjt'iirvarrit.rrr llroblt'nra rol.rlorrrilr nt.ur7('l,r
 l'l tl(tlll lJ(",,1\'.llll tl()l,t(,tl('illt ilL()('('il()l,l tiiln(.il,t tlr tr lrll,,ilil l()l).t

ry
Irrr'. lrol l.o;,r rrrozr'lrrrirrrp.r ili 1lrr.r.r\ri lr (lirlo prolr,rrl,lrl(.. r(..1:r,r, (,l,lr',1
t t'tttl Pokl.t'lliivosl rrrkt'. No, istirrski uzroli prolrlt,rrr.r
FI
n,t1lilul.t ( il.t v.r
lr.zi rr,r rlr rrllrlrrr tal<txl('1"
ril,i('slu: otl ll0glrrrtt)g, sc rarncna zahtijcva da izvotli p.,kr-t.rt,rrrt.lr.rrriz_ n,r ft'rlrtrt
--l_
',lt.lnll nelgn ut.a
,r.r zglot),e glave i dasice, iako je ono meha,izm..r sarrkc zaglavlic- na stranu
,, u poloZaju prema naprijed. Buduii da je rame p.maknutr) [t.trttt' i pognuta
[)rcrr]a
naprijed, mi5ici rotatorne manzete ne mogu sudjelovati u abdukci.ii p()lirrrrlo prema
ruke jer im je onemoguceno pravilno rotiranje glave humerusa. ('n tJ naprijed
l )t

acija je sliina slamanju kljuia u kljuianici. Ako se rotatorna manzeta

Situ -
rraprijed \ 4 N
prejako napne - sto se moze dogoditi pri snaznom udaranju I

loptice, loptice za golf ili bejzbol loptice dolazi do pucanja misiia.

-
teniske
-Ltl \r
l' -------'
.-,-
{l

t,
Rame
pognut()
I(irurzi najdesie popravljaju osteienje operativnim zahvatom ili, ,{
prema
u nekim sluiajevima, ostruZu glavu humerusa kako bi uklonili >pre- ( naprijed
preku<.
Ruka
spustena
TEI,AKTERET i okrenuta
prema
Dok ste u zrcalu promatrali poloiaj svojih ramena, vjerojatno ste
za- naprijed
pazili i pokrzaj glave (vidi crtez r4). od disfunkcionahlg ramena
i
rlisl'rrrrkci.nalnih lc<inih misiia ne moZe se oiekivati da ie dr?ati gla_
vlr u lrsJ)ravlronr 1lol07a.iu. T., jc zaht.icvan p.sao. Glava je teska i na-
, -4
l.rzi st'rr,r vrlrrr kr.rlit.inict.- No, i.ak i kacl bi to Zeljeli
I

- aLele_ misiii \-_"I

,(' ,r(),lrr rl.prrstiti rl.r glava pirrlrrt' l)rcrna naprijed. Disfunkcionalni ili
I

rrr'. lrrisit i srr porl vt.lil<irtr priliskolrr.

I'.11rrt'rt' li qr.rv, r)r.('.rJ grrrtri.ra, .sjetit cete zatezanje
na gor-
rrit'rrr rliit'lrr vr,rr,). >()tl.ir.k< l()g zarczanja odzvanja sve
do kuka. Misiii
li,rrrjcg rliit'l.r lijt'l,r rralrirrirr sc kako bi vas odrZali u uspravnom polo_
7.r jrr, rr., t.,it' rrrrirpr i.it'd izgubljena bitka.
Bolovi u ledima i vratu, mi-
g.t'rrsl<t' glavrlrrljc, .iaka bol ieljusti, vrtoglavica i zamagljeni
vid ot-
l<r'iva,irr l<oliko sc tijelo silno trudi ostati uspravno. Prikaz sprljeda Bodni prikaz
Glavar .ic vrlo osjetljiva na pokrete i polozaje. Krv i kisik
koraiu
I)rcrr)a gore, n0/ to ne pomaZe ako je gornji dio tijela disfunkcionalan Crtet 14.
i napet. P.gledajte obeshrabreni, gubitniiki tim na igralistu i opazit
icte objesena ramena i pognute glave. Losa se igra odialava na njiho-
vu drzanju. Sto;e bilo prvo, lose drzanje ili losi igra? Forma ili (dis)- orlgovore bismo mogli pronaii u sljedeioj pridi. prije nekorik,
funkcija? I tako se ponovno vra6amo sveobuhvatnoj temi kojom ,',,tlina u moju je kliniku dosao igrad prvoligaskog bejzbol rinra. tlikr
sam
zapoieo ovo poglavrje. No, to nije metafizika; to je zdravrje, tjelesna rrrrr it'tlvadeset i osam godina. Nazvat iu ga BiIl, iako to ni,it'rr.it'g,r,,
kondiciia - iivot.
rrrrr'- l)alit)je od kronidnih, jakih bolova u ledima; visc rriit.vl,rrr.r, r,r
lr,rrr i rloilnalo se kao da je njegova kariiera zavrScrra. ()sirn ljclt'.,rr,r,
zasto trpimo bolove? Za5to gubimo sposobnost natjecanja? Zair. prrlrlcrrr.r, rrrrrr'ila ga .je duboka dcprcsija. Ti.jckorrr svrlr..1i,r Ir\'()11 l,rl
srr
t,liki nrcdu nama napeti, potiSteni, gnjevni i nezaclirvrl;niZ ',;r'l.r lcli.ro rrri jt'rla razrrriSl,ia o strrnorrlroislvrr.

.](r
 :,rr.rr('rirr.r lroru \,iln ()(lllr( r()
r)unrrr(.urrr u r.r(1r ., 1rrr. (lr(.1()r\.()rr,r
;r'l,,rrl l;rrrlr s,r srr.rzrrrrn n,tli(.(itl(.1;sliirn
llolivorrr. N.tk.urr,.,,rlt it.,tt.l..r
lr rrjt'rir)v gili('v. z.rr., s.rru rnrr rcl(.ro tla.jc
krrkavit..r, i.rri., ri,rrr<.rvit..r ut,
lri rrslrj.la rr.i , prv.ligaski tir,. I(ad sam TRECE POGLAVLJE
ga razjari<>,zarx)i1(,o s.rrrr s ri_
jt'r't'rr.icr,. Za pora sata Bill vise
nije osjeiio aoi, adeprc,sija jc .csrara
tkr trcnutka kad je napustio kliniku
za'to? Izvodenjem nekoriko osnovnih
vje*bi, B,r je svoje tijer.
Prirnierenost
poieo vraiati u njegovu osnovnu formu.
le funkcije koje su u meduvremenu
raspolozenje popravilo zajedno s funkcijama. prvi
zbogtogas, od-ah o,ivje-
bile disf,nkclonarne. Njegovo se
i odgovornost
put nakon mnogo
mfeseci, a mo,da, nekoliko godina, Bill se or;.ero bolje. Kad
se njegovo tijelo poielo T*o"vraiati
svolo.j istinskoj fo.*i,'r-r;.mu se po_
ieo buditi osjeiaj zadovoljstva. oanis je ponovno
govori aktivan i vi.e ne
o samoubojstvu. bog previdanja vaLne Zivotne iinjenice veiina fitnes programa i
Tijelo >ostaje u vezi<. Bor je jedan oblik programa fizikalne terapije dovodi do ne Leljenih posljedica. Ljudi
komunikacije. No, vazne
se poruke ne prenose uvijek vikanjem
ili vriskom TU;#;;i;;krd cine samo ono Sto im donosi zadovoljstvo. po pitanju motivacije ne
Sapuie; mi ga iujemo i plaSimo ,.. rnoze biti jednosavnije. uspinjemo se planinama zato sto uzivamo u
No, bez obzirana to kako je pri_
stigla, njegova je poruka od presudne
vaZnosti. tuzbudenju, trtimo maratone jer uzivamo u izazovima, radimo osam-
deset sati tjedno jer Zudimo za novcem, ugledom ili odgovorno$cu.
. Na Billa i njcgovu depresiju pomislim kada god iitam o sindromu
krrrrrir'r.g rrrnora, k,ji .ic p,,irari, p.drugljivo
Zadovoljstvo moZe biti zamorno, opasno i bolno. No, ipak je za-
rrazvarr >menadzerska tlovoljstvo. Bio nam je potreban Sigmund Freud koji ce nadjenuti ime
grilra<. r'r.r'iri. sir, rra,ilrrvi.fc izvjlsic
prema kojemu je 2 do 5 mili_ onome na demu se temelje Sjedinjene Americke Drzave >nacelu za-.
.irrrrir Arrr.r'ik.rrrirr.r.sit'rir- sirrr,t.irrc r.ga sindrclma: -
viioku tempera_ tlovoljstva< - teznji za srecom. Te se rijeci nalaze u Deklaraciji neovis-
Irr.rr, ,lir'.rrri. Iirrrrrirr i'v,r,va, prrr.icv,
naglc promjene rasporoZenja nosti. Sreca je onq demu tezimo u svakom trenutku svojega zivota.
i rr,rp,rrl,rjr. p,rrrilir..
u ovom cemo poglavlju razmotriti dublji smisao nacela zadovolj-
Slo sr,lo tloli.rrl.t?
stva. vjerujem da cemo tako shvatiti zasto smo, nakon deset tis.ria
l'rijt' rr. il, zaririrrt'irrr, riaje rilvjeianstvo godina teznje zadovoljstvu i teznje za opstankom, stigli do mrtve to-
suoieno s novom bo_
It'icu. trt'lr.rli lrisrrro.joS.jcdnom pogleiati
u zrcalo. t*ke.

PUN ZNTUOEC
I'rt'kinuta je presudno vaina spona koja je zadovoljstvo povezivala s
k r.la,jem. Nakon sto je cijeli dan proveo progoneii krdo jelena, pri-
rrririvan tovjek vjerojatno nije bio svjestan osjecaja zadovoljstva. vlc-
r,i.rlno nije zastao u podne, pogledao tvrdu kozu na svojim lrosiur
.'t.palima i rekao: >Ah, kako je ovo zabavno!<
Zadovoljstvo,jt'rslt.ri,
k.rtl bi sc, nakon uspje5nog lova, vratio u selo i napunio it.lrrrl.r. jt'lr.
rrovirn Illcsom-
Slit'tlt'(tga.ic.iutra u zoru ponovno krenuo rr lov. z,rir.., v.l11v ,,.
;r'sli. z,trlovolislvo krclanja i opslanka hilo jr' I)()v(,z,rr() u/r()r 1() l),r
',1l('(li( tt()nl v('z()rn-
') (_)
- ){ \
 -rE
l;rrrlr l,tr lrr lrorrl'il lr\\,o;llr rr.r lr^/r n,rrirr. l,r.,rtlurno l(. lrrlo rrrrrllirr
rrliotlrriit'sjt'rlili rt st'ltl i llrt'Prir'.tv.rli lov.r(lit'plitt'rrr.r,o lrl,rrl,rrr rl.rrr
Ptovt'sli tt lttlll.lr.lll,i tl ltttl(irorn. Orli koji su glorllr.gli lorrr islirrSt.rrjl,
tlsl(()r() str otkrili da zaliha hrane nestajc. Mali sr-r obrot.i zrrai.ili srrila-
va.,ic razinc glukoze u krvi, iemu je uslijedio gubitak encrgijc. Lrv-
icva izdrZljivost i sposobnost koordinirania oka i ruke su slabilc. Us-
koro je uslijedila glad, a potom i izgladnjelost te smrt.
To je iskustvo pouiilo prezivjele da kretanje, povezano s lovom ili
sakupljanjem hrane, nije pitanje izbora, vei prijeka zivotna potreba.
svako dozivljeno zadovoljstvo - obrok, gozba, toplina vatre bilo je
izravna posljedica kretanja. Th je zamisao bila tako temeljna da je se
- ilt().
uopce ne moze nazvati zamislju. Naie je pretke na kretanje poticao
iskonski instinkt, a grada i funkcija tijela djerovali su u suglasju.
NEDOVOTJNO KRETANJE r DRUSTVENT POLOZAI
Postoje li aktivnosti koje zahtijevaju vise kretanja od rada i zabave?
Ako bih, rr igri asocijacija, izrekao rijet >rad<, kao odgovor bih vrlo
lako rnogao clobiti rijeii >lopatarr ili ,znoj<. Medutim, veiina nas radi
sjctlt'('i. ljvorl rr rad.jcst putovarr.jc na radn<l mjesto takoder sjedenje
-
u.rrrtorrrrllrilrr, vlirkrr ili aulobusrr. Cak sc ni u slobodno vrijeme ne
krt't't'rrr. rLrv.ljr,. (il.rlanm sporl rra lcrcviziji, automobilom odlazi-
rrro u prirorlrr ili st.sl<lrrpr..rnro rrz rkrbnt krrjigu.
l(r't'l.rrit' jc rl.rrr.rs, n(l rnnos() na(-ina, povezano s muienjem, a ne
s.r z.rrlovol,jstvorrr. vr'<'i rra Aurcrikanaca teLi sluzbenidkim poslovima.
l'rolt'siorr.rl.rrr i rlrrritvr.rri pokrZaj odreduju se prema razgranitenju iz_
,rt'rlrr .rrilr koji ,lravl.iaju I'izii'ki posao i onih drugih. Nas obrazovni i
tlrrrslvt.rri sustav potiiu takav naiin razmiSljania.
osirrr toga, zivimo u stoljeiu kuianskih aparata koji stede trud.
Nast' srr lrake, u kuhinji i posvuda oko kuie, pokretale gornje dijelo-
vc svojih tijela u cijelom nizu pokreta - osobito ruke i ramena dok
su rczale, mijesile, mijesale, prostirale oprano rublje, prale prozore i
-
udarale po prasnjavim tepisima. Danasnji sladokusac otvara paketii i
ukljuiuje mikser. Jednostavan zadatak tisienja podova u mnoginr
kuianstvima obavlja >elektriina metla< ili usisivac. U dvoristu su
Skare za travu, koje su zahtijevale sagibanje u struku, kao i pokretc
Sake, zapesia, lakta i ramena, ustupile svoje mjesto benzinskonr rri-
rneru. Stare Skare za Livicu s drvenom drskom, koje su zahti.icvalc po-
l<rclanje rotatorne maniete, postale su elektriine, a kosilica rra rrriiir.-
rri lroeorr <lanas.jc rijetkost. I(ad obavimo poslovt. ol<o l<rrct,, rl,rliirrski
.lo
n.rn ul)r.rr,li,rt ()nr(),lrrt rr jt'tl.r os[,tl.rl' rl.ttt,t ptovt'rlt'rtttt lilr'rl.rirrr r lclr'
r rzijrr. ,r rl,r 1lrtlont n('ll()t(un() trst.ti.tti s k.tttt.t ,tlirl7t'littto ptotlti;t'ttl
tr l)r(x1..un. A ako sc daljinski upravljai ptlkvari, vrlo ttattt.it'tt.tltottlrr
rrrilt'rrj.rli l)r()grarnc na slarorrlodan nadin!
()sirrr lrogacenja izumitelja i proizvodada, svrha svih tih urcdaja
;r'st rla nas oslobode napornih poslova koji oduzimaju mnogo vrcnrc-
rr.r. Sirrllo po sebi, to uopee nije IoSe; naposljetku, svi mi teZimo zado-
volislvu. No, oslobodenje nas je odvelo u nov oblik ropstva. NeZivi su
rr.rs prcdmeti doslovce sputali. Oni se ne kreiu, a ni mi se ne kre(e-
UOBIdA:JENI KRTVCI
f'rrvczanost trostrukog saveza kretanja, grade i funkcije temelji se na
vr lo gruboj sponi: nadelu nagrade i kazne. Problem na5e kulture jest
t irr jcnica da za naru5avanje grade i funkcije danas vi5e ne postoji oii-
r.r kazna. Ako nekof niste bili sposobni ubiti jelena, ako ga niste mogli
rrkrviti ili niste bili sposobni baciti koplje kako valja - nestali ste s lica
It'nrlje, zajedno sa svojom obitelji. Najvi5a kazna. Platili ste ie ier ste
lrili lo5 ili lijen lovac. Opstanak najsposobnijih. No, u danainje se vri-
1,,'ntc doima kao da odita kazna ne postoji.
Medutim, ono 5to se doima, iesto ne odgovara stvarnosti. Kazna
r rlal.le postoji, iako je moZda odgodena; danas je ne plaCamo u obiiku
l,rzog izumiranja, vee u obliku boli ili disfunkcije. Osim toga, bol nam
..r' rre doima kronidnom. U podetku se doima kao prolaznategoba.
KRIVCI KOJI TO NISU
l'osri,jedi je problem koji zahvaia tovjedanstvo u cjelini. IQetanje se
tloinra nevaZnim za svakodnevni Zivot. ViSe ne podiZemo ruke iznad
ril,rvc zato sto to ne moramo. Ramena nam ostaju zaglavljena u po!.I-
nuIorrl p<lloZaju zato Sto ne moramo precizno bacati kamen ili ktlplit'.
/.lrog disfunkcionalnih ramena primitivan je dovjek mogao ttlrrzrr
r,rvrSiti u raljama tigra ili pod toljagom momka iz susjedne' dolirtt' I'oii
rrrrr ic do5ao ukrasti stoku. No, danas prolaze mjeseci, c'ak igotlirrr',
lrrijt.rto Sto zape5Ce podne boljeti -kazrra za disfunkci()lt.lltto t,tttt.'
,r t,rrl.r za trol ()ptuZujemo tipkovnicu raiunala.
tlrtt,icsto da bol poveZemo s nedostatkgm krt'1.rrli,r, sklttttt ',ttr,'
rzrcrl,rti rrobir'a,jcnc krivce: artritis, teniski lakat, sirttlrtrtt L,tt p.tltt,'1'
trlrr.l.t- l'ogrt'itto usttt.it'rCtta lx)lra,la ZJ kr-ivt irrl,r tlot orlr tt,r', tlo
 r,'nil',ll,ilrl,r il('po',1{)J('( rlr u,/r()( n() I)o,.1;r.tlrr rrrlr .,rlrr1.,,r ,, ll,lr. 1r(. 1(. r',1'l;rrr'rlr 1i.r. Akr) u.un sr', tl,tIlt', rr rtorrtr,tlttortt lijcl. lr /r\'ol,r. r,rtl.r r
rl,r.. Nlor.rrrr lr.rlr,rvili lrol;r' lcrrisir.r..u ,,Alio nt(. \.t.tl n(.
l)r(.r,l,trrr. lrollt. ',lolrorltto1,, vl('ttt('tt.t, l)(x'ttll i.rvl.i.rtitt.tSi p.tl'lttt'l.i tt sjt'rri. vrij.lrrr' j. rl,r
lr. nr()r.rl cu sltr.rlili vriit'rn('('il.lu,i(r rr.l .i('(l.ur s,rl rlrrt.l,rro.,,
posluS.ttno Slo nattt l-l()v()r(': >lzgtrlli<l si ltolllrrtt, sv.rl<otlrtt'v.lrr n.rrlzor
'lir it'l<rairr.it'rtt'tttclrtcljcrra ol)luZt)a. Citarr.lt'. l,ost.rli
srrr11 l11lili11 rr.rrf vl.rstilirn okrur7-.jcm, bez ulaganja osobitog nap()ra.(
rlisltlrtlit'iott,tllti tla ('ak isjedenje te tilanjc snlalranr()
I)r'('nalx)n)i1r z.r orraj tko godinama nije triao nedvojbeno ee se uspuhati al<o po-
rrriSicc vral.a i lcda. Lijek je manje iitanja ili manje trianja, horlan.ia
- prrsli porivu i pretrdi nekoliko susjednih ulica. No, ako nam je napor-
i ski.ianja. ograniiavamo kretanje jer zakljuiujemo da upravo krcta-
rro rrspcti sc i nekoliko stepenica te pritom te5ko di5emo, ako nakorr
rr,jc prcdstavlja problem.
.;,rt vrcrnena voZnje osjeiamo grdeve u nogama ili smo neprestano
Disfunkcija s vremenom rada novu disfunkciju sve dok se ne na-
lrorrri, napeti i gnjevni, neSto nije u redu. Ako uzimam bolovanje zalo
ruse tjelesni sustavi ovisni o kretanju; tada vise ne mozemo spavati, .,t() r)c mogu podnijeti bol u ledima kao posljedicu cjelodnevnog sjc-
jesti, hodati ni disati.
rlt'u,ja za radnim stolom, tada je jasno da nisam u kondiciji -bez obz,i-
r.r rra to koliko iesto odlazim na vjeZbanje.
PARTNERI U SJENI
Mnogo je definicija tjelesne kondicije. Moja glasi: potpun, svakodne- GOVORT rr PORUKA O UMJERENOSTT?
van nadzor nad vlastitim okruzjem, bez ulaganja osobitog napora. Iijclo se sluZi grdevima u nogama i te5kim disanjem kako bi nam pre-
I(oja je svrha svih onih trbusnjaka i podizanja utega, ribljeg ulja i zo-
rrijclo poruku. No, mi smo ogluiili kad je posrijedi slu5anje tijela. Vje-
benih mekinja, dijeta i trianja, ako nismo sposobni nadzirati svoje r r r,jcnr da je razlog tomu naielo zadovoljstva koje sam prethodno spo-
okruzje tako da zadovoljimo svoje tjeresne i psiholoske potrebe?
nr('nuo. Tijelo nam govori: >Pokreni se!< Nadelo zadovoljstva odgo-
Definicija nije tako slozena kako se doima nakon prvog iitanja. r,,rra: >Da se pokrenem? Iftetanje boli ... zaboravi<. Pretpostavljamo
Pod okruzjem smatrarur mali dio prostora koji osoba zauzima u odre-
,l,r liretanje nije vaZno jer nam je tako lak5e odustati, a time se odri-
denom trenutku: spavaiu sobu, ured, dvoriite, golf teren. Nadzor na t t'nro i onog malog djeliia nadzora nad vlastitim okruZjem.
tim mjestom, skroman u opsegu, predstavlj a izvor osjeiaja zadovolj-
Za razliku od ambicioznog poslovnog iovjeka koji ie dati sve od
stva.
',t'lrc da bi zadrLao rtadzor, odgovornost za kondiciju i funkciju danas
Preostale elemente moje definicije tjelesne kondicije nadzor i
-
trud - shvatite u smislu poslovnog iovjeka koji zaposlj ava vozaia i lrlt'icsto odbacujemobezrazmi5ljanja. Nismo ni svjesni da smo se od-
rt'lili odgovornosti. S vremenom polako slabimo, no, ta se pojava pri-
nabavlja mobitel kako bi Sto bolje iskoristio vrijeme purovanja. on
I'r.iva suvremenom tehnologijom. Zbrka i meteZ na radnom mjestrr
svoje okruzje nadzire bez napora. No, ako njegova kari;era krene niz-
rrvjcravaju nas da se neprestano kretemo. >BoZe, kako sam umoran.
brdo, pa si vi5e ne moze priuStiti voza(ai mobitel, prijeti mu opasnost
l'opit 6u tabletu za spavanje kako bih se nodas dobro odmorio<.
od gubljenja nadzora. No, on se ne predaje bez borbe. probija se kroz
Neprestano slu5am takve izjave. U moju kliniku dolaze paci.jcnti
prometnu guzvu vozeii zaustavnom trakom, istodobno vozii dita te
koji se Lale na nesanicu, a kada razmotrimo njihov svakodnevni ras-
dnevno radi dva sata vise. Napor. Toriko napora da naposljetku doiivi
srtani udar. lrorcd, postaje odito za5to im je potrebna tableta za spavanje: n,jilrov,r
tiit'la na kraju dana nisu umorna. Zaito? Od devet ujutro do pt'l po
No, tijelo nam govori da poiinjemo gubiti nadzor i prije no st. .'lijr'podne gotovo da se i nisu kretali. I(ada im na to skrencrn l)()zor
doZivimo sriani udar ili osjetimo jake bolove u ledima. osnovno Ii-
rrost, oni odgovaraju: >Svakog se dana mentalno iscrpinr.. I lo ic r';r'
.ietniiko pravilo govori da ako iovjek postane svjestan odredenoga
trnutarnjeg organa, primjerice, boli angine ili bubrega , tadaje nedv.f -
r oi.rtrto t<ltno. No, odbiv5i spavati, tijelo
- ne um - govori: u l ).r n.r', r r r

.,,rrrr radilo ni trenutka<.

bcno prisutan problem s tim organom. Isto vrijedi za miSiie i kosri, a 'lt'lcvizija nas takoder uspje5no uvjerava da st' kr-t'tr'nro r,rl'.,, rrrrr
llrint.ienjivo je i na pomagala koja svakodnevno koristimo i rrzirnarrro rro slt'rlinro; ltrividno nadziremo situacijr-r. Tclcvizij.r u,r:, lr\'l('r,r\,r .' lr
ilt ztlrav, za gotovo. I(ad toster potne zu)ati i dimiti sc, rrprrrr,
i. ycsi rlrrtljt'!< i rllrrrli ontlir'!< No, Jlrilorlr s('n('nl()r,un(, nr l)onr,rl nrrtr

.l :l
 ::l
', L.lll('.1. (.llll \(' k.lko \lllt) \l)()\olrttt rlrrllliltt \lrrllClor',rll lt (l()ri,t(l.tliltl.t.
,l (l.l \('lltil()tll Iti tt('l)()tlt.tl<ttt'ttto. llrt'l.trtjt'n.tnr s('n(.rru \'.r/.niur.
N.rtl.trlt s('(l.r sant ovinl('usJ)io (lokaz.irti koliko jt't.rl<.rv lt.t("i n li-
vola [x)gr(:san. Vrijeme je da ponovno prihvatilr)o (xlgov()nr()sl .
0dgovornost.
Moju kliniku u San Diegu godi5nje posjeti otprilike 10. 000 paci-
jenata. Mnogi od njih trpe bolove. Neki dolaze zbogtoga Sto nisu za-
dovoljni svojim zdravljem ili kondicijom. ostali nastoje postiii borjc
rezultate u odredenom sportu, rekreacijskoj aktivnosti ili na radnonr
mjestu. Iako su njihovi motivi razliditi, polazi$na je toika gotovo uvi-
jek ista. Kad dodu na na5a vrata i udu u predvorje, instinktivno su
spremni prihvatiti odgovornost za svoje zdravlje.
Odgovornost je presudno vaLan dimbenik, no, mnogi je vrlo te-
Sko prihvaiaju, a razlog tomu duboko je ukorijenjen u na5em potro-
Saikom drustvu. okruzeni smo proizvodima. To je fenomen dvadese-
tog stoljeia. Ne Zelim zadirati u sociologiju, no, potrosadki mentalni
ustroj, koji je uvjetovan vjerovati da je gotovo sve moguie dobiti za
odgovarajuiu cijenu, u suprotnosti je s potrebom prihvadanja odgo-
vornosti za vlastito zdravlje.
Zdravl.jc nijc proizvod.
l'a iptrk, rnrrogi od nas odlazc lijeiniku s refleksima i vrijednosti-
rrr.r 0kor-ir'log vclcrirr)a ralova rr lrg<lvatkim centrima. poput tovjeka
krii pati otl rrt'sirrri('('l)a u ljckarni kupu.jc san, umjesto da nakon ve-
tt'rt'porlt'rr lrrslrrr iclrr,i rr, vc('irra sc pretjerano oslanja na niz medi-
r.irrskilr r jt'St'rr,ja koiirrra bi trcbakr pribjegavati tek kao >posljednjoj
rnogrrr'rrosli<. l'ostal0 .ir' posve uobitajeno pokuSati kupiti oslobode-
rr.jt'otl lrolt'sti lrrrtcnr oJrcracije ili lijekova, iako se od bolesti uspjesno
rnoit'rr ro oslolrod iti jedino prihvaianjem odgovornosti i promjenom
arr todcsl rrr ktivnog natina iivota.
Svakc godine primam stotine pacijenata kojima je ugraden um-
ietni zglob ili razmi5ljaju o toj moguinosti. S iznimkornLrtava nesreia
kojima su zglobovi uni5teni - doista unisteni, ne samo natuieni - sva-
kome od njih mnogo bi vi5e pomogao manje traumatiian, alternati-
van, naiin lijedenja.
No, umjetna koljena, kukovi i ramena predstavljaju remek-djela
medicine, a uz njih idu i visoke cijene pa se zbog toga doimaju mnogo
sigurnijim i pouzdanijim rjeienjima od povratka osnovnoj gradi ti.ic-
la, ponovnog uspostavljanja izgubljenih funkcija i odrZavan.la rilr
I'unkcija svakodnevnom polusatnom tjelovjeZbom.
l,( )t,RAVAK',l't.l I1l.A
l)ru!i,l prijt'porrr.r llrt'lposl.rvli.t govot'i tla tiit'lo tll()z('ttt() Dl)()l)t,rvili,,
l..,ro ito.rrrlorrro[lil llopravl.jarrto zarnjenjivanjcrtt l)razt)c t]utll('ili 1to-
,lcs.rv.rrr.jcrtt koc'uica. Mehanidar iz susjedstva zaiuie lupan.ic, l)r()ll(r-
l,rzi oslrt'cni clio, odvija nekoliko vijaka, pritvr5iuje ispravan dio i rrri
[.rt'r'r'rno daljc. Proces se doima tako jednostavnim i lakim da su i li-
;r'r rrit i usvojili istu metodologiju. Bolno rame: ukloni zglob i pritvrsti
rrovi-
Ztrpanjujuii napredak tehnologije omoguiio nam je da s ljudskim
riiclorn postupamo kao s Toyotom Corollom. Prije stotinu godina ni-
.,rrro irnali potrebna pomagala niti sirovine. Danas nam je oboje do-
',rul)no, a iovjek neizostavno koristi svoje izume i novostedene spo-
.,rrlrrrosti iskljudivo zbtogtoga Sto njima raspolaZe. Posljedice i nuspoja-
vt' larkve uporabe odgodene su za kasnije rje5avanje.
PoZuriv5i prihvatiti novu tehnologiju, lijednici su zaboravili os-
novnu pouku iz anatomije koje su se njihovi prethodnici slijepo dr-
z,rli. Lijeinici prije stotinu godina nisu mogli promijeniti gradu tijela,
,.rk i ako su to Zeljeli. No, prema vlastitu su nahodenju vjerovali u
r rf r r. Seoski je lijednik, bez osobitog promi5ljanja, znao da je grada po-
.,vt' u redu. Promatrao je kako se njegovi pacijenti sluZe svojim tijeli-
rnr da bi spremili sijeno ili nasjekli trije5de za potpalu. Kad bi se dogo-
,lila nezgoda, lijednik je pridvrstio udlagu i iekao da prirodena iscje-
ljrrluia mod tijela potne djelovati. U devedesetim godinama dvadese-
tog stolje(a smatramo da smo mnogo pametniji od tih seoskih lijedni-
l,.r - toliko pametni da znamo kako je tijelo previSe slabo da bi bez li-
it'l<ova, kirurSkih zahvala i strojeva podnijelo kazneni napad radnoga
',lola.
PREDSJEDNIdKA BOL
t )sobno sam se, kao mornaridki dasnik, borio u Vijetnamu. Jednc rtti
it' vcderi vijetnamski borac s automatskom pu5kom priu5tio lcl lrol
rritkim helikopterom. Nakon Sto je pao mrak, mornariiki zr,rkoplov
ri - zlobnici su ih nazivali >terijerima< - sletjeli su helikglll('tottt tr,t
lrl.rrrinski obronak, bodno klizeii ispod drveCa. Prijatelii pokoirtoli Vi
l('tnatllca - bio je pokojan sekundu i pol nakon Sto.ie povrrl<.to ol ltrr
rr,rr'- upriliiili su mi buian ispraiaj.
T<r jt: mo.ia prva i posljednja ratna prita, a spomirrit'rrr ir'l'.,tl"r' l'rlr
polvrrlio tla znant kako bol moZe biti te$ka. Shva('arrr rl,r t.'or.';r'l'. 7r'lr rl,r
lrol prt'sl.tttt'rltltttah. Ali, nt: shva(ant stav (rrvit'k.t lioit'1i.r ltt' pol.tr'r c
 lrol.,llr rI,rl.. l..,tzr' ,, 1Irt'rlrr. ulil,rrlrlr. lnt lnnl(.lrtr l.rrl...ll..rr,,nt,tlt.tl(.(l,l
l( l() l)o|tt'ltttor,.
I'osriit'tli lt' slrt(.ri (it'r'.rltla lt. liortl.r. (iorlirrt' l()()o. z.rrrroljr.rr s.rrn
s.lvi('l()v.lli lrivicg I)rc(ls.ic(lnika koii .jc rirzrniSl,ia() o ugr'.rrlrr.j i unri(.tn()ll
I'ol.it'tta. Otpul-ovao sanl u Palm Springs kako lrilr gospotlina liorrl.r
[)os,clio u njegovu domu. On je plivao, vjeZbao i igrao g<tll'. Za iovjr,-
ka s bolnim koljenom, Zivio ie vrlo aktivnim Zivotom.
MoZda se sjeiate kako je predsjednik Ford pao niz stepenice prcrl-
sjcdnitkog zrakoplova u Salzburgu u Austriji. Ta je nezgoda snazno
uzburkala mastu televizijskog komiiara chevyja chasea. I(ako precr-
sjednik ne bi ispao nespretnjakovii, njegov glasnogovornik izjavio jc
da je uzrok padu ozljeda koljena koju je Ford zadobio dok je kao stu-
dent igrao ragbi.
No, u Palm Springsu sam ustanovio disfunkcionalnost kuka, ko-
ljena i stopala, koja je vjerojatno prethodila njegovu studiju na Sveu-
iili5tu Michigana i na Yaleu (gdje je Ford bio rrener brucoskog ragbi
tima te studirao pravo). Desno mu je stopalo bilo okrenuto prema
var\ a desni kuk poviSen. r(oljeno je, izloZeno milosti i nemilosti sto-
pala i kuka, izgubilo veii dio hrskavice. sportska je ozljeda bila prvi
simptom disfunkcije . zbognaruiavanja pravih kuteva zglobovate pa-
da ili sudara s obrambenim igradem te5kim stotinu kilograma, njego-
vo je koljeno bilo opteredeno preko svih granica. U slutaju gospodi-
na Forda poiinjena je uobidajena pogreska. Na djelu su istodobno bila
dva uzroino-posljediina odnosa, a jedan od njih bio je zanemaren.
Pretpostavljalo se da je za ozljedu koljena predsjednika Forda kriv
ragbi. Ta je pretpostavka posve logitna ako prihvatite zamisao da je
ragbi opasan sport, a nezgode se neizostavno dogadaju ako se misiia-
vim mladiiima dopusti da cijelo poslijepodne provedu medusobno se
sudarajuii. Ali, zasto je gospodin Ford zadobio ozljedu kad su tri (te-
tiri ili pet, todan broj nije vailan) Clana njegova tima, iste visine, jed-
nako siloviti i grubi, igrali cijelu sezonu - ili tak nekoliko njih - bez
ozljeda? Sreda?
Posrijedi nije sreca. za razliku od svojih neozlijedenih suigrada,
Ford je imao sve preduvjete za nezgodu. Jedinstven i osoban splet
okolnosti (uzrok) ogranidio je njegov raspon kretanja sve dok se nije
poiavila disfunkcija (posljedica). Godinama kasnije, uzrok i posljedi-
cabr. 2 zatekli su ga nasred igrali5ta.
Mladoga su Jerryja Forda na nosilima odnijeli s igraliSta. Lijeini<.i
srr popravili ono Sto je bilo o5teteno. No, oporavak niie obuhvatio i
rlislrrrrkciju. optereienje pri hodanju ili skijanju zbog disftrnkci.ic rriir.
'l(,
lrrlo pt,tt'tlrto r,r',1)(,rr'rlr'rto rr zrilol,rr I'ol;r'rr.r, ulroti t('1i,t l('ll,,l\,tvt(.1
1ril',1 U;ril(t (,\l I ltli,ilt.t.
Sl;r'rlt't',r lx)sl.l.i.l: Salzhrr rg.
I..olil'o gorl tla.lc trlrcdsjcdniku Fordu bikr ncugorlno, llol rri,it'os-
t('(.r(). ()lprilikc pctnaest godina kasnije, poZalio mi se da tr kol.jcrrirrra
(rrocilt' tlar srno s koljena u jednini pre5li na koljena u mnoZini) osjcca
',l,rlrosl l<ad poku5ava udariti golf lopticu sa pjeitane povrSine.
Slabost koljena bila je simptom gubitka hrskavice, a gubitak hrs-
l,,rvicc bio je simptom disfunkcije kuka koje gospodin Ford nije bi<r
.,vicslan sve dok mu na nju nisam skrenuo pozornost. Prije no Sto na-
rl.rvirno, pobliZe tu objasniti hrskavitno tkivo. Posrijedi nije niSta
osolrilo sloZeno ili tajanstveno. TIi su vrste - hijalina, elastiina i fibro-
rrr.r. Hrskavica je, u osnovi, vezivno tkivo slitno Zilavom komadu hrs-
l,.rvicc u inade mekanom odresku.
U ranom stadiju fetalnog razvoja hrskavica tini najveii dio kostu-
r,r; kako se fetus razvTja, ivrsta masa mineralizirane osnovne tvari,
l.olagenska vlakna i uklopljene stanice zamjenjuju hrskavicu, ostav-
li,r.irr(i na krajevima kostiju male kolidine tog tkiva. Ta hijalina vrsta
lrrskavice dieluje kao amortizer te ublaZuje udarce pri medusobnom
rlotliru kostiju. Elastitna hrskavica nalazi se u nosu, uhu i duSniku.
lJl)ravo je hrskavica razlog savitljivosti tih organa. Fibrozna hrskavi-
t,r i'ini diskove, ili meniske, kraljeZnice.
IstraZivanja su pokazala da hijalina hrskavica tijekom vjeLbi za-
ririiavanja nabuja t2 do 13 posto, zbog iega su zglobovi sposobniji
potlnijeti optereeenje. Nadalje, uslijed intenzivnog treninga, napose
tr(anja, stanice hrskaviinog tkiva se poveiavaju, a njihova se meta-
l,oliika aktivnost pojaiava. Ako su leda duZe vrijeme optereiena, ko-
l,rqcnska vlakna u diskovima kraljeZnice takoder se poveCavaju.
lll)oznao sam gospodina Forda s nizom vjeZbi za ponovno uvoden,it'
krt'lanja i uspostavljanje izgubljenih funkcija, a on ih je nekoliko tic-
,l.rrra dosljedno izvodio. Iftd sam ga sljedeCi put posjetio, upitao sanr
ri,r ic li mu neSto lak5e izvoditi vjeZbe. Odgovorio je da jest - ali...
>Ali Sto?<< pitao sam.
>l(oljena se ne popravljaju,< odgovorio je.
(lerald Ford mi je upravo bio rekao kako mu vjeZbe viSc rrisrr t.rl..ri
n.rl)onrc kao u podetku, Sto je bio jasan pokazatelj da su kolit'n.r ()t,l
t.rl.r lt'rla su mnogo funkcionalnija, Sto sam mu i objasnio.
(iospodin Ford je sluSao i kimao dok sam mu lulna('io .ur,rtorrr',1.,r
rr,rct'1,t. Na kra.jtr le biv5i preds.jednik rekao cla sltvat'.r,.rli cr'.,r'rp,rl.
I
 I'lrlAlll lrl fl(,',1 I Irlr,rr\'{rljllrr',1

p(|(l\'rtinlrlr ()l)('r.r( rll ulir.r(lni(' unll('ln{)11 kol;r'rr,r ltttrlttt t tl.r Jc rr'r tlo K,rrl.r (it'r.rlrl.r Iiotrl,t l)()(rnr lroljt'li lt'rl.t, 1ltipis.rl rc lo sl.rrcnjrr r

!"{ r\'1,, ,'",,. ttr'ptr'sl,ttto t r' svojittt srrigr.rt'inr.r l3ovorili kako jt' rrgrarlrr.j.r rrrrr jclrrilr
l'orrovno sJnl ll(r l)ila() ()si('aa li lrol. l.oljt'rr.r lril.r rr.jcgova najparnetnija odluka.
,Nt', koljcrra me ne bolc<, rckao jc.
Uio sam potpuno zbunjen i ogorien. Taj je ttlvjek tritt sprt'tttart
prcuzcti odgovornost za vlastito zdravlje: svakoga je dana closl.ictltro
izvodio vjeZbe. Ostvario je istinski napredak. Pa ipak, slnatrao jc da it'
bolje odbaciti vlastito koljeno i kupiti novo.
Netko je predsjednika Forda uvjerio da je hrskavica iz njegovilr
koljena potpuno >nestala<. Rekao sam mu da tijelo nije dobilo odrt'-
denu kolidinu hrskavice koju moZe nepovratno istro5iti.
>Ako mu pruZite priliku, tijelo ie nadomjestiti istro5enu hrskavi-
cu, < rekao sam mu. Kosa i nokti nam neprestano rastu; o5teieno src('
moZe spontano premostiti arterijsku blokadu; svakoga se dana stvara-
ju milijuni novih stanica.
Jedini razlog zbog kojega zakljudujemo da je hrskavica nepovral-
no izgubljena jest dinjenica da disfunkciji, koja je uzrok o5teienja, do-
pustamo da bude trajna. Hrskavica se ne obnavlja zbog toga Sto st'
tro5i brZe nego Sto se stvara.
Podetkom 1992. godine Gerald Ford dao je ugraditi i drugo um-
jetno koljeno, a oba danas funkcioniraju:uz staru disfunkciju. Da bi-
ste shvatili Sto se dogada u koljenima biv5eg predsjednika, stisnite 5a-
ku i udarite njome o dlan druge ruke. I(onkavna i konveksna povrSi-
na sjedaju jedna uz drugu, poput golf loptice na vrhu podmetata,
Najprije Saku ravnomjerno pritisnite o dlan. Zatim kliznite zglobovi-
ma prstiju prema dolje i pritisnite. Posljedica je osjetan pritisak na jc-
dnu toiku, umjesto ravnomjernog rasporedivanja sile.
Udariv5i Sakom o dlan, pri demu su zglobovi primili silinu udar-
ca, te pomaknuv5i Saku, ponovili ste ono Sto se dogadalo u disfunk-
cionalnim koljenima gospodina Forda. Danas je on sedamdesetogo-
diSnjak, a lijednik koji je ugradio umjetne zglobove iovjeku njegovr'
dobi vjerojatno ie zakljuiio da Ce te naprave, unatot totki pritiska,
nadZivjeti ostatak tijela (a ionako nema ni hrskavice koja bi se moglir
istrositi). Ali Sto je sa zglobnom glavom i ta5icom ne5to iznad kolic-
na, odnosno, sa zglobom kuka? I(ao strastveni igrad golfa, predsicd-
nik Ford te dobro iskoristiti nova koljena. U njima viSe nede osic(ati
slabost kada bude izvodio udarac s pje5tane povr5ine.
Glavu gore!
Svc ono Sto je Stetilo koljenima, Stetilo je i kuku. Bucltrci tla svoi.t
vrlrrrnskrr rrrnjctna koljena sada koristi onako kako svoia pr.rvir kollt'
rr.r rri jt' liolislio gorlirtartta, tlislrrnkt'i ja ioi viit' oilt'ctric k t rl<ovr'.

(", ll'l'v R'l'( ) lr()(; l.Av l.^f l1
Sa (n o s t ahr o p o s t avli atri e
diiagnoze
ve Sto smo do sada razntotrili odgovara pocetnoj f.azi planiranja
putovanja. Najprije je potrebno izabratt odredi5te. Mi zraarno ka-
mo idemo i za5to. Sljedefi je korak iscrtavanje plana puta.
Polazi5te je dijagnoza. Funkcije i disfunkcije osobno razvrstavanr
u ietiri kategorije ili stanja. Stanja I, II i III su kombinacije simptoma
disfunkcija. Lako ih je uotiti pa iete do kraja ovog poglavlja i sami
mentalno postavljati dijagnozu svakome koga sretnete.
ietvrta kategorija ne otruhvata disfunkciju. Nju nazivam >de luxe<
kategorijom. >De luxe< oznaiava savr5enu gradu. Prava, Ziva de luxc
osoba sa svim pravim kutevima i vodoravnim ravninama - savr5enst-
vo grade i drZanja - sreie se vrlo, vrlo rijetko! Moj je cilj svakog tita-
telja ove knjige dovesti u de luxe kategoriju.
iita;ufi drugo poglavlje, stajali ste pred zrcalom i promatrali svo-
je tijelo. Ako ste vidjeli tijelo sa svim pravim kutevima, glavu usprav-
nu i u ravnini s ramenima, razinu ramena paraleinu s razinom kuko-
va te oba ramena todno iznad kukova, pravokutne kukove iija je ra-
zina paralelna s razinom koljena, koljena usmjerena prema naprijed
i totno iznad stopala, koja su usmjerena ravno naprijed - ako je to
ono Sto ste vidjeli - pogledajte joS jednom.
MoZda pripadate povlaStenoj, potpuno funkcionalnoj de luxe ma-
njini i nadam se da je tako. No, veda je vjerojatnost da vas oko vara,
Sto je vrlo lako moguie buduii da smo navikli vidjeti disfunkciju. Za-
mislite da sam na va5em zrcalu povukao niz paralelnih crta. To bistt',
r.aprayo i sami mogli udiniti pomoiu ljepljive trake i tesarske libclc.
Vocloravno biste trebali oznaditi detiri crte u razini ramena, krrkov.t,
kolicna i gleZnjeva. Okomito oznaiite dvije crte koiima ietc lxrvt.z.rli
r.(un('na, krrkove, koljena i stopala. Tako iete d<lbiti lrtrc'7rr rralili. orroi
pril..rz.rrroj rra crlt'7tr l. (vidi str.7). Sicc'iila crla i'irrt'rriz pr-.rvilr l\ul('v,r.
Da bi$te lak3c uoCili l)ravokuttlu gradu tijcla, stqjeCi prcd zrcalutrt
grorlcsite lrasicu hlaCa. Desnu stranu podignite iznad kuka, a lijevu
spustite ispod kuka. Pasica vaiih hlada sada je nagnuta pod odrede-
n n tr k l tl('n.t i viSc ni.jc paralelna s va5im ranlcltinta.
l'otonl [)(xlcsilc pasicu na kukove. Ako vam je trbuh is1lrr1)ccrI,
r rl,r ('(' lriti r.akrivljena, ilo desni i lrjevi dio trebali bi biti na istoj ra'/,i-
Irr .rl<r) su vaSi kukovi funkcionalni.
Sarla razinu kukova usporedite s razinom ramena. Razina funk-
i iorrirlnih kukova bit ie paralelna s razinom ramena. Je li i kod vas
t,rl,o/ IIi se crte udaljavaju, odnosno, pribliZavaju, kao Sto je prikaza-
n() ua crteZima B. i 12. (stranice 29. i34l?
Nc poku5avajte ih podesiti. Stanite uspravno i opustite se. Dopu-
',titt' ti.ielu dazauzrne svoj prirodni poloZaj. Jedan odrazloga neuspje-
lr,r brojnih knjiga o bolovima u ledima jest tinjenica da vas upuiuju
u:,t)ravno stajati ili koljena drLati blago povijenima dok se brijete ili
t)('r.('lc zube. Disfunkcionalno ie se tijelo ponaSati disfunkcionalno
Irr, <tbzua na sve primljene upute.
U redu. Crte su i dalje paralelne? Ako jesu, iestitam: vi ste de luxe.
Nijc rni cilj uvjeravati vas da sam ja u pravu, a vi u krivu kada je po-
',rijccii vaSe tijelo. Pogrije5io bih kada bih poku5ao svoje >struino miS-
llt'rr.ic< pretpostaviti va5oj prosudbi. Ja nisam strutnjak, ali vi jeste. Ja
nr()su bilo koga tjerati da gleda sve dok napokon ne vidi ono Sto Zelim
,l,r vidi. No, naposljetku ne vidi niSta.
Ipak iu vam ponuditi jo5 jedan savjet. Oko je lako zavarati. S vre-
nr('na na vrijeme radim s pacijentom koji jednostavno ne vidi svoje
,lislunkcije. Linda je savrieni primjer. Ona je vidjela da su joj stopala
rrkr-crut6r prema van (ako su stopala okrenuta prema van, zdjelica je
rr,rrrrrutZr prema naprijed, a ako su stopala okrenuta prema unutra,
ztlit'lica je nagnuta unatrag), ali nije vidjela svoj podignuti kuk i rame.
Ilili smo u mojem uredu, a ona je sjedila ispred stola, na stolcu s
rrisl'im naslonom. Upitao sam je: >Ne svida vam se moj stolac?<
>U redu je, doista.<
>Zaito se tada meSkoljite?<
>Nemirna sam po prirodi,< rekla je slegnuv5i ramenima.
>'fc sam stolce dao izraditi upravo tako da mi otkriju pottt'Slo o
ruojirrr pacijentima. Zapisat iu kako pretpostavljam da dclt' otlgovor i
ti n.r rrroicr sljedeie pitanje.< Zastao sam i zapisao oickivitrri otltiot'r,t
,,tl r.t'rlrr, koja strana tiiela podupire svu teZinu vaScg tiicl,r rlok',icrlr
l(' n,r lonr slolc'rr'2 Dcsna ili liieva strana slraTn,iit't"/<,
l,irrrl.r st' zirrttislil.r. ,lrli sc trtalo pr<ltttt'il<oliil.t i rck l.r " l,t;r'r',r',
 N.t,,,rt;r'.,r. .,.,, .,(. I lr,rl11i,tr()
l)itl), l,tl\r, rl.r l:,t trr,;t. t rrl,r.lr N,r
ill('illlr .,,rrrr lrl() rr.tPis.r0,,l1.;1.1,,g,,.
( )lri'rsrtirl s.llll l,ill(li
rl.t svoj tlisl'rrrrl<t'iorr.rl.rrr rlt.srrr Lrrl. rrr,zr.,sjt,
lili' i'rl'o t'l lli.i('sl)oso[)tta vitlicli. l'rclrac'ivarrjt'lt'zirrt'rr.r s'r'n N,t Ii I .l.rl..i MlSl(;l
liit,v, str.(r,r Irl ,l it( s( ) l{ I
lrilo ic sirlll)tonl tc disfuflkcije. Tjelcsna bi teTirra
lrt.bala Iriti r.rvrr()- I( UI(A
r.jerno rasporedena na obje strane. Lindin desni kuk pomiill
,ijc rrrrga. ,.-
nijeti svoj teret jernije bio u odgovarajuiem porozajr, ZDJELIdNI
p, ;. zb.g lrg.r OBRUi
osjeiala bolove u donjem dijelu leda. prema
Ako, dakre, ne vidite simptome stanja I, rI i [I, poku.ajte PREDNJA naprijed.
ih .sjc-
titi. obratite pozornost na to kako je rasporeden, ,isu STRANA
tjelesna teZina
te osfeiate li da su jedan kuk ili rame dvrsii (ili
I

opuSte.riliy oa drugr_ /-\

i

ga. Je li vam lakse voziti unarrag tako da gledate r\-a"

preko ti;evog ili pre-
ko desnog ramena? Tu ne bi treLalo biti rizrike. ,11'::g=',
.)- \=-' 7
aro orleeare razliku, 4.'
t\'r ^
ona je simptom disfunkcije. DESNO
iak i ako ste, promotriv.i svoje tijero i osjetiv5i ga, ustanovili da \"f,l LIJEVO

su svi kutevi pravi, nastavite iitati. u ovom

ti s dijagnostiikim orudem koje bi moglo koristiti thnJvima
telji, prijateliima i suradnicima. Na kraju ovog poglavlja
ieie se pJgir"ry" upozna-
va.e obi-
r-'
podrobnijc
iu razmotriti de luxe kategoriju, a u petom poglivlju- pronaii
iete
vjezbc za <tdriavanje toga stanja. Ako uistinu prifadaie
dle ruxe kate_
gtrriji, prcd varna .ic izaz.<tv da ,nd.ie i .stanete
usprkos svojem sjedi-
Iat"'krtrrr rrt.rr"'i rr rr livola. tlorl;rnje kukom r olln KUKA (T,D,IELrCA)
rulrjcst<l nOgoln NA(;NU'l'l l'ltlrMA
I'rsljt'rlrr jir rrar)orr('rrJ t ir,rt'rjil,a k'ji trpc
bolove: osobno ne vje_ (
lrorrroiu MISICA NA I'}lt l,l I j I ) (oIrjt'icni
r"rrjt'rrr rr sl.it'l<. grrrlrr.it'lr.it. lr,li. I].1 ,c III IJI(SORA I(UKA)
smijemo zanemariti. prije n. ,jc I r"lrrrlr t'r'sla
sr, rr.rsr.rvirt' iir,rri .v, p.glavr.it', ,krc.ite .eko]iko lx)[)raIrrar llojava)
stranica i u petom
1ro1il'rvlirr Polr'.l7ilt' otlkrrrtak o trblaZavanju boli (stranice 75 N4 iSici lista i bedra
rr. sl'rt'r'irt's r)rr.l. vr'.rlirc sc na ovo mjesto i - 76). No, r rt',r l<tivni i
dovrsite postavljanje di_
j,rrirrrzt'- l'.rrrvil ('. r)rrt) sr. sam
ve( rekao - vas problem nije bol. Bol
it' sirrrlllorrr ;lroblcrrra.
tf r iaSrcE KoLJENA
Stanje I OKRENUTE
PREMA VAN
Na sljedeiim iete stranicama pronaei crteze
izradene na temerju mo_
jih kliniikih fotografija ljudi cija su ramena i kukovi >neravni<,
5t. bi tesari rekri za daske. Na crreZim a 15, 16 i l7
ka.
vidite pojedince ii_ r STOPALA OKRENUTA
je disfunkcije nisu nimalo neuobidajene. PREMA VAN
(jedno ili oba)
Osobno najprije provjeravam stanje I: kukovi
nagnuti prema na_
prijed, stopala okrenuta prema van
lcrteZ tS;.
Pasica vasih hrata i na ovom ie mjestu
biti od pomoii. Zamislitc
cla promatrate iovjeka.koji dnevno popi;.
dvanaest limenki piva. piv.
rtru jc priskrbilo veliki trbuh koji visi preko
njegova pojasa. p.rma_ Crtet, 15.
lr, sa strane, izgleda kao polica koja porakopop,rsi, pod 1.,."1,,,,, POGLED SPRI.IEDA
 olttt',lr'tt()ti ll't\'.1 I(tJl l('\',il11:'l\t iltl) Il,t1',tttll lt()rl I'tllt'ttt ()rl lO tlo l"
',1rrlrn jt'r,.t, Al'o,ir' p,tsit',t v,rsilr ,jr'rln.rl\() n(ltrtul,l, v,ls.t jt' zrljclir,r n.rli
nut.r l)r'('nl.r n.rllri,jt'rl. I'ivsl<i lrlrrrlr rri.jt'sarrro otl raz vt'lil<t'zt'tli. vt't sr'
,laki nn t $ tC t
FLEI(SORI r,rzvij.r i zlrog loga Slo jc kod muSkaraca disfunkcionalrtog rlr7.rrr,j.r
I(UKA pomidu ;rl;t'lit.r rr pravilu nag,nuta prema naprijed. Pivo moZe biti uznrk lrlrrr-
ZDJELI(MT Ir,r. rro, rr,it'g,ov karakteristiian kut uvjetovan je nagibom zdjelice. Na-
OBRUC prema
naprijed i riil, zrlit'licc unatrag utestaliji je kod iena zbog razloga koje iu objas-
prema dolje rrrti rr rrastavku.
Ako stanete posftance u odnosu na ogledalo, kut nagiba zdjelice
nr()ero bibiti joS uodljiviji, kao Sto je prikazanorra crteZu 16. Da biste
,,lrv.rlili nagib zdjelice, stavite ruke ispred sebe, dlanova okrenutih pre-
rrr,r tkrlje, laktova savijenih pod kutem od 90 stupnjeva. Isprepletite
Napeti mi5iii
gornjeg dijela ;rrstt'kao da Cete zapucketati zglobovima prstiju. Zatim blago okreni-
leda i vrata r Glava pognuta prema tc r rrkc tako da vam dlanovi budu okrenuti prema grudima ili trbuhu.
naprijed; brada spu5tena N.rtllanice iine povr5inu sliinu zdjelici, a ta je povr5ina nagnuta pre-
Zakrivlicnost rrr.r rraprijed, zbog tega se trbuh spu5ta. Nagib zdjelice mogli bismo
kralj eZnice r Pognuta i napeta ramena rrslrorediti i s kolicima na kojima u restoranu stoje slastice, i koja jure
poja cana
rriz stcpenice, a kolaii i kreme pritom klize i padaju.
na donjenr
rlijcltr lccla trbuh Nagib zdjelice jedan je od najte5iih uzroka bolova u donjem dije-
Obje5en E3
n< frj
lrr lcda koje mnogi od nas, u5avSi u tridesete ili detrdesete godine,
'.rrr.rtraju neizbjeZnima. Zbog pojaiane zakrivljenosti kraljeZnice, ta je
NAGII] ZDJELICE ?E ,lrsl'unkcija nalik tankoj pukotini u zidu brane. Cjelokupna je struktu-
PITEMA NAPRIJED F;
rflH
r,r oslabljena. Pukotina se s vremenom Siri. Neprcstan<l savijanje kra-
hF
8E llt'7nice preko normalnog raspona optereiuje i oSteiuje diskove. Vje-
rojalno ste duli za >rlumbago< ili >iSijasu, posljedice pomaknutog dis-
l,,r l<o.li priti5ie korijen Zivca kraljeZnice.
r Ukoiena i bolna Nagib zdjelice po mojem je mi5ljenju vrijedan ispravljanja prije
koljena i gleZnjevi rro ilo se razvije u mnogo ozbiljniju tegobu.

r Stopala okrenuta
prema van EVERZUA
(jedno ili oba)
:'riqli smo do teZeg dijela dijagnosticiranja stanja I. Stopala okrenuta
llr('nra van nije te5ko uoiiti. Stanite kako inade stojite. Pomidite sto-
STRAGA SPRIJEDA 1r,rl.r rrokolo, naprijed itatrag, pustite ih da idu kamo Zele. Opazilc li
,l.r firrc oblik slova V, kojemu pribliZene pete iine vrh, p<lsrijcdi it'
( '\,('r-zi,ia .

Silrracija je otprilike slitna voZnji na dvije praznc gunr('. Vt'lilii

rrrisit'i rro1.1u prcstali su raditi. Everzija stopala znati da ltotlalt'li.uliovi
Crtei, 16. rrr.r. Slolula sc okreiu prema vanzb<tg toga Sto su sc rttiSiti rrrr',rr rrli
BOiXT POGLED 1r'rrili iz,rrl.rlak lrotlan,ia prcbacili na lniSi(c lleksort'lirrli.r. K.rrl lrisrrro

'r'l
llt,l,rlr u',1)()r{'nr ',nrrr,rl.. lrotl,t lrrrl.( r()n,rlrr(rli ',lop.rl,r r roli(', prnnl('
Itlt lrt',ttto rl,t ltt'l,t rlotlirtrit' llo i rl.r :-r'slop.tlo',pu:,1.r r.rvn{)( rln() \\'('
tlolr st'l)()ll)un() n('()sl()ni n.t tl() (svotl slop.rl.r tlit'lu.jt'k.ro ulrori:;lr') i
z(tUZnl('slalrilarr slav [)ri ('crnrr [)rsti onl()g,lr('uj u o(l!]ur'.rvJn,it'i r.,rvrr0
tt'Zrr. U nrcduvrernenu se potkclljenica, koljeno i trcdrur, rrz 1)orrror' rrri
Siia lista i bedra, podiZu i ravnocrtno kreiu naprijed.
Snimak koraka disfunkcionalnog stopala i noge otkrio bi sljedcc't':
kad peta dodirne tlo, stopalo se naginje pod odredenim kutem, unr.jt'-
sto da se ravnocrtno spusti na tlo; da bi se tovjek nastavio kretati prc-
ma naprijed, koljeno nastoji dovesti stopalo na ono mjesto na kojc-
mu bi trebalo biti u skladu s gradom tijela, a tjelesna teLina, koja bi
trebala biti ravnomjerno rasporedena cijelim stopalom, prebacuje sc
na rubove stopala, Sto znadi da osoba pri hodu izvodi pokrete kliza-
nja. I(uk istodobno podiZe potkoljenicu, koljeno i bedro od tla te za-
mahuje nogu prema naprijed. Osim mi5iia koji sudjeluju u savijanju
koljenog zgloba, svi ostali miSiii noge prebacili su svoju zadaiu na mi-
Siie fleksore kuka.
Everzija stopala vrlo je uobitajena, a oba stopala ne moraju biti
zakrcnrrta pod istim kutem u odnosu na kuk. Jedno je stopaio desto
rrsltr.jt'rt'nrl ravno l)rcnl(-t naprijccl, dok .ic drugo okrenuto prema van
potl krrlt'rrr otl l5 ili l0 sluprrit'va. Prilorn ci.jela strana tijela - noga,
I'rrl<, r'.rrrrt'- rrt'srrrlir'lrrjc tr lrotl rr. Sav lcrct nosi ona strana tijela na
l<ojoi lt'sloll.rlo rrsrn.it'r'r'rro rJVn() l)r('nta naprijed. Ako su pete va5ih
cilrt'l.r rrcjt'rlrr.rlio it.lit,tlt', slollaia su vant okrenuta prema van (ili, u
lijt'll'irrr slu(.r jcvirrr(1, l)l'('nlit rrnulra). Taj simptom moZe se oiitovati
l',ro lrol i rrrrror sl<l1l.tlir, loia ravnoteZa, bol u potkoljenici i koljenu,
grt't'vi slop.rla i ... Ovtljc cu se ipak zaustaviti jer je niz vrio dug i obu-
Irv.rt.r l.l()t()v() svirl(u lcgobu vezanu za stopala. Je Ii to moguie ispra-
vili lrt'z grosr'lrrrih cipela i]i kirurSkogzahvata? Dakako da jest. Nasta-
vitt'(itati.
tl rneduvremenu imajte na umu da dijagnostiiki proces obuhva-
('a rnnogo raznih iimbenika i kombinacija.
Za poietak, medutim, iz-
dvojite nekoliko kljuinih simptoma, a ostale zanemarite.
GIAVE GORE!
Trcii simptom stanja I, koji je teSko uoditi bez pomodi, jest nepravilan
lroloZaj glave. MreLa na va5em zrcalu nalik je ljestvama na kojima jc
polrcbno povuti jo5 jednu okomitu crtu, toano na sredini udaljenosti
izrrrt'rltr lrrcostale dvije. Ta crta polazi od zdjelice i prolazi kroz vra1,
l,(,
',r c rlo ltrlr,ttttr' lt' prt rl',l.tvl;,r kr.rl;t'zrttt tt. Z,tl'lrvl;r'rl,l l(' ll plrlll..rt
"l,rt',t
', r(1, rrjr'zirro s;t'tislt's r.tz.iltoltt l.llll('ll.l tilli ios it'rl.rrr pr.1vi l'111.
l'olittttlosl gl,rvt'vitlliiv.r.jt'iz llrolila, tttt, t'ittt llrlglt't|.111'tt ztt,tl9,
ril,rv.r rrri.jt'n,l.r 1roloZr.j, ztrog ccga jc nagib le5ko utltiti. Mogli [listc, rnt'
rlrrtirrr, prirrrijetiti da vam je brada spu5tena, a kad biste na vrh g,lavt'
..r,rvili krrjigu, smjesta bi skliznula. Zbog nagiba zdjelice kraljeZnica .lc
1,rt'r' z.rkrivljena na donjem dijelu leda, odnosno, na iednom od po-
rlrrr( ja kraljeZnice (Iumbalno, torakalno, cervikalno). "laki misiii sla-
l,rrr.r, nriSiii fleksori kuka, pomaknuli su zdielicu prema aaprijed. Bu-
,lrrt i tla jc kraljeinica sposobna za detiri stupnja pokreta, promjena na
rlorrjcrrr dijelu, u zdjelici, utjecat ie na cijeli gornji dio, sve do vrha:
ril,rva se naginje naprijed, a gravitacija je poiinje vuii prema dolje.
t rol< rniSiii vtata i gornji dio kraljeZnice nastoje oddati glavu na mje-
',ru - Sto nije njihov zadatak- brada se spu5ta jer miSiei ne mogu pod-
r riyt't i poveiani teret.
l'rije mnogo godina primijetio sam da paciienti, s kojima sam ra-
rlro rla drZanju glave i koji su imali problema sa sinusirrra, odnosno,
,,rrirne 5to su smatrali napadajima peludne gr<tznice, iznenada presta-
yrr Srnrcati i ispuhivati nos kako bi protistili di5nc puteve. Povratk6m
ril.rvc u funkcionalan poloZaj, sinttsnc str sc itrlll.iitrc vralilc u vodora-
r',rrr poloZaj pa je sluz mogla islicctrti. Ltt11i<'rto,ic prclpostaviti da sc sli-
, rro dogada i s ostalim )sustavitlla( ,"llav(', rrl<lirr('tr,i rl('i i trtrt'strtltro va-
z,rrr dotok kisika u mozak.
JoS je jedan oblik ncpravilnog poloZa.ia ktrka (i rarl)1'11;1) ktlii sc
rr.rziva rotacija gornjeg dijela trupa (razmotrit cu g,a u odlgmku vcza-
norn za stanje II i preporuiujem da ga proditate, dak i ako ste vcc uo-
< ili simptome stanja I). Rotacija je moguia :uzzna(aike sfunj2I, a nje-
zirrom je ispravljanju potrebno dati prednost. Primijetite Ii rotaciju
riornjeg dijela trupa (jedan kuk i/ili rame doimaiu se bliZirna zrcalu od
tlr rrgog), slijedite program vjeZbi za stanie II, opisan u petom pog-
l,rvliu (str. 12I), a na vjeZbe za stanie I prijedite tek kad se simptomi
rl.rrrja II povuku (ovisno o izraZenosti, zatoje potrebno otprilike mje-
rt't dana). Budete li tri tjedna svakodnevno izvodili vietbe preporL'-
( ('nc za stanje II, opazit iete da je rotacija sve slabiie izraZena;katl t.r-
t.rlo otkriie da su se kuk i rame vratili na svoie mjesto, prijeditc rra
r jt'Zbe za stanje l.
Dok razmatramo moguie kombinacije Simptomd, nap1;tttirtit'rrr
rl,r lrislc, opazite li simptome stanja I i stanja II, najprije treltali izvorli-
ti vicTtrt: za stanje III; povladenje takvih simptoma mogl1l lri Polr.r j,rli
rrrit'st't'irrra. Stanie III nije tako lako ispraviti'
t'l
.) /
 w
l'( )VllZAN( )S'l'
'lt;t'l'ollr
l)()slrrpk,r tlij,rriltoslicir,trrj.r irrr.rjlc n.t unrrr rl,r ;r. tr;r.lo r;t.lrrr.r
i rl,r it' lrilrrrrlitiorr.tltto. l)tllr.tr llrirtt,jt'r,it' rr.rtill zrljt.lrr,r' l)r(.nr(r n,rl)1
it'tl. l(.rrl st'ztlit'lit'a, llod trt.icca.jcrrr jakih rrrisica Ilt.l<sola lirrk,r, p6rrr,r
Iirrt'lrrcrrra dol.ic, rniSiii donjeg dijela letla dodatno sLr ol)l(.r(,(.(,rri.,lir
it' r.rzlog osieiaju napetosti u donjem lumbalnom podrui.iu. Sr. viit.
lrorlalc sluzeii se miSiiima fleksorima kuka, to oni jaie zatciu nrisict.
Iurnbalnog podruija. Laniana reakcija proteze se na cijela leda. Takva
sc napetost moZe ublaziti na samo jedan naiin. I(ukove ne mozcnl()
svjesno opustiti, pa umjesto toga opustamo ramena i spustamo glavrr.
Takvo Sto ste nedvojbeno vidjeli (ili i sami dozivjeli): umorni kauboi
l.iulja kukovima, podiZe ramena i pulta da se poviju prema naprijetl,
dok glavu spu5ta prema grudima.
Taj pokret pomaze ublaziti napetost donjeg dijela leda, no takv.
olaksanje ima svoju cijenu. Da bi pomogli disfunkcionalnim kukovi-
ma i miSicima nogu, glava i ramena prisiljeni su zauzeti disfunkcio-
nalan polozaj. Jedna je disfunkcija urodila trima novim disfunkcija-
ma. No, disfunkcijama tu nije kraj.
I(oljena i gleznjevi bit ie bolni te skloni ukoienosti i osteienjima.
Buduii da se stopalo uslijed everzije ne kreie funkcionalno, pitanje jc
trenutka kada 6e zapeti o neito; pokret >klizanja< optereiuje stopi_
lo, gleianj i koljeno; ako se iovjek spotakne ili posrne, opu5teni mi5iii
nogu nisu dovoljno jaki da bi se naglo stegnuli i uspostavili izgublje-
nu ravnoteZu. Ako su paralelne razine i pravi kutevi naruseni, koljc-
na i gleznjevi su pri padu osobito izloZeni ozljedama. Lateralno opte-
reienje i sila zakretanja prouzroieni disfunkcijom kuka dodatno su
pojaiani udarcem.
ABDIKACUA
Pacijenti mi na ovom mjestu najdesie postavljaju pitanje: >Zasto mi-
Siii fleksori kuka preuzimaju glavnu rijei?< odgovor je slozen. Misi(i
fleksori kuka najsnainlja su misidna skupina u tijelu. prepustite li inr
funkciju hodanja, stvorili ste iudoviste. Ti se misiii razvijaju upora-
bom (kao i svi ostali misiii). No, za razliku od misiia noge, kojima jc
r,a odrlavanje snage i odgovarajuie funkcije potrebno hodanje, misi('i
Ileksori kuka zaposleni su iak i dok tijelo sjedi, bududi da sudjelujrr rr
Jrokretima gornjeg dijela tijeta. Misiii donjih ekstremiteta atrofira,irr
zlrog, ncaktivnosti, a mi5iii fleksori kuka jaiaju.
l)rrrgi dio odgovora odnosi se na naiin Livota. Ako vas nai.irr li-
'rt,r i r',r<l,r zahrijcva intenzivnije pokretanje gorn,icg tlijt'la tilt'l.r rr
,xlrro',lr rr,r tlr)ult. nu\t( I u()tilt \l.tlrr'. Al'o r r;r'lori tl.rn,r .,;r'rlllr z.r r,rrl
rrrtt slolottt, ttrisiti n()1lu s('oilrrr.u'.r.j rr,.t krrkovi itiorrrji rlio li;r'l,r rr.r
'.t.rr lj,rjrr sr' lilr'[.tli rloli lliSt'lt: tta lillkovrtic'i, 1lost'7r'tc z.r lt'lt'lonorrr ili
r'.1rij,rlt'l<.tvrr. I(rrtla rr [)ct sati poslijcpodne ustanctc kitko Iristt'poSIi
I rrti. nriSici Ilcl<sori kuka preuzimalu glavnu rijet, a rnlitavi rrriiic'i rro-
rrr ilr jctlrrr)stavno slijede. To se, medutim, ne dogada odjednorn. Alr-
,lrk,rcijir rniSiia nogu je postupna, pa mi5iii fleksori kuka polako I)rcu-
. rrrr,rjrr vlasl.
PREMA POTREBI
lrri<rscrrc metoda iznimno je djelotvorna zbog toga Sto podrazumijeva
,l,r jt' latentne funkcije moguie ponovno uspostaviti sustavnim uvo-
,lrrr jcrn uporabe. Posrijedi nisu bilo kakvi stari natini uporabe, vet
,,,rlrl,icvi usmjereni izravno disfunkcionalnoj mi5iinoj skupini. Ako,
;rr inr,jcrice, cijeli dan sjedite za stolom ili stojite za radnom povr5inom,
rrriiici nogu nisu u uporabi (ili je uporaba minimalna te nedovoljna
.,,r orlrZavanje funkcije). Kako mi5iii fleksori kuka sve vi5e preuzima-
gu lrrrrkciju hodanja, poiinju preuzimati izada(u hodanja do automo-
l,il,r ili do restorana u vrijeme rudka. Osobno ne mogu udiniti ni5ta po
tf rl.ur.iu va5eg natina Livotairada, ali fu vam u Sestom poglavlju otk-
r rt i kako (ete koristiti miSiie nogu i ostale disfunkcionalne mi5iie bez
,,lrzira na va5 natin Livota i rada.
Stanje II
N.r zcmljovidu koji iscrtavam, samo je jedno odrediSte, odnosno,
I r r rr kcionalnost, no, puteva je viSe. Stanje II nije neizbjeZno . Zbog t<-t-
ri,r Iriste trebali ponovno stati pred zrcalo i joS jednom promotriti svoje
trjt'lo.
Opustite se. Pustite da vaSa ramena zauzrr,u prirodni poloZaj. .It:
lr it'rlno rame niZe od drugog? Ako nije niZe, doima li se ne5to bliiirn
zrtirlu? Je li jedna Saka niZa od druge? Pogledajte odraz svojih Saka rr
zrt'.rlu. Vidite Ii nadlanicu jedne ruke i palac druge?
l'rovjerite i drZanje glave. Sredina iela, nos, brada trebali bi lriti rr
r,rvrrini koja se proteZe kroz gornji dio tijela sve do zdjelice i lrorl.r-'l.r
l,i crla trebala dijelititijelo na dva potpuno jednaka dijela- N(), ,rl\() \('
,,tl slcrline otklanja u razini glave, odnosno, spu5ta se desrro ili lilr'r'o
,rrl 1rrr1lka, glava je nagnuta na jednu stranu.
l'ri rlijagnosticiranju stanja II potrebno ie obratiti l)oz()nr()',1 n,r
rol,rt iirr gorrr,icg tli,jt'la trrrpa, koia nanriava rasport'rl it'lir i zrilol,rrr'
 (,r',1( (' l('r \lr 1.ilil('il,r t kttk()r.r tz,tsli iz PI,rVilil()ll ()l\()rlrll()11 r \'(}rl(}t,tt
rrorl rrslro;,t. lt,ttnr' i t.rrli.t i.tsno oll<riv.r,j tr ovu tlislttnl'r'ijtr (virli r rlr',r
l,') l),r lrislt'slrv.rlili Sto 7t'lirrr rt:c'i, llogrril('ranr('nJ l)r'('nrir rr.rprijt'rl
l olil'o gorl rrro7clt': ollalate li kako su se vaSe nadlanice okrcntrlt'i s.r-
I,N 'I'IiIT N I,N N
ItoTn Ct,rn Uil,t ,l,r rilt'rl.r.jrr l)rcrna naprijed? U funkcionalnom rasporedu ietiri zglob-
POV Is t,iN.l tr ru' t,rsict' tllanovi su okrenuti prema tijelu, pa su sprijeda vidljivi samo
KUI(A }'IIUI)N,IN
p.rlt i i l<alilrrsti. U svojoj klinici iesto sreiem pacijente kojima su spri-
STRANA
1r'rl.r virll.iivi palac i kaZiprst jedne ruke te svi zglobovi i prsti druge ru-
l,r'.
Glava nagnuta l)ok vaSe tijelo reagira na utjecaje raznih timbenika iz okoli5a, oCi
na jednu
stranu ,r1rr u kinestetitkim mehanizmom, koji funkcionira pravilno ako
.r v l.j aj

y,'rilava uspravna, a ramena zaba(ena unatrag. Oti su zaduiene odr-

I RoTACUA I
Rame I conN"rrc t"' I
t/t.
I
/
z.rv.rli vodoravno obzorje bez obzira na to Sto se dogada na donjem
spu5teno I orrma I
,lrjt'lrr tijela. Ako to znaii spuStanje ramena i glave - neka tako bude;
i pognuto I rnuea l,
'1fu
z.r osjctilo vida kinestetidki je osjedaj od drugorazredne vaZnosti.
prema / s
4.
a ffi clcsto se dogada da desni kuk odbije suradivati, a situacija je tada
naprijed Glava pognuta

',lit rra brodu koji-je desnom stranom udario u stijenu; voda ulazi u
l
potpalublje, a brod ostaje nasukan u vodi, nagnut na desnu stranu.
I

r
( il' l Rame spu5teno
i pognuto prema
lirrrlLrii da mu je uskraiena funkcija dcsnog kuka, ti.jelo se takoder
'( .,\
\t
\r naprijed rr.reinje na desnu stranu, a i glava ic kincstetiiki pognuta na desnu
ROTACIJA ',lr.uru. No, da bi to nadoknadilc i z.adri.alc vorlorervrro otrzorjer kako
KUKA PREMA
NAPRIJED
IJA
i\ lrrsrno se mogli nastaviti kretati ravno [)rt: r]ra lrallri.jcd, oi'i nalaZu mi-
q r Ruka pomaknuta
',rt irrra da pognu rame kako bi uskladilc tijclo sa srn.jcnrrn krctan,ja.
It,f nre se spu5ta i povija prema naprijed, a glava ga slijedi.
) "\ Prema naprijerd
i sPustena
Vidljiva 1tr ,i\
4r/ lr Nadlanica
Ako, medutim, tjelesnu teZinu prebacu.jete na lijevu stranu tijela
nadlanica, r,.r^,ir^-:^^
a ruka moZe 1,,r str mi5i6i desne noge neaktivni, Iijevi bi kuk mogao djelovati kao
vidljiva sprijeda
biti spu5tena ProtrrteZ? i zarotirati se na desnu stranu. Zamislite svoj trup u funkci-
niZe od druge ,,rr.rlnom poloZaju kao brojianik sata tako da je lijevi kuk na mjestu
I lrrojke 9, a desni na mjestu broja 3. Lateralna rotacija pomide lijevi
l. rrl, s broja 9 na broj 10, a desni kuk s broja 3 na broj 4. To znaii da
I ',r' tiiclo u hodu zanosi na desnu stranu, no, nasi su navigacijski susta-
r i lrrogramirani usmjeravati nas ravno prema naprijed. Gornji se dio
rrrrlrir zbog toga zarotira suprotno od smjera kazaljke sata, a rame se
',lrrriti'r prema naprijed kako bi glavu dovelo u ravninu s tijelom.
Pogled sprijeda Boini prikaz
llrlacijtr je moguie objasniti i slutajem desnorukog tenisaia koji
r rijc slrosoban nositi teZinu tijela na desnom kuku. Zbogt<tg,a nit'gov.r

t;r'lcsna lc7ina ne sudieluje u udarcu. Dok udara loptu, oskrrrjt'rr it' rr,r
Crtet 17
1,r t'il r r it' sl opalo. Biomehanika kretanja pomaknut ic dcsrto r.r n r(' l)r
" ('
rrr.r rr.rprijt'tl .jt'r sr: pri udarcu ne koriste odgovara.jrr('i rtriiiti. ()pt'lo
r,r r r i r rt'pr'.rvilrr i pok rcl i tlovotlc rlo sprrStan.ja rarrrt'r r.r.

( r( )
 Iit'z olrztt.l tt.t lrz.tok, Pti tol,tt r;i riorrr;t'ti rlr;t'l.r lurl),t r.trrrc sr.rlor
IIZH(I(iI:
S'l'AN Ill ll r Ktllt (ll)tll,,A
rtr,t ',lrtt\lt'lto ipottt.tl<ttulo isprt'rl ostatli.r tijt'1.r, lr.ro rl,t lrorl.rlr';rp
SURADN;IU .'lr,rr(('. z.r it'<lttirtt t'dnr('noln (virli crtr:l t8). Z;rrrrislitc t.t.j
r NO$ENJH
1lolo2.rj Ii,ro
DODATNOG r .r,lit r'p rrvrr('('n u d'cp i zakrcnut pa je jedan kraj drska visi otl rlnrror].r.
TERETA NA
JEDNOJ STRANI L.rlt'r.rlrrrr rotaci.ju kuka moZetebrzo i jednostavno ustanoviti ta-
TIJETA
l , slo ct'lt' rrstati i odmah pogledati stopala prije no sto ih stignetc po-
r NESPOSOBNOST
NOSENJA rrr,rknuli. Polozaj jednog stopala ispred drugog potvrduje lateralnu nr-
TJELESNE TEZINE
NA JEDNOJ r,rr iirr. Ako je lijevo stopalo ispred desnog, desni kuk se pomaknuo s
STRANI TIJELA
LATERALNA ROTACIJA 1r,rlrr2.rja brojke 3 prema brojci 4. Desno se rame zbogtoga vjerojatno
I/[I POVISENJE KUKA ',pr rsl ilo i pomaknulo prema naprijed.
y'; ---\ Navcdeni se simptomi oiituju na razne naiine. prije svega, hoda-
/t
4t ..: rr;r' ili trianje nije osobito ugodno. I(oljena, kukovi i ramena prilitno
r
ROTACIJA
s\ Glava se naginje prema
spu5tenom ramenu
''r r olrlcreteni. Moji mi pacijenti iesto govore kako im je
rrrrr zulobovima viSe nemaju hrskavice. IGd im pokaZem fotografije
redeno da u

GORNJEG i\i ,r;rlr.vih zarotiranih kukova i ramena, upitam ih: >Sto ako ispravimo
DIJELA TRUPA
rrrr.rt'i.ju? zglob tada vise neie biti preoptereien pa iete prestati stru-
Ifljud stanja II jest rl,rti i uni5tavati hrskavicu<. Fotografije su uvjerljive jednako kao sto
pognuto rarne koje
,rrrrzt'triti i vase zrcalo, pa u pravilu ne moram red mnogo vise od to-
se nala zt nti,e i
ispred ostatka tijela ri,r I'otrebno je dodati da se hrskavica u odrasle osobe obnavlja samo
[,ATERAI-NA .r1..() srr njezini zglobovi i misiii funkcionalni. u suprotnom je covjek
ItO'TAC]I.IA KLJI<A
1r'rlrrostrvro nastavlja uni5tavati onom brzinom kojom se obnavlja, ili
I iM A
I'IT
Nn t,til.ilit)
,,tl' lrrZe.

RAZBORITO UIAGANJE
r Nacllanica
vidljiva sprijeda ,"t lirn naglasiti da se stanje II iesto nastavlja na stanje I i/ili m. postu-
1,'rl' 1r<rstavljanja dijagnoze i postupak ispravljanja zbogtoga su nesto
'.kr7t'ni.ji jer biste mogli zakljuditi da istodobno morate obavljati dva
r . zl it"'ita postupka.
r

Na.iprije ono Sto je najvaZnije. Nakon ublaZavanja simptomatiine

l,rli (vidi peto poglavlje, stranice 75 - T6l, prvi korak mora biti is-
;rr.rvljanje rotacije gornjeg dijela trupa jer ie ona, u suprotnom, poni-
.'trti tri'inak vjezbi za stanje I i stanje II te odrzavanje
de luxe statusa.
tri ili i'ctiri tjedna rada na rotaciji gornjeg dijela trupa trebalo hi biri
,l.vol.jnt) da budete sposobni prijeii na vjeZbe za stanje I (ili III, ili rlt.
lrrrr', irkr) ie vase tijelo inate funkcionalno). o teZini disfurrkt,i,it.ovisi
l',lilio ('t'varn vremena biti potrebno da je ispravite. Rcclovito \(. l)r()
rr,rlr.r.j lt' rr zrcalu da biste ustanovili kako napredu.jetc s ispr'.rvlj,rn jt.rrr
Crtei 18.
Poluprofil r,l,rt ijt'. l(orislitc ser svojim oiima! Disfunkcija ic jasno vitlljir,,r. z.rlr,
r.rvilc sl,rlo opr'.rvrlln,it': >Tirkvinr/lakvorrr rrrr. it' liori slvor io,,

( r.l
 r.rrltrr rt_'1t l!r, I r,,1..1\ L.\l.lll lll1,.\l,l.lll,,l

Nc zrrrrlc v,r:,r';r'rr;r'lo rlrslrrrrkr'i.; rr r,rzvi;.rlo riorlirr,rrrr,r. Alio rrc

l,.olrl'o tjcrl,rrr.r ili rrr jcst.r'i 1rosvt.tilt. rr.jt,zirrrr ispr'.rvlj.rrr,j rr, lo slt. vr ijr.
r'['radlt:klttelrru
r rrc rlolrr o islior.islili.
tuCestal[fe kotl
iena, Ro, u
posljednJe Je
vrijeme sve Stanje III
udestalije i
kod mu$karaca N.ril('7('tlishrnkcionalno stanje ostavio saryaza kraj. Stanje III nekoi je
r Posljedica l,rl, lrrilir'no neuobidajeno. No, vise nije tako - sto je uistinu obeshra-
slabosti * tijelo
podlijete l,r uittt't'.
gravitaciji
lla biste shvatili Sto zelim re6i, pogledajte crtez 19. Kod stanja III
KUKOVI NAGNUTI I' r rl<.vi su nagnuti prema ndtrag, zbog dega je i vrh zdjelice nagnut pre-
/* PREMA NATRAG rrr.r rr;rtrag kao da je par nevidljivih ruku uhvatio kukove odostraga i
Irl ,l
Bol u ledima, ',rr,r/.no ih povlaii prema dolje. Zamislite zdjericu kao satelitsku ante-
ramenima rrrr i'iia konkavna povrsina gleda ravno prema naprijed, prema uda-
i vratu NAPRIJED, a zbog gravitacije
moZe biti i pognuta llr'rr.i toiki na obzorju. I(onkavna je povrsina usrijed disfunkcije po-
$ rlrrirruta pod odredenim kutem. prva posljedica takvog pomicanja ku-
:/
l. ova .j est izravnavanje prirodne zakrivlj enosti kraljeZnice.
Prirodna r RAMENA SPUSTENA
zakrivljenost I POGNUTA PREMA NAPRIJED ostale znatajke stanja III su ramena spustena i pognuta prema
donjeg dijela ,r.rPrijed te glava toliko nagnuta prema naprijed da se doima tudnim
kraljeZnice ',r() s(: cijelo tijelo ne prevrne. prizor vam.le vjcrojatno poznat.
izravnana \ OBA KUKA NAGNUTA Takvo
PREMA NATRAG kao ,Irzanje odraiava otaj, potistenost, dcprcsijrr i rnarotrtrsnost. opazam9
da ih jaka sila odostraga ri,r rra fotografijama ratnih zarobljcnika, bt:skrr(rril<rr, ovisnika i zalvo-
vude prema dolje
't'rrika osudenih na smrtnu kaznu. No, zaprcJlailen sarrr ('ilr.jt'rricorn
,l,r takvo drzanje sve te56e opaiam na ulicama, u rrg,ov;rikiln ct:nrri-
Nadlanice nr.r, u Skolama i u uredima ove zemlje.
viclljive sprijeda I(ako biste bolje shvatili o demu govorim, pokusajte srjedeie: us-
t.rrrilc i pustite da vam se ramena objese. pognite ih prema naprijed i
OSTALI SIMPTOMI ,'prrstite koliko god mozete. Zabacite kukove
unatrag stezuei misiie
r Migrenske glavobolje
r TMJ bol teljusti
rlrrrr jcg dijela leda i straznjice; kraljeznica ie se izravnati. pognite gla-
r Vrtogiavica \ il.
Bolna stopala r OteZano clisanje
i gleZnjevi tZatvor
r Hemoroidi i proSirene vene
l(ako se osjecate? vedina ljudi kaze da se u takvom polozaju os-
KUKOVI POPUT r Sindrom karpalnog tunela 1t'r.r lrespomofno ili iznimno ranjivo. I to je toano. osoba u stanju uI
SATELITSKE
ANTENE r Napadaji panike rrrrTc se osjeiati bespomoino i ranjivo. Tijelo je postalo toliko dis-
r Nedostatak energije
r Depresija Lrrkcionalno da je njegova struktura doslovce na rubu sloma, jedna-
STRAZNJA STRANA PREDNJA STRANA : Odaj, maiodulnost
_

r Neravnoteia
1", liao injegovi sustavi. Nije neuobitajeno da se osoba u stanju III os-
1r'r,r l<lse - tjelesno i mentalno - Sto pripisuje starosti, nesre(i, ncrkr-
- ''r.rtl<rr moguinosti, mami i tati, Sefu, nezadovoljavajuiem poslrr, tlit't,i
loj.t vriSlc... iemu god.
Crtei 19. Mt'tlrr sirnJrtomima stanja III su: bol u ledima, ramcniln.r i vr,rrrr,
Botni prikaz rrcr,rvnrll('lir, lltllna stopala i gleznjevi; hemoroidi i prosirt'lrt' v('n(.; ()r(.
.',rrro rlis,tttit'. ttt'tlttslitak t'rrcrgiic, sintlrortr karlralrtrlg lrrrrt'l.t, rnirirt.rr..kr.
 *
u
lil,tvolrollt'. INl.l lrol rcl;rtrlr, rr,rp.rrl.rjr 1r,rrrrl,r.. r,rlolil,rr t(,t. ,,,r1\{}r. r l.t
ko tl.rljt', i t.rl'o rl.rljt'i t.rl<o tl.rl,jt..
JEDNAKOST SPOLOVA r NAnAS',tAJA
Svoicdobno je bilo prilidno tesko pronaii muSkarca sa simplorrrirrra
stania III. Bavljenje kontaktnim sportovima i teskim fizitkim rador)r,
a osobito kori5tenje gornjeg dijela trupa, smatrali su se iskljuiiv<r
muskim aktivnostima. sjetite se gotovo automatske pretpostavke da
su muskarci sposobni podignuti teZak teret iznad glave dok zene ro
nisu sposobne. Poslovnoj ie Zeni tesku torbu na policu iznad glave rr
zrakoplovu podiii ljubazan mu5karac sa susjednog sjedala, a ona (.c
mu rjetito zahvaliti, iako bi ga na trkaioj stazi i u uredu mogla bez
problema prestiei. Jasno vam je Sto Zelim reii.
Disfunkcije pu5taju korijene kada god smo potaknuti na ograni-
iavanje punog raspona pokreta ili za to iak nagradeni. potpuno funk-
cionalnu zenu bas ni5ta ne sprjeiava da sama podigne torbu na pori-
cu jednako lako kao i bilo koji mu5karac.
Sve pohvale usluZnosti, ali i Zenskom oslobodenju. No, ovdje.jc.
posrijedi nesto drugo. Paradoksalno je da se stanje III, iije su se zna-
iajke tradicionalno povezivale sa >slabijim spolom<, sve telie pojav-
tjuje kod muskaraca. Buduii da suvremena tehnologija mijenja oknr-
Zje i smanjuje potrebu za kretanjem, muSkarci se pridruZuju Zenama
u kategoriji stanja III. Iako su kulturne predrasude nekoi uvjetovalc
funkcionalnu nejednakost Zena, nedostatak kretanja urodio je nez-
dravim oblikom jednakosti medu spolovima - muskarci i zene posta-
ju jednako disfunkcionalni. Zensko je oslobodenje stiglo prekasno cla
bi spasilo Zene od disfunkcija. >Daleko si dogurala, du5o<, no, stigla
si nakon Sto nas je okruZje prestalo oiito i brzo kaLnjavati za nedosta -
tak kretanja. Disfunkcija je sada uniseks pojava. Zene se ne bi trebalt'
iznenaditi ako im muskarac sa susjednog sjedala ne podigne torbu; orr
moZda zrra da ie to dobro djelo biti nagradeno bolovima u redima ili
u lamenu.
Disfunkcije stanja III sve vi5e pogadaju i nasu djecu. Do osamdesctilr
godina dvadesetog stoljeia stanje III nije se opaZalo u srednjim skol.r-
rta, izuzev pokojeg djeteta s prirodenom bolesiu. Dieca su sc krt:tirl,r
rlov<rl.jno da bi ostvarila funkcionalan razvoj, a s kretanjem srr nasl.rv-
ll.rl.r i u tinejdzerskim godinama. Medutim, poietkum osarntk'st.tilr go-
rlirr.r rlv.rrlt'sclog stol.icia stan,jc III bilo,jc svc rrit.staliit', ialio jt'i rl,rljc
lrtlo pttltr tto ttcttrtlrit,tjctto. \o, lrolkr,ti os.rrrrrlt'sctilr ..,,nn \tntlll()nt('
',l,tttl,t lll svr' ('('s( (' ()l)(tz(lo rttt'rlrr osttovrtoikolr'irrr.r i sr-t'rlrr josl.olt irrr.t.
HERAKLO
./.r r'.rzlil<rr od nagiba zdjelice u stanju I, do kojega dolazi zato jaki Sto
rnisit'i llcksori kuka preuzimaju zadatak mi5i6a nogu i ostalih mi5iia
r ,rTrrilr za pravilno drZanje, stanje III proizlazi iz slabosti. Buduii da se
nur()llc funkcije nisu razvile u potpunosti ili se uopie nisu razvile,
',rrul(tura tijela i njegovi sustavi nalaze se u stanju koje bi se moglo
usporediti s usporenim slobodnim padom. Gravitacija sve nastoji pre-
r rrrrrli ili sruSiti.
No, tijelo ne odustaje bez borbe. Sredi5nji Ziviani sustav panidno
',.rljt' signale nekolicini mi5iia koji su jo5 uvijek sposobni odgovoriti
rr.r uputu da udine sve Sto mogu kako bi sprijetili prevftanje tijela i
,,.rrrzimanje fetalnog poloZaja. Bol svojstvena stanju III, bez obzira na
to jc li se pojavila u stopalu, ieljusti ili na nekom drugom mjestu, od-
r.rz,ic heraklovskog napora. Ni Heraklo ne bi dobio bitku protiv stanja
lll. Nitko ne posjeduje mi5iie tel.justi ili rni5iic I'lcksorc ickstcnzore
.'topala koji su sposobni spri.jctiti da sc rlislrrnkcionirlno li,iclo prcsavi-
n(' poput preklopnog n<tLi(a.
Pogledajte joS jednom crleZ l9; glava ,ic islrrrt'rrir prt'ko rroirrilr
prsti.iu. U vratu postoji mi5ii platizlna koji spuitar rrsrrtr i rrivrS('rr.jc
vr.rt. Uslijed pomicanja glave prema naprijed i prcnra dol.je, plalizrna
t(' lx)tpuno istegnuta. Ako od platizme otekujete i da glavu drli us-
Ilr(rvnom, je li dudno da je vrat takve osobe ukoien i bolan? Ili da jc
n('l)restano namritena? Buduii da je zadatak platizme spuStanje us-
rrt', nimalo ne iznenaduje da se takav dovjek zaboravio smijeSiti ili da
nlr usna drhti.
Zadatak mi5iia stopala jest no5enje teZine, odrZavanje njezine
r,rvrruteZe i kretanje. Buduii da se noZnim prstima ne sluiimo na isti
rr.rr'in kao Sto se sluZimo prstima ruku, u stopalu ne postoje posebni
,,porrirajuii mi5iii koji bi omoguiili odmicanje i primicanje noZnih
prsti,ju. Buduii da su ti posebni mi5iii prisiljeni sudjelovati u postup-
l.rr spaSavanja gornjeg dijela tupa, stanje III ie se vjerojatno otitova-
tr r1r('r'vima u stopalima, umorom i oticanjem. No, te su tegobe blagt'
rr trslxrrctlbi s bolovima koje veiina osoba u stanju III osje(a u don jt'nt
,lrjt'lrr lcrla, ramcnima i vratu.
Sf .rn jt' III obuhvaia raz.ne kompenzacijskc tril<ovc l<ojirrr.r prilir i
r',r rlislrrrrktiit'. Al<o, poult'tlavii rr zrcalo, rrslJrrovilt'rl,r v,rrn jc zrljclir,r
 w
lll,llo ll,lt:lllll,l lll('lll.l tt,tllrrl('(1. nrolilr lrr.,lt z,tl'l;rrr tlr rl.r .,rr r.rrrr l.rrl,1
t'r rr rcrlrr. No, rl,r lrr slrrr;r'r'ili prt'vrl.url('li;r.l,r r,,t,rlrrlrzrr.rlr lr.7r.ilr., Lrr
I'otri st'l)()llli(tt l)t'('ttt.t rt.tllrijt'rl. l'olozilr'r'lrlirr n.r tlorrji tlro lr.rl.r. Al.o
n('()si('('(ll('luk ili zakrivl.jcnost, ztljclit..r.it'rr.rgrrul.r l)r(.rr,r n.rtr..r!1, it()
jc tipii'an polozaj za stanje III. Manckcnke tako zabi-rt,1,jrr lislievt. l<.r
ko bi prikrile disfunkciju ramena i kukova - a nli takvo drzan jc snr.r-
tramo privlatnim!
Disfunkciju kuka stanja III mozete ustanoviti i tako sto ietc srali
:uza zid ili leci na pod. Ako su leda cijelom duzinom prionula uz po-
vr5inu, posrijedi je disfunkcija kuka stanja III.
ODGOVORNOST
Ponovno stanite pred zrcalo. Ako opalate znaiajke stanja III, a boini
pogled otkriva osobito mnogo, vrijeme je da prionete poslu. pogledai-
te svoje dijete, supruga i ostale ilanove obitelji. Iako je vrlo ozbiljno,
stanje III moguie je ispraviti , bez obzira na to je li osoba mlada ili sta-
ra, muskog ili zenskog spola. Ispravljanje stanja IrI zahtijeva vise vre-
mena od ispravljanja stanja I ili stanja II; osim ponovnog uspostavlja-
nja funkcije porrebno je i razviti snagu. u uznapredovalom sluiaju,
slan.jc III razorno djeluje na samopouzdanje, sto znatno oteiavamoti-
vaci,irr. Mcclutirn, zapoiet postupak ispravljanja pruza veliko ohrabre-
rr,it'. Ill.rgolvorrro,ic vr'('i to s1o sc ncsto uopte poduzima, atoje uvi-
jt'l' plvi li.or'.rl< 1)r('n)J srrirzi iztlravljrr. To se naziva prihvaianjem od-
govorrrosli.
't'EsKt 't'ttrjIX)vr
N,r 1ro(t'tf<u ovoe rlrllorrrl<a islakrruo sirnr da .jc stanie Ill uniseks poja_
v.r. Llnatoi lor))(', otllorrrak c'u z.avrsiti osvrt(xn na zene s takvom dis-
f rrrrl<ci"jorrr. Nagib kukova prcrna natrag, zdjelici
onemoguiuje zauzi-
rnarrjc prirodnog poloZaja za radanje, pri temu se kukovi Sire prema
naprijed i prema dolje.
Zbog toga se dijete ne spu5ta u zdjelicu, a trudnica, u biomeha_
nidkom smislu nije spremna za porod aj, za razliku od trudnice s funk-
cionalnim kukovima koji se sire s priblizavanjem oiekivanog termina
porodaja.
Potrebno je dodati da trudnica u stanju I ima suprotan problem.
Njezina je zdjelica bila nagnuta prema naprijed i prije za(e(a. Tijekr
taj polozaj pogresno tumaci kao znak da je Zena spremna za poro<ia.i
68
ilur()tl() l)il1('il(|',1() l('/.t nl('ii,r',1)r('il1,ril lt'ltts. 5r,r)1ilil l).t( tl('nlr(,tlil.r U
',l.ilrlrr Izlrtrri lrlri,l 5,11';..1rr;r'rrr rl,r ztljr.lit(.vt,ll('rr lrrill<t.ioil.tl.rrr Polo,r.r1
llrrl(' tl() !lo orlltr('t'z.tlrtrtlnjt'li. l'rilortt ilr trltrtzoritvitrrr tl.r s(' u srrl)t()l
rrorrr izl.rZrr riziku llri.jevrcrncnog poroda;ja i spontanog llobad'aja.
Mt'tlrrtirrr, trudnicama u stanju III ne prijeti opasnost od prijcvrc-
ilr('il()l-l porodaja, vei od produljenih trudova. ovisno o ozbiljnosti
tlislrrnkt'i.jc kukova, takvu trudnicu oiekuju dugi i teski trudovi te po-
r, rtl.r,j.
Vjcrujem da je sve veii broj carskih rezava odraz sve veie utesta-
losli tlisfunkcije kukova medu Zenama. PorodniCari na temelju polo-
r.r ja zdjelice predvidaju probleme te preporuduju carski rez, a iijednici
.,rn.rlraju da se po pitanju kukova ne moZe poduzeti niSta. Dok radim
.,.r lcnama u reproduktivnim godinama, osobito ih potiiem na isprav-
ly.rnjc disfunkcije kukova upravo zbog toga Sto sam otkrio kako je
rrroguie ne5to poduzeti. I(ad bi se kukovi, primjenom Egoscue meto-
,lr', vratili u funkcionalan polclZaj, kirurSki porodaj u mnogim sluiaie-
virrra vjerojatno ne bi bio potreban, a majka i dijete bili bi poStedeni
rcil<og Soka i traume.
De luxe
Ilt'luxe (crtei 20.) stanje konatrro jc oclrcdistc rrir plirnu ptrta l<oji is-
( r'lavam zavas. Paradoksalno je da sc prittlrrr zal)ravo rraslojilno vrirli-
ti rra polazi5te. Povratak de luxe stanju jcst povralal< rr;r pod.ctak. Akrr
('r)crgija, radost i zadovoljstvo koje osjetite izaz.ovu deja vu osjcdaj,
rLiivajte u njemu - u tom ste stanju bili kao dijete (no, vaSa djcca
rrroZda nisu te srede).
Provjerite, medutim, nalazite li se uistinu u tom stanju. Zrcalo ne
I.r7e. Jesu li razine vaSih ramena, kukova, koljena i gleZnjeva medu-
sobno paralelne; dine li va5i zglobovi prave kuteve? DrZite li glavu us-
l)r'irvno, a stopala usmjerena prema naprijed?
Ako je tako, dobrodo5li kudi!
TIFIA UPOZORENJA
lrt' luxe stanje je predloZak prema kojemu moZete utvrditi je li vaSc
tilclo uskladeno s ustrojem koji sva ljudska bida nasljeduju od svojilr
plt'rlaka lovaca-sakupljada. Odstupanje od tog ustroja dovodi tlo rlis
lrrrrl<cije i boli.
[) pt'lonr cetc poglavlju pronaci niz vjeZhi ktrje (t'v.rrrt onrolirrr iti
orlr-7.rvarr,ic dc luxe stanja.
( r( )
 l.t',lo lrr',lc r;r'zlr,rlr ,rl..o ;r' t.r:'t' lr;r'lo llrrl\( rorr,rlrro r pr.rvrlrro u.,
Ito;r'rto'Zlt.tltt L,tko.;t'lrrirtt,rrrrl;iv() l)uslili rrt'li.r silrr,rtii.r lr.rr.syo;rrrr
I) lr I t lX li S'l'n N,llr lV lokolll. Z.tslo llollt.tvlj.rlitlrto Slo niit'1lol<vitrt'rro/ l'r-orrr,it.rrt's(.u n(ts(.nr
ol'rtlTitt i rt.tt'i rttr 7iv()ta tltlgadaju postupno iccsto 1lr<llarzc r)c()l).lz(.n().
lir.u.r izrckir ,lrol,jc sprijetiti nego Iijeiiti< otkriva veliku istirrrr.
("lrvick, naialost, nije nalik fliperu, odnosno, ne posjedujc alarrrr
l.rii lri lrri svakoj zloporabi mehanizma poieo n:;jatii bljeskati porukrr
r Glava je uspravna, ',lill!(. Upozorenja koja primamo u poietku su mnogo ti5a. pouiilisu
a brada vodoravna rr,rs tlar ih zanemarimo pomocu aspirina lli zavoja za koljena. potom
L -.\
el ar
KUI(OVI PRAVILNI!
RAZINA KUI(OVA PARALELNA JE S RAZINOM TLA
> ar.l 1
lrristizu glasnije poruke na koje odgovaramo: >Dakako da si se ukotio
i"e. I l',rrl si tri sata sjedio u zrakoplovu ... < ili >GleZnjevi mi tijekom leta
OB OSTRANO POKRETNI STROJ
lrriliino oteknu zbog visine<. I(rivac je u oba sluiaja posvemasnji ne-
ZGLOROVI
r rlostatak kretanja, a ne skuieni prostor ili visina (dehidracija je tako-
RAMENA RASPORED CETMT ZGLOBNE
inSrcr sAVRSENo usTRoJEN rlt'r'iedan od najvaznijih uzroka oticanja, kao i sindroma brze promje-
(DESNO r LTJEVO)
n(' vremenske zone), alizbog buke ne iujemo sto nam tijelo govori.
r BIFUNI(CIONALNA SIMETRIJA l..,rko bi privuklo na5u pozornost, tijelo naposljetku vide, odnosno,
(JEDNAKOST RAVNOTEZE,
FUNKCIJA I DIJELOVA NA ,prriuje nam poruku u obliku akutne boli; tada se uplasimo i odjuri-
OBJE STRANE TIJELA) nr() onome tko obeiava da ie nas osloboditi boli.
r RAZINE dETIRI NAJVECA
Bez obzira na to jesmo li ga p<lstigli pomoitr Egoscue metode ili
ZGI,OtsA PARALELNE
VODORAVNO I OKOMITO z,rhvaljujuii okruzju koje jos uvi.jck zahriicva dovoljno krerania da bi
r PRAVI (90') KUTEVT SVrH OSAM tiiclo odrzalo svoje funkcije, dc luxc starr.ic pojar'irva glas rrascga ti.jc-
NAJVECIH ZGLOBOVA l,t.Zbog toga smo, usprkos buci, sllosolrrri (.rrli ito rrrrnr govori, r akg
I Vidljivi su ,/ U TRI DIMENZT,IE
palac i kaZiprst rr de luxe stanju osjetimo bol, tijclrl nanr Saljc valrru prlrrrlirr l<oirr rrt'
I PRAVILNO RASPOREDENA
TEZINA TIJELA KOJE JE :'rrtijemo zanemariti. MoZda narrr tak glasno l]ovori kalio,jc vri.jt'rrrt' rl.r
ZGLOBOVI
SAVRSENO URAVNOTEZENO
KAO 5TO JE PRIRODNO
lrosjetimo lijednika. Tijekr zna kada.je bolcsno ili u ncvol.ji.
KOLJENA PREDODREDENO

I USPRAVNO DRZANJE
r Stopala USKLADENO S GRAVITACIJOM
usmjerena ravno
prema naprijed T/ ENERGIJA
ZGLOBOVI ,, ZDRAVLJE
GLEZNJEVA
RAZINA TLA
r DOBRO
RASPOLOZTNTN

,/ ZADOVOLJSTVO
DESNI LIJEVI
RASPORED iNrMT RASPORED CETIRI
ZGLOBNE EASTCN ZGLOBNE EASTCN

Crtet,2A.
FUNI(CIONALNO DRZANJE TIJELA

)

l) l1'l'( ) l'( ) ( ; l.AV l.-, l1
o b n avli atri e i o d fi,ay atl.i e
funkciia i gipkosri
ietvrtom sam poglavlju iznio znacajke stanja r, II, ,'I i de luxr'.
Prije no Sto prriedemo na prograrn vje1banja za svako pqiedino
stanje, razmotrit eemo jos nekoliko pojedinosti"
Tijekom uobidajenog tjedna, na klinici izvodim doslovce stotine
razlicitih vjezbi. Neke sam od njih sam osmislio, neke sam posudio iz
joge, a neke su usavrsene inadice
dezbi iz osnormoskolskog progra-
ma tjelesnog odgoja ili poznatih programa tjelovjeZbe.
Kada bih pokusao opisati svaku pojedinu, upao bih u zamku koju
sam kritizirao na podetku knjige: slozenost bi nas potpuno zbunila. u
klinici mogu ciljano podesiti postupak terapije. opaZam kako pacijent
reagira i prema tim opazanjima prilagodavam njegov program. Ako
se pokaze potreba, pribjegavam improvizaciji kako uftr ortil.aenom
profesionalnom sponasu omoguiio da se sto prije vrati na splrtski te-
ren. Knjiga, medutim, zahtijeva nesto konzervativniji pristup.
No, Egoscue metoda djeluje usprkos tome sto se nismo osobno
upoznali. Djelotvorna je zbog tetiri kategorije koje sam opisao u pret-
hodnom poglavlju. Razmislite na trenutak o tome tetiri stanja. Ne
-
detiri stotine ili detiri milijuna stanja. Svaki covjek spada u jednu od
tih kategorija. Postupak dijagnosriciranja i lijedenja ,iogtoganije mu-
kotrpna bitka s neodredenim simptomima.
Zahvaljujuii kategorijama, opisane vjeZbe rjesavaju problem uz
minimalnu gnjavaiu. primijetit iete i da ni jedna vleiba tjelesno nije
previ5e zahtjevna. Egoscue metoda nije body-building program, no,
neke ce pokrete biti teze izvesti od drugih. Mnogo togi ovisi o vasim
osobnim disfunkcijama. o ozbiljnosti disfunkcije *rrogo govore vje-
Zbe koje su vam najteze. vrlo se iesto dogada i da je odiedenu
vjeztu
na jednoj strani tijela teZe izvesti. I to je takoder vrijedna informacija
koja vam govori Sto se dogada u vasim redima, kukovima, ramenima
i ostalim dijelovima tijela.
l;r'lor';r'zl).r u lr.rl,urllt otl .,,r1 vt('nt('tr,r rlrrr'r,lro lrclr,rl.r lr lrrlrtlo
r,rl;rt.t,.t rt'zrrll,tlcrt'lt'pott'liop.rz,rliiosjt't.rliplilir'rroIrrzo.,l,rnr',Lo
l,r l('l)roslt'gotlirtt'rt.t ntojrr lilirrilirr tloila iz Waslrirrgtrln.), l).(,. s rol.r
je
';ortt litrk.t i r.ttttcrtat, izravrtala rarrtcna nakon dvijc sc.rrrst'izvorlt'
,
ill.r I)r()grinla.
I'ITOVJERA RASPOREDENOSTI UELESNE TEZINE
I'to .ll<t) se ni5ta ne dogodi? Pretpostavimo da izvodite vjeZbe i nc os-
t('(irtc poboljSanje. Sto tada? Ako se to dogodi, ako uistinu ne opaZatc
lrolrol.iSanje, moLda ste upravo vi Zivi dokaz da Egoscue metodu ni.jc
rrrogu(e svladati pomo(u knjige. Medutim, osobno ne vjerujem da jc
t.rl<ojcr inaie ne bih proveo stotine sati piSuii ovu knjigu.
Savjetujem vam da objektivno procijenite situaciju. Zapitajte st::
,, lt'sam li previSe nestrpljiv?(< Svoju nestrpljivost moZete ustanoviti
t,rho Sto iete prije i poslije vjeZbanja izvesti provjeru rasporedenosti
tjclcsne teZine. Bosi stanite na tvrdu povrSinu; zatvorite oti, duboko
rliSite i opustite se. Koji dio vaSih stopala nosi tjelesnu teZinu? Gdje je
osjctate: na petama, na unutarnjem rubu, na vanjskom rubu ili na
l.rstuiiiima stopala? Ustanovite na kojem mjestu nosite tjelesnu teZi-
n u na oba stopala. Ako ste pripadnik funkcionalne de luxe kategorije,
orlrnah Cete osjetiti kako je teZina rasporedena na jastutiie oba stopa-
l,r. Ako ste disfunkcionalni, teLina ie biti usredotoiena na neko dru-
rio rnjesto, a vjerojatno i razlitito mjesto na svakom stopalu.
Tada izvedite vjeZbe te na kraju ponovite provjeru. Ako je teZina
tllrrgaiije rasporedena, ako se totka na kojoj nosite tjelesnu teZinu
pornaknula prema pravilnom mjestu, ostvarili ste napredak. VjeZbt:
srr djelotvorne. Ne odustajte.
Ne osjeiate promjenu? Pretpostavljam da u tom sluiaju vaSe dis-
Irrnkcije nisu spremne za ispravljanje. MoZda ne osjeiate bol i zbog
toga ste u zabludi. Ako osjedate bol, tada izvodite samo tri osnovrrt'
vjcZbe za njezin<t ublaZavanje (statidki pritisak, istezanje preJron,r i
zrainu klupu, koje iu opisati u ovom poglavlju, nakon podrobrrori
r.rzrnatranja boli). Bol je potrebno ukloniti prije no Sto zapoinctt.s is
pravljanjem disfunkcije, a to je svrha navedenih vjeZbi. Ako, rrrt'rlrr
lirrr, ne osjedate bol, mogli biste pretpostaviti da su vaSe disltrrrliriir'
lrotl nadzorom i da moZete zapoteti s njihovim ispravljan.jt'nr. Srrr.r
tr.rlc Ii da ne ostvarujete napredak, vaie disfunkcije vjeftri(rtil(, ilr',il
potl rradzorom.
tll<oliko niste sigurni, ponovno proditajte poglavl.jc o posl,rvl;,rrr;rr
rlij.rgtrozt'. Moida stc pogre5no dijagnosticirali riisl'rrrrkci,j rr. MoTtl,r ,,tr'
 lrl('\ t(l;r'lr rr)l,t( tlu tl()tttl(.tl rlr;r.l,r llrl,.t I\,1,t1, 1(.1,,1t( 1, ,,,t .,l.rrr;r. Il /..r
ttt.ltlt'Prlj'rt.lj'r llr rl.tlr,r.lrilt'l;i rl,r r,.rrrr v^.s l)l,nN l,lt'lh
lr()rr()lllrr.. rlrrrri,;r.rrrrsl;r.rrjt.
rr'ij.l' I'.risrr,. u sv.rk.rrr slrri.r,j rr, vjt.rujtt.sv,jirn rr\rrrrrrrirrr,r..r,i;r.1, l'rotlt,ttll r''it'zlr.rrrj,r ttspott'tlirl \run s(l zt'rrrl,jovirltlltr. l,616vrr() ( lt s('
(('v,urr r.t't'i Sro st'tlorarl.r. Zrrar.a.jkc ('(.liri liar(.tlor.ijt,rr.rlil< r r,rlili rr.r llr trsl)ort'tllrtr izar svaku pojcdinu vjcZbrr otlrt'tliti ril,l i prrt.
srr .jt.zil,rr,
j t'tl r.sl a vr r'r.,
r izr ai.a,irrrl.r jczikrr koji srn, s1l,ls.[l,ri ,'.r '.rr,rku s(lnr orlrcdio stanje kojemu je namijenjena tc n.ir.zino rnjt.
r.rz. rr r,icl i.
.trr rr sli,jctltr (odnosnr), stanje II, vjeZba 4). zapiiite sv<lj prcgrarrr rr.r
l'.,rrr.rrl papira tc pomoiu samoljepljivih ristiia papira oznaiite strani-
PREBACTVANJE OD GOVORNO STr ( (' ,.r l(o.,irna su opisane vjezbe iz
vaseg programa. slijed i natin izvo-
Vjezbe same po sebi ne rlt'rr j.r vjeZbi upamtit eete za nekoliko dana, pa upute vise necete nro-
rog, rijesiti probrem. vi morate preuzeti .rr-
g.vornost za svoje zdravlje. r,rti traZiti u knjizi.
Ako nemate vremena za njihovo izvodc-
nje, ne optuzujte vjeZbe. podete ri preiicom Ako imate kombinaciju simptoma, ))sve od navedenoga _ niSta od
i radite ,r.rro .r, jedn.i
strani tijela, ne optuzujte vjezbe. Zanemarite ,r,rvcclcnoga(, ne otajavajte. Mnogo je ljudi s razliiitim kombinacija-
li preporuteni srijed, nc
optuzujte vjeZbe. rrr.r simptoma. Stanje I je najudestalija kategorija. No, kao ito sam re-
Nije li to oiito proturjetje? I(ako mozete preuzeti I'-,r, u prethodnom poglavlju, ako su prisutni simptomi stanja II, naj-
odgovornost,
kada pred vas postavljam takve zahtjeve? lrrijt'se usredotoiite na njih. Misiii osobe u stanju II desto su ukoieni;
Da bih odgovorio na to pitanje, posiuzit iu r'1t'7bama se postize njihovo opustanje te gipkost potrebna za izvode-
se primjerom slijeda
vjezbi. Prouiavajuii miiidno-kostani sustav vise rrit' vjeZbi namijenjenih ispravljanju stanja I iii stanja III.
od dvadeset godina,
uoiio sam nedostatak opiih vjeZbi za koje se smatra jednako Ako ste prepoznali i ispravili znaiajke stanja II, provjerite imate li
da utje- .'ilnptome stanja III. ukoliko ih opazite, slijedite program
tu na sve veie i manje misiine skupine odredenog dijera za njihovo
je tijelo funkcionalno, probrema nema: odgovarajuii tijela. Ak. rslrravljanje. I(ad uklonite simptome stanja III, prijedite na program
miSiii pomiiu z,r stanje I.
odgovarajuie kosti na mjesta.
_odgovarajuia No, kad se razvije dis-
funkcija, to vise nije tako. prepoiuienim srijedom vjeLbiizdvajaju upozoravam vas da ne prelazite na ostale vjezbe ili programe.
i jaiaju odredene misiine skupine. Ako,
se ,\ko odredena vjelba nije u va5em programu, tada nije namijenjena
primjerice, odredenu funkci_
ju obavljaju tri misiine skupine, poruka do sve r,riim disfunkcijama. ovo se upozorenjc osobito odnosi na vjeibe za
tri mora stiii odgova- tk' luxe kategoriju. Ako ste u stanju I, II ili III re preskodite ogradu de
rajuiim redoslijedom jer ie u suprotnom biti pogresno
protumaiena. Irrxe teritorija prije no Sto uspostavite funkcionalnost svojeg a trjela, za
Ako kaZete: >Ne, pete, ja preuzimam odgovornost.
Iz svojeg iu t,ri (ete prijestup biti kaznjeni bolovima, a vase ie tijelo biti vas sudac
programa izvoditi samo vjezbu statiikog pritiska,
trkatkog istezanja i r vaSa porota.
pseieg istezanja. od njih se osjeiam bolje<,
odgovorit iu"vum, sa-,,
naprijed' od njih se vjerojatno osjeiate bolje. not;e
ublazena, ari pro-
blem ostaje. upitajte se zasto ne izvodite druge
vilzaei zasto ih ne iz_
NESro vl5n o BoLr
vodite pravilnim slijedom. Mozda zbog toga vri.ieme je da se podrobnije pozabavimo simptomom boli u konteksttr
sto vam druge vjezbe nc
pruZaju moguinost brzog rje5enja? Je li rostavlj anj a dij a gnoze i obnavlj anj a funkcij a.
vam prete5ko izvesti cijeli niz 1

vjeibi? Ako osjeiate bol u gleZnju, koljenu, kuku, ramenu ili ledima, naj_
U klinici uvijek budno motrim pojavu znakova ltri.ie morate ukloniti taj simptom bez obzira na dijagnosticirano stanjc.
koji mi govore da
llacijent pokusava prebaciti odgovornost na mene ili na vjeZbe. Iirl.je, s dijagnostiikog stajalista, koristan pokazatelj buduii da potvr-
tlrii da ova knjiga sluZi kao zamjena za posjet mojoj krinici, Bu_ tlrr jt: postojanje problema. Nemojte se, medutim, zavaravati da,ir. prr-
rrri jc vaZno da ne steknete pogresan
osobit.
dojam te zat<i;u&te kako ie Eg._ lrlt'nr moguie rijesiti na onom mjestu na kojemu se pojavila lr.l. l,r-i
s.rt' r,ct.da rijeSiti probrem vasih leda, koljena ili islrravljanju disfunkcije najprije je potrebno ugasiti vatnr, a zalirrr
Pr.
ramena.
Nipoilo. Vi cete rijesiti svoj problem. rrriit'rriti osiguraie koji su izazvali kratki spoj i poZar.
Ako osiccatc (miSiin<l-ko5tanu) bol, zapoi'nilr. s vit.llr.rn,r \r,rrr(
rroti 1lt'ilisl<,r, islt'zillti;t llrt'Jrona izrainorrr l<lrrpotrr iizvorlilt.ilr rr',.,/,,/.
,.I
 l',,1 tt,'fttt.\!ttut'-,t l.rrl.r /.tl)()( rtrlc orl Potr.lL.r ,,t.tlu((.!l .,lr;r.rl,r. rro.
{rr11,1;1 . Nr r,rlr()t,tyrlt'tll.,,,lit rlt;,r!l.t1inl()tn lt'\('lrlrl()ltt :,ltlztlt'lrllrtlt,rttt.
l)lll).1/ll('rl,r st'lrl()l('ttt l)(,tt(tvl;.rnj,r n('l)tilrliTtl(.pr,r1irr lrolr ()l1,tlil(. n(' tlt.,tlt' lllill.,rl r uln /,.n t(), n('k,t V,ts.r llltl(',1 islrrlll(' lrlslri l..r)5
l)()/()lll()sl ll(l llottrli,t'li.tljt'v.trn S.rlit'liit'kl i osjt'lil r'r.lt.l<,rtl.r jt'lrpl lrli . tzrr jlt' t illClr', rlsirtt .tl<o rti,it' tl rug.t('i,it' ttcl/,tttl('('tl(); t",t'/tlilr.r;lt' ttti
ztl. n k() s('vrilti, l)('zatlcttlaruilc.ic. Prckirrilc s l)r()gt'(lut()nt i irv(xlil(. iit't' slr llra llr.
s.tttto viclbc Ilatl-li.icnjenc ublaZavanju boli. Ncko (clc vri.icnlc rnoll.r o N('z.llroravitc da ie tijelcl dvostrani stroj; yieZbu izvctlcr-lu tia,it'-
bili slxrsotrni izvoditi samo te tri vjeZbe i to je posve u redu. svaka rrri- tlrr<rj strani tijela nuznl je izvesti i na drugoj " Bez prccica.
rrtrla koju provedete s kukovima i ramenima u pravilnonr polola.jrr o l,,obudite i zaposlite svoje mi5iie. Razgovarajte s njima.
lrridonosi konatnom uiinku. Jednog dana ie se sve zbrojiti, a tacla ('t.- o Nc ir.azivajte niti zanemarujte jaku bol Livaca ili miSica"
tc prijeii na sljedeiu razinu i nastaviti vjeZbati bez boli. . VjeZbe izvodite u slijedu budu(i da svaka od njih priprema tiielo za
Tri vjezbe za ublaiavanje boli mozete izvesti i nakon Sto izvedert. sljedeiu. Biranje i izostavljanje nije dopu5teno.
ostale preporuiene vjezbe jer iete se tako opustiti na ugodan natin.
Ako su bolovi tako jaki da vam je tesko stajari pred ogledalom ka- Zahvaljujuei svemu Sto ste do sada proditali, spremni ste za pola-
ko biste postavili dijagnozu, smjesta zapotnite izvoditi tri vjeLbe za zak; krenimo, dakle, na va5e najvaZnije Zivotno putovanje.
ublazavanje boli, a postavljanje dijagnoze ostavite za kasnije. vjezba
statiinog pritiska donijet ie vam osobito olakSanje ako joj posvetirr:
dovoljno vremena.
vrlo je vaLno imati na umu da te se bol i disfunkcija nastaviti ako
sami ne preuzmete odgovornost. VieZba sama po sebi nede rije5iti
problem. Ne bih volio iuti da kazete: >vjezbu statidnog pritiska izvo-
dio sam pet minuta, no leda me i dalje bole<. Kukovima i ledima mo-
rate dati dovoljno vremena da se potpuno spuste na pod. Gravitacija
ie utiniti svoje, no, katkad je, ovisno o teZini disfunkcije, potrebno
dva sata ili viSe. Je li to vrijedno dva sata? Ja ne mogu odgovoriti na
to pitanje. samo vi moZete odgovoriti na njega. Neki ie ljudi, naza-
lost, reii: >Nije, dodaj mi valiumn. odluku svatko mora donij eti za
sebe. No, iz iskustva mogu reci da ce ublazavanje boli s povratkom
funkcije biti sve brie i lakse. Danasnja dva sata sutra mogu biti deve-
deset minuta. Nakon nekoliko tjedana mozda (e vam biti potrebno
petnaest minuta. Moguii su i zastoji, no, unatod tome, vi iete i dalje
biti na putu prema funkciji i kondiciji - ako je to cilj na koji ste odlu-
tili stiei.

UPUTE r rrPozoRENJA
Prije no Sto prUedem na opis vjeZbi Egoscue merode,
vaZnih uputa i upozorenja:

o Irrraile Ila umu raspored ietiri zglobne ca5ice; ramena, kukgvt:,

l<trli('tra igleZn.ievi trebaju biti u istoj ravnini; glava treba biti rrs-
I)t,lvn.l.

'( r
 '
11 l rt t st t jtt t i (stt .tl ttltt t l i n, t t 1,.\lt,,, i., tt i ttt tt .-
j, ! 1

S'lnN Il1 l. V ll:,/,1',A't

S'l n N IIi ll. V.llrZllA li
Dtl LLJXIT. V,lLiZltA 6

{,i/i: trtrrrSnjaci izvcdeni sa stopalima oslonjenim o zid jaca.ju lrbrrirrr.

rrriiicc, no, tradicionalnim trbu5njacima, pri kojima trup iz lc7cct'g
lroloZaja podiZete u sjedeii, nije moguie ostvadti taj cilj budu(i da,r.,-t-
rlaiu podizanja trupa nakon otpdlike Sest stupnjeva preuzimaju.ial<i
mi5iii fleksori kuka. Oni koji trbu5njake izvode na taj naiin, intenziv-
n<r jaiaju mi5iee fleksore kuka, iako zapravo nastoie izravrrati trbtrlr.
MoZda ste primijetili da nakon duZeg izvodenja tradicionalnih trbui-
njaka sa strunjaie ili klupe odlazite postrance, za desnim ili lijevim ra-
menom. Takav hod odraZava snagu mi5iia fleksora kuka te otkriva
koja strana tijela obavlja najveii dio noSenja tjelesne teZine. Zbogto-
ga je potrebno ukrotiti mi5iie fleksore kuka te pri savijanju i isprav-
ljanju donjeg dijela leda zaposliti trbu5ne mi5ide.

Postupak: (Zapodnite s jednim nizom od 25 ponavljanja te postupno

poveiavajte njihov broj sve do dva niza od pedeset ponavljanja.) Le -
zite na leda i oba stopala oslonite o zid, tako da su vam koljena pod
kutem od 90 stupnjeva. Stopala bi trebala biti u ravnini s koljenima,
a koljena u ravnini s kukovima (crtei 2l). Isprepletite prste na potili-
ku. Opustite glavu u dlanovima i gledajte u strop. Izdi5uii, podignitc
ramena i glavu. Podignite se koliko god moZete tako da pritom ne ko-
ristite fleksore kuka, ved samo trbuSne mi5ite. Donji dio leda pritom
mora ostati na podu.
Opazite li da vam se kukovi i koljena podiZu, da vam se stopala
odmidu od zida ili da se stopalima snaZno odupirete o zid, tada ne
upotrebljavate trbu5njake, vei fleksore kuka. Ne trzajte vratom te pri- Crtet 2I.
pazite da podiZete i ramena. TRBUSX,IACT
Iskljutenost fleksora kuka moZete osigurati i tako Sto iete pri iz-
vodenju vjeZbe neprestano gledati u strop. U suprotnom glavu i gor-
nji dio leda odiZete od poda do todke u kojoj trbu5njaci zadatak podi-
zanja prepu5taju fleksorima kuka.

'/tt
'tit
 ZraCna klupa
STANJE I, VJEZBA I O
STANJE II, VJEUBA I3
DE LUXE, YTHZBA 19

rnisid vaSih bedara trebali bi shvatiti da je njihova zada(a podrrlri-

r.7/i:
ranje trupa. Ako vam ova vjeLba u poietku bude teska, niste jeclini!
Mnogi ljudi nailaze na poteSkoie jer vjeiba prisiljava miSiie n(Xtc.
umjesto fleksora kuka, da drZe tijelo. Skija5i vole ovu vjeZbu jer jc
okretanie mnogo lak5e ako u njemu sudjeluju mi5iei nogu.

Postupak: (zadrlite polozaj jednu do tri minute.) stanite uza zid tako
da ste na njega oslonjeni kukovima i donjim dijetom leda. Razmakni-
te stopala u Sirini ramena. Provjerite jesu li stopala dovoljno udalje-
na od zida tako da vam savijena koljena ne budu iznad noznih prsti.
ju, vec iznad gleinjeva. Savijajte koljena i spustajre tijelo niza zid (cr-
tei 22). oslonite se o zid donjim dijelom leda kako biste osjetili da su
kvadricepsi stegnuti (napetost biste trebali jednako osjeiati u desnom
i lijevom bedru). Ako osjeiate bol u koljenima, malo podignite trup.
Koljena ne savijajte u kut manji od 90 stupnjeva. provjerite jesu li
vam stopala usmjerena ravno prema naprijed i jesu li koljena u ravni-
ni s njima, umjesto ra5irena ili skupljena.
Diiitel Da biste se penovno uspravili, odgurnite se rukama od z
da, a zatirn hodajte jednu minutu.

Crtet 22.
) ZRAdNA I(LUPA
 I rtiil \\'t , \il I ( llrli,/ \\'\t'.1 I t,Hl.{ ll,\ I r,ll'1, I ),,;;
't 'l

lit tt:t tt jr Iuktuurt

Sln NIIl l, VII;/lt,A I
s't'n N.ili il. v.il;,'i,tr\ I
STANJE III, VJEZBA I
DE LUXE, VJEZBA I

(.7f: ovom vjeZbom jadate misiie gornjeg dijela leda,

koji sudjelujLr rr
mehanizmu zglobne glave i iasice, kako biste ih osposobili za usp.ic-
Snu borbu za prevlast s miiiiima fleksorima kuka. vjeZba je vrlo ,jicl-
nostavna( pa biste mogli doci u iskusenje da je preskocite kako bistc
ustedjeli na vremenu. No, vasa se ramena neie ispraviti ako ne oja-
tate mehanizam zglobne glave i iasice. osim toga, za mtoge ljude s
teskim disfunkcijama ramena ova vjezba neie biti nimalo jednostavna.

Postupak: (Zapoinite sa 25 te broj ponavljanja postupno poveiavajtc

do 75 u oba smjera.) Stanite uspravno, podignute giau.,-rtopala us-
mjerenih prema naprijed te ruku spustenih uz tijelo. sake drzite u
poloZaju igraia golf.a, odnosno, savijenih prstiju i ispruZenih palaca.
PodiZite ruke pazeii da ramena ostanu u ravnini (crreL 23). po-
dignite ruke u ravninu ramena, pararelno s podom. Ako se jedno ra- Ako se jedno rame podigne ili pogne
prema naprijed, spustite ruke.
me podigne ili pogne prema naprijed, spustite ruke u ravninu u kojoj
su oba ramena na jednakoj visini.
u tom polozaju snazno privucite lopatice. Dlanova okrenutih
prema dolje (pri demu palci pokazuju prema naprijed), rukama opi_
sujte krug promjera otprilike I5 centimetara, u smjeru ispruzenih pa-
laca. Da biste vjeibu izveli u suprotnom smjeru, okrenite dlanove pre-
ma gore i rukama kruzite unatrag, u smjeru ispruZenih palaca.

Crtet 23.
KRULNN.IE RTJI(AMA

1,'
 MaCka I pas
STANJE T, VJBaBAT
STANJE III, YJEaBA 2
DE LUXE, VJEZBE 3,5, 15

Cilj: ramena i kukove potrebno je uvjeriti da mogu ponovno usposta-

viti suradnju. Izvodefi ovu vjeZbu, mogli biste se osjedati pomalo luc-
kasto, no, luckasto je ne izvoditi je. VjeZba je ugodna jer pobuduje sve
mi5ide leda, od ramena do kukova. Pri njezinu izvodenju osjetit Cete
ugodno strujanje dui cijelih leda, kao da pijanist prebire po tipkama
klavira. Kukovi i ramena sudjeluju u savijanju i izvijanju kraljeZnice.

Postupak: (Ponoviti t5 puta.) Spustite se na dlanove i koljena, u polo-

Zaj kojim oblikujete pravokutnik (crteZ 24). Dlanovi trebaju biti toano
ispod ramena, a koljena ispod kukova (provjerite jesu li vam koljena
dovoljno razmaknuta, odnosno, u ra'rrnini s kukovima). Tjelesna bi
vam teZina trebala biti pravilno rasporederaa, a stopala opu5tena.
Blago izvijte leda, a glavu spustite izmedu ruku - poput madke iz-
vijenih leda; potom blago spustite leda i podignite glavu - poput za-
dovoljnog psa. PoloZaje nemojte zadrlavati, vei ih izvodite kao ne-
prekinuti pokret. Pripazite da vam ruke ostanu ispruZene.Izdi5ite dok
spu5tate glavu te udi5ite dok je podiZete.
U ovoj vjeibi sudjeluju i rar4ena i kukovi. Neprekinuto se gibanje
doima kao val: izvijanje prema gore - savijanje prema dolje, izvijanje
prema gore - savijanje prema dolje. Pri podizanju glave i spuStanju
leda kukovi i rarnena trebali bi potiskivati kraljeZnicu prema dolje.

Crtet,24.
MAEKA I PAS

lll'
 Krokodtlskl okret
STANJE II, VJETNA I O
I

t.'il1: polal<nrrt (crtrr) obostranu aktivnost tijcla tako Slo cclno tloslov-
tc izvirruti posturalne miSiie kraljeZnice i kukova tc ih prisilili tl.r st'
rra objc strane jednako steZu i opu5taju - Sto su zaboravili zbog rolaci-
jc gornjeg dijela trupa. Pri izvodenju ove vjeZbe (kao i svih ostalih)
sluSajte svoje tijelo. Osjetite li bol, krokodilski okret zamijenite vjeZ-
bom statidkog pritiska. Nakon nekoliko dana ponovno poku5ajte
oprezno izvesti Iftokodilski okret.

Postupak; (PoloZaj na svakoj strani zadrlite trideset sekundi do jedne

minute.) Legnite na leda i ispruZite ^^.-D-'
noge. Desno stopalo postavite na
vrhove prstiju lijevog stopala (peta bi se trebala nalaziti na vrhu pal-
ca). RaSirite ruke u razini ramena, dlanova okrenutih prema dolje (cr-
teL 25).
Stegnite kvadricepse obje noge i okrenite stopala nalijevo nasto-
jedi njima dotaknuti pod, tako da jedno stopalo ostane povrh drugo-
ga. Pritom desni kuk odignite od poda i poku5ajte ga dovesti u poloZaj
u kojemu ee biti usmjeren ravno prema stropu. Glavu okrenite na de.
snu stranu. ZadrLite poloZaj'i di5ite; kvadricepse zadrLite stegnutima.
Promijenite poloZaj stopala i ponovite na drugoj strani.

Crtez 25.
KROKODIT,SKI OKRET
 I'sttt i.tIt;tttt.jt
Sln Nlll l. Vil17ttn I
S'l n Nllr ll, V.t I ,.').BA \
DI] LUXE, VJELI}A 7

r,'ilj: trudenje svih mi5iia straznje strane tijela. Sve misiinc skrrpirrr.
slraznje strane prisiljene su sudjelovati, umjesto da sav posao obavl.itr
samo nekoliko skupina najjadih misiia. ova je vjeZba odliina za opus-
tanje nakon cjelodnevnog sjedenja za radnim stolom ili nakon voznjc
zrakoplovom.

Postupak: (zadriite poloZaj 30 sekundi do I minutu.) Zapodnite u is-

tom polozaju u kojemu ste izvodili vjezbu Maika i pas; dlanovi treba-
ju biti toino ispod ramena, a koljena razmaknuta u ravninu kukova.
Podvucite noZne prste i podignite trup tako da se koljena odignu od
poda, na koji ste oslonjeni samo dlanovima i stopalima. vase ce tijelo
oblikovati trokut iiji ie vrh iiniti vaSi kukovi (steL 26).
Pripazite da dlanove ne pomaknete prema stopalima. Gurajte ku-
kove prema natrag i steZite kvadricepse te pete pritom polako spustaj-
te na pod. Istezanje biste trebali osjetiti u listovima. provjerite jesu li
vam stopala paralelna, razmaknuta u ravninu ramena; jesu li vam
kvadricepsi stegnuti te da se kukovi podizu prema petama. Leda ne
smiju biti izvinuta, ve( ravna. Disitel Ako pete ne mozete spustiti na
pod, spustite ih onoliko koliko moZete, paze(i da su vam misiii nogu
stegnuti; moZda ie vam biti potrebno nekoliko tjedana, no, naposljet-
ku dete ih spustiti na pod. u ledima ili kukovima ne biste trebali os-
jeiati bol.

Crtet 26.
PSECE ISTEZANJE

{rl)(t,l}
 I't it,lttit trjc IttltI0t,tt
Sln N.ll1l, Vll:/.1\A )
t)li l_uxti. v,ilt,')P,A 2

ozivljuje misiie gornjeg dijela letla i podsjcca ran)r,rrir rl.r,

t,:il.i: v.jci.ba
osirn rnehanizma zglobne glave i ialice, raspolazu i mehanizlrrorrr iar.-
kc. Mehanizam Sarke pomiie ruke naprijed
- natrag.
Postupak: (Zapoinite s deset ponavljanja te njihov broj postupno p()-
veiavajte do dvadeset.) obje sake stisnite u poloZaju igrata golfa (pr-
sti savijeni prema dlanu u drugom zglobu prstuu, palci ispruzeni ka.
da iete stopirati) te povrsinu prstiju izmedu pryog i drugog zgloba po-
stavite na sljepootnice, tako da su vam palci paralelni s obrazima.
Provjerite jesu li vam stopala usmjerena ravno prema naprijed te po-
maknite laktove prema naprijed, sve dok se ne dotaknu ($tei, 27).
vratite laktove nattag, u ravninu ramena. Zamiiljena crta koja prola-
zi kroz laktove i ramena trebala bi biti ravna. Glava bi trebala ostati
na mjestu, a prsti na sljepooinicama. Ako vam je ovaj pokret tesko
izvesti bez pomicanja glave - naprijed - natrag stanite uza zid,, tak<t
-
da vam je glava neprestano u dodiru sa zidom dok se laktovi spajajrr
i vraiaju prema zidu. Lopatice osionite o zid. Crtet 27.
PRIVLECN I{JE I,A K'IO VA
 lhr.'tt., islL:rtttjr
I )11l.tlXI1. V ll;,'/,llA,)

t':ili. vit''ib.trllo I)liSicc.lcdrrc Irogc Lc istodollno islc7crrro rrriSit.t.

s1l)r.()l
r.r krrka- ova .ie vjeiba namijenjena de Iuxc katcg.riji. Tij cr..it. gr.r-
rlt'rr. za jednostranu aktivnost kukova. Najbolji pii-;.r.ic: siruaci.fa s
krj,m smo se svi susreli: divan je dan za setnju. uspin;em se pranirr-
skom stazom i nailazim na sruseno deblo. podiZerrrlijevo stopalo ,,;r
deblo i odguravam se desnim kako bih svladao prepreku. Svaki
krk
izvodi drugaiiji pokret - jedan se isteze, a drugi irtodobro nosi tjerc-
snu teZinu.

Postupak: (zadriite polozaj 45 sekundi do jedne minute.) Sranire rr

raskorak, oslonjeni rza zid, tako da su vam stopala razmaknuta
sirc
od ramena i oba usmjerena ravno prema naprijed. okrenite rijev.
stopalo na stranu tako da bude okomito na drugo stopalo (detaljnijc
upute potrazite u vjezbi rfokut). s lijevim stopalom okrenutim prema
van, savijte koljeno pazeti da ostane totno iznad noznih prstiju, od-
nosno, da se ne pomakne prema unutra. Lijevi dlan poloZite na pod,
pokraj lijevog stopala. Desna noga ostaje ravrta, a kvadricep
s zateg-
nut. Desnu ruku, s dlanom okrenutim prema dorje, ispruzite p."ku
uha i glave (crtez 28). Ne dopustite da se desni mL pomatne prema
naprijed, odnosno, da se odmakne od zida. I(ad ,iurrnete poto?aj,
provjerite je li desna .,oga zategnuta, je ri kuk ostao uza zid, je
li Hj;-
vi dlan na podu pokraj stopara i je ri desna ruka ispruzena preko uha
i glave, a dlan okrenut prema dolje.
Di5ite! Da biste se vratili u p'ietni poloLaj, okrenite desni kuk
prema podu dok desnu ruku spustate na pod i savijate
desno koljeno
te se njime oslanjate o pod. Ustanite i ponovite vjezbu s drugom
stra-
nom rijela.

Crteil,28.
BOdXO ISTEZANJE

|)
-)
 It t'tt :rtrjr i stn,i jtttrjc
slttl\tlrt
1.. l(ll,rl:l\ ll; :,1( )l'i\ I ( )N1
stn N.ili l. vili,'/,BA 6
s I'n N.il:. |, v.t|;,/,BA 1)
STANJE III, VJEZtsA 5
DE LUXE, VJEZBA T 1

cilj: ovim vjeZbama budimo misiie stopala, glehnja i potkolf enicc ka-
k. bi ponovno podeli sudjelovati u pravilnom obrascu hoda pravil-
-
nomza iovjeka, arre za guske i patke. vasa se stopala uslijed everziit.
ne savijaju pravilno; savijaju se iz gleznja. vjerojatno ie vas iznenadi-
ti trud koji zahtijeva ova vjeLba. No, obnavljanje te funkcije donosi
veliko zadovoljstvo.

Postupak: (po dvadeset krugova u oba smjera, broj ponavljanja postu-

pno poveiavajte do detrdeset; deset savijanja stopala, broj ponavlja_
nja postupno povedavajte do dvadeset.) Lezite na leda tako da vam jc
lijeva noga ispruLena, a desna savijena prema grudima. Isprepletite
prste iza savijenog koljena i povlatite ga prema grudima sve dok do-
nja noga ne bude paralelna s podom. Driite koljeno u tom polozaju
dok desnim stopalom opisujete odredeni broj krugova. potom promi-
jenite smjer kruZenja (crteL 29).
Pripazite da vam koljena ostanu potpuno mirna kako stopalo ne
bi kruZilo iz koljena, ve( iz gleZnja.
Stopalo savijajte tako sto eete prste privuii potkoljenici, a zatim
ih vratiti u suprotnom smjeru i ispruZiti. I(oljeno se ni pri ovom pok-
retu ne smije pomicati. I(ad dovrsite vjezbu s jednim stopalom, pono-
vite je s drugim. Crtei,29.
KRUZENJE I SAVIJANJE STOPALA

(.1.1
 ?lrlrtt (,' t'rtt'i lrtr i jtk i ttru.\{ (tt.. ltrit,ltt['t.tt jt, lt,ltttl it tt)
s tAN.ili il, v.ili,/,BA ,,
l-'f i\Nll1 ll. V,ll;,'/,1\A )
t)li Lt,xti, v,ili2tln 2o
t)il.i: ovaje vjezba moje tajno oruzje za obratun s lateralnom rotaci
t,)ili: ovojc vjczba za zdjelicu u kojoj sudjeluju misiai prctr)orr.r i rrrisrr
r
i,rrr kuka. Njome cete kukove vratiti u pravilan polozaj, potaky'
.tduktorina unutarnjoj straninogu.I(od osobe u stanju III li srr rrrisit,i rrrr(itt'11,rrrrr,jcg dijela leda da zadrLe glavu u uspravnom poloiaiu
tt.
slabi te slabo, ako i uopce, suraduju. ovom ih vjezbclm jaiarno lt. olr lrrr:'iliri r.nrcna da se lateralno zarotiraju kako bi zadriala ravnocrrno
navljamo njihovu funkcionalnost. k rt'tanje tijela.

Postupak: (zadr1ite poloZaj jednu do dvije minute.) Lezite na leda, 1rr.i t',':trrluk'. (tri niza od dvadeset stezanja). vjezba se izvodi na stepcni-
vucite stopala trupu ispojite tabane, pustajuci da se koljena raiirt,. (,rr(l lc, radi stabilnosti, u cipelama ili tenisicama s gumenim prxpla_
Pripazite da se stopala nalaze totno na sredini tijela (crtez 30). Dorrii rrrrr.r. Stanite na stepenicu kao da se uspinjete. Stopala bi vam ucbala
dio leda ne mora biti priljubljen uz pod, a u ledima ne biste trebali .s
jedati bol. opustite noge i osjetite istezanje na unutarnjem dijelu lrt.
dara i u preponama.

ilnli]i

trW

{rtet,30. Crtei 31.

Zana GRAVITAC] [.IS KT S PUS'['

r )( ,
 llllll,,lr,tlt'lrt,t Il,l/tlt.tkttltl,t lr ',uinr t.ln('lt.t .lcrlrtoru.,(.ru[.orrr lrrrrlt
/,r\'.til(' 7,r r lrkolt\,,t1 r l)()nli( il(' \(' un.tlt.tg sv,(. (l()l\ \,.un 1rt'lr, rrt Irrrrll
ll Tl,lkll (t rlt'7 i l). N.tslJvilt' st' portti(.rti un.lll.tli l.tl(() tl.r ljt.lt.srr,t lt'
lirt.t lrtrtlc usrc(lotoi'ct)a r)a .jastuci(c slollala. N.r slr'llt.rrit i lri tlt'lr.rlo
()stilli rllanjc od pola stopala. e ekajtet ovo nije vjcZba odrlav.rnj.r r.rv-
notcZe .

Ponovno provjerite stopala. rtebala bi biti paralelna, usrnjcrt.rr.r

prema naprijed i razmaknuta u Sirini ramena. potisnite petc l)rcilr.r
dolje kako biste zaposlili mi5iie straznje strane noge. Trebali bisrc os-
jetiti kako se stezu i spustaju niZe od ruba stepenice - no, pete ne nroj-
te prejako potiskivati prema dolje. zabacite ramena i izravnajte irr.
slobodnu ruku savinite pod kutem od 90 stupnjeva i podignite jc ra-
ko da vam nadlanica dode u blizinu brade. podignutom rukom i rrr-
kom kojom se pridrZavate za rukohvat (blago pomiiite dlan gorc -
dolje) polako privucite lopatice jednu prema drugoj te opustite. Nc
Zurite i ne izvodite nagle pokrete lopaticama.

Prebaciuanje nogu
DE LUXE, VJEZBA 17

cili: u sludaju lateralne rotacije jedan je kuk (ili oba) na pogresnorrr

mjestu. Ova je vjelba namijenjena de luxe kategoriji kod koje ne po-
stoji rotacija, a naS je cilj zadrLati to stanje.

Postupak: (zadrLite polozaj trideset sekundi do jedne minute.) Lezirc

na leda tako da su vam oba koljena savijena, a stopala oslonjena na
pod. Prebacite desni gleianj preko lijevog koljena te pomaknite desno
koljeno prema stopalu (crtei i2l. u tom polozaju spustite desno sto- Crtef, 12.
palo na lijevu stranu i oslonite ga na pod cijelom duzinom. Desno ko- PREBACIVANJE NOGU
ljeno zadriite u uspravnom poloZaju kako biste osjetili istezanje rr
desnom kuku. Istim se putem vratite u potetni polozaj. vjezbu pono-
vite s drugom nogom.

(
)ll
 l\Ul i -'ttrtit' 111tt1tt i : LuLt,rrt 1ro'ltl./."1'',,..1.r;1r.1,),,,r1 l(.1rrrl,rrr rlr,,rlt'. l'tr)\rl('rrlr';r'll rlr'',tro ['ol1r'
l)li l.tJXll. Vlllzlln 1,1 tt, trl.tl-;r',,1\,,r,.n,,.,r lr;r.\r, tt r.rvilitti s lr;t.vrttr I.ilil(.noilr l(';r",tr lr
t,ttrt I'ttIot'i r rl.rl;r.,,.,1,,,,1,,. lslt'z.rn.ic llistt'trt'lrali osit'tili tt llt'sltottr
t,'il/: li..tl<o rtt'Irilt ulazio [)rc(lu[)oko u [)olc(lillosli, rt'r'i trr l. r l' u, l'ot
' ' "'tt lrVilt' s tlt ttr:otlt ll()1-l()lll.
s.rrrro rl,r jr.
ov.r vjt'lba narnijcn.icna ispravljanju disfunkcijc u zglobu ogriuri('(.n(),t
krt'lanja, sastavnom dijelu kuka, koji se raSirio te tako prisiljava lrt.
rlrt'nu kost da se, zajedno s koljenom, zarotira prema unutra. I(ol.jt.rro
.jc okrenuto prema unutra, umjesto da bude usmjereno ravno prcllt.r
naprijed. Ova vjeZba sprjeaava Sirenje zgloba.
Podizanie nogu pomoeu miliea flel<sora kuka
Postupak: (ZadrLite poloZaj trideset sekundi do jedne minute.) Lezirc rr.r DE LUXE, VJEZBA 4
leda tako da su vam oba koljena savijena, a stopala cijelom duZinonr
oslonjena na pod. Prebacite desni gleZanj preko lijevog koljena i poti-
!:i/i:
ert.\ rnoZe biti dqsnoruk iti ljevoruk, ati ne moZe biti desnokuk
snite desno koljeno prema stopalu. U tom poloZaju podignite lijevrr ili-lijevoku\. oUu kuka rrebaju obavl;ati jednaki dio posla te biti para-
nogu prema grudima (crtei 3)1. Pripazite da vam kukovi ostanu rra lelna s tlorq t okomita na sredisnju os.

Crtet 33. Crtei 34.

PODIZANJE NOGU TZ KIJI(OVA PoDl: zAN.tE I\{oGLl poMocIJ MIStca FI-EI(S( ) lt n Kt ll( A

I ( )( ) l() I
 l'ttt'lttl',r4. \./,,r|r)( ilrl(' :1 lrr rrrz,r orl Pr.l I)()il.rVll.url,l l(.
|,.,.,luPrrr) I).,\,(.
(.lv.l.l l('lrroi rr.r lriltiz.r orl rlv,trlt'st'l lron,rvlj.rrrj.r.) l,t.zitr.rr,r lt'rl.r l.rl,.l
tl.t stt v.tttt kol,it'rtit s.lvi,i('t)a, a sl()l)al.r ci.jt'lorrr rlrr2irrorrr oslorrjt.l.r 1,r
1rotl. SPrcltrni'/ Ptldignitc jcdno stopalo I 5 do 20 ccl)ti1l(.l.lr'.r rirl 1r9rl,r
I(oljcno mora ostati u ravnini s ramenom, a stopalo u rarvrrirri s lioljr.
nom (crtez 34).rzvedite odredeni broj ponavljanja u ,jcdrrorrr rrizu. ,r
zatinl ponovite s drugom nogom.Izmjenjujte noge sve dok sa svakonr
ne izvedete tri niza ponavljanja. pripazite da koljeno ne podigrrt.rr.
previsoko. Nogu biste trebali pomicati pomoiu misiia fleksora ktrl<,r.
a ne pomoiu trbu5nih mi5iia ili kvadricepsa.
Podizanje zdielice
STANJE II, VJEZBA T I
',lo zrt.rr r rl,r
rrrr:,rr i uz kr.rl;r'znr( u r o:,r.rli rrrisit'i rrc srrrl;r.lrr;rr rr potlrz,r
il1il.
l'rtslrrptk: (Zapocrritc s pct tc br<lj ponavljanja tr)oslupr)o povt.('.rr,.r jlt'
rlo lrirlt'sr:I.) Legnite na trbuh te savijte ruke u laktovima. l)l.rr()v('
,slonilc o 1lod, otprilike 15 centimetara udaljene od ramena, rr isloj
r'.rvnini. Dlanovi bi trebali biti paralelni s tijelom, a prsti rrsrrr.jcrt'ni
l)rcrna naprijed. Podvucite nozne prste i ispravite ruke kako tristc trro-
rlignuli tijelo kao jednu ravnu cjelinu. Savijajte laktove kako bisrc li-
it'lo spustili na pod. Glavu driite u ravnini s kraljeznicom. Izdisilc dolr
;rruzate ruke. vaZno je upamtiti da tijelo qijelom duzinom rnora bili
Ix)tpuno ravno. Ponovite onoliko puta koliko mozete bez ulagirrrj.r
pretjeranog napora. To znaii onoliko mnogo koliko moZctc a rla lrri-
lorn ne izgubite pravilan polozaj. s jadanjem mi5iia tjcdlro l)oslul)no
1
roveiavajte broj ponavljanja.

cilj: ovom vjezbom jacamo misiie donjeg dijela leda kako ne bi osra-
li podredeni kukovima i miiiiima preostara dva podruija kralieznict..

Postupak: (Ponovite deset puta.) Lezite na leda tako da su vam koljt.

na savi.icna, slopala ci.iclorn duzinom oslonjena na pod, a ruke pokr-
lcrrc rrz ti.iclo. Nc odizitc krrkovc od poda. potom pomaknite kukovt,
l)rcrn.r l<ol,it'ninrtr kako bislc rionji dio tijela odignuli od tla i stvorili
l)r()slor izrrrt.tlrr Icda i poda (crtcZ 35).
l( r r l< ovc pour i r=i t c pola ko i bez zastajkivanja te pritom izravnav a.i -
It'rlonji rlio lcda i podiZite ga. Ne zaboravite disati.

Sklekovi
DE LUXE, VJEZBA IO

cilj:Poznato vam je kamo vodi ova vjeiba- u vojarnu. ozbiljno, sklt,lr

nc obuhvada samo mi5iie ruku i ramena. U pokret se mrlr.rjrr rrkl.irrr.i
CrteiL 35.
ti svi rrriSi(i od kukova do ramena jer bi se leda tr su[)rotnor]r sirvirrrrl.r.
I'( ) I)l7,AN,l I'l '/,D,1 I1l ,l( , I 1

I( ):l
7

I sl t : tt t t jt' kvrtrl tttln r.t t ttt tt

t'tt I t t srt IIt l,rl'1 rl,r 1,lr 1(r/1r l)r',lr;'.lop.tl,r rt.,ttll('lt'tli t,lt'llo l)l('lll.l lirttt'. li,tvttttlr'
f )11 I.llXl1, V.llt,/,ltA l) rlcsrru nrl\lr ll l,rklrr r potll.rklr( u \l)lrslilt' uz uttttl,u rr.j rr rlr',ttttt Iiit'r,r'
rrorlt', rll.rrrorrr ol,rcnrrtrrrr l)r('nr.r grlrt'. I)rldvttt'ilt'tllart prltl li.jt'vi list.
t)ili: cili ovt'vjt'Zlrc jcsI latcralr]o pokrctanjc kral.jcZrrict.iz sl.rliiln(),1 Ix) l)r'srrrr rrrliu ispr-tr2ilt';trt'ko dcsnog uha i nagnitc sc I)r('lI)a liit'voi
IoTaja zdjclice. rrozi, [rlirgo z.akrc(u(i gornji dio trupa. Desnom rukom pol<uSajlt' tkr-
st'trrrrli lrrste (crteZ 36). ZadrLite poloZaj i di5ite te provjerite jcsrr li
Postupak: (Na svakoj strani zadtlite poloZaj trideset sekundi cftr.jt'tlrrt. v,rnr noZni prsti i koljena usmjereni prema stropu i jesu li kvadriccpsi
rninute.) Sjednite na pod te ra5irite ispruZene noge. Pripazite da sjctli- .,t('rnuti. Ponovite s drugom stranom ttiela.
te ravno na kukovima i da se ne naginjete unatrag. Privucite stopal.r

Trkaiko istezanje
STANJE I, VJEZB A9 (PRILAGODENA)
STANJE II, VJEZB A 4 (PRILAGODENA)
DE LUXE, YJETBA t3 (UOBIiAJENO)

r i/i: posrijedi je uobidajena pripremna vjeZba. Mnogi je izvode prijc

rrt'anja da bi se zagrijali te poslije traania da bi se ohladili. Svrha joj jc
iztlvojiti koljene tetive i dati im do znanja koliko su dugaike kako bi
.,vrrje pokrete pri hodu i trCanju mogle izvoditi u skladu s kukovima.
It'tlnako stegnite oba kvadricepsa.

t'ostupak'. (Zadriite poloZaj trideset sekundi do jedne minute.) Klekni-

tt' na jedno koljeno ispred stolca ili odgovarajuieg oslonca te petu drtr-
ii(' r.roge postavite ispred koljena koje je na podu; da biste zadtLalirav-
rroleZu, rukama se pridrZite za stolac, ali se tijekom vjeZbe nemoilt'
lrrc'jako oslanjati. Podvucite prste straZnje noge i ustanite na oba slo-
1r.rla (crteZi 37,38 i 19). Ruku i dalje oslonjenih o stolac, provjcrilt'
it'srr li vam stopala usmjerena ravno prema naprijed i je li jedno st<r
1r.rlo todno iza drugoga. I(ukovi bi trebali biti ravni, pete na potltr. ,t
olric noge potpuno ispruZene. Stegnite kvadricepse prednje trogt' i
'.1rrrs1ite gornji dio trupa preko nje kako biste osjetili istezan.ic liollt'
rrilr tctiva te noge. Ostanite u tom poloZaju te pritom disitc ioltttslilt'
riornji dio tijela. U ledima ili kukovima ne biste smjeli osicr'irli lrol
,\lio,ie osietite, podiZite gornji dio tijela sve dokbol ne presl.rrr('. ( )l)rr
.,lilt.st'tako Sto iete kleknuti u poaetni poloZaj. Pontlvilt's tlttrti,,rrr
Crtet,36. n()11()t)1.
I S]'I;ZAN.I E K VA DRATI]SA I,[JMI}ORI-] MA

I r t. t
 Crtel 3T-38. CrteL 39.
,I'[TKACI(O 'ftil(AaK0 ISTEZAN.III
ISTEZAN.]E (PRILAGODIJNO) (UOBIT:n,II1N( ))

I Ot,
 I,t.rlhltttt u .\l.tt,il t-rt.iiti,ttilt tttt,ltt
I )11 l,t l.\lr. V I l;,'/,llA I (,

istt't..\r.jc rrriSica lululilnl.ic srrirnc nollu, o(ln()s1(),.rrlrrlirr.rr.r,

t,'il.j'-
slalriIrrorrr poloZaju zdjclicc.

l'ostupak: (svaki polozaj zadrlite trideset sekundi.) Stanitc

lak. rla srr
vam stopala Siroko razmaknuta i medusobno paralelna. Zakvat.ir.
palce jedan o drugi i nagnite se prema naprijed,
drzeii leda st. ravrri
jima. Dlanovima dodirnite pod tocno na sredini i
u ravnini sa stopari-
ma (crtez 40). ostanite u tom polozaju trideset sekundi. provjeritc j.
su li vam stopala usmjerena ravno prema naprijed, noge
zategnutc, .l
trbu5ni mi5id uvuieni.
Ruke, zakvaienih palaca, pomaknite do Iijevog stopala i zadriitt.
taj poloiaj trideset sekundi. Sjetite se da noge moraju biti zategnulc
i
di5ite! Pomaknite ruke prema desnom stoparu i zidrzite
taj porozai
trideset sekundi. vratite dlanove u sredinu izadrlite taj polozaj
tridc_
set sekundi. Da biste se uspravili, savinite noge u koljenima.

CrteZ 40.
I'RETT<[,ON RASTNIINII{ NO(ITI
t"J STAV{"J

I ( )li
I ( )( )
 l'I
ir
I

l.tI1,..tt,,i( LvrttIrit t1tttt tt sIttit,t,(ttt |\t!1t.,1I

I

j11
,\/r, I ir.l, i lr,'i I it,tl'
tttt l(tltt
I

S IAN ll1 ll, V.tli/.t,,A'/

l, V,lli,/,1',A t
I

l-, lz\N,f t',

S l'n N.llr lll. V ll:./.ltA 7
i

I)Ii I,TJXIJ, V.IIiJ/,|"A )I

di jc zapravo istezanje kukova. Svrha vjclbc jr.sr p.lrrrrri
(.7/7: I'<rsri.ie
, i//. li.rvrri krrkovi. cilj nam je izravnati lijevi i desni kuk uz pocl. Ako
viu'rjc ictiri mi5i(a kvadricepsa, koji je u ovom sluiaju prcviit. zrr(,g-
l,rirst rrt. rrrctoda ima svoj >srebrni metak<, tada je to ova vjeZba. Sta-
nut. VjeZba, osim toga, dovodi kukove u pravilan poloiaj.
rrr ,rrr lrritisak na leda nasa je najvaznija vjeilba za uhlaiavanje boli u
Ir'rlirrra.
Postupak: (Zadriite polozaj 45 sekundi do jedne minute.) Stanitc rak.
da su vam stopala paralelna i razmaknuta u sirini ramena. Jednu rrr, i

t't,\trtpak: (Ostanite u poloZaju koliko god je potrebno.) Legnite na

gu savinite unatrag kako biste vrh stopala oslonili na stolac ili nckrr
;r,r<l lako da su vam obje noge u koljenima savijene pod pravim ku-
l

drugu vrstu oslonca (crteZ 4l ). o visini oslonca ovisi intenzitet istcza

r( rn, a potkoljenice oslonjene na stolac, krevet ili neku drugu vrstu
nja koje aete osjetiti u kvadricepsu (bedrenim misiiima). sto je stopa- rl

,,.,lorrca. Pete, listovi i potkoljenice sve do koljena trebali bi biti os-

lo viSe, to je istezanje jade. Zapodnite oprezno, s nesto niZim osl.rr-
I

lrrn jcni na povrSinu oslonca (crtel 42lr.

N

,lll
cem koji iete postupno podizati kako biste ustanovili odgovarajuii
irr- Dlanove poloiite na trbuh ili na pod, ispod razine ramena. Usre-
l
I
I

tenzitet bezbolnog istezanja. i

Ramena i kukove drzite ravnima te podvucite kukove kako bistc

,l.lotite se na disanje dijafragmom. Tfbu5ni bi se misici pri udisaju i

trcbali nadimati, a pri izdisaju uvlaiiti. Podizanje i spuStanje prsnog

i

osietili istezanje kvadricepsa. pridrZavajte se za neSto radi ravnotezr,. I

Los.r trebalo bi biti vidljivo jer u suprotnom diiafragma nije potpuno llli

Neprestano provjeravajte je li stopaio na podu usmjereno ravno pre- ill

ma naprijed te jesu li kukovi ravni i podvuteni. Dok podvlaiite kuko- rrkljuiena u disanje. Da biste osietili pravilnc pokretc di.jafragme, po- iill

ve, ne dopustite da vam se leda izvinu.

Irzitr: dlan tik ispod prsnog koSa. Ako sc ne poclilc, udahnitc duboko I

lr

r Porlignite trbuSne mi5iie. Izdahnitc i svjcsno slcgnilc trbrrsne rni5iie. iil

lll

Mnogi ljudi pri vjeZbanjrr golovo [)rcslaju rlisati. Tc5ko disanje, ll

',tcrr.janje i otaj tijekom inlenzivnog, vjc7b.ln.ja ct:sto su posl.jcdice ne- ll

, lostatka kisika. DiSite!

i

Pustite da se leda potpuno oslorrc na pod i opustite posturalne I

rrriSiie. Ne brinite ako vam se k<lljcna lrlago okrenu prema van. Nakon l

tl
rl

ti

i1

ill

it

lr

irll
ti

Crtet 41. Crteil 42.

i

1r
IS]'I;'/,AN.IE KVADRICEPSA I] STOJECEM POLO,/,A'U S'I'A'fI("I KI I'RITISAK NA I,EDN
r

lllt

ncl.rilrl'r, nlnltl,t vttl('nt('ovlsi o lr.zrrri rlisltrrrkr r;r. o,,;r.lrl r clr. l..,rl.rr
I'osli rlol.rzc rr rlorlir's l)()(l()nl. Lul< rlorrjt't rlijt.l.r lt.rl.r ((.s(.r/r.ryn.rlr
l'olirli.t.ilt'z.lr()tir.lli kttl<ovc rt(t(l('sn() i rr.rli,it'vo. Al<o ilr n('nr()z(.1(.p()
krt'rrrrli, zd.jclicajc na potlu, gdje tri itrcbala t)ili. Nc polirrs.rv,rjlt.uvrr
('i rtrku pod donji dio leda kako biste ustanovilijcsu li
l)ot[)ur)o priljrrlr
ljcna uz pod; tako iete pomaknuti gornji dio trupa u ucpravilarr p.
lozaj. Pokuiajte ustanoviti je li se jedna strana tijela sprrslila rra potl.
a druga je jos uvijek podignuta. Budite strpljivi. vase ie kincslcrii'k.
osjetilo, zbog disfunkcije, u poietku biti umrtvrjeno, no, uskonr r,t.
vam poteti govoriti kakav je polozaj vasega tijela u odredenonr rrr,-
nutku.
osnovna svrha ove vjezbe jest opustanje gornjeg dijela trupa ,z
pomoi gravitacije. Moj poslovni partner Harland Svare voli oclrijt.-
mati dok izvodi ovu vjezbu, koja je ujedno i odlican poloZaj za shrsa-
nje glazbe ili za meditaciiu.
opu5tanje leda moglo bi potrajati i trideset minuta (ili iak duzr').
Ne zurite. Ako pomocu te vjeZbe nastojite ublaZiti bol, no i dalje jc os-
jeiate, leda vam govore da ostanetereLati sve dok vjezba ne pr)c*rrt.
djelovati - Sto ie se dogoditi ako ste dovoljno strpljivi.
Istezanje prepona
STANJE T, YJEZBA 4
STANJE II, VJEZBA 6
STANJE III, VJEZBA 4 (VIDI NASTAVAK*)
DE LUXE, VJEZBA 22
cilj: Mi5iii fleksori kuka zaboravili su koliko bi trebali biri >dugaikiu
Na to iemo ih podsjetiti, iako ie vas postorar zbogtoga biti nezadov.
ljan jer u buducnosti nece imati mnogo posra s popravljanjem isr*r
Senih i izlizanih peta na vasim cipelama. Misici fleksori kuka, koii st,
nalaze na unutarnjoj strani bedara, vrlo su zahtjevni jer je njihova z,r
daia nosenje tjelesne tezine. Ti misidi mogu preuzeti zada(u kvarlr.i
ccpsa pa koljeno tako postaje nestabilno. Fleksori kukova tacla k.rzrr:
>l(oljcno? Kakvo koljeno? To je moj posao(. No, to.je posaro kv.rrlri
(('1)sir, koji, zhog atrofije prouzroiene neuporabom, rrisrr sposolrrri
z,r
it it it i kolit.rro pravilnim pokretima.
l.\ I |,ll'l'.1 l', | |
l'ttilttlttt/.. (()"l.rlill(' lr l)r,l07,t1rr k.lliktlliotl jt'lrolrt'lrrro ) l,t.zilr'rr.r lCrl,r
l.tko tl.t v.lttt l(' jcrlrr,r rroli.t s,tvrjt'rr,r rr liol.jt'rrrr ltorl li.ult.rn o1l .,t1; 111111
lli('v.l t('1lotli11tttrt.r tt.t oslon.tt, a tlrtrga ravno isllrurZcrra iporligrrpl.r
tkrvoljrro rl.r lctla i kukovi budu potpuno pritjubljeni uz tkr (crtcz 4 )).
'I'rr rrrozctc
tx)stiii i tako sto tete uz oslonac postaviti male sklopive ljc-
stvt' ili oslonac moZete postaviti ispred police ormariia s ladicama
rzvrri.cnim na razliditim visinama. Ispruzenu nogu podignite na jednu
,rl visih polica ili ladica. (No, odrzavajte leda ravnima bez aktivnog
lrriliskanja uz tlo. ova je vjeZba pasivna pa legnite na leda i prepusti-
tc sr:; leda i kukovi trebali bi se sami namjestiti uz pod. Ako je potreb-
rro, prilagodite visinu ispruZene noge - ako je drZite previsoko, mogla
lri podizati kuk i leda s poda.)
Provjerite jesu li obje noge u ravnini s kukovima i ramenima. po-
rluprite stopalo ispruzene noge kako biste sprijeiili da se okrene na
\tr.anu. Za tu svrhu moZete upotrijebiti nekoliko knjiga. Nakon neko-
liko minuta spustite ispruZenu nogu na donju razirru, paze(i da vam
Icrla i kukovi ostanu na podu, ili tek malo podignuti.
Opustite se i di5ite dijafragmom. I(ad se leda opuste uz pod, osje-
lil iete popuStanje miSiine napet<lsti, a tada ponovno spustite nogu.
I
I'orrovite postupak opustania leda sve dok ispruzcnu nogu ne spusti-
tc rra pod. To biste trebali postiii spustanjcm za tri ili tetiri razine.
(svaki korak vjezbe mogao bi porra.jari rridcsct minura ili duie, ovi-
.'rro o teZini disfunkcije, no, sto ietc vjezbu vise izvoditi, to ie
se flek-
:,ori kuka brZe opuStati.)
Ako vam je te5ko ustanoviri jesu li vam leda potpuno priljublje-
..r uz pod, provjerite tako Sto iete stcgnuti kvadriceps (ispruZene no-
rit') bez pokretanja kukova. Uspijete li tvrsto stegnuti srednji i gornji
Crtet 43.
I S'l'lt,'/,AN,l f1 I't( ti P()NA
rllrr 1, 1'.11l1irr'P:',t. lt.ti(nrrlto lrcrlr.r ollrulrkc n,l srctlrrrr rzrrrr'rlrr l..ol;r'rr,r
i ktll'.r, l.trl,r slr'llt'ksor('kttk.t ()l)ttslili tlovoljrro rl.r lrislt'\l)lt\lili n(),iu
z.r .jt'tlrtrr r.rzinu. Nrl, lirrl< J)rit()nr n(' l)i snri() l)()ur.rll(rli lrt,ru jt.rrr, po
vl,rt crr,jt'rrr ili grrrarrjt'rrr.
VjcZbu svakako ponovite i s drugom nogom (svc katcgori,it. rrlilirr-
r=ujr-rii i
de luxe). Jedna noga uvijek ostaje savijena z.a 9o strrprr,jt.v,r
tako da obje ni u jednom trenutku ne isteZete istodobno.
Svrha ove vjeZbe jest kroienje divlje zvijeri - opustanjc rrriiirl.r
fleksora kuka. MoZda iete smatrati da ne iinite mnogo, no, vri.jcrrrt.
koje provedete izvodeii ovu vjeZbu, vrlo je dragocjeno. Stovi5e, prr.-
sudno je vaZno!
l..,rl.o lrr',lr' prorr,r',lr rrtlolr,rt polor,t; I)i',rlr'. ()l)tt:,ltl(' ',t' t rl,)l)tt',ltl(' (l,l
l,r,tVrl,r(r.l,t 1)0l,rk(t Ll)lrrlr lukil ir.r Potl.
l'rill.rzilt'tl,r 1',olrrjt'kol,jt'rro rtc klizrtt's (lor),i('q. l)r'ttttt tuliu nr()
,/('t('l)()sl.rvili rra kol.it'na kako bistc ih zadrLali Ita rI).icslu. I(.rtl st'r',t.
ilr('n(l l)otl)Ulto opustc, vratite se u poaetni poloZaj tako 310 iclc Urlait-
r r r r I i, a
[)o1om izdahnuti i podizati ruku kako biste je prebacili na dru -
1u slranu. Pripazite da se dlanovi totno poklope te zadrLite poloZaj
lrijc no Sto vjeZbu ponovite s drugom rukom.

*Ako ste u stanjuIII: ova vjeLba slijedi nakon istezanja prepona, .jt'-
dne od vjezbi s rudnicima. Buduci da ie se vas kvadriceps nakon rt'
vjeZbe pravilno stezati, nakon Sto odstranite rudnike, morat 6ete sa-
mo priiekati da vam se leda priljube uz pod. Osim toga, noge ne mo-
rate istezati u tri razine. Ispruzenu je nogu dovoljno driati na podrr,
onako kako je preporuieno u opisu vjelbe istezanja prepona.

Okretanje gornjeg dijela trupa

STANJE II, VJEZBA 12
DE LUXE, YJEaBA 14

Cilj: pri izvodenju ove vjeZbe potrebno je dotaknuti pod dlanom, porl-
lakticom i ramenom. Napredan oblik zahtijeva spustanje cijelog ra-
mena na pod. Cilj vjeZbe je rotacija gornjeg dijela trupa. Ramena i rrri
Siie gornjeg dijela trupa potrebno je podsjetiti na njihov raspon gib.r,
nja, bez obzira na ono Sto se dogada s kukovima.

Postupak: (zadriite polozaj koliko god je potrebno. veiini osoba tr sr.r

niu II potrebno je nekoliko minuta.) Lezite na bok tako da su vanr ko.
Ilcna skupljena i savijena pod pravim kutem u odnosu na tiiclo. ts
Crtet 44.
prrrlitc ruke u ravnini s ramenima, paralelno sa savijenim nog,anra, l(. OKRETAI{JE GORNJEG DIJELA TRUPA
sPoiilr' <llanove. Polako podignite gornju ruku i prebacite.jc rra tlrrrgrr
\lr.rnr, islrltlohrr<l okreiuii glavu prema stropu. Lagano porrritilt.r-rrlirr

|.r I 1,,
 V,lethe s ruilnlclma
S'I'AN.IIi III, V.ITJZIiA }
ic, u osnovi, isti kao i u sludaju vjetbe statidnog pritiska na
islt'za rr,ja [)r('Ix)na. No, Lr stan.ju II[, nriiicii zrlir'
,r,di
:tlicliii('rrog olu"ui'.r
Ltt, rrrrrrr\r ^.,\r,r\
tlon,jcg diiela lecla vrlcl stt slabi pa je nas cil.i ravnorpjt.rp()
rniSicnih skr-rpina. Pritom je i izravnanu kraljeZn icy, t ilri('r r rr
III, ptltrebno vratiti u prirodor, zakrivljeni poloZaj. Vjc:Zbc. A,
E izvodite u slijedu.
Postupak: A. statiian pritisak na leda uz pomot ruinika: pripremite dva
rutnika. Presavinite ih po duzini, toino po sredini. Smotajte ih poprrr
rolada jednakih opsega, otprilike 23 centimetra. Izvodeii vjezbu, sami
iete ustanoviti koliki vam opseg najbolje odgovara. Sto;e disfunkcija
teLa, to ie vam biti potreban manji opseg; ne bih vas zelio prisiliti na
neprirodno izvijanje leda. pacijenti s bolovima u ledima u 4ojoj klini-
ci rade s opsegom od najmanje l7 centimetara; manje od toga vjero-
jatno vam neie biti potrebno.
Lezite na leda tako da su vam koljena podignuta, a oba stopala ci-
jelom duiinom na podu (pete i tabani priljubrjeni uz pod, usmjereni
ravno prema naprijed); jedan ruinik postavite pod vrat, a drugi ispod
lumbalnog podruija kralieznicc, tik isJxrcr struka. ostanite u tom po-
loZaju tri do pet minura (i vise, ako.ic porrcbno) kako bi vam se leda
opustila na ruinicima.
B. Pritiskanje jastuka koljenima: osranirt' u poloZaju u kojemu ste
izvodili prethodnu vjezbu. Raznrakrritt' sropala kako biste izmedu ko-
ljena uvukli loptu ili dva jastuka. r,rivraiilt' koljena koristeii se ab-
duktorima, mi5itima na unutarn.ioi slrani lrt.tlra. cvrsto stisnite jastu-
ke, a zatim opustite stisak (ali nc tolil<o rr.r varn jastuci skliznu izmedu
koljena). Izvedite fii rriza od dcst.r g,rrravr.jarrja te postupno pove6a-
vajte broj na pet nizova od petnat'sl porravljanja.
Pripazite da u pokretima nc srrrlit'rrr,i, i kukovi te trbuSni misiii.
u tom iete sluiaju stezanje <lsjctiri u k.l<.vima ili trbuhu, a to nije
cilj ove vjezbe. cilj je rad miSica .rlxluli,rora r<oji udove odmidu od sre-
dine tijela. Aduktori primiiu rrtkrvt. srt'rlini tijela. Ako su abduktori
funkcionalni, u pokretima hotlirrrj.r ili rr'('arn.ja sudjeluje ih po pet sa
svake strane tijela - pomiirr ztljt'lir rr l)r'('nra osovljenoj nozi i omogu-
iuju zamah druge noge. U slui'.-r.lrr lircr.rr.ia unatrag ili promjene smje-
ra, u adukciji bedra sudjelu.jc tlvarr.rcsl rrrisiia. Ti su misici utvrsieni u
zdjeliinom obruiu te sezrr tr olr.r lrt.rlra i straznjicu; najjaci se pruzaju
il6
rr./ lnlrl,unlt',lr.uttt lrcrl.u.t IIotrtttl ',tt :,l,ttr;ttol,1t'r'r',lr-',l,rltr'. rlol rr
',l,urllr I rlr ll ril,rlrrlr rrl( ( l)tr'lt/lrll.llll \lt,tztti.ttltllilott.
t,' ,\lt..rttt1t .tlluluntt. osl.rnilc lt'z.tli rr llrllrlTa,i tr tr l<oit'rrltr slt' izr.'otlr
lr yrr'vrr vjt'2lru iz ovog ttiz.t. (,iltllctlS, tldttoSlto, mUSL:LIlUS yllttlttrs, 1t'trti
rt\ t l\rl* \rlrl tl\ (l/ .,rt slr'.rZn.jicr'. Iatko jc na njih vrlo lako zaboraviti, glutcusi st-t vrlo v.t7
i.r rr.r rrriSi('rra skupina koja je, izmedu ostaloga, presudno vaina za pra-
vilrro okonrito kretanje stopala pri hodu.
l'okuSajte stegnuti gluteuse; tvrsto ih stisnite s obje strane. Mno-
riirrra.jc tesko pronafi gluteuse. No, oni postoje. Ne odustajte. MoZda
( (. vi-rm biti lak$e ako ih dotaknete prstima; osjetilo dodira pomo(i ie
r,,rrn pri lociranju mi5iia.
Mi5iie steZite ravnomjerno na obje strane. Pritom, medutim, ne-
rrroitc koristiti trbu5ne mi5iie ili mi5iie zdjelice. Izvedite tri niza od
rlt'sct ponavljanja te postupno poveiavajte broj na pet nizova od pet-
il,r('sl ponavljanja.
D. Podizanje nogu pomoiu izdvojenih fleksora kuka: luirriza od pet po-
n,rvljanja; postupno poveiavajte broj na tri niza od dvadeset ponav-
li.rrrja. Lezite na Ieda tako da su vam koljena savijena, a stopala cije-
lorn duZinom oslonjena na pod; ruinici su vam i dalje ispod vrata te
rslrod donjeg dijeia leda. Podigrrite.icdno slopalo l5 do 20 centimeta-
r,r od poda. Koljeno drZite u ravnirri s rar)rcnonl, it sloJ)Jlo tt ravnini
s koljenom. Nakratko zadrLitc tai lx)lola.i, a zalirtt sptrslilc llollll na
lrrlcl. Izvedite odredeni broj ponavl.iarr.la rr jctlttottt ttizu, a [x)loll) [)o-
rrovite s drugom nogom. Nastavitcl izlnjcrr.livati tto1.1c svt' tlok trc izvc-
(lcte preporudeni broj nizova i ponavl.ianja. Pripazitc da koljcno ne
podiZete previsoko. Trebali biste osjetiti kako poklete izvode fleksori
I<trka, a ne trbu5ni mi5i6i ili kvadricepsi.
Pri podizanju nogu mogli biste osjetiti zatezanie u donjem dijelu
Ir.ila. posrijedi je zatezanje fleksora kuka u njihovoj polaznoj todki.
VjcZbom jadamo sposobnost boinog gibanja kukova te na rad potiae-
rrro mi5iie leda i straZniice.
E. Istezanje prepona. Lezite na leda s ruinicima na odgovarajuiim
rrrjcstima (pod vratom te ispod donjeg dijela leda). Jednu nogu savi-
rrilc u koljenu pod kutem od 90 stupnjeva i poloZite je na oslonac, a
rlrrrgn ispruZite na podu (peta mora biti u dodiru s podom). Spriiciitt'
okrctanje stopala tako Sto iete ga poduprijeti knjigama ili nekirrr tirrr
liirn teskim predmetom (ne brinite za stopalo koje je osl()njt'tto rr,r
stolac). Leda i kukove drZite ravnima, bez osobitog nasttfart.iir rl,r ilr
lrritisrrcte o pod. VjeZba je pasivna pa stezanje mi5i6a naruSava rrlczi
rrrr svrlrrt. Ako kukovi i leda nisu ravni, podesite rutnikc ili visirrrr o.'
Iorrr'.r; plt'visok ttslonac podignut ie kukove i leda'
I l',i
 l'tor;r'rtl('l('.,tr lr olrlr. l()ll('u l,tvilntr :, Lilkt)\,nlt,t I t.un(.nttrr,r ( )1rtt
5lrl(':,('r rlisrlr'rlr;,rlr,r1irrronr. l)o[ \,,rnr s('lt.rl.r oprrr,l.rll 1.r
;rorlrr,9s;r.
lil tt'lt'Polltrsl.ttl.it'lllisi(tt('n.rl)('l()sli. lilt'ksorikuli.r (rsprrrzr'rrr. 1(xl(.)
isltttlolrtttl ('('s('ol)ttsliti iorttog,rrt'ili orlgovara,i uci r'.rrl l<v.rrlr.itt.ps.r.
Ako rtc osjccatc opuslanje, Sto jc u tr)oaclku uol)iair.icn(),
stcgrritc kvadriceps tako da pdtom ne porriaete kuk ili kol.icrro. Akrr
l)r)lrr16
kLrk iti koljeno pokusavaju pomoii trzanjem ili povlatenjcrn, llcksr-
rinra kuka potrebno je jos neko vrijeme da bi se opustili. Nakon nt,kr-
Iiko minuta pokusajte ponovno i poiet (ete opai.ati da se kvaclriccps
sve jaie steze (kvadriceps se zapravo sastoji od ietiri misiia) i prerrra
gore. Na odredenom iete mjestu jasno opaziti da misii nije napet i iz-
raien. To mozete osjetiti prstima. Cilj vjeZbe jest udvrsiivanje misi(,a
we do kuka. IGd potpuno stegnete srednji i gornji dio kvadricepsa,
dio bedra izmedu koljena i kuka, bez sudjelovanja koljena i kuka,
fleksori kuka su se dovoljno opustili pa moZete promijeniti nogu. po-
novite postupak s opustenim fleksorima kuka i nogom savijenom rr
koljenu pod kutem od 90 stupnjeva, te podignutom na oslonac.
svakako promijenite noge te vjezbu izvedite i s drugom stranom.
Jedna noga ostaje savijena pod kutem od 90 stupnjeva, tako da objt,
nisu istodobno ispruZerre ni u jednom trenutku.
Sto iete vi5e izvoditi ovu vjezbu, to ie se fleksori kuka brze opu-
Stati. U poietku budite strpljivi i usredotoieni na stezanje kvadricepsa.
I I ti
I't'rtl'ttl
l)lr lll\li, Vll'; /,1',A S
t)ili: ova vjc'Zba istodobno potide na rad mi5iCe donjeg dijela leda, ku-
kova i bedara tako da pritom ni jedna skupina nije zapostavljena ili
naglaSena.
t'rtstufdk: (PoloZaj na svakoj strani zadrLite 45 sekundi do jedne nri-
rrrrlt'-) Stanite oslonjeni o zid, stopala razmaknutih Sire od ravninc:
krrliova te usmjerenih ravno prema naprijed. Lijevo stopalo okrenite
r,rlio da bude okomito na desno (crteL 45). Desni vam se kuk ne bi
rruio pomaknuti suprotno od smjera kazaljke na satu; provjerite jesu
li vam kukovi paralelni sa zidom. Spustite lijevu ruku iza lijeve noge,
,r tlcsnu ispruZite prema gore, tako da je dlan okrenut od tijela (kao
tl.r ma5ete u znak pozdrava,lijevom rukom istodobno lagano drZite
..traZnju stranu lijevog bedra). Podignite pogled i gledajte u nadlani-
, rr ruke koliko god moZete tzdrLati te pritom diSite. Oba kvadricepsa
rrroraju biti stegnuta, a trbuSni mi5iii uvudeni.
Pripazite da se ne saginjete naprijed, vci na stranu (nali.fevo, pre-
lio kuka iniZe). Spu5tajte se uza zid, lako tla stt vatn glava, rarttena i ku-
Lovineprestanou dodiru s njirn. U lcdirrra nc lristt'lrcbali rlsjc('ttli bol,
Crtet 45.
TROKUT
I ltl
 ,,rlritlr'rl. ,l Irlll('ll.l tt l,lylllllt
,rlr ln',lr l(' llclr,tlr o',f('lrlr Il,l lllilll.ll Hfrtl',1 t-ltll llt'rl.u.t u i.,r,t,li l, ('l)',llll,l It',1I tl('l{'ll,l LIV II(
lil('lll,l
)
"'l "l(l
l,l"ll ('l l,l l)r',llt'! l),t l1:'lt' l,(' \'l,llili ll ll\l)l,l\'',lll lrgltt/'tl,
r n,t llr)( It()f ',lt.lnt li;t'1.r. l'or rol,ilt' I)()sl u1l.tl' s tlr u1,()nt',1 t,ilt()nt lr;t'l,r I IIllft""ltI

iult' s(' Illk.llll,l rlrl zrtl.t, .l Ix)torlr hodaite iednu minutu.

Redoslijed vjeZbi za sva stanja

Spuitena zraima klupa ,\tanje I Stanie II Stanje III de luxe

STAI\JE III, VJE iF.L A I I( r-tr Zcnj e IftuZenje IftuZenje IftuZenie

ru kama rukama rukama rukama
Cilj: Za razliku od vjeZbe zra(ne klupe, ova vjeZba zahtijeva sudjckr- I I'rivlacenje Gravitaciiski sPust Madka i pas Privladede
vanje mi5iia od kukova do ramena. laktova uz privlaienje
lopatica laktova
Postupak: \ZadrLite poloZaj jednu dotri minute.) Stanite uza zid takrr i Staticki pritisak Pseie istezanje VjeZbe s rudnicima Madka i Pas
da ste o njega oslonjeni kukovima, ledima i ramenima. Stopala raz- I I stezanj e Trkadko Istezanj e Podizanje nogu
maknite u Sirini ramena. Pripazite da su vam stopala dovoljno udaljc- prepona istezanje prepona pomofu
na od zida kako vam, kad se spustite, koljena ne bi bila iznad prstiitr, fleksora kuka
vei iznad gleZnjeva. Savijajte koljena i spu5tajte tijelo niza zid (crtci 'r Trbu5nj a ci Zaba I(ru Zeni e i Maika i pas
46). Oslonite se o zid ramenima i cijelom povr5inom leda (ne zabora- saviianje stttPala
vite njihov donji dio) kako biste osjetili stezanie kvadricepsa. U otra (, I(ruZenje i Istezan,iel Spu$teraa zra(na Trb tr i n,ia ci
biste bedra trebali osjeiati jednaku napetost. savijanie prepona klupa
stoPala
Ako osjetite bolove u koljenima, malo se podignite. Koljena n(' Madka i pas Isteza n.ie Isteza nj e I's('(ct istc:za nj e
savijajte u kut manji od 90 stupnjeva. Provjerite jesu Ii vam stopala kvadricctrtsa tl kvadricepsa u
stof cictlr stojeCem
poltlZa,itr polotaju
Oslonite se o zid
(t
Pseie istezanje TrLl u Sn.ia c'i Trokut
i spu5tajte tijelo t)

9. Tfkadko I( ru 2c lt.it' i Boino istezanje

istezanje savija n.ic stolla lir

10. Zra(na kluPa Iftokodilski ol< rt'l Sklekovi

il._* Podizani c zd.i c'l i t't' IftuZenie i

savijanje
stopala

Okretanje Isteza ni c
t2.
- gornjeg dijela kvadratttsa
trupa Iumbt)rtl Illa
Trka (l< tr
13. -- Zra(na kluPa
istt'zanic
( ) l< rt't a n.itr
14.
CrteL 46.
- g,orn,ieg dijela
trulla
SPL]STNNA ZRAiXA KLIJPA

121
I .l( )
 Itt'rlrlslijt'rl tlt'.rlli r<r $Vrr sl.ull.l (rr.lsl.rti.llt )

,\'lttttjt I ,\ltttrjc ll Stotrjc lll ,lr'lrtt,,' S l1.S'l'( ) I)( ) ( ; l.AV L.f li

15. _ M,tt k.t i ;l,rs
16.
- Pretkkln
StA VU
u Tihi o tai, tiha nada
raSirenih
nogu
17. Prcba c.iva r r,jt'
-
n()gu
18.
- Zraina klrrll.r f/ oliko sam uspleSan?
19. *- Zaba f\ sirrsi gradonaielnik New Yorka Ed Koch toliko je desto postavljao
2A. ro lritanje da je ono postalo njegov politiiki zaititni znak. Pitanje je
- Statidki prit is.r lr
tlolrro; svi oni zaposleni na podrutju usluZnih djelatnosti trebali bi ga
21 .
- Istezanje
lxrstavljati stotinu puta dnevno. Pisanje knjige poput ove takoder je
prepona
rrslrrZna djelatnost. Besmisleno je ako svoju metodu nisam uspio ob-
22.
- l,rsrriti jedinoj osobi koja se raiuna - vama.
U svojoj klinici mogu lako ustanoviti koliko sam uspie5an. Do-
vol,lno je da pogledam pacijenta, no, neki ic mi moZda pridi i reii:
DE LTDG: PROGRAM ZE USTEDU VREMENA ,,Nc razumijem<. Tada je lako. Ohrabrtrjcnt ih i podinjem iz poietka.

svjestan sam da bi program od 22 vjezbe mogao djelovati obeshr.r-
brujuie. Mnogi pripadnici de luxe kategorije jednostavno nema,irr
vremena za izvodenje cijelog programa. slijedi skraieni program l<r-
jim iete uStedjeti vrijeme, iako zahtijeva pun raspon pokreta i funkt i-
ja: kruZenje rukama, privlaienje ramena, macka i pas, trbusnjat.i.
kruzenje i savijanje stopala, pseie istezanje, trkaiko istezanje, okrcrr.
nje gornjeg dijela trupa, madka i pas, zraina klupa, staticki pritisak r.
istezanje prepona. za izvodenje skraienog programa potrebno je or-
prilike trideset minuta. vjeZbe izvodite redoslijedom kojim su nav(.-
dene.
Mnogi su ljudi, medutim, sramcZljivi ili zapravo nisu svjesni da
rrt' razumiju. U takvim je sludaievima oblik pitania naibol.ii p<lkaza-
rcli. U ovom poglavlju iznosim nekoliko tipidnih primjera- MoZda i
.,,rrni imate pokoje slitno pitanje.
l'it.anje: Moj je radni dan desto stresan. Je li stres vaZan iim-
benik boli u ledima i zglobovima?
( )(lgovor: Zapotnimo s osnovnom pretpostavkom da je bol simptom.
Ako prozivljavate lo5 dan jer mnogo toga nije onako kako bi trebalo
l,iti, a prisiljeni ste donijeti vaLne odluke, bol u donjem dijelu leda ni-
1r' sirnptom stresa. Ona je simptom disfunkcije. Za
>dobrih< dana dis-
lrrrrkcionalno tijelo uspijeva izaci nakraj s disfunkcijom; potiskuje nje-
zirrc simptome prije no Sto nastupi bo1 ogranidenih funkcija ili kom-
1
rt' r rzacijskog kretanja.
Drugim rijedima, tijelo nastoji zaobiii disfunkciju, no, tai zaobi-
l,rzrri trlut djelotvoran je vrlo kratko. Dogadaju se stlesne sittraciic tr
kojirtrt-r je rnehanizam kompenzacije preopteleden - poslovi('rra li.r1r
koj,r prt'l,jcva daSu. Tada se pojavljuje bol.
()sirrr togi-t, clisfunkcija prema definici.ii optcrc(tr,it' rrrisict', lioii srr
.,t(.1inlrli ili olltrilt'rri lt'zllog loga nc dobiva.jrr tlovol.irxr liisili,r. U lottt

'"t
|
l .l l
I l('lt('nlllkl.,lt(.\ l..ll;r'rrl r,r.r.rzl;trlt() n.l \_.,1.,, rl;r.r,r.,rr
rl,r'.li,rrr rl.r P,1irr,r' rrisl rr lrr'r'ij, r)r'(.r\() rir,rrrrt. rr,ri,
rrr.116..lrr.,rr.r nut()\'.rrl,r. /.rl)r)( ullrr lrr.rlr rlr r rll,rlr lrr';u lrol\l\()nr P,tlrr onr l'olrrlrrrr'
',rr lrrul\(rl('(lo t,rtl,r l,rlr',,ri,r r'r'l,.rrrjrr,,. I).r lri lrt.rlo ili ilir.rlo lrr';zlrol.
'/'.tsrtrJ (iovjt'kov.r insrirrklivrr.r r('Jl((.i,i.r n(r srr.(.s,jr.sl
pr.r.sr,rr,r1 rli trjcl() lt()cirtJt'rzvorlrlr l\()rill)('ilz.rCi.jsl't';l0krt'lt',0rln()srt(), li0rrslrlr rrt'
s'ttt,i't' l)tlltrtki ttztlallt izttcltitdcn.ia koji ('rr.jcnro rr prrlrlir:i
liirtl.r st,rr,r , rrlriov,tr'.t jrrt t' rrri!it t' i zrlolrovc. Uskrlro sc
lloiavl,jrr.jt' Irol.
l)oz()rrici d.g,di ncrsto neoiekivano, jest zvuk g,nrilc l.irrtli l<.ji z.rrlr l'o pitarr.j rr tritlcsctrrrinuLnog vjeZbanja, besmislcno .jr' prt'l post.r
i'avaiu dah. stotine dijafragmi odjednom se ukoii.
Raz.c=ararri r iti tla ti.jt'lo irna trnutarnju Stopericu koja mjeri vrijeme i toirro tr lr.i-
vai iini isto kada mu klijent otkaZe narudZbu; bol, koju pripisu.it:1rr.tr,r
slrt. tlcst'loj rninuti - ni minutu prije ili kasnije -kaLe: >Stani, dosta jc bi-
sLr, zapravo proizlazi iz iinjenice da disfunkcionalni
misiei ne d.[riv.r Io,,- ry1;, tijelo ipak zna kada je dosta. I to ie vam reii. Tidanic, vcslir-
ju dovoljno kisika.
rrlt' ili hodanje na pokretnoj traci zahtijevat Ce sve vi5e napora, a krt'-
usput reieno, tijelu je potreban stres. Kada bi laboratorijski
rcrr t,rrrit' uskoro viSe neCe biti ugodno.
nicar izdvojio stanice tkiva i stavio ih u potpuno mirno
okruZje, srrri_ Ne Zelim reci da biste trebali prestati vjeZbati kada se poinctt.
rene bi stanice odumrre. iovjek vjeiba, udi i raste putem
,rrrru,,. zrrojiti, ulagati mnogo napora ili kad se uspu5ete. Mnogo je ugodnih
prirnjene stresa. Bez stresa nema ni poticaja. Ako je
iovjekov. tijt.r. .rl.tivnosti koje zahtijevaju napor, znojenje i duboko disanje, a jedna
disfunkcionalno, gomilanje stresa dovodi do obamrrosti,
gnjeva, rrt.- rrrl rr,iih je spolni odnos. Smatram da je vjeZbanje usprkos boli zapra-
presije, ukodenosti i bolova. veriki sportasi zive
u verikom stresu, ari vo oblik mazohizma koji ne donosi osobite tjelesne dobrobiti, a molt'
niposto nisu obamrli, potisteni ili ukoteni. Najuspjesniji
ljudi bilo k._ tr,t't.vati i ozljede.
jeg zanimanja uspjesni su zbog roga sto je
srres, ;;"ri"j"ii funkcir-
nalnim tijelima, za njih poticajan.
I'itanje: Koliko je kretanja dovoljno za odrLavanje kondicije
Pitaqie: Sto;e s cipelama? r(akve bih cipele trebao svakocl_ i funkcionalnosti? Je li ga rnogude pribliZno odrediti
brojern?
nevno nositi? I Sto bih rrebao nositi pri vjeibanju? ( )(lgovor: Iftetanje, bilo kakvo kretanie, u bilo kojoj kolidini, boljejc
odgovor: U oba sluiaja vrijedi pravilo: sto manje, to
uor;.. Dokle g,rr otl izostanka kretanja. Moj prethodni odgovor primjenjiv je i na ovo
su vasa stopala usmjerena ravno prema naprijed, porrl je
Sto imate na nogama. proizvodadi cipela proaa;L
nevazrr. 1,it.rnje. Najbolje je kretanje osmiSljeno kretanje. Po pitanju trajanj.r
cipete za disfunkcir- tjt'lovjeZbe, mnogi bi pacijenti voljeli da kaZem: >Svakog je dana po-
nalna stopala - stopala okrenuta prema unutra, za stopala
prema van te za stopala na kojima tjelesna
okrentrt.r lr.t'trno vjeZbati totno 45 minuta( ili )U va5em sluiaju, 62 minutc
teLinanije pravilno raspo- .;vakog ponedjeljka, srijede i petka<.
redena.
No, trajanje vjeZbanja nije moguie odrediti na taj naiin. Idjuian
oblik takve cipele prikriva simprome disfunkcije ili to pokusav.r
koja - yt' i'imbenik i u ovom sludaju nadelo zadovoljstva. Kad bih od preza-
- se Siri na stopalo, potkoljenicu, koljeno i kuk.
poslenog direktora proizvoljno zahtijevao da svakodnevno vjeZba 45
sandale izazivaju mnogo kritika, no, na funkcionalnim
su stopi)- rrrinuta kako bi odrZao tjelesne funkcije, a on tjelovjeZbi moZe posv(.-
lima posve u redu- prije nekoriko godina, zratnuje
olimpijsku med,r- titi samo 20 minuta, vjeZbanje vi5e neie biti zadovoljstvo, vei ic po-
lju osvojio etiopski maratonac koji je triao bosonog.
sl.lti optereienje. Ukratko, prestat ie se kretati iako je svjestan rlir lri
trt'[rao nastaviti s tjelovjeZbom. To je razlog neuspjeha veiine Iitrrt's
Pitanje: Dogada Ii se pri kretanju i vjeibanju da ucinak u o<r- ( )grama.
I)t
redenom
_trenutku poiinje slabiti? duo sam da je tic_ Egoscue metoda temelji se na pretpostavci da tijelo zna na jlrol;r'
lovjezba duza od trideset minuta gubitak vremena i .r nc trener, teoretiaar ili uiitelj aerobike. Zahtiievat\ od tijt'l;r <l.r rrt i
energije. rri orro Sto ne moZe, potpuni je gubitak vremena. Tada je uzalurlrr,r .,r',r
otlg.vor: Prije svega, kretanje samo po sebi - bilo koja vrsta krctarr j.r rl,rrovitost, predanost i sposobnost podno5enja boli. Mc(lrrlirrr, rlovo
- rtilc dovolino. Govorim o svrhovitom kretanju. r;uai gri,icsc rr rrt. lj.rrr lrolica,j c*esto ie s6m podetak procesa, odgovara,irrca kolit'in.r l,rr'
ttrrlkrr karia .dlute: >Moram se vratiti u formu,,.
raar,
-t ,r, g.rrir,r l.rrri.t koic tijclo p<ldsic(a na zadov<ll,jstvo llravilrtilr lrokr.t'l.r; p()(('lnr
I .l.l
 /,ilil,r1r r,\'('\'r\('l.r(,r. Al\() l('l)('l ilunill.r Irr.l,llr;.r lrrlr),,.()rnl,r t:r,ilil(,1.
lr\l\()t() r'r'lo lrili rlt'sr.l utinul,t,.r nt.rlrrlio l)(,1()nt irlr,.rrlr.sr.l. l,rr.z,rprr
slt'rri tlilt'l<lor koii it'gl.rtl\() (xl[)i() 45 rrrirrrrl.r l.ir'lovjr.zlrt.. s vr('1r('1()11
( (' l)l()ll(lai i ttlliko vrclIIctIa, bttdu(i dir.jc
uZivar) u (lv.l(l(.s(.llrirrrrlrrprrr
jcllrtr rritr.
v
Pitanje: Jasno je, rnedutim, da pet minuta vjeZbanja nije do_
voljno, zar ne?
odgovor: Moglo bi biti. Sve ovisi o okruZju pojedinca. Ako se osol).r
dovoljno kreie, s funkcionalnog stajalista nema potrebe zahtijevari otl
nje da se pridrZava strogog programa.
Paleolitski lovac-sakupljai dovoljno se kretao prilikom lova i sa-
kupljanja. Fitnes klub mu nije bio potreban. Gledajuii dokumenrar-
ne filmove o urodenicima, jos nikada nisam vidio disfunkcionalno ti-
jelo: ramena i kukovi su ravni; glave su uspravne, a stopala usmjcrt.-
na ravno prema naprijed. No, disfunkcija se podinje pojavljivati rra
rubnim dijelovima, tamo gdje je zakoratila civilizacija. Nije nimakr
neuobiiajeno vidjeti pognuta ramena Eskima koji tamac pokrect.
motorom umjesto veslom. okruije od njega vise ne zahtijeva pokrt.-
te prijeko potrebne za odriavanje funkcije ramena. Eskimskom bi ri-
baru pet minuta tjelovjezbe moglo biti dovoljno za odriavanje funk-
cije, no, onima koji Zive u >civilizaciji< potrebno je mnogo vi5e.
Pitanje: Koliko?
odgovor: onoliko koliko je potrebno za obnavljanje latentnih funkci-
ja i njihovo daljnje odrzavanje. znam da zvudi kao da izbjegavam otl-
govoriti na pitanje, no, odbijam igrati igru >univerzalnog mjerila<.
Jedna dijeta, jedan program tjelovjeZbe, jedan lijek ili jedan kiruiski
zalwat ne odgovaraju svima. To je razlogzbog kojega mnogi odusta.irr.
IskuSavaju tudotvoran lijek i otkrivaju da ne djeluje. >Sa mnom nr,-
Sto zasigurno nije u redu ... Nisam bio dovoljno uporan da bih triclt,-
set minuta dnevno skakutao pred televizorom s Jane Fondom. Doista
sam gubitnik.<
onima koji dolaze na moju kliniku, govorim sljedece: >I(oliko rrri
vremena mozete posvetiti? petnaest minuta dnevno, pola sata, sal /<
Prvi spontani odgovor vecinom odreduje odgovarajuiu koliiinu vrt.-
r)rcna. I(atkad se dogodi da netko odgovori: >I(oliko god ie potrt.lr-
rr.<. Tada bih mu mogao prepisati program u trajanju od 75 ili g0 rrri-
rrrrl,r rlrrcvno, a takvi pacijenti brzo ostvaruju napredak. poit,rlirrcrr
I.rii sr' lrritl rlava dvadesetminutnog programa, moglo bi triti polrt,Irrr,
I -1( r
rlctcl tnl('.,( ( r ,l,r rr;i'1:uto lrlclr) l)()',l,rl(' l)()llttttto lttttl..t trttt,tlrtrt ( )ttt
l.o;i rr,rIrcrlrr;rr lrruorrr lr,rl.orn zlroli 11vl1.1 sl() l.tl\() /.('l(' tttrtlilt lrt t',lr
, rl; rrsl\,urlr z.r ltt rlo',r",1 ttt;r'st'r i.
l'il.rnjc: M()Zete li, pogledav5i osobu, predvidjeti koliho t'c
vremena biti potrebno da se vrati u formu?
( )(lqovor: Da i ne. Da, utoliko Sto ie osobi u stanju III biti llotrcltrto
nurol.lo vi5e vremena no osobi s blagim simptomima stania I, kao Sltr
,,u lrlaga everzlja stopala ili neznatan nagib kuka. Ne, zbog toga Sltr
,,soba u stanju III moZe biti spremna prihvatiti odgovornost za svoic
., rlravlje, dok bi momak u stanju I mogao zakljuiiti da je ispravljan.ic
rr jt'gova kuka zadatak terapeuta.
I'itanje: Sto rnislite o uporabi grijata u svrhu ublaZavanja boli?
()tlgovor: Vjerujte svojim instinktima. Ako vam grijad pomaZe, upo-
rriicbite ga. Imajte, medutim, na umu da toplina ne rje5ava problem.
t'itanje: Sto je s pojasom za ravn.an.je; postoji li slutaj u koje-
rnu je opravdan?
()(lg,ovor: Dugoroino gledanrl, nc ltostoii. Tiiclo l'trrtkt'iottira iztrttlra
l)r'cma van. Pojas ga pokuSava stabilizir.rti izv.rrr.r l)r('ntJ rrrtrrlra, Slo
rriie mogude.
Objasnit iu pomoiu usporedbe: biste Ii poscgntrli islxrtl arrlortto-
Irila i pokuSali uhvatiti osovinu? Nadam se da ne bisle. Pa iak i katl
lriste imali motnu napravu kojom biste uhvatili osovintr, autotnobil
lri ostao bez utrobe.
Poput mehanizma automobilskog motora i prijenosa, miSi(i i
zglobovi i dalje rade bez obzira na to kako pojas utjede na vanjski dio
v.rsega tijela.
Pojas vam daje laZan osjeiaj strukturalne stabilnosti te onemogtr-
t tr.je tijelu da vas upozori kako tinite neSto Sto bi moglo dovesti do oi-
tcc'enja. Tome sluZi bol.
Disfunkcionalno tijelo koje trpi bol - govorim o kronidnim slarrli-
ilra, a ne o traumatidnim posljedicama teskih nezgoda - ostalo,it' lrt'z
pornoinih sustava za kompenzacijsko kretanje. Tijelo je iznimrto srr,r
l.rZljivo kada je posrijedi improvizacija u cilju zaobilaienia Jlroblt'rrr,r
Alio sc ne mogu sagnuti koristeii mi5iinu skupinu A, zaposlit trt ttti
rit'nrr skupinu B; ako vi5e ne mogu koristiti mi5iinu skupitltr li, pr iict r
( u nit sktrprinu C. No, naposljetku iu iscrpiti Sve mogtl<'rtosli, .r lrrtl r t'
poI vlrlili t u <'injcnictr.
t.''
 /ltttt,, lt)t',,t ,,1(' lll)()/(tt('ilt. ,, lrl,rtttlll
liltl(. ilrr
.,1il ilt.,1ililt il,t( ilil.
',1('llt,, l'uj.rs v,utt ()nt()1',u( ui('(l.t \('(rqlu\il(' n.t l() lrl)(),/()r(.nl(.
Pitanje: Nisu li lijekovi, a osobito on^i za uhlaiavarrjt. lxrlov.r,
u nekim sludajevirna opravdani?
Odgovor: Dakako da jesrr. Kod teSkih ozljeda, sredstva proliv lxrlov,r
omogu(uju tijelu da se stabilizira i ojaia. Lijetenje ozljcdcrrih rr,rrrr
uistinu ide od ruke. Ozijede koje su pdje deset godina bilc snrrton()
sne, danas je, zbog napretka medicine, moguee preZivjeti. No, karl.r jc
posrijedi kronitna bol, situacija nije ni pribliZno tako dojmljiva, .r
sredstva protiv bolova donose samo nevolje. Oni remete unularrrjrr
komunikacijsku mreZu tijela. Poslane poruke ne stiZu do primatcl.j.r.
iesto se dogada da pacijenta moram odgovoriti od uziman,ja niz,r
Iijekova. Osoba zaboravlja koji je lijek koji i temu bi trebao sluZiri.'t',r-
da se igramo kviza: ,iemu ovaj sluZi?< pitam. >Taj je za grieve.u ,A
ovaj?< >Za glavobolje.< Uskoro otkrivamo da su grdevi podeli ncrlrr
go nakein Sto je pacijentu prepisan lijek protiv glavobolje. Tada, vorlt,
ni zdravim razumom, odbacujemo lijekove koji poni5tavaju ili poj.r
davaju udinke drugog lijeka. Pacijent tada moZe posjetiti svojega lijc(
nika, pitati ga: >Je li mi sve to uistinu potrebno?< i raspraviti s njirnt.
pitanje uzimanja lijekova.
Sredstvo protiv boli ublaZuje bol; ono ne zadire u problem. Tt.r..r
pija utemeljena na sredstvirna protiv bolova osudena je na neustrtit'lr.
Takva terapija nije usmjerena primarnim uzrocima bolesti, vei n jezi,
nim simptomima. No, sredstva protiv bolova nisu jedini problem. It,r
dio sam sa Zenom koja je patila od te5kog zatvora. Lijeinici su je 1ro.
ku5ali izlijediti svakim laksativom i postupkom kojega su se sjetili.. Ni
Sta nije pomoglo. Pacijentica je bila u stanju III, a njezina je zdjclit,r
bila nagnuta dovoljno da svojim poloZajem utjeie na rad criieva. Nr.
postoji lijek koji to moZe izlijeiiti. Zatvor je bio simptom njezinc tlis
funkcionalne zdjelice. Svaki organ u tijelu - debelo crijevo, srce, lrlu
ia, Zeludac i tako dalje - ovisi o kretanju. Ako kretanje izostaje, 1ro
javljuje se disfunkcTja: zatvor, hipertenzija, emfizem, probavni grort.
meiaji.I Sto se tada dogada? PoseZemo za laksativima, aspirininra, irr
halatorima i antacidima. Lijetimo simptome i pitamo se za5to narrr ni
je bolje.
Pitanje: Pretpostavljam da Egoscue metodu moZemo ()prav-
dano svrstati u podruije netradicionalne mc<lit.irrt..
Znaii li to da ste vi protiv lijednika?
( )rl,rlot'or 1,lu rrr,r..r'lrrlr lr,rrlrr rorr,tlru;r'rlrl lt\,.t/,t\'.ltl.t lt',lro;,r l;tt,l',1.,r
ri.r lricl,r.' No. rr,r',lr.uur ',('rti.tttltk.t. Akrt tlt'!lo z.ttrrlt'l,tttt ll;r'r nt( nn.t
l,rrl,r jt'l() l)('llj.rrr;r':, rr:,ltojt'ttt l,jrrtlskoua tijt'l.r sl.rr.irrr lO.()()() llorlttt,t
;t'r l.rl'vo Slo z.rlrlilcv.r vt'lilirr tlrskost, ali i [rrojrrt'lirt.uttiisl'r'lt,ttts.t[.
t iic lt' pol<or.rvarr.jc grat'i.jcnata. Krivnja lcZi na otrjc slrartr'.
No, llaci,icnti iesto imaiu barem opravdanje: oni trllc lrolovt'. l,i-
jr'('rrici ih r-re trpe. Doktori medicine pouteni su smatrati scbt'zn(ur-
stvt'rricima, a znanstvenici su plemstvo dinovnidkih zanimart.jit. ()tl
p.rci.lenla se stoga oiekuje da, pred nadmoinim znanjem i druStvt:rtirrr
lxrlofajem, odbaci vlastitu prosudbu. Ako se pacijent opire ili prcispi-
rrric rni5ljenje lijednika, izlaie se riziku - stvarnom ili zami5ljenom -
rr.rrusavanja odnosa s lijetnikom, 5to bi moglo znaditi daljnju bol i,
rrroZda, iak smrt.
Nedavno mi je jedna pacijentica rekla da se lijednik prema njoj
lrrrrra5ao kao prema >dokonoj i ludoj kuianici< jer je prestala uzima-
ti .jake lijekove koje joj je prepisao za kronitnu bol u teljusti. Ta iena
rripoSto nije bila luda - trpjela je bolove, Sto sam uvidio promatrajuii
v.rnjske znakove njezine boli. Disfunkcija i bol imaju prepoznatljive
potpise, koji su bili oditi cijelom duZinom njezina tijela; bila je klasi-
t,rn sluiaj stanja III. No, da bi otkrio izvor boli, lijetnik mora provesti
viic vremena s pacijentom - postavljati pitanja, slu5ati odgovore, pro-
rrratrati - ili svojirn znanstvenim metodama prekoraiiti granice koje
r-u mu postavili na studiju medicine.
Dijagnoza >dokone i lude kuianice< bila je lijednikov naiin da iz-
Irjcgne te3ku dvojbu. Dan ima samo dvadeset i detiri sata, a lijetnici-
rrra je potrebno trideset ili trideset i pet sati da bi iza5li nakraj s broj-
rrirn obvezama. Kako bi u5tedjeli vrijeme, pribjegavaju farmakoloSkoj
ili kirur5koj tehnoiogiji. Buduii da nisu u moguinosti sa svakim pa-
t ijcntom )ponovno otkrivati toplu vodu<, oslanjaju se na strudnost i
istraZivanja kolega koji su usavr5ili najnovije lijekove ili kirurSke po-
stupke. Tako tehnologija - u ovom sludaju lijekovi - zamjenjuje liic-
r rrikovu prosudbu koja bi, u suprotnom, proizaSla iz rada sa santirn
p,rt iit'ntom.
lzraz >porravnog otkdvanja tople vode< potpuno je primjert'rr rr.r
()vonr mjestu. Suvremena je medicina stara tek pedeset do stotirt rr r3o
tlirra, ovisno o tome tko raduna vrijeme. No, u tom kratkonr raztlolr
lirr slctene su nebrojene znanstvene spoznaje. Nevol.ja Ii.it't'rril',r
zrr.rrrslvcnika jest u tome Sto su suoieni sa stotinama gotlirta ltr,rlilir
rror,, zuirrrja, tradicije i spoznaja o tijelu koiiioS nisu potlvrgrtrrli rlro
1i()nr zn(ln:ilvt'rtortt islraiivanjrt. Zb<tg toga ic vri,lt'tlrtosl lot:,t rlolt'rtrori
r\l\lrslv,l prijt'prlrrt.r svt'rlol< lla s('n('tlokaTt's.t st.llisli('liortt sir'.urn,r',r rr
l( u/ llunl('ult ()ut(l.t pnlr\',lll;rvrlr rr rttcrlitttt',lrr),/tl,ttl.'l\('llllll l..ttllio
virtr,t. I1l() sl() jt' lt'sl'.t z.l(l.l(,1!
Mt.rlrrlirrr, i ovtl,ic rr I)()nr()(' I)risk.r('(' tt'lrrrrllogi,j.t. ( )rtr) sl() zrt,tttl()
irrr.r prctlrtr)st rlad onimc 51o (znanstvcno) Ilc zllatll().
Mchaniiki problem sastavliania umjetnog zgloba rrrolltrc(' it' r iit'
Siti. Dublje i mnogo vaZniie pitanje naru3avanja osnovnog trslrrti.t li'
jela ugradnjom umietnogzgloba odlaZe se u ladicu s oznakorrr ))rr.r-
mijenjeno istraZivanju<.
Pla5im se da ee, kada ponovno otkriiemo tiielo - i shvatimo tla g.t
nije bilo potrebno ponovno otkrivati - biti prekasno.
Pitanje: Tko je izloi,en najvedem riziku boli u ledima te osta-
lim oblicima boli u zglobovirna i mi5i6irna?
Odgovor: Svaki iovjek koji obavlja iinovniiki posao; svaki dovjek koii
obavlja fizidki posao pri kojemu stoji na jednom mjestu ili najveii dirr
dana sjedi; svaki iovjek koji na posao putuje automobilom, autobtr-
som ili vlakom; svako dijete koje ide u Skolu; svaki umirovljenik ko-
jemu je redeno da se >opusti i uspori<; svaki tovjek koji vederi i vi-
kende uglavnom provodi pred televizorom; svaki ovisnik o videoigra-
ma koji preklinje za )samo joS jednu igru< nakon Sto je satima pokrc-
tao samo zape5ie i podlakticu, glave pognute prema naprijed i objt'-
Senih ramena.
Pitanje: Sto bismo rnogli iiniti u uredu kako bismo nadokna-
dili kretanje?
Odgovor: najbolje Sto moZete uiiniti jest da na posao dodete u potpu-
no funkcionainom stanju te da takvi ostanete. Osim toga, proseiitc s
vremena na vrijeme. Ustanite barem svakih pola sata. Dok mirno sic-
dite, krv se zadr\ava u ekstremitetima. Dotok kisika u mozak, koli
ovisi o kretanju, vi5e nije onako obilan kako bi trebao biti.
Pravilno je disanje vrlo vaZno. Naginjanje nad tipkovnicu ili na-
slanianje u naslonjaiu nepovoljno utjeie na rad di5noga sustav.r.
Uputno je i izbjegavati uzimanje svega Sto nepovoljno utjede na str)o'
sobnost crvenih krvnih zrraaca da prenose kisik.
Osobno nisam ljubitelj gaziranih piia, sa ili bez kofeina, katt tti
kave i iaja. Ni5ta se ne moZe mjeriti s dobrom starom obiinom vo-
dom. Dehidracija je u danaSnje vrijeme jedan od prikrivenih uz.rok.t
raznih nevolja. Od svih pacijenata koji u moju kliniku dolazc ritrli
lirorrii'rrc boli u zglobovima i mi5iiima, manje od jedan ltosto ttzittt,t
rlovol jrrc l<<lliiinc vodc.
:)il\ t('il1( il1 (lrtlllo\ l t.trltt,t ttt;r"'l.t r "l"rllr' (tll('lll()Jill( lll(' ll;r'l'r rr
z.trl,ryol;,1.,ytlll lt{,lrr.lrr- ,,,r ,rrlrz,rr,,t1it'ttt otltitlt,,tt,tlttt(' l,l/.lllt' lr'l'trt
t
nt', (il.rr.,1l l\rr\'( I .,1 (('ttlr,tltttt llrii.lrrit', l<lirrr.rliz,rti,isl'i tttt'rl'r;r' r)"\ l(l
lit'rrjt's,t slt()l)()v.1, ll.rlr rr zr'.rlioltlovirrta (c Vt'lika ktllit'irr'r soli tr lrr'trrr'
'l'jt'lt'srt.t st' tliiv.t ttil,ivct'iltt dijelom sasttlic tld vtldc' Al<o osl'trtt'
lrt.z votlt" lkivo sc susi. Pritom gubi elastidnost, Sto dovodi do slabl.it'-
rrj.r lrurl<ci,ic.
Ilirlratacija i rehidratacija vazni su telapeutski postupci koje sc
lrrt,rrralo primjenjuje. Jedan od znakova
dehidracije jest nesposobnost
,rrt'ntalnog usredotoaenja - osoba >gleda u prazno(, a pozornost
joi
lr rla. osoba koja trpi bolove, vrlo ee tesko ostati usredotodena,
a )pra -
/,.ur ( pogled vito je oeit. Zapanjujuie je koliko se, po uzimanju
teku-
t,irra, sposobnost usredotodenja brzo vrata. Pacijentovu mentalnu
,,rrcdotoienost tada je moguie usmieliti ispravljanju disfunkcije.
osim toga, vjerujem da izmedu dehidracije i boli postoji veza.
Disfunkcionalno tijelo prisiljeno na kompenzacijske pokrete moze
teleta dehidraciie' Uz-
lrrckoraditi granicu boli upravo zbog dodatnog
r()k je neelastitnost tjelesnih tkiva. od pacijenata u svoioi klinici
zah-
liicvam da piju mnogo vode - uistinu sanl ncuII'roliiv Jlo torrt llilart.itr
i to je aeito dovoljno za uspostavl,ian;c l'trrrl<c'ionalrtog, ltporiita za
s t abiliziranj e pacij entova s1a rl,i a i 1lo('ct
ar I< o1 rt t t'a v k ir'
pitanje: Jeli realno oiekivati od suvrclnen()8 i'ovjel<a da pr(r-
nadevrijemeisvetrstaloSto.iepot-rellntll<akolrise
kretaopoputsvojihpradavnihpredaka,lrrvaca-Sa-
kuPljata?
()dgovor: Da bi se tovjek kretao dovoljno te odrZavao svoje tjelesne
l,,rikci;e, nije potrebno provoditi dvanaest sati dnevno u l6vu i sakup-
llanju. No, tijelo svaki dan mora proii pun raspon pokreta i to je raz-
t,rg ibog kojega sam osmislio vjeZbe za odrLavanje de luxe stanja,
opi-
srn., petompogtavlju. U suprotnom se funkcije gube zbog neupora-
lrc, jednako kio Sto ni automobil neie zapaliti ako ga nekoliko
dana
rrstavite u garaLi. No, kad ga pokrenete, automobil ie raditi normalntt.
rtijt.
To, naZalost, ne vrijedi i za nase funkcije. objesena ramcna
rrroguce tek tako zabaciti.i otekivati da ce ostati u tom poloza.itr-
I(ad uspostavimo funkcional1ost, za odrzavanje funkci.la ttiit' 1xr
lr('[)no mnogo vremena i truda.
r)itanje: Sto je s ljudima koji ne mogu kretati zlxrg lxrli'l
se
( )rlgovor: Takve su situacije iznimno rijetke. Ako ie dislrrrrlir ii.r tz,rzr"r
l,r lrol, rrlilrlrtil ccIIlo.ie obnavljanjem funkciic' Ntl, ttt' tttoTt'trr()
s'rrrl()
IrI
 /,lllll( l\('l,lll lll',lllll.l I ()r r'kt\',tlr (l,r ( (' n.tnt !(' ltrrrl.t r;r. l(.[.un ( 1(l()11
\'l,llili. Z,t pott'lll() trl)l,t/..tv,rrrjc lroli l)l('l)()r'u(uit.rrr r.1r'7lrrr r,l.rtrrrroli
l)lilisl(.1 ll.l l('(l.l ivjt'7[rrt islt'zart.jit J)r'('l)on<t, liojt's.rrrr ()l)is(r(] ll l)(.1()1r
Ix)rl.rvl.i u. Sto.ic dislunkci.ia lc'za, t<t.jc prxrct)no vis(. vr-('nr('1.r, .r l)()l
cc vicrtrjatno prolaziti i vraiati se prije no Sto sc trlovrr('c tlovgl,jrr6 rl.t
nc predstavlja problem. No, ako je ioviek sat vrerncna slelrerl.rrr 6rl
inade neprestanih bolova u ledima, taj ie rnu sat pruziti snagu za sl,it.-
deii korak u postupku ispravljanja disfunkcije. ostvarujerno rrralrr
pobjedu i koristimo je kao odskotnu dasku.
Pitanje: No, je li konacna pobjeda ostvariva ako je posrijecli
ne5to poput iskliznutog ili uklije5tenog diska? Nije li
takve probleme mogude rije5iti jedino kirur5kim za_
hvatorn?
odgovor: Ne, niposto. problem iskliznutog ili uklijestenog diska osta-
je trajan samo ako ne ispravite uzroinu disfunkciju; tad.aje posrijcrli
trajna disfunkcija, zar ne? I(od osobe u stanju III, iija je zdjelica nag-
nuta prema natrag, gornji dio trupa je slab, jednako kao i kukovi. Ako
takva osoba poine dizati teske predmete, misiii donjeg dijela leda, io-
nako preoptereieni jer je zdjelica izravnara prirodnu zakrivljenost
kraljeznice, nisu sposobni podici vreiu cementa tesku pedeset kilo-
grama tako da kraljeZnica pritom ostane neo5teiena.
Nc5to mora popustiti, a to je, u ovom sluiaju, disk. Taj mali ko_
rnaclii hrskavicc izmedu kraljczaka isklizne poput kriske sira iz send-
viia l<oji srno na .jcdnoj slrani prcjako stisnuli.
I(rirljcici llriliscrr ru hrskavicu dok se, u nor:malnom rasponu pok-
rcta krirlicznicc, naginju naprijed i natrag te s jedne strane na drugu.
Mt'tiulirn, tlislurrkcionalna zdjelica prisiljava kraljeske da preuzmu
dio zada(c rni5iia donjeg dijela leda. IftaljeZnica se zbog toga prejako
savija i drobi hrskavicu.
Ispravimo li disfunkciju vraianjem zdjelice u pravilan polozaj, disk
ie se vratiti na svoje mjesto. No, kirurg pretpostavlja da je zdjelica iz-
gubljen sluiaj ili da je prirodno nagnuta unatrag pa razmide krisl<c
kruha i uklanja sir zato Sto pritisie Livac. No, kruh ne moze ostaviri
samo tako, bez sira koji bi kriske driao zajedno. zbogtoga se poslrrli
svojom inaticom kikiriki maslaca. Izvodi fuziju kraljeZaka.
Ako vam se usporedba s kruhom i sirom doima previse pojcd,.-
stavljenom, zamislite disk kao jastuiii ili amortizer koji je na
icrlrroj
slrarri istanjen, a na drugoj zadebljan. Zadebljani dio viri i pritisr.c iivirr..
l(irrrr11 uklan.ja zadebljanje i disk vise ne predstavlja problt'rn, lr.rrt.rrr
t t:l
nc rlo {)noti lrrrrrrll..r l,..rrl ,r',ol r,r ', ,lr'.lttttIt tott,tltrottt u tl;r'ltt {rlll li(}llr}\
rro porlrritr( \ r('( rr ( ( rrr('rrl,r lt",l..tr pt'tlt':.t'l I'iltx1t.tttt.t.'l.rtl,r ;r' ;o', 1r'rl.trr
tlr',1. rrl,rrrjcrr r u.rrlclrl;,rrr I l,rj rlisl' llot irrit' 1ll ilisl..tli ziv.rt -
h.rlio st'lo rrc lri lr()n()vn() tlogotlilo, ltcsrclt)()tl) tt()s.l(l1 vt('(.1 \ (('
nr(.rrl()nr - lirlji.it's.rrrro t,clir,t iz,graditi trijcrn - kaZtt: >Nc llotlizitt' lt'sl.t'
;rrt'rlrrrclt'<, nakon S1o je na kirurSke zahvate potroSio tisttcc tlol.tt',t.
Osotrno smatram da je to priznanje neuspjeha. Slobodrlo st' potl-
vlgrritc skupoj i bolnoj operaciji kraljeZnice koja ipak neie rijcSili pr.o-
lrlcrrr. C)sim toga, >rjeienje< je ograniiavanje kretanja. >Ne podiZitt'
t til<c predmete. ( No, dodatno ogranidavanj e kretanja disfunkciorla I -
rroi.jc osobi najmanje potrebno.
l'}itanje: Je li, dakle, prekasno za osobu koja podvrgntr- se ved
la operaciji kraljeZnice ili ugradnje urnjetnogzgloba?
( )tlgovor: Nikada nije prekasno. Sve dok se disfunkcija ne ispravi,
lrr"oblem koji je doveo do operacije i dalje je prisutan te i dalje prisi-
li.rva tijelo na kompenzacijsko kretanje. Novo koljeno moZe raditi katr
lrodmazano. No, Sto je s ramenom ili kukom? Oni su zbog disfunkci.ic
i rlalje preoptereieni. Jednako kao Sto ie, mjesecima ili godinama na-
lion operacije, prsnuti jo5 jedan disk, veliki su izgledi da ie se bol po-
novno pojaviti te da ie kirurg preporutiti joi jednu operaciju.
Mnogi ljudi dolaze na moju kliniku i kaZu: >Nipo5to se neiu po<l-
vrgnuti joS jednoj operaciji<. Oni su potaknuti potraZiti alternativno
ric5enje, iako je alternativno rjesenje od samoga podetka bilo i jedintr
rlcienje.
l,itanie: U redu, ali disk je uklonjen ili je urnjetno koljenrr
ugradeno. Ustroj tijela je promijenjen i to mora ima-
ti svoje posljedice. Nije li takoZ
t )rlgovor: Ne nuZno. Tijelo je sposobno prilagoditi se gubitku diska ili
prihvatiti novi zglob. U mnogim siudajevima resekcije diska kirtrrg r'.r
t rrna da ie se disk obnoviti. Ako ie tijelo to uiiniti, za5to ne bisrtro is
pravili disfunkciju kuka i dopustili disku da se s6m popravi?
Ne vjerujem da takve poremedaje nije mogufe ispraviti. Nt' rnrrrlrr
prihvatiti ni tvrdnju da, nakon ugradnje umjetnog koljena, tti,it' rtro
rirrcc rijesiti problem kuka, Iamena ili vrata te da je jedino ricscrr;t'
r rqr"aclnja drugoga umjetnog koijena.
Mog,ttfe je poduzeti nesto. Uvijek postoii nada. Za 1o ittt,tttr i,rr
r
',t'rri prirtt.jcr, Sudjelujuti u raznim turnirima, Jack Nit'klarrs it' pro:,lt'
riorlirtt'olt.tzio tla jCdarn tld njeg<lvih navilai'a it'1lir rl<l t'tl1lr'tlr) Irrll('
Itl
 s'tltt rl't \lr tllt
lr,tCl.t(|:,r':, t,r'ttl.ttll Il,ll){tttlltl. l.lt k ;r'1rr( l\lllll() llilll. l}ll",l() l()lll lll('lll ;rroitl.lv(i ar'lvl lo ;ropl'rvlir" rrsl'rltovilr
slrl;l.rl.rl,hl(.rllIl.l|)l(.ltl.lv.lrl.,l()tltisr.ttislirrrrll('(lllr
lirr irl,ro ttttt tttoi lt'lt'lorlsl'i lrloi.
'l,ri it'i,ovlt.l<, ll.lzvitl ('u gc't (iary, tloiao tt ttloitr lilirril'rr. l'riic lrt t..tzlrtgtlttlz,.lz,.llrl.ilrtrlrlsl.Mlrrlgil'itlrlil.tllrltIt'7.r..'Irl
1lal.r, ttlil.irr(rr,itrt'i i prolcsionaInc
sllrlrliric'
gotlirrt. l)rclrl)io.jc rntlldani udar. Zrtvc ltttllclatttlg trtl.rr.l ll.ll(()ll ()l)()
()rlr,,rrv,r.: Ak, s(.Ir.rvilc sl)orlonl L>cz.oLtzjra Ira l().ic li lrosr.iit'tli lt'rti.'.
_
ravka sc upuiuju na fizikalnu terapiiu u trajaniu otl Sest tit'tl.trr.r- N,r tt
l<on Sest tjedana fizikalne terapije procieniuiu se paci,icrrlovc f,i('l('srr('
rloll, Iriril<lizarrr, trtanjc ili odbojka - dovodenjem stoJrala 1tt'.tvil'ttr
polo7rr.j rnogli biste znatno poboljSati svoje rezultate'
Ako ski'iatc' it'slt'
i rncntalne funkcije kako bi se ustanovio opseg trajnog oSlc('crt.ia. N,t nespretni pri okretanju te gtrSitc
ir ,t.it aOa upitali zaSto steiznenada
kon sto je procjena obavljena, paciient se otpusta u uviercnjLr da rr.r Stopa-
n.rtlzor? Razlog tomu je everzija stopala' Hodanje vas umara?
predak ostvalen u ploteklih Sest tiedana te funkcije obnovljenc u lorrl
l,r. Izlizali ste vanjski dio peta skupih cipela? Stopala'
razdoblju - manie ili vi5e - tine krajnji doseg njegova oporavka'
Osimtoga,akopadnetepriskijanjuilivoZnjibicik]om,atijelo
Terapeuti nisu toliko bezduSni da bi rekli: >Idite kudi, viSe nikatl je manja jer zglobo-
v.rnr je funkcionalno, vjerojatnost ozllede mnogo
neaete hodati<. oni potiiu pacijenta da uiini onoliko koliko mo7('-
vi ,Jprimaju udarac u disiunkcionalnoj konfiguraciji. U siutaju
dis-
No, intenzivna ie terapiia veainom zavr5ena. do
lrrrrkcionalnog tijela, situacija je slidna gumenoj vrpci rastegnutoj
Gary je tri godine sriano Sepao. Preostale funkcije bile su tolikrr
Io('ke pucanja. JoS jedno naglo povlatenje i vrpca puca'
optereiene da su brzo slabile; Gary je poiagano umirao. U razgovortt
Nadisfunkcijunisuimuniniprofesionalnisportasi.Mnogiod
sam ga upitao smafia li da je doslo do osteienja mozga. Gary je Sutio;
rrjihdonosesvojedisfunkcijenasportskiteren,anavijaiiihproma-
oklijevao je odgovoriti ier su ga uvjerili da je odgovol potvldan. Po- je
traiu i kaZu: >II redu. I ja iu se tako drZati' Ako ga takvo drZanje
novio sam pitanje i on je naposlietku Iekao kako je uvjeren da nijc sportasi stizu
,l,rvelo u prvu ligu, pomoii ie i meni<' Mnogi vrhunski
doSlo do o5teienja mozga.
rt.l vlh usprkos svolim disfunkci.jatrla. Ntl, tla lli ostali na vrhu, prisi-
Na to sam ga upitao: >>zalto se tada ne mozete normalno kleta- ljcni su na mukotrPnu borbu'
ti?< Zelio sam da zaboravi na ))moZdani udar< jednako kao Sto Zelinr Inaposljetku,spomcnttlislt,ljtrtlt'l<rljt'vitlimtlnaulicamaikoii
da i moji ostali pacijenti zaborave na svoie simptome. Zaokupljenost svl znakove disl'tr.l<t'i.ic, ali st' tl,irtt.r 1<ao da s njima uspje-
lr.kazuju
'rno
simptomima otei.ava oporavak. Gary je svoje disfunkcije trebao shva- izlize nakraj. Ne nttt7cle rti zarrrislili l<,lili. njih trpi bolove'
To
titi kao disfunkcije, a ne kao MOZDANI UDAR. rne podsjeia na rijeti Hcnryia l)avitl.r Thttrt'iltta:
>veiina liudi zivi u
uskoro je podeo izvoditi statitne vjeZbe - statiiki pritisak, pritis- tihom oiaju<.
kanje jastuka koljenima i podizanje nogu pomo.u fleksora kuka - tc
osjetio obnavljanje funkcija i uvidio da su >neizljeiive< posljedicc
moZdanog udara, koje su koiile degove funkcije, zapraYo izljedive.
ubrzo je hodao mnogo bolje. sljedeieg sam ga dana upitao zasttr
ne moze otvoriti dlan, koji je bio ukoien u gotovo tipidnom poloZaju,
poput pandZe. Slegnuo je ramenima.
Podignuo sam mu ruku iznad glave i rekao: >Otvorite dlan<'
Gary je otvorio dlan prvi put nakon tri godine.
Pred njim je bilo jos mnogo posla, no, znao je da se suotava s pro-
blemom koji je mogute rijesiti, a ne sa stanjem zastrasuiuaeg imena
te gomilom medicinskih prirutnika koji mu govole sto moZe, a sto nc
rnoZe udiniti.

Pitanje: Ne osjedarn bol. Moja su leda u redu, a ramena i

l<ol.jena nikada mi nisu predstavljala problem. No,
l.i:,

.s lil )M( ) l)( )( ; l.Avl.., li
Sportovi
adaiuia vama postaviti pitanje: kojim se sportom $avite? AI(s v.rS
odgovor glasi: >Sport me ne zanima<<, vrijerte je cla ustangvitt.
zasto je tako i Sto po tom pitanju moLete poduzeti.
U svijetu u kojemu opstanak ovisi o kretanju, bavljenje sporlonr
u anatomskom je smislu posve nevazno. Tijelo se svakodnevno krcr,t.
dovoljno da bi odrzalo svoje sustave. No, ustanovili smo da kretan.jt,
danas vi5e nije presudno valno za opstanak, ili se tako barem doinra,
pa je sport, stoga, sredstvo za ostvarenje vrlo vaanoga cilia.
sport nam pruZa razlogza kretanje tako sto u nama pobudu.ie na-
tjecateljski poriv, vrlo blizak podsvjesnim i nesvjesnim silama koje su
primitivnoga lovca skupljaia poticale da traLi hranu. iovjekov natjc-
cateljski poriv mi, kao terapeutu, znatno olaksava posao. U suprol-
nom bih morao izmisliti natin da pacijente uvjerim kako je ugodrr,
trcati, skakati, okretati se, bacati, stati, krenuti, sagnuti se i oznojiti.
Naposljetku bih morao izmisliti kosarku, vjerojatno jedini sp.rr
koji se priblizava savrsenstvu: kreie se gotovo cijelo tijelo i nenra
spolnih ograniienja. velika lopta skotica privladi nas jo5 od djetinjsr-
va; zasto bi nam, dakle, ploie za drustvene igre u starijim godinanra
bile jedino igrali5re?
Jedan od razloga zbog kojih volim kosarku jest i iinjenica da ral
spofi ne dopusta specijalizaciju. Da biste dobro igrali, morate biti svc-
strani. Danas se iak i visoki momci moraju pomuiiti. vise nije dovoli-
no samo stajati pod ko5em i iekati da vam netko doda loptu.
u kosarci su uspjesni svestrani igraii s potpuno funkcionalnim ri
jelima, za razllk., od >stroja<<, >Hladnjaka< i >Grubijana< igraia k.-
- To dokazuje prvi desni stupac tablice na sl.jcdc('oj slr-.rrrit i l'r ip.rrl
ji su znatno razvili jednu ili dvije vjestine, odnosno, tjelesne znaia.jkr.,
pa ih treneri premjestaju kao sahovske figure. unatoi multimiliirrrr.
skirn ugovorima, mnogi su sportasi pravi katalozi clisfunkcija. I lo
lt.
rirzl.g zbog kojega mnogi zavrsavaju na popisu onesposobrjcnilr.
l.t(r
l,l(( )'l'l I( )'l'l(( )v '/.A lt( )sAl)l I I 'l'lt( )M( ).\'t'
(jo\,ottt (u \('l)o1il,rrl;rr prrz,rlr,rrili lrrolt'sion.tluittt :,1)()rlr)rl. ni) n.rl
lrrrjt'rrrorrun \l() r,isr't'il,rlt'l.j,r rrvjt'r'i ti rl,t lr.rvl,jt'rr.jt'slrorlorrr rrro.,r'l,rrr
rlJclrrl..ror-.ttt t'lt'rttt'rtl I)r()t]lJnlir t.a odriitvatr.jc korrtlirij(', l\,r() r t( r,rlrl('
llt'tkrvitir l.lclcsna aktivnost je imperativ. Posvc,jc tr rt'rlu lr,rvrtr ,,r'
lrojt'tlirtat-'nom aktivnoSiu koja ne obuhvaia natjccanjt'. Sv.rl'o.ic krc
t,rrr jr'[roljc od izostanka kretanja. No, natjecateljski je poriv tolil<o irr
',tirrlilivan da tjelesnu aktivnost podiZe na vi5u razinu, a ond.jc nc n('-
rlostir.jc motivacije; iovjek je tada i viSe nego dovoljno motiviran da
prt'vlada sklonost dokonosti, ili, ako je prezaposlen, da pronade vrc-
nr('na za trianje, plivanje, voZnju biciklom i sve ono sto smatra da bi
lrclrao iiniti kako bi ostao u formi.
Zbog toga sam skloniji natjecateljskim sportovima. iovjek na taj
rr,rt'in ostaje zainteresiran i dosljedan. Osobno uZivam u alpinizmu,
r,lxrrtu u kojemu je dovjek suoien sa stijenom. No, sudjelujem i u utr-
l...rrna na deset kilometara kako bih odmjerio snage sa sebi slidnima.
Vt'c nakon prvih nekoliko kilometara mogu ustanoviti jesam li zabu-
\. r vao.
Ne morate postati vrhunski atletitar ili fanatik, ali vam toplo sa-
r,ictujem da razmislite o svojoj nesklonosti natjecanju: je li razlog to-
rnu iinjenica da po prirodi niste skloni natjecanju, ili je posrijedi ne-
sto drugo? MoZda razlog vaSe neuspjeSnosti u natjecateljskim sporto-
virna nije nedostatak sposobnosti ili nadarenosti, vei iinjenica da se
rzlrjegavate suoiiti sa svojim disfunkcijama.
NESKODLJTVOST
l'ri odabiru sporta imajte na ur-nu sl.iede(e: >lo5 sport< ne postoii. Neki
srr, poput koSarke, bolji jer poli('u [)ur] rastr)on pokrcta. Drugi su usre-
rlotodeni na razvijanje odredcnilr v,icStirra i rrriSicrrilr skupirrir tc pri-
lorn zanemaruju ostale. Meclulirtt, rti ictlirl sl)()r'l rriit' sirrr gl<l selli
sl<odljiv. (Podrazumijevam tradiciorraln(' s[)orlovt'. Iiurr,ltt irrttrpirt,l it'
rrcito posve drugo.) Bol i ozljede, za kojt's('()pluztr.ic sporl, lroslit'rli-
t'r' su disfunkcija samoga sportaSa.
nil< tlc luxe kategorije moZe se baviti svim sportovirtta rr.rvcrlcrrirrr rr.r
liltvoi strani tablice; njegovu uspjeinost ne(c urrtanjiti rlislrrrrkr ri.r.
lrol ili ostale posljedice kompenzacijskog kretanja.
Mctlutim, za osobe u stanju III, izbor je ntnogo rrli. tl lorrrslrrr.,r
jrr, otl tlvarlcst'l iScsl sprlrtt)va, sarro ih.jc Scst ut'tt.it'rt'tto lrl,rliol\'()rn()
',,'
| ,'
ili sp.rtla u kalegrtriju kt{a rtu rlorrosi tlohnlbiti, all,fc rrrala vJt.rr1ialrrort I tr',1 trrtl.r r;r' i s1rrll lrlr'i
dir Cc pogor$ali sirntrllonrc disfunkci.jc. Ostali? Zahoravilc ih syr. rkrk
nc ukkrnitc simptome stanja III. .\1t1t1'! ,\lttttir'I Sliltti{ lt Slr:.ttit'IIt 'lr lttt''
U kategoriji stanja II i stanja I preporudujem izbjegavati sedarrr Irt , trI i(' X X X !I
sportova. Ne iskusavajte srecu. Nemojte pretpostaviti da ste vi iznim. o o X I!
l l ot l.u t,jt'
ka. Podno5enje boli zvuii muZevno, no, to je najbesmislenije Sto
l,rl(,r atlctika O+ o X !!
sportas profesionalac ili amater moZe uiiniti.
t , iln nasti[<a o o X !!

I i it'i l( lir-afil o x X !!
SELEKTNNOST x X !!
I t'n iS X
Prvi i Sesti red tablice neie se svidjeti trkadima i tenisaiima. Osobc u o o O+ !!
:io l'1ba ll
stanjima I, II i m trebale bi se prestati baviti trianjem i tenisom svt'
t )tlboika !! o X !!
dok ne udu u de luxe kategoriju. Time ne Zelim reii da te osjeiati [xr
Iove, no, disfunkcija ie naiiniti Stetu koja ie se otitovati prije ili kas, :jliiianje (spust) O+ o X !!

nije. Izvedba ie u meduvremenu nedvojbeno trpjeti. To neie promijt'- :i 1., iia Sko trcanj e !! !! O+ !!

niti sav trud ni sva predanost ovog svijeta. t iolf o X X !!

Veslaii i boksaii takoder bi trebali obratiti pozornost - napos(. lit'izbol o X X !!
boksaii. Pognutost glave i njezin nagib u stranu, simptomi karaktcri- X !!
Itagbi o X
stidni za sva tri stanja, poveiavaju opasnost od o5teienja mozga. Vc-
K oSarka o o X !!
sladi s disfunkcijom ramena izloLeni su riziku pucanja rotatorne man-
Zete, kao i niza poremeiaja izazvanlh opetovanim pokretima. Dis- N ogomet O+ o X I!

funkcije kukova mogu dovesti do problema s koljenima, kukovima i Acrclbika

donjim dijelom leda. (intenzivna) O+ o X !I

Iako smo svi isto gradeni, imajte na umu da razne okolnosti mo- l'odizanj e utega O+ () r
()+ !!
gu dovesti do promjena stres-uzorka. Da bi izbjeglo bol ili onesposob- X X X !!
I ] <tks
ljenost, tijelo ie iznaci domi5ljate nadine zaobilaZenja disfunkcije. pri- o X !!
lrvanje
I o
mjerice, igradi golfa u stanju II izvode nevjerojatne trikove kako tri
Macevanje o o o !!
nadoknadili nesposobnost prebacivanja tjelesne teZine pri zamahiva -
nju palicom. Naglo se trzaju, tresu ili okreiu. Teiko je pronaii dva Veslanj e X X X !!

igrata u stanju II koji na golf terenu izvode iste pokrete - izuzev kral- l'livanje !! o X !!
koga udarca, zarezivanja loptice i vr5nog udarca. l'les o o O+ !!
To su amateri. Veiina profesionalnih igrada golfa dolazi u moirr o o o !!
I(uglanje
kliniku nakon mnogih godina kompenzacijskog kretanja pa donji dio
njihovih leda podsjeia na poslovidan Gordijski ivor (Aleksandar Vt'- l.cgenda:
Iiki presjekao ga je matem, a suvremeni lijednici skloni su popusliri X: izbjegavali, ne PrePoruduje se
istom porivu). o: nema osobitih dobrobiti, ali je mala vjerojatnost da ie pogori.rti sl.rr ri('
Tablica pomaZe objasniti zbog (egaje toliko rasprostranjen<l rrri- ( )+: umjereno blagotvorno
iljcnlc da postoje dobri i lo5i sportovi. iini se da je lak5e olpis.rli l!: vrlo blagotvorno, toplo se preporutuje
sl)()r'l n('llo ispraviti disfunkciju. Jaznam da to nije tako, a nadarn st'tl,r p<l st'lri o1t'rs'ttt' I it'z
Vdina napomena-Nljedan od navedenih sportova nije s6m
'.lt'rlo s,rrl.r ivi 1o shvatili. Pa ipak, plaSim se da se upravo lo rlog.rtl.r. olrzira rra sport, opasnost predstavlja jedino disfunkcija sporlrs'r'

I iii I .ltl

I,rlrllr,r;rok,t/rr;r'rl,r ((':,('rr rlr:,ltnrl\( r()n,tin()1n.,\,tl('llr lprtlr lr.rvrll.,.trrro
(('ltttttt,t rr,rj,i,.rzrri.j irrt sl)()r l()vittr.r: solllr.rllolrr, porlrz.rn.l('tn ulr'ti.r. 1rlr.
\()ttt i l(tt,gl.ltl,i('ttt. Svi tlsl.rli slx)rl()vi ttirr'i ct's('n(t l)()l)isrr Dl)t('vt\('()l).t\
rriltu.
U tr:.ic kategodju vee svrstano traanje. Tisuie, ako nc rlt.st't,i lisrr
('a vikcnd trkaia preSlo je na druge sportove jer su ih trvjclili rla lr(,.r,
n.ic uni5tava koljena i gleZnjeve.
Vei i samim prelistavanjem starih brojeva dasopisa Runner's Wot l,l
vicli se da je stopa disfunkcionalnosti medu trkadima bila vrlo visok,r.
Slike sve govore. To je sportski darvinizamrra djelu. Koristeii sc Sk.r
rama, mogao bih sastaviti enciklopediju disfunkcija: posrtanje trkar.,r
s everzijom stopala, nagnute zdjelice koje podiZu straZnjice te mar.r
tonke koje, zbog rotacije kukova i ramena, trie postrance. No, karl
prelistam danalnja izdanja istoga tasopisa, iini mi se kao da prornr.
tram nizove fotografija koje otkrivaju situaciju ,prfie i poslije<. Dis-
funkcije su u velikoj mjeri nestale. Siike prikazuju sporta5e u prilii'rro
dobroj formi.
Po ovome biste mogli logiiki zakljuditi da su trkaii, s anatomskop,
stajali5ta, danas u boljem stanju no 3to su bili prije deset godina. Mooli
biste, ali ne brzajte.
ftkaika je pomama za rrama- Danas trti mnogo manje ljudi. Slikt,
u tasopisima prikazuju trkaie koji su pro5li selekcijski postupak, Sro
potvrduje da je teorija opstanka najjaiih, opstanka funkcionalnih,
prilidno osnovana.
Disfunkcionalni su trkadi odustali od trdanja. Veiina onih koji i
dalje sudjeluju u utrkama na deset kilometara i maratonima, bave sr.
trdanjem zato Sto im je ugodno. Oni to mogu. Njihova su tijela funk-
cionalna.
Tftanje je selektivan sport. Ispadaju oni koji ne mogu zadovoljiri
zahtjeve, a ostaju oni koji to mogu. Znam da zvuii kao isticanje oii-
toga, ali mnogim se sportovima moZete baviti i unatod disfunkcijama.
Lew na odbojka5kom igrali5tu ne skaie osobito dobro, ali je brz i agrt'-
sivan. Ako ne postane ovisnik i ne poine igrati odbojku sedam dana
tjedno, Lew vjerojatno nikada nede osjetiti bol ili se ozlijediti. No, ako
doZivi nezgodu, Lew Ce krivnju za ozlled:u koljena pripisati proSlogo-
di5njem padu na skijanju iii nekom drugom nevezanom dogadairr.
Zrsigurno neie zakljuiiti da je odbojka opasna.
Trclanje je doSlo na zao glas zbog toga Sto trkadi uistinu post.rjrr
ovisnici () trian,iu, koje im pruza golemo zadovoljstvo. Ako su njihovir
tijcl.r rlislrrnkcionalna, posliedice Ce se otitovati prije ili kasni.jc. T.rkrr
l.l(l
ll- 1ro',l,tlt) ;()',
l(. lt(.||ll{. l}t,,1il,r.,r.rril ,,1r.,,1..il lr()(ltrr,,,l;lt'ttll /.1 lllr'1(),,
('l:'()l)isilll'l str'tl't'sr'ti()tlttl('l"lrl"llltl
1r',l,trt r)l),l",lll',1)t)lI II llo\ lll'llll'l I
lt.,u(('ri;r.tru l()nt('l'.rl..o',t'l.,lSlilili otl rlll.tslttlsli lrr',rrrj'l' Kolt'tttl't lr'
i Vtlziti [litil'1, lrorl'llr
lrrr.por rrli.t l)()ll)ltll() orlttsl.tti otl tr('.ttt.la lltl(Cti
r lr,rvili st' irrlcrrzivtr()nt acr()ttik0m, ili, j<lS bOlje, umjcrctt()rtt irt'rolri-
k()lll.
Uskoro (e nas dasopisi o zdravlju poteti upozoravati da ne pletic-
rrr,lt.r.nO s voZnjom bicikiom, te iznositi moguinost da ni hodanje
nije
oso[itg dobro. Nakon samo nekoiiko godina popularnosti, intenzivna
st, arcrobika vei na$Ia u nemilosti. U dasopisu New England Journal of
A,1t:clicine nedavno je izasao tlanak u kojemu je iznesena
pletpostavka
tl.r intenzivna aerobika moZe prouzroditi neuroioske poremeiaje.
Ako zanemarimo pseudoznanstvenost, logiku ili nelogiinosti,
slrriaj protiv intenzivne aelobike zastupa se na sljedeCi naiin: >Nakon
rlrrzeg, intenzivnog vjezbanja aerobike ljudi se iale]oa zujanje u usi-
rila i vrtoglavicu. sve to skakutanje i okretanje nije normalno. od ti-
jt.la se ,uhtil"rru da iini ono Sto ne bi smjelo tiniti. zbogLoga intenziv-
rra aerobika moZe prouzroiiti ostedenja rrro1.ga.I(ralieZnica u lubanju
prenosi prejako Potresanje. <
Zasto Se automatski pretpostavlia da sirttplortti ztr.l.lrlia tt tliitlta
i
vrtoglavice upuiuju na tovit'kovtt l,it'lt'srttr sl.llrosl'? l'oslttlittto st:
zdravim razumom. I(ad bih uzco r()nriut rt.tpisarl lt.t Ir.tttt ttsl<rlrtt,iczi-
l<u, OtvOriOprVu stranictt i ttslirtttlvio tl,r rtt'r.tztttrli,it'rrr rri ri,ict"',
zakl.i Lr-
tio bih da moram usavrsili svoit' it'zit rtt' v,it'itirtt'. Nc [rih ltrt'lpostavitr
tla nesto nije u reclu s klr,iigorrr ili sa r'il.rrr,l('rtt, l)il zbog toga dolazi do
jezika
iznenadnog gubitka sJlosolrrtosli r',rztrrrtiit'varlja francuskoga
(osObito ako uopde ne govorittt lr.trtttrski).Jcdnako tako nam vrto-
glavica i zujanje u usinta ttl0Ttlir g()v()I(' kako bismo trebali usavrsiti
svoju sposobnost vj ezba nj a i r r I t' r zi v I t c a crobike. Disfunkcionalna su
r
l.r*..r, prepreka uspjesnorr r bir vl,i t' r.i LI intenzivnom aerobikom jed-
r
kao Sto;e i disfunkciorlalirtr Iicirtik prepreka udenju francusko-
'rako
g,a jezika.
Ako djeca mogu cijeli dan provcsti skakuiuci ili preskakuiuii uZc,
zaSto odrasla osoba ne bi bila sposobtta skakutati i okretati se
prtla sa-
ta?Energidnokretanjeipotresarrjeuumjerenimkoliiinalrranistr
lrrcvi5e zahtjevni za tijelo - funkcionalno tijelo'
Simptomi za koje optuzujemo intenzivnu aelobiku ili oslalt: spor-
()lava
tovr), zapravo su simptomi nedostatka odgovarajueeg krct.rrl,ia-
litriajcizsvojegapravilnogpoloZajapomaknutaprelllarrallri,icdi
p,rurrrrla, prisilit 6e vrat i miSiie uz gornji dio kraljeznicc tla obavl.iaiLr
141
 /.r(l.l( u k{rlu ln l)lt(,(l,r nrl(. n.unrl(.ntl,t. Nllrovr z,rrl,rr I ,,u (}ut()t1r( rlr
()l\r('l,rrrjc til.rrrt'rr.r rlt.srrrr i rr.r Irjt'vrr slt.ulu, ()nt()jllt(rlr porlrz.,rrr;r.i
sl)llsl.lll.i(' !ll.lv(' l(' trIllaiav.trt.jc u(l.lri)('a l<oii st' l)t'('n()s(' kl.rljt.zui( ()1t l
()sl.lll(onl koslrrra kad stopalo dode u dodir s tlorn. Alio
it'glav.r 1lo1,i
rrrrli-r, ti su mi5iii neprestano stegnuti kako bi spri.jccili da gr-.rvir.rcij,r
lx)llnc gornji dio tijela u fetalni polozaj. Glava je tezak tcrct rra vrlrU
kralleznice, a kad se poane saginjati prema naprijed, misiiirna nc l)r(.-
ostaje niSta drugo doli mukotrpnog nastojanja da sprijeie kalastrolrr.
Tako gube sposobnost obavljanja zadatka ublaZavanja udaraca.
IstraZivat koji je zakljuiio da intenzivna aerobika moze prouzro-
iiti vrtoglavicu i ostale neurololke poremecaje, vjerojatno nije opazio
tulrnvtttt,t lrllr' untlr'',ln rr,r l,t',lu( t( nn,t rlolr.tl,r l..,rrl '.l,r1r,tlo rlorlt tt
rlotlrr :, llorrr. l.rlrr,rlrr.r',rl.r l)ulul('lrolkol.ir'rrit'()ttt. l)o1i.rrl,t rlr',t(('rll,t
zrr'.r lrol.
l)islrrrrl.tij,r rrt: rrt'sl,rit'l..rrl.r Iriciklist sitlt's bitilil,r. Slop.tl,t slr rnu
rtl.rlir'ol<rt'rrrrl.r J)r-('nl(l van. Sinrlltonti tc dislurrkt'ijt'su run()r'n.r st()'
p,rl.r, lrol rr glcirr.jcvirrra inogama, posrtanje, padovi, sirvirtuti llrsti, z.r-
rlclrl.jarr,ja koZe, Zuljevi i kurje oii, jednako kao i bol potkol.jcnic'c pri
tr'('.rrr,ju. I(ad na ulici vidite biciklista, pogledajte njegove kukovc. [.jrr-
lj.rrrjc kukova pri pokretima nogu otkriva da jedan kuk ne obavlja
svoj dio posla. Biciklist nastoji iskoristiti disfunkcionalan kuk pomica-
rr jcrn gornjeg dijela trupa na stranu disfunkcionalnog kuka. Bicikl po-

da su sudionici njegova istraZivanja jednako disfunkcionalni kao i op-
ia populacija. Dok su oni skakali i okretali se pola sata, potresanjc st'
uistinu prenosilo do mozga. Bez amortizera su vozili velikom brzi-
nom niz cestu prepunu rupa, a osovine su udarale o Sasiju, metal o
metal.
OpaZeni neurolo5ki poremeiaji nepobitni su simptomi. Oni nanr,
kao i bol, pruzaju vaLna upozorenja koja ne govore da bismo trebali
odustati od aerobike, vei da su nam amortizeri istro5eniJ Bez obzira
na to izvodi li salto ili korata djetjim koracima, ljudsko biie prinr,r
udarac kada god njegovo stopalo dodirne tlo. Tijelo je ustrojeno da
provodi udarce, da ih iskoristi zajatanje kostiju i hrskavice i da se ri-
jesi ostatka vibracija. Ako je osnovna funkcija izgubljena, iovjek i da-
lje prima udarce, iako to moZda ne osjeia ili nije svjestan da je on,
Sto osjeia upravo posljedica udarca (vrtoglavice, omaglice).
Savjetujuii nam da odustanemo od intenzivne aerobike, oni koii
zele stvoriti paniku zapravo nas potiiu da ponovno cenzuriramo go-
vor tijela.
NA DVA KOTAdA
Mnogi bivsi trkaii podeli su se baviti biciklizmom. Thko se mogu krt'-
tati neoptereieni brigama zbogistezanja misi(a i bolova u potkoljcni-
ci. Drugim rijeiima, slobodni su zanemariti svoje disfunkcije. iak.jr. i
iasopis Runner's world, sportska biblija, objavio ilanke o tome kak,
biciklizam trkaiima omogucuje oslobodenje od kazne na koju ih jt'
osudila njihova omiljena razonoda.
No, kazna ne proizlazi iz tr ianja, v e( iz disfunkcij e. B orov i r.r Jx r k r r
lit'nicama pojavljuju se ako stopalo nepravilno udara o tro. Trkaii rr.r j
ttir't'okrt'('rr stopala prema van.zbogtoga vjerojatno tra(' na varr.iskirrr
Llcie pomoiu koljena i miSiia leda.
Sljedeii jasan znak disfunkcije jest odmicanje bedra i koljena ocl
okvira bicikla. I(ukovi, bedra, koljena i potkoljenice trebali bi biti usmje-
rcni ravno prema naprijed te paralelni s kotaiima bicikla. Okretanjc
it'tlnoga koljena prema van otiti je znak da ta strana tijela zabu5ava.
Jednako kao i disfunkcionalni trkaii, i disfunkcionalni ovisnici o
lriciklizmu neizbjeZno doseZu plato; vrijeme se ne popravlja, dodatnc
l<ilometre nije lako svladati, bol se pojavljuje ovdje i ondje, a bavlje-
rr,ic sportom vi5e je nalik mukotrpnom radu nego zadovoljstvu.
NA DVIJE NOGE
,Mislim da iu se podeti baviti brzim hodanjem<, kaie bivSi trkai i
lrivii biciklist nakon posljednjeg pada u grmlje uz cestu.
Bicikl sprema u garair, nabavlja rudne utege i obilazi plodnike, a
slopala su mu i dalje okrenuta prema van, kukovi i dalje disfunkcio-
rralni, a desno mu je rame i dalje pognuto. Pretpostavljam da pogada-
te Sto slijedi. Brzo mu hodanje nede dugo biti zanimljivo. Ono mlr n('
pruLa istu vrstu >opijenosti< koju je osjetao nakon trdanja ili voZrrit'
lriciklom. Ako vi5e od dva puta tjedno odlazi na brzo hodanje, n.jcgo
va se leda potinju buniti. Poiinje osjeiati bol u laktu i podlaktic'i, po
sljcdicu podizanja utega iz disfunkcionalnog ramena, a taj mu,je sirnlr
l()rn potpuno noy buduii da ga nije osjeiao dok je vozio bicikl.
Brzo je hodanje dosadno. MoZda plivanje?
U VODI
r
S.rvrScni oblik tjelovjeZbe. Ili savr5enstvo proizlazi iz t'itt,it"nicc rl.r 1'lr
v,rrtit' prikriva disfunkciju? iovjek koji se bavio lrt'attit'ttt, lrrr rklrz
rrrorrr ilrrzirn Irotlartjcrn, rr lrazcrtrr sc nrolt'krt'tali lrt'z lroli. (ir,trrrtr'

| .t.l
 .,\'()l('(1.il()\'rl().,lr r\lr()\()l)no"lr(l()"("/( nur()ri()
l,rl('n(),,1o.,(. 1)onovn()
I )( )l.t\1(' si r r rpl or r r i r r.;r.r1orrc rlisl r r r r l.t i;t,.
I{.rzlou zlrou koit.l,i.r Sjt'tlirr,lcrrt' Arrrt'r i(kt. I)r.z.rvr. rr,r rrrr.rlrrrr.rrorl
rtirlr rtat,it'tilll,iillla tt sl)ortovillra u vo(li oslvaru,i rr rr.rilroljt'r.r.z:rrll,rl1
icsl iirrjcnica da smo otkrili sport koji nas ne kaZnjavtr z.r nas sjt,tlil.rc.
ki rraiin Livota. Mnogi sjajni mladi sportaii ulaze u vorlu.icr irrslirrli
tivno shvaiaju da u tom okruzju mogu ostvariti najboljc rczultalt,. Il
vodi se osjeiaju sigurno i ugodno jer u njoj utapaju i porukrr kri,rrr
ih tijelo obavjestava o disfunkclji. za razliku od ostalih sportova, pli.
vanje ne izaziva bol i tjeskobu. plivanje pruZa osjetaj ugode.
Buduii da poni5tava gravitaciju, bazen sportasu omoguiu.ie rrt,-
kaZnjeno naruSavanje pravilnih kuteva tijeia. Zbogtoga fizikalni rcra-
peuti Salju svoje pacijente u vodu kada god je to moguce. ozlijedcrrt.
je zglobove i miSiie mnogo lakSe pokretatibez gravitacijskog oprcr(.-
tenja.
Medutim, posrijedi je zamka. Tijelo ne moze preZivjeti bez gravi-
tacije. Pokusi sa svemirskim letovima i duljim razdobljima provedc-
nim u besteZinskom stanju otkrili su da nasi osnovni tjelesni sustavi
u takvim okolnostima potinju otkazivati. I(ad biste izravnali zavojrrrr
oprugu, ona bi izgubila svojstva na kojima se temeljila njezina osnov-
na znaiajka, pruzivost. vise ne bi pruzala otpor. opruga bi se pretvo-
rila u opusten komad Zice. Isto se dogada tijelu u bestezinskom sra-
nju. Tijelu su potrebni optereienje i otpor koje mu prui,a gravitaci.ia.
Postojanje gravitacijske sile preduvjet je opustanja i stezanja misiia.
iovjek pri plivanju ne ostvaruje sve dobrobiti kretanja. savjcsrri
ie plivai svojem tijelu priustiri aerobnu tjelovjeZbu tako sto ie prelrli-
vati nekoliko brzih krugova. Tako sagorijeva kalorije (manje u uspo-
redbi s aktivnostima na tlu) te pokreie mnoge zglobove i misiie. Irio,
tijelo od tih pokreta otekuje viSe. potreban mu je, prije svega, dor.lir s
tlom. I(ukci imaju antene pomoiu kojih primaju informacije o sv.-
jem oruZju, a tovjek ima slidan organ - nazivamo ga stopalom. r,ri
svakom dodiru s tlom, stopala tijelu pruzaju informacije na temel.i,
kojih se tijelo prilagoduje okruZju. privanje iovjeku uskraiuje takvt.
informacije. Dogada se kretanje, no, tijelo ne raspolaze
.jednim orl
svojih najvaZnijih mehanizama za iskoristavanje toga kretanja i rrs,
kladeno pobudivanje sustava.
Dobar primjer je gustoia kostiju. Udarac stopala o tlo jedrrali
it,
udarcu malja o komad granita ili gomilu pijeska. Ako je malj rr virsirrr
rrrliarna, ne morate biti snagator da biste odmah ustvrdili kolik,r t,r.
sil.r lriti Jlotrt'bna za sl.jedeii udarac. osjeiate t<l u svojirn zirpr.ir.i rn,r,
r.t.l
l.rl'lovrtn.r r r.rrr('nnu,r Ir1r'lo n.r r',lr tt.trittlrt()(l('nlul('n('lrt(",l,nlr ur
It'r.rkt'i.; rr slop,rl,r rll,r l,.rl,o lrr lrrrl.liorlilo kolicinu l\()sl.nr('nr,r',('l)()lr(
lrrrc z,r z,rrlovolj.rv.rrrlt' lipit rrilr lit'lr'srrilr zaltl,jt'v.t. Nt'upor,rlr.r nr'r2,,
',l,rvn() rlovorli rlo grrlrilli.r.'l'ijclo rtc rasilla crrcrg,i,irr rta,jit('.rrtit'iorlr
z,rv.rrr,jt' rrcllolrc[lrrilt sustava. Tako se prilagodava Zivttlu rt otllt'rlc
r rorn ol<ru/-ju. Za tovjeka je to okruZj e terra
firma.
Slo mislite, kako plivaievo tijelo shvaia sve one udarce nog,ar)ra,
rrtl.rrcc bez otpora i bez punog gravitacijskog optereienja? Pretpostav-
li,rrrr da tijelo lako izlazinakraj s takvim neprirodnim pokretima ako
rrisrr uiestdli i ne traju duZe od dvadeset do trideset minuta. No, iskre-
rro reieno, ne mogu to tvrditi s potpunom sigurnoSiu. No, uvjeren
.,,rrn da plivanje nije savr5en oblik tjelovjeZbe kada je posrijedi mak-
s i r ralno iskori5tavanj e dobrobiti kretanja.
r
SKTJASKO TnieNln
l'olresanje je jedan od razloga zbog kojih trdanje zauzirna visoko mje-
.;ro na mojoj ljestvici savr5enih pojedinainih sportova ili tjelesnih ak-
rivnosti. Skija5ko bi trianje bilo na prvom mjestu kada mu nedosta-
t,rk ne bi bio izostanak potresanja (ne potpuni izostanak jer se peta
rpak kreie u vezu). Skija5ko trianje prisiljava na anatomski pravilno
I'r'ctanje. Stopalo, koljeno i kuk kreiu se ravno prema naprijed. Isto-
tkrbno se pokreie i gornji dio tijela buduii da ruke i ramena sudjeluju
i pravilnom obrascu hoda.
Skija5kim se trianjem moZe baviti i disfunkcionalna osoba, no, ta
t'c aktivnost od nje zahtijevati mnogo napora. Brzo Ce se umarati, a
rrirdzor ie joj biti ograniten. Na skija5kim terenima opalarn isti obra-
zac koji sam spomenuo kod trkada. Skija5ko trdanje iskljutuje dis-
lrrnkcionalne sudionike. I(ada .jc taj sport poteo privlaiiti pozornost,
Ijtrdi su se njime poiinjali bavili iskliuiivo zbog loga 5to.je predstav-
ljao novost. Nekad sam vidao nrnollo rlislrrrtkc'iorr;rlrrilr krrl<ova, rarnc-
rra i koljena, no, ti su ljudi odlrrtili tla jc zabavrtiit'orll.tzili tr lt'rt'lantt
ili u fitnes klubovima vjeZbati na novirrr, porrrorlrrirrr slt'pt'r.irrr.r. I na
torn se podruiju opaLa opstanak lurtkcionrlrrilr.
ATPSKO SKIJANJE
Mrtogi se l.lubitelji alpskoga skijanja pla5e da je la,i sport. tt sntisltt ;ro
prrlarttosli, dosegnu<l plato. Zabrinuti su da visokc ci,jt'rrt'ol)r('nr(' r I)l
jcvoz.r ski,jaSkorn litarom, tople zime na istoktt Arnt'rikt' i liurolrc lt'',1,r
rt'rrjt' rll.rlry lloorrr< rrirraStaia otlnost'svoj tlirrtal<- No, v.tzrri tirrrlrr'rrrr r
 l).t(l.t [()l)ltl.llt():,lt \rr i ozl;t.rlr.lr.rrrrit.rrir',r rl.r lr.lrrrrl..rr,,1..r;.lr;,r rrrzll
tlo rri;r'ttittt,tlo l,tlio svl.trl.rli. ()lr.r lri dirrrlrt'rriL.r rloslr)\,(('1(..,1.r1,r k,rrl.r
lri ltott'tltit'i ivt'1t'r'.rri, 1tri,it'usl)()ncr nd l)il(linu, llosvt.lili rrt'lio vri.,('nt(,
ispr'.rvl.ja rr.j u svoi ih dislunkcija.
ski.jas pada kad izgubi Ladzor; to je posvc oiito. No, rri,jt'oi'ir, rl,r
gLrbitak kontrole najiesie ptoizlazi iz disfunkcionalnog ktrka koji sl,i
.ja5u onemoguiuje prebacivanje tjelesne teZine pd okretu.
Stojeii u podnoZju padine, mogao bih izdvojiti sve skiiaSc s tlis
funkcijom kuka. To su oni koji spretno zakreiu nadesno te slabo i nt,"
spretno nalijevo (ili obratno).
uditelji skijanja viiu iz sveg grla i upozoravaju uienike cra t.it'rt'
snu tezinu prebace na donju skiju. Ali, disfunkcionalan je kuk otrbij,r
ponijeti. I(ada se skija iskrene i poveca brzinu, neujednaieni pokrt.ri
i padovi logidan su ishod. Nastojeii zaokrenuti, skijas okreie ski.f e k.
je su u jednom trenutku usmjerene ravno nizbrdo, i tada >nailaz.i rr,r
zid< - dalje ih ne moZe okrenuti. Zato se prebacuje na funkcionar,rrr
kuk kako bi zaustavio ubrzanje naglim okretom na drugu stranrr, ili
se oslanja na petu disfunkcionalne strane u bezuspjesnom pokusa.lrr
da silom prebaci tjelesnu teZinu.
Neki skijasi disfunkciju kuka nadoknaduju tako sto skijaju ravr(,
r
nizbrdo! ono malo nadzora kojim raspolazu, ostvaruju tako sto rl,
slovce skijaju na jednoj nozi i izvode brze, grube i nagle okrete. ul)u
stit ie se i u izvodenje okreta tako Sto ie prvo zakrenuti rame, a l)(),
tom kukove.
Raj za snalaZljive skija5e!
Da biste stekli uvid u pakao, stanite na parkirali5te istoga skii.r
Ii5ta. Pokraj vas ie teskim korakom proci deseci skijasa u najsuvrenrt.
nijim skijaskim dizmama. Jedva da su sposobni hodati, a razlog toirrrr
nije krutost iizama. Te iizme prisiljavaju stopala d,a zauzmt funkcitr
nalan polozaj, a nesretni skijaii izvijaju se na sve moguce naiine kako
bi stigli do hotela. iizma zahtijeva rasporedivanje tjeiesne teZinc rr.r
jastuiii stopala i ne dopusta okretanje gleLr4a. zbogtogaje donji tli,
trupa sputan pa je skija5, slabih noZnih misita, prisiljen snalaziti sc rt,
hodati pomoiu ramena i donjeg dijela leda.
Na padinama (izme drZe stopalo, koljeno, nogu i kuk - to(.rrijt..
cijelo tijelo - u pravilnom funkcionalnom polozaju, usprkos iin.jt'rrit i
da je skija5 disfunkcionalan. zbog toga se njegovi zglobovi, rigarrrt'rr
ti. tclive i mi5iti strahovito napreZu. pad je tada posljednje sro rrrrr jt.
llolrcllro.
v.f IjT,llAN.ll;, lilt.'/, NAI'( )l{n
li.rrovi /..r \,lnl(t'iz st'rlarrrtlcst'lilr gotlirta tlv.rtlt'st'log.r sloljt't,r r,rzvili
',u s('u rnrr'Zt'lilrrcs lilrrLlova devcdesetih. Ncmant niil.r [)r-()liv l()ll,t.
sr'.rlii .jc rrrotiv dobar ako urodi kretanjem.
Sliicdi nckoliko savjeta koji 6e vam pomoii da u svojem klubu os-
r\'.u'itc Sto veie dobrobiti.
I'roizvodaii sportske opreme izraduju i prodaju proizvode Siroke
potroSnje. Te proizvode neprestano usavr5avaju i >poboljSavaju<. No,
lroboljSanje testo preuzima oblik olakSavanja vjeZbanja. CiIj je vjeZ-
lr.rrr.ic bez napora; vjeZbanje bez kretanja.
Uzmimo za primjer popularne stepere. Prvi su steperi bili ubojiti:
lrt'z predica, bez mehaniike pomodi, samo rad mi5iia kukova i nogu.
N.r njima ste vjeZbali intenzivno. No, ako vam je kuk bio disfunkcio-
rr.rlan, vjeZbanje je trajalo otprilike dvije minute; sve nakon toga bilo
jt' c:isto mutenje. Medutim, novi su steperi savr5ena remek-djela. Nu-
tlt' vam odredenu mehaniiku pomo6, niz zvukova upozorenja i, Sto
it' najbolje od svega, malu pretku na koju se moZete nasloniti izama-
lrivati kukovima kako biste zagaz.ili.
Dojmljivo. Preika olak5ava uporaltu sl)ravc .jcr pruZa oslonac.
l.iudi stoje u redovima kako bi zakorai-ili na slcl)cr. Ta tras Itaprava ne
l.aZnjava za disfunkcije (koristite sc stcl)cront, ali st'tr('Itasl.rrr.jajtc na
pretku).
No, jamiim vam da pred spravanta za vcslanje ltcnla rctJova. Tc
sJ)rave, nalalost, nisu popularne jer vas prisiljavaju na vjcZbanjc u
lrrnkcionalnom poloZaju. Stopala su sputana u pravilnom poloZaju,
sicdalo drZi Ieda ravnima te tini pravi kut s povriinom koja klizi na-
lrrijed-natrag. Ruke i ramena prisiljeni su kretati se u skladu s pravo-
l<utnim ustrojem tijela. Sprave za veslanje nije moguie prevariti pa se
lbog toga ne koriste tako Cesto kao ostale, tolerantnije sprave.
Sto;e s onim pomodnim spravama s optereienjem koje moZete
vicljeti u svakom fitnes klubu? Te su sprave gubitak vremena i novca.
Upitajte bilo kojega ozbiljnog dizata utega. Iako proizvodaii tvrde da
ilr svaki korisnik moZe podesiti kako mu odgovara, to nije posv(' lo-
i'rro. Te sprave ne uzimaju u obzir individualne razlike nili lttttit'tr
olrostranu aktivnost. Iako je sjedalo moguie podesiti, to ni.ic ttittt.tlrr
l.rl<o pa mnogi koriste spravu onako podeSenu kako su jc zalt'lili, rr.r
Loliko im poloZaj bio nezgodan. I Sto je najgore, takvc sJrravt' izrlr,,r
f.rjrr nriSi(nc skupine i onemoguiuju povratno gibanjc (iarlio trcl'i rro
viii rrrotlcli rrasloje ispraviti taj nedostatak). Vjenrltt'ttti, ltur'it('su nur()
rio lrolit'.
 l'tolrlgrtr t'jr'zlr,trll.l \ ()l)l( l('(('lr;t'ltt 1r':,1 ll l(,lll(",1() lll ll( ll('ll lll l;l7,ll(A 'l'llN ISA
.,1)()t l,lsi n('slrv,t(.t,i u
l)il.lni('()l)()str'.ut()l-l ltlttlit'iorltt,tttl.t.
()ttr ptr'l1trr
un,l l(' z.tlr.tvtto r,rrliti i rrviit'lt stt 1lr't'tlvirlllrl'r! Alrr)
llll lr\'('tl
.., lcrri:,,rr
sl.rvlj.t,l rr rla,jt'rlovol,j rro izvcsli l)ol(r('l koii cc riit'sili ptolrlt'rtt srr,r11(' lr.r osl.rlri, tt.tlr.lvt' rrovi I t'l<t't ili rtovc tcrrisitt"
Ako tlizitc ulcg,a ima problema s jednonl slrallorrl ti,lt'la, ,it'tlrrr)sl.rvrr() l.'.rtlill1)tlt.tlttbtlljctiralllel}a,ktlljcrrailakltlvi,sliltlttisrrizrt.tl.tli
c('T.akljuiiti da to nije njegova >ia(a strana(. Sada vc('zrrat('tla,it' t,r li|ivt'c. >llazlog ,ru., titi moj novi reket' " razlogmorajtr
llili rtovt' tt'-
kav zakljuiak neutemeljen. Mnogi dizati utega takodcr p()grt'SIto z.r rr isicc. <

kljuduiu da na svojem tijelu mogu raditi izvana prema unrrlra. Na l,t; ni tenisice ni reket'
Za bci nisu krive
naiin razvijaju vaniske mi5i6e, takozvanu )aetvorku za plaiu< - 1tt'l' >I(oncentracija mi je slaba<, glasi joS jedno omiljeno opravdan'ic'
toralne misiie, trapeze, bicepse i tricepse - te zanemaruju unularrrit' ,zbog toga gubim<. Opravdanja je mnogo'
mi5iie koji tine temelje mi5iino-ko5tanog sustava. Istinska forttr.r i jedva
ci- ,, se pdie nekoliko godina pojavili Siroki reketi - >Lakatdamc
stt
Iunkcija polaze iznutra. prituZbu:
stigli u prodavionice sportske opremt - duo sam
loi vi5e boti zbog novoga, Sirokog reketa('
POKRETNE STAZE I PRETRAGE >Doista? <

>Da, udarac lopte o Siru pov$inu reketa kroz drZak odaSilje jaic
Medu popularnim spravama za Yielbaflie, Nordic T?ack uistinu ic it' vibracije u ruku i lakat.<
dna od najboljih. Dovoljno je popularna da bi zadovoljila Zudn.irr z,r ) Smatrate Ii da je to razlogzbog kojega
je va5e desno rame podi-
pomodnim napravama, a istodobno omoguiuje i vjeZbanje. Nortlit gnuto i pognuto prema naprijed?<
Tlack tijelo shvaea kao cjelinu jer su u poklete istodobno ukljud:t'rri )pa ... {(
gomji i donji dio trupa te iijeva i desna strana tijela. Oni \oji ih kor.i >Taj reket imate tek dva tjedna, a vaSem
je ramenu bilo potreb-
ste, vjeZbaju uravnoteZeno od glave do pete te nemaiu mogu.rtosl rrodvadesetipetgodinadadodeutajpoloZaj.Lakatvasbolizbogra.
poii predicom ili se usredotoiiti na jednu misiinu skupinu i tako z.r lnena.(
nemariti ostale. Profesionalanjetenisneumoljivpremadisfunkcionalnimtijeli.
Pokretne su staze takoder korisne, ali nisam uvjeren da istraZivir( i tna.DabisteshvatiliStoseanatomskidogadanateniskomtelenuu
i kardiolozi pomo6u njih mogu todno ustanoviti kardiovaskularni k,r- Wimbledonu,molateimatinaumudajepravilnorasporedivanjetje-sa-
pacitet. IstraZivaii pletpostavljaju da ie svako tijelo na isti stimr-rlarrs lcsne teZine, presudno vaZno u svim sportovima'
mogute ostvariti
reagirati u skladu s osnovnim obrascima iz kojih prikupljaju lelevarr- po defini-
Dro u uravnotezenom poloZaju. Disfunkcionalni su tenisadi
je teZina
tne podatke. No, pritom gube iz vida vrlo vaZnu dinjenicu: tov.icl< s ciji neuravnotezeni. Onl uvi;ek udaraju loptu tako da -imprebacu.lc
funkcionalnim tijelom na pokletnoi stazi upotlebliava noZne miSitt' umjesto da se s desnog kuka
,iebadena na straZnju nogu;
koji imaju veliku potrebu za kisikom pa ae niegovi naiazi biti potprr rra lijevi, tjelesna teZina sa svakim bekhendom
i forhendom silovittr
no drugaiiji od nalaza dovjeka s everzijom stopala koji hoda na isloi zaokrecegornjidiotrupa.UvrijemestarihdrvenihreketaSam()St|
brzinu i udarili
brzini i uz iste stimulanse. Njegovi mi5iai nogu nisu osobito zaposlt'rri. najbotji i potpuno funkiionalni tenisadi mogli postiii
Tko ima bolii kardiovaskularni kapacitet? I(oliki je uistinu ka1r.r toirpii;ei su bili uravnoteLeti, zbog (ega su pravilno rasporcdiv'rli
citet iskori5tavanja kisika kod iovjeka s everzijom stopala? Sto sc tl,, ticlesnuteZinu.suvremenisureketitolikousavrSenidabrzintri/.y,
funkciotr'rl'rrr
gada s njegovim kardiovaskularnim sustavom kad na uskom slrtlrisltr spintdaracmoze ostvariti i tenisat koji nije anatomski
iznenada mora upotrijebiti mi5ite nogu? Nalazi testa kardiovasktrlar Dogadajuseiozljede.Razlogtomuva|jatraLitiujedntlstllVll()lll
real<tii'r' 'l'r lrr
nog kapaciteta nisu toliko toini kao Sto mislimo. Podaci nede biti pot zakonu fizike - svat o; akciji slijedi jednaka i suprotna
u jednak.i i stt1tt.lrt,1
I)uno toani sve dok ne uzmemo u obzir funkcije i disfunkcije. st. icclnaka i suproma;eakcija trebala dogadati
strarti lijela koje bjesomudno trii'
klinilirr. lrrl,r rt'
I(ad lc vrary irije nekoliko godina dosla u moiu
1t'lrisl'o1i l'r['l'r
l.rrr.rlit rra tt.rrisaiica amatc'rka, ali ie trlljcla [r0l()vt'

I.1,,
 l',l"rr',,rl,r l(",tt'ttt('l()(l('lr;t'tr'rt;,r. rrl'l;rrr rr;rrr r r,rl,rrlrrrrrl. luur. ,r l,r/nu.,
l;,rl,r 1r'i o opt't,ltiii, rto, lrtttrul,r,jr'rl,r lri zlrrxi opor.rll.,r rr{)rll,r l}r()l)rr
stili t ijt'lrr s('z()nu.
)M.ll'y, tlslilllilc Ira lrcllutak(, rckao si.rr)1, usl(lvSi otl r'.rtlrrorl sl()1,t.
tlstala ,jc i okrcnula se prema meni. >okrenitc llolr)c [)rsl(' l)r.(.rn.l
lilrUtra(, zamolio sam je. >zabacite ramena unatrag * nc porliTilt. ilr
- zabacite ih unatrag.<
rTeniski lakat, kaLete? VraSki boli, zar ne?( pitao sam. Mary it,
kimnula.
PruZio sam ruku i stisnuo njezin bolan lakat. Mary je zinura. sris
nuo sam jos jednom. Bol, s kojom je Mary mjesecima zivjela i igral,r
tenis, potpuno je nestala.
Mary nije mogla povjerovati pa je potela pritiskati lakat kao cla st'
bol negdje sakrila. Mislim da je bila pomalo razoiarana kada je shvari-
la da je bol nestala.
Rekao sam joj da je, stojedi sa stopalima okrenutim prema unr.r,
tra i zaba(enim ramenima, dokazala da kukovi i ramena djeluju ka,
cjelina. >U tom smo poloZaju sposobni ramenu u odredenoj m.ic'i
omoguiiti mehanizam zglobne glave i ialice. Ako je rame pognulo, .r
vi od njega odekujete pokret zglobne glave i dasice kao sto je iorhentl
udarac, ono vam ne moze udovoljiti bez pomoei lakta. Iako nije gra-
d,enza mehanizam zglobne glave i tasice, lakat preuzima tu zadaut.
Pokreti savijanja o5teiuju tetivu dok prolazi kroz lakat.<
Jedna od vjeZbi u njezinu programu bila je gravitacijski spust rrz
privlatenje lopatica, koju sada izvodi ta zabavarna kako bi zadivila
svoje prijatelje tenisate koji se zale na teniski lakar. odvodi ih do src-
penica i uputi ih da izvedu tri niza od dvadeset ponavljanja, a potor)r
im odrzi moje predavanje o mehanizmu zglobne glave i tasice tc ,
mehanizmu Sarke.
GOLF: GRBAVAC IZ PEBBTE BEACFIA
I(ad je posrijedi okrivljavanje opreme ili tehnike, igradi golfa nisu .i-
malo bolji, a molda su iak i gori od tenisata. oni ie kupiti bilo sto ka-
ko bi barem malo popravili svoj rezultat. No, golf je jedini sport koii
l)otpuno zanemaruje tijelo. Prema >golf evandelju<, nadarenosl i
It'hnika, vjeiba i ustrajnost te usredotodenost i odludnost iine razlikrr
izrrrcdu spasenja i prokletstva, izmedu krijeposnih i nesretnih. Zlxrg
Ioqir svlaiionice prilikom velikih turnira nalikuju klinikama za s[)or-r.
sl'rr rrt'rlicinu. Toliko mnogo profesionalnih igraia trpi bol<lvc rlir srr
zrlr',rrri itir'.r(i golla J)rava ri.fetk<lst.
|"()
/.,r t,rtltl'.tt rr, l t,rtilrr;,r',,r. rilr,r( r 1'.{rll,r 1r.rlr' tr lt',iltr l''.1,r rlr't, lol tttIr
rrcr t' rlozrr';t'lr slr,tltorrili sttrl,rt. Ali rp,rk lrllt' lrolrttr'. li.ro t r,tr'lrrlrr lr
lr(,urlu, iriolltr (('s('s vr-('nr('uotlt pott'li llripisiv,llt l\u\'tt;.t z,t 1,,,1 1,,
;t' rrt'izlrit'zrro lrtrtl rrci rltr .lc goll u Sjcdinjt'rtirtt Arttt'r.it'l.irrr l)r/,r\.nn,r
l)()sl.r() rrir jr.rsircni,ji sport. Sama ie popularnosL iz.lot.iti t.ri spr)tl r\lrn
.,il,rrrra l<ojc str trianje iz skromne razonode za manjinu llrctvorilt'rr
rcklt'irci.jsktr aktivnost za Siroke mase, i koje su zaustavljcnc ttlrravo
l',rrl sc pojavila potreba da se uz svaki par tenisica prikvaii upozorctt,it'
rrr islrd zdravstva.
irr
Mnogi novi zaljubljenici u golf poiinju se tim spofiom baviti iz
lrrrurcSnih razloga. Golf se uglavnom ne shvaia kao sportska, vei viSe
l.,ro druStvena aktivnost, zgodan naiin da se tovjek malo razgTba, r:a-
rliic svjeZeg zraka, opusti izabavi. Medutim, golf je tjelesno zahtjevan
:;1rrrrt. Zamisao da je golf bezopasna aktivnost za sredovjetne Ijude ko-
1i i.ive sjedilaikim natinom Livota, prava je besmislica. Onaj tko Zeli
igrati bez nelagode i bolnih razo(aranja, svladavanju osnova mora
posvetiti prilitno mnogo vremena i truda. I(ada zapodne taj proces,
potetnik u golfu suoiava se sa svojim starim disfunkcijama.
>Golfom sam se podeo baviti nakon Sto sam trianiem uniStio ko-
l,jt:na<, izjavaje koja bi trebala nasmrl pre plaSiti svakoga tko voli golf.
tiolf je neumoljiv prema dislunkci.iartta. Zbog tog,a nlrogi profesio-
rralni igradi igraju u bolovima. U igru ulazc s dislunkc'i.iom - koju golf
rrc prihvaia - te igraju iz sala u sat, iz clirna u datt, svc clok irn se kom-
lrcnzacijsko kretanje ne osvcli.
Ako golf ne ublaZi nezaintcrcsiranosl koiu ic tradicionalno poka-
zivao prema tijelu i njegovu pravilnorn ['trnkcioniranju, rastuie zani-
rrranje zanjega neie potrajati. Progulat ac ga bol. Dvadesetogodi5nja-
t'i, tridesetogodi5njaci i detrdesetogodiSrriaci koji danas u velikom bro-
ju odlaze na golf terene, najmanje su funkcionalan naraStaj igrada
golfa. Zabrinjavaju(a je upravo tinjenica da su zainteresirani za golf..
t'/. toga bi se moglo zakljutiti da golf postaje posljednje pribjeZi5te. Za-
I ) ravo, pretposlj ednj e
pribj eZi5te. Poslj ednj a moguinost j e odustajanj e
od sporta op(enito. Nakon ogromnih ulaganja u izgradnju novih lc-
rt'na, Skola i proizvodnju opreme, golf bi s6m sebe mogao dovesti tlo
lrirnkrota ako dana5nji potetnici uskoro odustanu.
I(valiteta pouiavanja golfa danas je vrlo visoka. Ne mogu st' sit'-
titi ni.iednog drugog sporta koji se tako dobro poutava. Vcliki,it' lrollr-
val iak i ostvarenje skromnog cilja poput usavr5avanja prttsit't'tto1i vi
I't'rrrl-igrai-a golfa - jer, golf je zahtjevan sport. Vidcovrtrlt't', yrt'it rr('rrir i.
rrovinsl<i trl,rn('i illrivalna pouka kvalitctom su n('usl)()r'r'rlivi, lirtt vrrr'
l"l
 ',1(| lur()tlr illl,r( r ti()ll,t nt:,u :ilr(,:,()l)nt t/\,( t)lt ()n() .,1() l(. n,rl\,t,/nrl(. ,/,r u,,
l)l('sno irir.rr r jc rioll.r lrr r.lr,rr ir,,rn;r. l;t.lcsrrt. l(.,/ur(..
Izttitttrro tlorlrisl,j.tli islrosrlllrri u(ilt'lji uspjt'li srr osrrrislili nrrroric
rl.ttittt'zaollilaZctt.ja toga [)r()blcrI)a. Uccrril< cc nro2tl.r orligr,rli.llolio;r
s/ir'c ili hook, ntoi.da mu nedostaje snaga, no, irraac nc igr.t lo!t.. I'rr.
rlarri igrai golfa koji je odluiio napredovati, tnoLc iza('i rr.r rcrt.rr i
rrvjeZbavati zamah ispucavajudi cijelu kantu loptica, no, kad sc n.rrlr.
trrod pritiskom, uvjeZbanost nestaje. On tada pogre5no zakljui'rr jt. tl,r
je njegova tehnika manjkava.
Problem je stres: stres onemoguiuje ponavljanje nauienog lrorr.r
Sanja. Svladav5i tehniku nadoknadivanja lo5eg rasporedivanja tjclt'
sne teZine, igrat golfa (kao i svaki drugi disfunkcionalni sportaS) naiz-
gled se snalazi sasvim dobro, sve dok ne bude prisiljen ispuniti odrt'-
deni broj udaraca i ispucati lopticu sa pje5iane povr5ine. Tada mu st.
osveiuj e nj egova nesposobnost prebacivanj a tj elesne teZine.
I(ada je u pitanju njihova zatada, profesionalni su igradi golfa vrkr
snalaZljivi. Boli ie doskoiiti raznim prilagodbama pa Ce sate i salt'
provesti uvjeZbavajudi novi poloZaj ili zamah. Potom ie se slavodobi-
tno pojaviti na turniru, no, zbog velikog ie pritiska na posljednje rr.i
rupe sve uprskati.
Prije no Sto je do5la u moju kliniku, mlada Zena koja je igrala t,r
juniorsku Zensku ligu, patila je od jakih bolova u donjem dijelu lcda.
U otaju je otputovala u Japan na lijeienje kod specijalista koji porav
nava i podeSava Zivce. Taj je tovjek utinio tudo. Ona se osjeiala sja j"
no i prvi put nakon nekoliko mjeseci vjeibala ie bez boli. Medutirrr.
bolovi su se vratili veier uoti prvoga velikog turnira.
Stres: jedino Sto japanski specijalisr nije mogao rijeiiti. Njezin je krr li
znao da zaptavo nije sposoban ponijeti teZinu pri zamahu. pri vjeZtra-
nju je udarce usavr5avala kompenzacijskim radom ostalih miSi(.a,
zbog iega su simptomi izostali. No, kako se turnir pribliZavao, ona it.
instinktivno poiela zamahivati na jedini naiin koji joj je uistinu otl-
govarao - odnosno, jedini djelotvoran nadin - Sto je ponovno izaz,vit,
lo bolove.
Disfunkcije nije moguie prevladati uz pomoe tehnike ili tehnokr
gije. To vrijedi izabol,jednako kaoiza izvedbu. Mnoge, ako ne isvr.,
rrranjkavosti koje mude amaterskog igra& golfa proizl aze iz oiitih rlis
Iunkcija koje je moguie ispraviti. Ako obje strane tijela ne iinc isto,
sirrrctriian zamah nije mogui. Snaga, ravnoteLa i prebacivanie l.jt'lt.
srrt' tt'lirrc ovise o pravilnim funkcijama. Poku5ajte lijevo ranrc sprrsli
li i lrrrrirrrrli, istotlobn<t zabacuju(i desno rame unatrag,. zatirrr spojilr.
t".1
rll,1t9rr'1,.,t,,,1,t rltztlr'p,rlrt tt z,r lioll I I)lll)l('lll,ll(",r-ttrl,ttrlt lu|llt lt l'o
nt,til\rul(.rul..t'rr lorr'lrrr Polrt/,tl /,t z..tttt,tlt l,ll\()tl.t r',tttt l,llll('tt,t Ptllottt
()\l,1tu It,t lnl('.,tu \';r't()l,llll(, ('('l('s('rlSir'titli lt.trl zVtttlrlt ( lkV(' N(lltt'
I).rrrrt',.r rl,r lrislt'1l,rlit'olrr rrtlarili lolllit'tt, [ril tt'tt'1rl'isilit'lri tt,t ttt,tl'si
rrr.rlnJ izvi,l.trt,i.t.
I)arraSnji r-riitclji golfa, koji zasluZuju svaku pohvaltr, rrrogli lri i
zv()rlara crkve Notre Dame poutiti upravljati izvijanjima dovol,irlo tlo-
lrro da sc snade u Pebble Beachu ili u Doralu. No, ako ne pod'nctttrr
obraeati pozornost na gradu tijela i njegove disfunkcije, uskoro (ctrrtr
('trri kako je golf uniStio leda jadnoga Quasimoda koji je zbog tog,a S('-
l)ao po zvoniku kao turistidka atrakcija Pariza.
PROFESIONATNI SPORTASI I DISFUNKCUE
Veiinu profesionalnih sportasa koji prvi put d<llazc u moju klinikrr,
rnudi neki problem. Oni ne tlpe samo bolovc, vci i slrah tttl tnogttct'
rrezaposlenosti koja moZe slomiti duh. Isltttlobtto stt, rttctllttittt, vrltr
rnotivirani ne samo rije5iti se boli, vc( i polxrllsali svoit'sporlslit's1to-
sobnosti. Usprkos tome, vrhunskgga igrrt'.t lt'ttisa ili goll.r vrlo it'tt'-
Iko uvjeriti kako su svi izgubljcni rttcit'vi i ttov.tt lioii irrr it'lilizrrrrrt
kroz prste simptomi disfunkcijc,jcclrrako l<ao i l.rl<.r lrol lioirt or;r'r.titr
u donjem dijelu leda.
Najbolji spolta5i intelektualno i instirlklivtto zrt.tirr tl.r v,rrii.rlrlt'
svoje igre moraju drlatipod nadzorom. Zbog, l-oga rr('l)r.('sl.rrr() vit'zlr,r
rrt,ics(o rr.r igr,tlislrr
.iu. Veliki igradi ko5arke iesto imaju svoie omilieno
i, koliko god se protivniiki tim trudio drLati ih podalje otl lilr rrr.lt'sl.r,
oni ie na njih stiti i ostvariti uspje5an udarac. Ne postoji obrettttttt'tt.r
kombinacija za koiu nisu spremni. Varijable su pod nadzorom'
No, isti igrati kosarke s iznenadenjem otkrivaju kako su i n,iilro-
va tiiela postala varijable koje vi5e nisu sposobni nadzirati, budtr('i tla
su se u njemu razvTle disfunkcije. Tada nisu dovoljni ni sva natlart'-
nost, ni sve iskustvo ni sva predanost ovoga svijeta.
Sportasima, napose igradima ragbiia i kosarke, govorir]l ttt'li.t olr
rate pozolnost na plotivnikova Stopala, koljena, kukovc i t-.ltttt'tt,t
Primjerice, navalni ragbijaS s disfunkcijom kuka ne mglt' litt'ttttli tt
napad jednako silovito i brzo kao tunkcionalni igrai. Islo vrilt'rli I z,r
igrada ko5arke. AkO mu je desnO Stopalo okrenuto pr('lll,r v,rrr. rrrl('
sposoban kretati se na liievu stranu. Ukoliko se, daklc, strotilr':' l,rl'
virn momkom, trebali biste napadati na lijevu stranrt lrt'z olrzit,t tt.t lo
tt'
Ic li Ijcvgmk ili desnoruk. Disfunkcionalna Strana Ilclll.l srl(r11('prth
rrrrli igr.ti.t u stlpr()ln()m smjeru.
l" i
 ll
lrtolr",tr)rt,tlrt()nr :,1)()rl1 l,tl.,r't'tlirlunLrtlr'/,t.,olrorrr po1 1,11 1'o7
lrrl;rrc I)()\li('(lr(('. Sl)()rl,rsi koji rristr sl)()\()l)ni lilt,tli r;r'.,1r1 1 1t1 111t,11111r.
liul)(' sv()i sl)()r'lsli.i u!ll('(1,
V.rr..rrrro sc ako nlislilr)o da jc danaSnji naraSlaj ier.rr'.r rlrz,rvu('r.r1i
lri,iaSl<t' ligc sllosoban z.a prayilan napad ili obranrr. Ial<o srr n.r(1.u.('ni.
1)rc(lani i sriani, za takvo Sto nisu sposobni zbog loga Sto rrisu Irrrrlr
cirrrralni (izuzev njih nekoliko). Tieneri prvi priznaju da posloji lrro
lrlcm. Njihovi sporta5i zbog ozljeda iesto izlaze iz igre, a zdravi rrisrr
sposobni podnijeti naporne treninge koji su prije petnaest ili rlv.rrlt'
set godina bili uobitajeni. Oni nisu sposobni za jednostavne zadalkt'
poput uravnotezenja tjelesne tezine na jastutiiima stopala i napatl.r
bez prethodnog naglogtzaria prema gore kako bi zaposlili kukovt'.
(Taj mali skok ili tzaj jest ubojstvo; igrat tako gubi presudno va7rrr
djelii sekunde i otvoren je za napade protivniikih igrai:., a time i z.r
ozljede.)
Treneri na to odgovaraju tako Sto vitu na igrade i tjeraju ih da trc-
niraju, Sto je, dakako, gubitak vremena, buduii da disfunkcije kul<.r
nije moguie ispraviti na taj natin. I(oljene tetive, gluteusi i kvadrict'-
psi ne sudjeluju u tim pokretima jer su glavnu rijet preuzeli miSi('i
fleksori krrka.
TEHNOTOSKT NADOWESCT ZA FUNKCTONALNOST
Otkrit tu vam primjer jo5 jedne disfunkcije koja je uiestala jednako
kao i milijunski ugovot za one koji produ prvi krug kvalifikacija. Po-
ku5ajte sljedeie: ispruZite ruke na desnu i lijevu stranu, u ravnini s
ramenima, dlanova okrenutih prema dolje i paralelnih s kukovima.
Izvodit iete kruZenje rukama pa je Sake, stoga, potrebno stisnuti u
poloZaj igrata golfa: savinite prste i ispruZite palce ravno prema na-
prijed. Zabacite ramena i rukama opisujte male krugove u smjeru ka-
zaljke na satu. Opisite dvadeset krugova te pritom pazite da vam rrrkt.
i ramena ostanu paralelni s kukovima.
Yjelba kruZenja rukama nije te5ka ako je vaSe tijelo funkcional-
no. U suprotnom je vrlo teSka. MoZete li opisati dvadeset krugova'?
Jesu li vam ruke i ramena ostali zabateni, kao krila zrakoplova? Ako
.jc va5 odgovor nijeian, testitam, vi ste pravi kandidat za prvoligaSki
lirn-
Veiina profesionalnih igraia ragbija (i mnogi igraii na svetriiliSti-
rrr.r) rrisu sposobni pravilno izvesti vjeZbu kruZenja rukama. Svoit. p;r
t ijt'rtlt' iuraic imam obidaj zamoliti da opi5u nekoliko krugova, .r oni
L.rzrr rrl.. l'rrlt'rr,it'nrl<anra ... ? Nema problema<. Tada raSirc rrrhr', liojt.
l'',1
iln (|',l,tltt \l,l( ll l)l( lrr.l ll,ll'rr;r'tl lr'lt'tltl'lllll lllll'rrl;'rttt l'rtrl l'r "[''Jt'
()ll rl't l't
l,rl\r), tllolllrtll(, l.l',ltt tttl.r' ,/,,tttrr"lr rl't sr lrlir'r'" "('lt't1tlr'zt
r,r.,itirr url\('. ,l l,tl.lu\ I',( ',,lvll,llll' l(' lttkt' ttistl 111 lrliztt lrolt)7'llll l)'ll'l
lclrrosl is litrl.ov'ittt.t. r, Ii.rsili t.ttl<t', ttttltttic't'
, I{.tSi t t't lt' stt. <
>Nc, Iristt.<< On nije sposoban ra5iriti ruke' Ramcna str ttttt ttko-
(.t,najcr sLr se treneri zaljubili u vjezbanje s opteleieniem. Ta ic lirr-
t,av,ra prida zapodela kao metoda jatanja i stjecanja pfednosti. Uskortr
str svi ,r;"zurtl s optereeeniem iz jednostavn og razloga Sto svi
vjezba.itt
s opterefenjem. Moda se prosirila timovima drzavne lige, a potom i
rra sveutiiisna te srednioskolska igralista, a o nedostacima se
niie pre -
vise razmisljalo. Potrebno je postaviti pitanje: zasto
je igrade potreb-
rro maknuti s igralista i uputiti ih u teletane da bi razvijali snagu
i br-
zinu, kad su igradi prijasnjih narastaja razvTjalt snagu i brzinu samim
igranjem i treniranjem? Moj odgovor glasi: ti su igradi na igraliste do-
lazili funkcionalni; danaSnji igradi dolaze disfunkcionalni' Nedostatak
metodama
snage i brzine te nesposobnost razvliania tradicionalnim
treniranla dokazi su disfunkcija; vjezbanje s optere(enjima moZe sa-
,no pogtr5ati disfunkciju. Za5to timovi uzimaju nove igrade prema
l<ljudu njihovih usavrSenih metoda treniranja, umjesto prema onome
StL se dogada na igrali5tu? Funkcionalnost igrata treneri
nastoje za-
mijeniti tehnikom i tehnologijom.
Razmatraju6itopitanje,trebaiibismosezapitatiipostojilliveza
izmeduvjeZbanjasoptereienjemisveveiegbrojaozljeda.IGdvidim
momke iz NFL timova i tesko.e na koje nailaze pri pokusaju izvodc-
nja vjeZbe kruZenja rukama, moj je odgovor na to pitanie potvrdan'
Funkcionalna ramena potpuno su spr-rsobna omoguiiti gornjem dijc-
lu rupa da se naglo okre(e, izvija i prilagoduje' Tim je sporta5inta
oduzeta gipkost gornjih dijelova trupa'
je potrcb-
VjeZbanje s optereaeniem samo po sebi nije IoSe' ali ga
no uvrstiti u uravnotezeni program koji uzima u obzir dvostrano
ftrnk-
cioniranje tijela i njegovu jedinstvenu gradu. Pretjerujufi s oplcrt'ct'-
njem,sporta5iuni5tavajusvojetijelo.Danasimamocijeluliguigr.t(.t
tfui nisu sposobni napasti ili blokirati napad Sirenjem ruku, bcz ,r't'l
hodnog zikretanja kukova ili okretanja cijeloga tijela ponrir'.tttit'trr
stopala. za rIjiIIIaje sljeded nalastai sveudilisnih iii srednloil<olskilr
igrita, koji iekaju svoju veliku priliku disfunkcionalni, p.trrrrlilr r'r
rncna i glava, jednako kao i njihovi uzori'
Dobro obavljen posao. Zahvaljujud pogre5nom v,icilr'rrtirr
\ ol)l('
S(' \ll(|( ll| .'
l.t'(.t,tt.icm, lakse je traktorsku prikolicu vuei u krtlg ttt.grl
rrr()rttkgttt k6ii vam na igraliStu dOlazi lt SLlSrCt' [J lt'rt't'rrti st'tloti'trl'r
I',,"
',1;r'rlcrr'. rl,t lrr porlitirrrrr) ltl('li('\,t \luln,i,rt't'. spr)t1,t.,,,('.,,ll,lll('tl)()\'tl.t
l,lrlt('tt.l l)t('ttl(l rr.rltriit'tl.jt'r.srll.rlr'.t (l.r (1('ilr l.rl'o rr,rjl.rl.:,t'p()rlitirrrrlr.
'lir llorr.tvlj.t rtt'llrtljt'ttr) rllrl()ll() [)ula. Rarlrclla n(lli()tr n('l(()l.l vt ('tn('n,t
prirtta,j rr trr poruku -dakle, ovdjt: nam jcmjcsto, zalx)ravi rnt.lr.rrriz,rrrr
zglobrtc glave i taSice. Poku5ajte i sami. Pognite ramcna koliko gorl
r)roZete. Napetost osjeaate po sredini leda. Poku5ajte se okrcnrrli li,jr.
vo ili desno. Opalate li Sto se dogada?
Gipkost gornjeg dijela va5ega tijela svedena je otprilikc na rrrrlrr.
I(ukovi su pdsiljeni obaviti sav posao pa poveeani teret dijele s koljt.,
nima. Pitam se, koji je razlog svih onih ozljeda koljena?
lako sa Eam(, p(fla ttleld, a, btteluCi da su tracadl tradlclonalno lo$l
ni,fel
ud'aradi, pravlkt ltrctktclredt:ttnsti ltrihvaCentt je zbog t()ga $toJe to qlc'
$enje bilo jednostavrtije otl razviianja sportske svestranosti.
No, bejzbol jo5 uvijek nije na popisu >opasnih sportova(. Ali se
krede u tom smjeru; paradoksalna i zlosretna sudbina za sport koji se
smatra omiljenom razonodom Amerikanaca. Promatrajudi tablicu
spoftova i disfunkcija, plaSim se da bi na5i sportski snovi uskoro mogli
biti ogranideni na kuglane ili plesne dvorane.

BRZE LOPTE I FELSE

Svakoga kolovoza, kad igradi prve bejzbolske Iige poiinju otkrivati
svoje disfunkcije, slu5amo i iitamo o tome kako rame bacaia jedno-
stavno ne moZe podnijeti napor opetovanog udaranja brze lopte. Doi-
sta? Kako je Dizzy Deanu polazilo za rukom opetovano udarati takvc

kretanje dogada i na gornjem dijelu leda, oko rotatorne manZete, i rr

kuku.
Promatrate li >ostarjeloga< Nolana Ryana dok udara, opazit ictt.
da su njegovi kukovi paralelni s tlom. Tjelesnu teZinu spretno preba.
cuje s jednog kuka na drugi. Stopala su mu usmjerena ravno prema
naprijed. To je osnovni razlog zbog kojega, usprkos godinama, i daljc
Lgra.
Veiina Ryanovih suigraia, nalik psima koji pokuSavaju triati prc-
ko zaledene povr5ine, pri iemu im noge lete na sve strane, baca loptrr
tako da pritom izdvajaju nekoliko mi5idnih skupina i prisiljavaju ih da
obave sav posao, umjesto da zaposle cijeli mi5iino-ko5tani sustav otl
glave do pete.
Da bi dodatno pogor5ali situaciju, igraii i njihovi treneri zaborav-
ljaju dvostrani ustroj tijela. Thko mnoge godine posveiuju razvojrr
funkcija jedne strane tijela. Ruka koja udara i cijela ta strana ti.icla
moZe se usporediti sa sijamskim blizancem od Cetiri stotine kilogra rrr.r
koji je kraljeZnicom spojen sa svojim bratom od ietrdesetak kikrgra-
rrra. Nadalje, u Ameridkoj je ligi na snazi pravilo predodredenog rrtlir
r.rt'a, cimc ie uklonjena potreba za uraynoteZenim program(,nt lr('ni-
r..rn ja i razvi,ian.ja obie strane tiiela. Zamahivan.lc bclzlrolskorrr p,rlit our

I t',

( ).sM( ) lr( )(; l,Avl,.l l1
Bolesti dalnasniice
i naia dje cn, na5i stariii
1ml sami
oo
Proteklih se deset godina obavljao zanimljiv pokus. Svoju smo djt'r'tr
koristili kao zamorce, a rezultati se upravo podinju oditovati.
Sve to Sto zamjeiujemo, odgovara na vaino pitanje: mogu li nai.r
djeca Zivjeti bez kretanja?
Pod >Zivjeti< podrazumijevam razvijati se tjelesno i mentalno lr'
biti zadovoljna i zdrava.
Prema opaZanjima i dokazima koje sam prikupio na svojoj klirri
ci, izgledi nisu ohrabrujuii.
BEZ TEMELJA
iovjetanstvo je najvedim dijelom ovoga stoljeda gubilo zamdn, a nc
pokretnost se vjerojatno pojavila s industrijskom revoiucijom.. No,
dana5nja su djeca pripadnici pryoga nara5taja koji odrasta u okruljrr
u kojemu je prestalo tek nekoliko ostataka punoga raspona kretan.ja,
nekoi uobiiajenog u svakodnevnom Zivotu.
Zbog toga vedna djece nikad ne postavlja temelje potrebnc z.r
odrZavanje osnovnih tjelesnih funkcija. Postupak izgradnje tvrslilr,
funkcionalnih temelja zapotinje prije navr5ene prve godine. Dijete st'
potrbu5ke izvija i migolji, a potom se okreie na leda, ma5e ruiicarn.r
i noZicama, proteZe se te svoje tijelo tako upoznaje s blagotvornirrr
pokretima. I(ad razvije snagu i koordinaciju - pokret rada pokrclorrr
- vrijeme je zapuzanje, zaprvo vjeZbanje ruku, koljena, ramena i lx'-
tlrcrrilr rniSiia. Pokretljivost rada samopouzdanje te ielju za dal.jrr.jirl
i Irr-lirrr krctaniem. Dijete uskoro stoji na nogama.
I I ,l,l
It,tttt ',il ililr r',lrilill( ilr 1,( l,.ilrl('ilr lr(,ttrJt'rrt, lr.trlr)\ iltt,r. ',[,rL,ilrlr'ril
t 1rlt",.trr;t'ttt. tlt;r'lr'ulrr,'n,rlr'1r11 t.t',lro1 llol.tt'1.t. l'ttl1,1'1l11. ttr'lrlltl.,p
lt('tlltl,tl\,r prorrr.rlr,rlu( r rrirrr rrr.rlis,rrr,r rr j.rslit'lioj rlolri.'l'i rrr.rli ol'rcllrr
vt,tqol.ttti s.t svo;irrr lijr'lirrt,t r'irtt'rltto rl ('crtttr otlr.rsli rti rtc s.rrrl,rjrr.
No, t.r srr tl.jt't'a gratlcn.r jcdnako kao i odrasli. Razlika.jt'lr lorrrt'
slo rttaliSani nisu izgubili potrebne funkcije. Oni ih razvijaju brzo l<o-
Iiko god jc moguie (nadam se).
Ian visi s pretke. Ruke su mu iznad glave i opona5a maimuna. Gil-
liirn je zamislila da je krafna pa se naginje na desnu stranu i hvata sc
n't gleLan}
I(ada si ti, oie, posljednji put teZinu cijeloga tijela drZao na ruka-
rrra ispruienim iznad glave? A ti, majko, reci mi kada si se posljednji
l)ut sagnula na jednu stranu? iovjek posjeduje sloZene sustave z.l
obavljanje tih funkcija, ali ih ne koristi. No, na5a djeca, ako se pravil-
no razvijaju, s veseljem i rado5du koriste svoja tijela u skladu s njiho-
vom svrhom.
Ako se pravilno razvijaju.
Ako njihovo okruZje potiie kretanje.
Ako ... ako je pokret blagotvoran i primjeren.
DJEdJE CIPETICE
Prije nekoliko sam godina vodio kliniku u ladanjskom klubu u West-
chesteru, New York. Jedne me je veieri posjetio mladi bradni par. Do-
Sli su po njegove roditelje koji su sudjelovali u programu vjeZbanja.
iesto se dogada da, zahvaljujuii usmenoj predaji o Egoscue metodi,
suradujem s raznim nara5tajima iste obitelji. U ovom je sludaju mladii
vei bio pacijent jedne od prijaSnjih klinika te stoga pravi obraienik.
David je potpuno prihvatio odgovornost za svoje zdravlje. Stoga je i
svoje roditelje uvjerio da utine isto.
Mladi je par sa sobom bio doveo svoju kderkicu. I(ad su uSli, sta-
jao sam u straZnjem dijelu prostodje i odgovarao na pitanja. Ne znarl
je li David kanio uiiniti.to Sto je uiinio, ili je postupio posve sponl,r-
no buduii da je njegova kder bila prisutna upravo dok se razllov(rr.r
lo o dobrobitima kretanja. U svakom sludaju, progovorio jc, a,j.r s,rrn
u njegovu glasu odmah prepoznao nepogre5iv ton zabrinutog(r ()(.r.
On je nastojao zvuiati opu5teno. Rekao je da ga zanima.jc li korl rr jc
ll,ovog djeteta prisutan poremeiaj. On i supruga su prinri,jclili rl.r rrr'
rnoZe puzati.
>Ne razumiiem<, rekao sam. >Ne moZe puzati?<r
I ',t)
 ),1,.t,\l,tVlnt().i('ll,l l)()(l i ()ll,l kl('ll(',,rli sr't)(llll.lll /,lll',1,1\'l I /'ll)l'l
r'r'. Mislirrr (l.t tt('sl() ni,i('g l('(lu. M()Z(l.t Iristtto,it'lrrlr,rlrotlt'r'sll lrzrl',rl
n()nt l('IJJ)('tlltl.( l)aVid ,iC SlltttttCtttlO II)()ull(ll()sl ))r't'l'trtl'rt iit'<'- Nir'
jc lrr |iit't'.
l]ov sc glals gotovo pretvorio u sapat dOk izg0var.lo
Majka je djevojticu drzala u naruiiu. Imajtc na trrlrr.r rl.t Wt'sl
chcster nije siromasan gradii te da je mjesto radnje ladaniski klrr[r- l)i
jete je bilo iijepo odjeveno. Prava mala slatkica. Na nogalrra .it' irtr.rl,t
.skupe djedje cipelice. Novac u toi obitelii odito nije bio problcnt.
rlzu'ite joj cipelice(, rekao sam, )i spustite je na pod'< Svi str rr li-
Sini promatrali kako mama i tata odvezuju cipelice' Nesigurni Slo lri
trebali uainiti, a vjerojatno i pomalo zabrinuti, zastali su i pog,lctl.rli
me odekujuii daljnje upute. >samo je spustite na pod(, rekao sattt.
Djevojdica je desetak sekundi sjedila i promatrala sve one zatrirrr
Ijive i dudesne stvali - noge stolaca, cipele i torbe koje su jednoslav
no zahtijevale pobliZe istraZivanje. Okrenula se i dotekala na dlarro-
ve i koljena, pogledala majku i tada pojurila preko plostodie. Di.iclt'
na vaZnom zadatku!
Toliko o djevojtici koja ne moze puzati. skupe djedje cipelice rrrt'.
kih potpiata onemogucavale su joj kretanje. u njima se nije mogl.t
odgurnuti. zbogtogaje samo klizila. Na svakom se stopalu nalazi lrrr
deiet majusnih prstiia koji imaju jednostavan, alivaiai zadatak' Orri
se ukopavaju kako bi miSid stopala i noge mogli odgurnuti tijelo. S
cipelicama je to bilo pretesko i prenaporno pa je dijete zbog toga sit'-
dilo i plakalo.
Mogu zamisliti sto bi se dogodilo da je to dijete dospjeio u rtrl<t'
fizikalnom telapeutu ili diedjem psihologu. Najprije bi izredali niz
skupih pretraga. I(oordinacija ruka-oko, taYtoteLa, motoridka kort-
trola ... i jos mnogo toga. spojili bi je na aparate kako bi provjcrili
njezine mozdane funkcije. I, sto je s dezinim unutarnjim uhom? I)i-
jete u meduvremenu ne bi puzaio i ne bi se razvijalo. Nekoliko rrtlc-
ieci kasnije, djevoidica koja nije puzala, ne bi se Zurila ni hodati- svt'
bi to nepovoljno utjecalo na njezino samopouzdanje, radoznalost i la
zinu energlje. zbogtoga bi mnogo plakala i prepustaia se napada,iirrr.r
bijesa.
A sve to vrhunskih djetjih cipclit'.r.
zbog para cipelica, skupih,
TIebao bih ih dati iziiti u bronci. I(ao i mnogi drugi, ti su roditelji svo-
iem djetetu pruzali najbolje tjeiesne disfunkcije koje se mogrr krrlrili
novcem.
Lju{sko ie stopalo predodredeno da funkcionira tt prirotltt()ttt iz
rl.rrrirr .- b<lso- Frrnkcionalnost Stopala ncicmtl p<lll<lliiati litlio !ltr
(( lll()'t:,1 ll\ll(t ll (ll)( lll lllrr'tvr) \lll)l(tllto' t)111'llll('l\''llll(l lrol rllll
r'osl t lpr'lc rr'llll"'l\''lllr ttit'tirlvtt llllll\('l(ttl'tlttrtsl"l 't['o "t' lrr
"lop,rl.l. rllol',rr
rloriorli n,t l)()(('ll\lr r,t7\1()ltro11 sl.ttli,ia, ltrrrlit'iit'slo1l,rl't tllt'lt'lll
lrili rrskr'.tt't'rrt' i pr iit' ll() s[() stt sc otitovalc'
l)0ptrstilc rrri tlar budctn izravni.ii. NaSa djeca razviiajtr tlislrrrrl't'iit'
rr svc nrladoj tlobi do te miere da se neke funkcije uopie
ne raz.viia,irr.
Sttlpalojeodiiianprimjer.Svodovistopalarasporedujutjelcsntr
je
It,lir-ru i sudjeluju u odrzavanju ravnoteze. svodove - kojih tri -
p<l-
rlrZavaju *isicitubrna i potkoijenice. I(ako se napetost lukova mije-
je sto-
,r;a, mi5iii se u skladu s time automatski ste7u i opu5taju' Ako
skeletni svodovi
,irlo sputano u twdoi liu5turi, Sto cipela uistinu iest,
rrcffraju moguinost reagirati na napetost. Budu.i da je tijelo cjelina,
posljedice te promjene osjeiaju se u koljenima, kukovima i rameni-
rrra. I(ompenzacijsko kretanje zahva(a cijelo tijelo'
Skoini zglob _todka u kojoj se nase stopalo spaja s ptllktll,icrtictlrtt
-- u torn slutaju pri hodu nosi tri i pol puta ve(tr tjclcsrltt lt'Zirttr. Al<tr
skoini zg\ob, zbog sputanosti u visokim djci'iirn cipclit'artr.t koit'orrt'-
,noguCuju slobodno kretanje nallriic<l-rral *1,'l - l)('l'r l)r'sli' ,r'l'r ,rsli
,re iazvi;e snagu i gipkost, di.ictc ttt' rts,ilt'v,t tts,.sl,tvili
rt.t ttr'tl'trt
ttttttl'tt
obrazachOda. Da biiz toikc A sliglo tlo lo(kt'li, otllirrtttit'sC
njim rubOm StOpala, popul l<lizilt'a, ili t,it'lt'srrtr lt'zirrrl ltrt'lr'lt trit' rl'l
vanjski rub stoPala.
DjeCa VOle hOdati btlsa, kao i [rroirrt'tttlrirslt'osoltt''
I')ktt l()ti't ttistl
svjesni, oni na taj nadin slusa.itr sv()ia tijcla. Sl()1tal9 zt'li sltllrgtltl' I'9-
titite d;ecu da hodaju bosa kacl god irn sc pruli pritika, Tako tc rat'vi-
fi ravnoteZu i sPretnost.
RAZVOJNI STADIJI
od djece mozemo nauiiti mnogo pa bismo trebaii otvoriti oii i pro-
prsti-
rnatrati Sto iine (iIi ne dine). Dijete koje lezi na ledima, migolji
(ima i mase rudicama, otkriva nam prvi stadij funkcionalnoEla razv()
ia.Tajdudesnimehanizarnljudskogatijeladoslovcezapodin.jcrtirlrl
i.ega. Dijete budi svoje periferne misiie i programirai]]rriz vodoravrrori
poloZaja, leZeti na ledima' Gravitacija ga priti5ie' no' tt svoit'ttr
okruZju ne nailazi na druge vrste otpora ili prepreka'
I(ako sve vise pomide rudice i noZice, na red dolaze vclilit' tttisir
rtt
nasl'rvli'r l)r('
:;l<rrpint:. Razvoj se s vanjskoga dijela, s periferije tijela'
rrr.r rrrrrrlrasnjosti. u tom se trenutku dijete okre.e na lrlrtrlr i t,trttt
ril.r vorlorav;rn polozaj poput plivaia te podinie k0ristiti 1"('(,rrr('lrtlrr
It,l
tqit lil * krivttlitt kraI,icfrti('(' i r,tl,ic'[[Cni svtttl
taktilna stitttulac'iia u polo2aiu potrbu$ke
,(' l()', \ I'i(' llll
golji i okrede. Trenje i cltpor su poiadani I I l( r .l I I I I I i I I ( )1i(
) )
vi5e naprezatt dok se dijete krede i isteZe.
Sli.icdi stadij vodoravnog noSenja tjelesne tc7.inc. I)iit'tt' st' lxrtlizt'
rrat dlanove i stopala. Bravo! IfualjeZnica je pobudena. I(rrkovi i I'.ttttt'
na bacaju Se na posao. Vodoravno nojenje teleta uskoro l)rcrasl.] tl
okomito no5enje tereta. Dijete stoji na svojim nogama.
Novorodende se rada sa svim funkcijama koje su dvonojcu trx)tr(''
bne. U prvim tjednima, mjesecima i godinama Livota, dijete ih ()tkri-
va sluiajnim pokretima, a zatim ih svjesno primjenjuje u skladl s.r
svojim mentalnim i tjelesnim potrebama u kontekstu okruZja.
u smislu opisanih stadija djetetova razvoja, Sto bi se dogodilo ka-
da bi okruzje poticalo dijete ili zahtijevalo od njega da ostane u voclo-
ravnom poloZaju, odnosno, leLati na ledima? Bi li ikada ustalo?
Niposto. Dijete se mora okrenuti na trbuh kako bi nastavilo razvi-
jati misiie i funkcije te preslo u sljedeii stadij. okruZje mu, sreiortt,
ne staje na put, a roditelji su dio toga okruZja. No, nevolje se pojav-
ljuju u polozaju potrbuske i u polozaju vodoravnog nosenje tjelesrrt'
tezine. Ako dijete sputate u automobilskoj sjedalici i pko ga ostavitt'
satima, ako ga zarirrotate i polozite u kolica ili ga svezete u one pomo-
dne naprave koje mami i tati omoguduju da uprte dijete na leda, po-
put palica za golf, i podu trdati, Sto se tada dogada? OkruZje poiinit'
ograniiavati kretanie, razvoi i funkcije.
Otkrit iu vam savr5en primjer ograniienog kretanja. Upravo ra-
dim s pacijentom tridesetogodisnjakom. I(ao novorodendetu mu ,it'
dijagnosticirana cerebralna paraliza. John je uistinu pro5ao traumali-
dan porodaj. Nedostatak kisika usporio je razvoj njegovih tjelesnilr
funkcija. No, umjesto da probude te funkcije i potaknu njegov tjelc-
sni razvoj, s tim su djedakom (i mu5karcem) postupali kao sa Zrtvortt
cerebralne paralize. Nitko od njega nije otekivao da (e funkcionirati
normalno pa se djedak pona5ao u skladu s oiekivanjima'
Nakon dva dana provedena na mojoj klinici, John je bio sposo-
ban uspeti se stepenicama te siii bez pomodi i bez karakteristitnog gt'-
ganja koje povezujemo s cerebralnom paralizom. John je to mogatr
Ostvariti i u osmoj godini. No, bio je prisiljen iekati sve dok mu rti.it'
bilo gotovo trideset i pet godina.
l'lt( )t(l.l."l's'l'v( ) l'l,lSANt l(; '/'|( ;l( ;A
;r.tl;r.t()nt lpr,rrio 1io.,l,r p.r l( por\'('r,l/llllrliiyrl tl.r stt totltlr'
S rtt.tlorrr
lji rrzrtt'rtrilt'ni li.rrl rtt.tlis.ttt tttlt'rt l,tz.tt pttz.ttt;,r. "l1tzi! -.. Slorliit'lt'r'r
rli/u (.ov,jt'k jt. slrrr(rr,iak za lit'iavarr,ic prtlblcrrra. l)iictt' koit' prrzr'
lrrt'rlstavl.ja prottlcrn. Roditclj fc taj problem rijcSiti
tako Slo (('\(' l)()
lrrinr:ti rJa dijete bude u prostolu u kojemu nije izltlZcrto o1t'rsrtosli
rrra, ili ie mu na neki natin ograniiiti plostol. zbogtoga su iztrtttl.it'rti
vrLi(i za igru. No, dijete moZete i okruZiti igraikama, slikovnicatttit i
plisanim zivotinjama kako bi se zabavljaio na jednom mjcslu. Tak<r
ste ga potaknuli da samo ogranidava svoje kretanje. Dijete se nc rllor-r
posluziti dlanovima, koljenima i ramenima da bi dopuzalo do ulazrtilt
vrata i provjerilo ima li poSte, ili istraZilo sadrLai pseie zdjelicc' PliSirrri
mu je zedii nadohvat ruke, artzniega i mnogo ostalih stvari koic ttto-
i.e rzimati i ispuStati dok mirno sjedi.
Mama i tata su stvorili okruzje koje smanjuje potrebu za krcla-
njem.
POUKA VIASTI',I'IM PItl MJ IIROM
premotajte snimku iz krr('nc ratlirrosli svt' tkr lrrcrllirrt'irlZt'rskill ili tirrt'i-
dZerskih godina. VaSa su d,icr'.t rr rrrt'tluvtt'tttt'tttt lttovt'l.l slrllittt'sali
gledajuei >UIiCu Sezam< tc ttt'Irroit'rr.t rtt'tlit'lirl.r itrlr'r trz lt'lt'vizol itt
tiie. Teskomi jepovjerovati tla jc rlaSa l<rrlttrr,r rrvicril.r rorlitt'lit'tl't 't'lli
Ca Sezam< vije kOriSti razVOju njihgvtl tl.it'tC orl ltt,rrli.t,
\L'rl''rtri'r' 1lt'rli'r
nja i valjanja po travi. No, to se dog0dilo. tt ttti tl,ttt,ts Pl,it,tttto r iit'tttt.
ilelite Ii vidjeti raiun? Zamolite sina ili l<tt'r rl,r iz,trlrr rt rlvotislt' i
rukama se uhvate za gra1ltu ili okvir ljuliac*kc. l)ol' l.rl'r) \'r"(', o1t'tztl
iete posljedice >Ulice Sezam<, vrtiia zaigru, pliS.rrrilr 7('( r(,r lt' ti(}rli
na sjedenja u automobilu ili u Skolskoj klupi. Mttogi ('(",rrrrPl()rrrr
disfunkcijabiti jasnovidijivi. Jednabinogamogla bili lir.rt'r rttl tlrrrlit'
Lijeva bi noga mogla biti ispred desne. Jedan bi kuk rrr()11,r{) lrilr t'r"r
od drugoga. Stopala bi mogla biti okrenuta prema van'
Ne Zelim kritizirati lUlicu Sezam<. Iftivac je nedostatak l<rt'l,trri'r
u na5em okruZju i u na$oj kuituri. I(ada to izjavim pred publikt)rrr, t't'.
sto me upitaju: >u redu ... koliko bi se naja djeca dnevno trcbala li r t'-
tati? Jedan sat, dva sata?<
Prije trideset ili detrdeset godina, vjerojatno u vrijeme <lok stt' vi
bili dijete, djeca su Ijeti po cijele dane bila na otvorenom i lriala tro
kolo. Majke su ih samo moraie pozvati na veteru ili na sp.rv,rrrir'
Psil'rolozi i antropolozi tvrde da dovjek funkcionira naibol.ic ako trsl'rit'
l(, i
il ,/()tlt l ()(ll,l,/l il.t I)()( ill,tL \,t ,/,ll,l\l\()ilt ,rilil(.t. :rl){)'.(}l)lli),,1 ,,.r llr'l(",il1r
.ll'ltt,ttosl k.to i ztttltl.i rr z.r l\r('l.nt.i('rlt korl ztlt.r\ ()r'.,r rl;r'lr'l.r nr()1,,1r
()rlr'(ilri('ili s,rrrrrl .glatl ili uilr()r'.
Mrrosa su l)rcd!lra(la clanas salllasno liha li.jt'l<orrr poslijt'1lorln.r'r',r
i vili.crtda. Gdjc su djeca? Pa, odlaze na posebnu l)ouku li'.rlio lri pro:;li
pri,jcmne ispite, pohadaju satove sviranja, treniraju ragbi, lipl'.r jrr rr,r
ratunalu, okreiu hamburgere u McDonald'su kako bi zararlili rl2t'p.r
rac, gledaju televizor ili igraju Nintendo.
PredlaZem vam da sami provedete istraZivanje odnosa vrt'rrrt'rr,r i
kretanja u Zivotu vaSega djeteta. Ako vrijeme mirovanja, u o(lr)osu n,r
vrijeme kretanja, prema5uje pedeset posto, savjetujem vam da pr()n(r
dete naiin za ispravljanje toga omjera. Isto istraZivanje moZctc olr.r
viti i na sebi. >Slu5aj me, nemoj me opona5ati< nikada nije bilo razlro
rito pravilo uspjeinoga roditeljstva. Odrasli bi trebali promijeniti svoi
natin Livota i u svoje dnevne rasporede uwstiti mnogo, mnogo viit'
kretanja. Ako se djeca tijekom odrastanja kreiu zajedno sa svojinr ro
diteljima, velika je vjerojatnost da ie i ostati aktivni, buduii da srr
imali moguinost razvijati se i odrLavati svoje funkcije. Iftetanjc p<r
staje navika, ugodna navika koja u djetetu pobuduje osjeiaj samolx)
uzdanja i zadovoljstva.
ZRELE GODINE
Iftko biste bolje shvatili Sto se dogada naSoj djeci, osvrnite se na slarii('.
Ako u klinici proZivljavam naporan dan, pogledam u rasport'tl
kako bih ustanovio imam li za taj dan dogovoren koji sastanak s 1r.r-
cijentom starijim od pedeset godina. Takav me susret uvijek oraspolo
Zi. To je ne5to poput ulaska u vremeplov i putovanja u pro5lost.
Stariji su ljudi, u pravilu, funkcionalno u boljoj formi od svoit'
djece i unuka. I oni trpe bolove prouzrotene disfunkcijama, no, rrst.r
novio sam da se oni koji su punoljetnost dosegli u pedesetim goclirr.r
ma dvadesetog stoljeia ili ranije, brZe oporavljaju od mnogih ozl.jt'rl.r
te da su mnogo sposobniji obnoviti latentne funkcije.
Jedan odrazlogajest tinjenica da su, kao djeca, imali mogu(rrosl
trianjem i skakanjem razvijati sve funkcije tijela. Prije tetrdescl, t)('
deset i Sezdeset godina okruZje je poticalo kretanje. Svi smo vicroj.rt
no iuli priie svojih djedova o tome kako su, kroz snjeZnu rne(avrr, rr
Skolu pje5adili td kilometra. Ili pet kilometara po jakoj tuii?
Usprkos pretjerivanju, takve su priie velikim dijelom islirrilt'. Il,r
bi sc Skolovali, da bi radili, zaradivali ili se zabavili, naSc srr lrakt' i rljr'
rlovi lrili prisiljcni kretati se.
I (,'l
l\lrrrr;r rr ltrlr',r'l r llrl 1'r,,litt,t ,t ll,ll.l"l,ll rtr,,;tlt ro1l111'l;,1.,l.ttt.t',tt;r
',r'rl.uittlr",r'lnri,rlt',trl,rr r r r)",rrrt([( lo1i,r,lt',tr;,r, r, lrlo it' pol.l;r'tlrr;r I.t';l
"(
;t' 0rlt.l:,1,1() l)(,/ lr'lt't trrlr', rrl"tl\'.t \llVl('lll('ll()1"'l trlv.it'li'r' /'tt'lLr)\'(' l('
,rl, livrrosli,j.rsrro ()l).tz.lnl n.t liol.jcrtirtt.t, r'.ttttt'ttirtt.t, litlkovittt,t i slop,t
linr.r st.rlijilr Iirrtli.
SNAGA SNAZI
Uvjeren sam da ste imali priliku duti sljedeiu izjavu ili neku njezinu
inaiicu: >Tata je bio dobro sve dok nije otiSao u mirovinu, no tada je
sve brzo krenulo nizbrdo<.
Imajuii na umu otitu funkcionalnu nadmoinost starijih ljudi,
vjerujem da je umirovljenje, odnosno, posljedidan nedostatak kreta-
rr1a, izravno povezano s pojavom gerijatrijskih bolesti. Poticanje stari-
jih na kretanje najbrZi je i najjeftiniji naiin borbe protiv raka, bolesti
srca i dijabetesa.
Za potetak, istraZivadi su otkrili povezanost izmedu vjeZbanja i
imunoloskog sustava - a to je siajno polaziSte! Imunoloiki sLrstav ti.,c-
la prva je crta obrane od raka i ostalih bolcsti; rlo, zaSorrt.lrto.it'da isti
taj sustav moZe biti i prva crla rrallada. Ako rtt'Slo sl r;rltovilo potlt'1r<t
zlu, imunolo5ki sustav dtlsltlvcc ral,ara ti,it'lo tla lri ga sp.lsio.
IstraZivaii su godinarla naslojali otkrili r'.tzlogc l.tl<vt'potlvoit'rto-
sti imunolo5kog sustava. Polrudcrto.lt' rnrtoto razlii'itilr tt'ori.ia. ()srr
bno smatram da je imunoloSl<i suslav kao i svi ()stali l.i('l('stti strsl.rrzi,
gvisan o kretanju. Nedostatak krctan.ja cl<tvodi clo slabljcn.ia i porcrttt'-
iaja. Lijednici Medicinskog {akrrlteta Kalifornijskog sveuiili5ta otkrili
su da umjereno vjezhanje potiie aktivnost odredene vrste bijelih krv-
nih zrnaca nazvanih NI( stanice, odnosno, >prirodni ubojice<*. U siu-
daju izostanka kretanja, NI( stanice nisu sposobne braniti tijelo. IQn-
cerogene tvari tako dobivaju prednost; NI( stanice nasluduju da su u
nepovoljnom poloZaju pa se stvaraju u prevelikom broju.
Zdrav imunolo5ki sustav koji se krijepi kretanjem, sposoban je
stvoriti odgovarajud broj stanica koje se bore protiv kancerogenih
tvari, odnosno, postupno pojatava reakcije u skladu s pliietn.iorlr.
Muha se u tom sluiaju ne ubija maljem, vet mlatilicomza muhc.
Isti tim istraZivaia otkrio je kako su imunolojki sustavi zdravilr
starijih ljudi jadi od imunoloskih sustava dvostruko mladih osolrit.
MIadim disfunkcionalnim osobama to otkride ne proriic siir,irtrr lrrr
rlrr(rr<rst. lr,toga zakljutujem da ie pripadnici >baby bottrtr< tt.tr,trl,t;.r.
* Iing., ))nalural killer( cells.
l(,',
 l..lrl,t rltltt tt ',t'zrlr",t'lt. rlr ',r'rl,ttttrl|iClr',,tl.rr grrrzt\'r'lillrl,..l. ilil,tlt nt,iltl(.
lTlil('(l('z,r prr'zir,'lj.rv,rttl('r.tl\,r u ()(ln()slr rr.t iztil('(lc ko;r..,1 r1,llr llllt(r
vi rorlitt'lji. Iirrrlrrr'i tl.r srr lr.rrt'nt (li() Ziv()l,r pr-o7ir,,jr.li u ()l\rrrz;u liojr.;r.
z,rltliit'v.rlo krt'larr,it', slariji srr l.j rrtli irrrali llrilikrr r.rzviti ioj,rt,.rti sv,p;r.
l,it'lt'srrc sr.rstavc. Njihova d.lcca i unuci nisu irnali rar<vrr sr'(.( r.
BEZ LIJEKOVA
Provedena su i brojna istrazivanja kojima je dokazano kako jc rrrrr.jr.
reno povisen krvni tlak tjelovjezbom moguee drLati pod natJzororrr.
Pedeset i dva muskarca s blagom hipertenzijom rasporedena su rr rr i
skupine: Prva je skupina primala lijek poznat kao beta blokator, cinrg,r
je primala blokatore kalcija, a tre(a je uzimala placebo pilule. Svi srr
bili ukljuieni u program rjelovjeZbe, koji je obuhvaiao aerobiku i vjc2-
banje s opteredenjem, u trajanju od deset tjedana.
Iftvni tlak skupine koja je uzimala placebo pilule snizio se s pr()-
sjetne vrijednosti L45197 na t3tt84. stiini su rezulrati zabiljezeni i
kod skupina koje su uzimale lijekove, sto je istrazivate potaknulo rr.r
zakljuiak: >Uporaba lijekova nije donijela dodarne dobrobiti<.
Rezultati toga istraLivanja trebali su se pojaviti na naslovnim stra-
nicama novina Sirom zemlje. No, medicinska se zaiedirica zbog tog.r
nije previ5e uzbudivala , a za to je imaia dobar razlog. Lijeinici zna,irr
da je njihovim pacijentima s hiperrenzijom lakse uzimari lijekove
-i
to svaki dan do kraja zivota - nego redovito vjeZbati. Mnogi su paci-
jenti skloniji iijekovima nego rjelovjeZbi.
Tako je lakSe. Je li lakse uzimati lijekove nego prosetati, triali ili
zaplesati na plesnom podiju? Lakse nego pola sata vjezbati prenrir
programu opisanom u petom poglavlju? Ako je tako, vrijeme.ie da rc_
meljito preispitamo svoje stavove.
DODAJ GAS I KRENI
Izmedu 1980. i 1987. godine uiestalost dijabetesa u Sjedinjenim Anrc-
ridkim DrLavama porasla je za 17 posto. savezni istraZivaii u cenlru
za kontrolu bolesti razvrstali su brojke prema spolu i rasi. otkrili srr
da se broj bijelih muskaraca oboljelih od diabetesa mellitusa u lour
razdoblju poveiao za 33 posto. Znanstvenici smatraju da je to pov('-
ianje povezano sa starenjem Amerike. osobno se s time ne slazcrrr.
Uiestalost dij abetesa medu bij elkinj ama j e ostala neprom i.j c n,i t, r r.r .
IRazliku od 33 posto nije lako objasniti buduii da oba spola nosi isri
I (r(r
rlr-1r,111r,rl..l..r r..rl \';r'rrr;r lrr,l.r;r'lo;o',;r'rl.ttl l)llllll('l ll('l)(|\ul;ttoti rtl;r'
(.tl.t t,l(.rlrl,r, l..o1i r rlr',lttltl,t tott.tlltt)ll ll,l(itt.t 7.tr.'tll,l ll.l l;t'lt",rtt ',tt"l.tr
rr\ is.til () I'r( 1.trtltt
'l'i;t.lo r,r..1lol.rzt.si,rjrrorn, sloTcrtttttr tt'tcttltltllrt otlriilvatt,i.r t,tzittt'
,lrorlorrsliou gor.iva((. N.tii sl.rOjevi, u Osnovi, rade na gluktlzi koitt tl.ts
lrrolravni suslav stvara od hrane koju jedemo. Bez glukoze ncnla
cncrgijc (osim u sluiaju sagorijevanja masnih zaliha).
Zbog,toga tijelo pomno motd unos i potrosniu. Ako previ5e jede-
nro i premalo vjeZbamo, tijelo ne stvara nepotrebne razirre glukoze,
vei visak pretvara u glikogen, Skrob, te ga pohranjuje u misiiima i je-
tri, da se nade pri ruci tijekom sljedeieg odlaska u lov ili sakupljanje.
No, potrebno je pobrinuti se i za preostali visak glukoze" Jedan od
mehanizam a za reguliranje kolitine glukoze u krvi jest gujterada; ona
djeluje kao iznudivad ili ptateni ubojica. Nakon sto je suvisan komad
jelenova mesa pretvoren u giukozu koja ne6e biti iskoristena -,ier je
lovac legnuo odrijemati - gu5teraia se baca na posao i ispuSta itrztllitl
koji ie sagorjeti ili pretvoriti glukozu. Prijc deset tistr(a gotlirta, gtrStt'-
raia je u ulozi plaienog ubojice malokatl trila prisillt'rra rr(r rlr',tsliirrt'
poteze buduii da su unos i ltolrclla za glukrtzrlrrl llili tll',lvrl()l('/('rli.
NO, OduVijek je bila pristrtlta, za sltrt'.t,i pl't'oplt'l't't't'rl()sli liltrl\()./()rll
Tijelo, kaO iznimno dlclolvor.ln slr-ol, ttc tttti visc llo slo lll()l,l..l
probava je zahtjevarl [)()Sao. I(.rrl.r vt'lil'.t I'olit irl.l l)()1]()rl5l\(]11 r',()tl\',1
priStigne u Obliku iisttlg Sc('cra, li.it'lo st'll('z,llll.lr,l l)l()(('s()rll l)r('lv'l
ranja, obrade i rasprlrcclivan.ja. Scccr 1l'oslit'tlrrit'izt.tvtto tt lit'volol.
kaO instant glukozu. Primitivan sc iov,ick, sl'('('orll, rri,it' tal<o ('('sto stt-
SretaO S megadOzama ScCcra. Tck jc S vrclllcl)('l tt.r vrilcrltt'1loit'tl 1to-
koje saie meda koje je medvjed ljubazno iskopao iz kosnicc. I(acl bi
se to dogodilo, gu5teraia bi postala nasilna i posisala sav Seter Sto lc
brZe mogla, dak i toliko da je apsorbirala i potrebnu glukozu i dovcla
na5ega pretka u )medeni mamurluk<.
svi oni koji su imaii priliku biti u istoi prostoriji s gomilom hiper-
aktivnih petogodisnjaka zasiCenih Secerom, mogu zamisliti Sto se do-
gadalo kad se cijelo pleme lovaca-sakupljada najelo meda i pomahni-
taIo.
Iz pustinje se selimo u dnevnu sobu suvremene obitelii. Tata it',
gledajuii televizor, upravo popio Pepsi i pojeo slatki$ s kikirikiit'rrr
preostao od boZi(ne gozbe. Gusterada se skokom baca na ptlsao. Z,t
je tl trg i rr,r
[)ravo, trebao bih reii da se nevoljko hvata posla. Za njom
i s.rli
I)oran dan. Zapoieo je rano, s krafnom punjenom marmeladtlrtt
cortt kavc prepunom Seiera i vrhnja. U vrijeme uZinc pristigla it' i tlr rrri'r
l(','
 ',.rlrt,r l.,r\'( tl)rrl,r .,l,rll..o1i 1rr.tt\,t (,1:,1(.t.t(.r.,r.,r1,,1,,1,.r (l.ur,r ulr{rl,t ,,,t
',lntrul,rrr,rn,t l)()l)lrl l\.1\'('. (,or,r (,olr.rsl,rlkr:..r. U lrrr.,luvt(.nt(.nlr l(.t,1
zitt,l st'tt't.t l)l()sl,l ttiz usl)()n.l i ll.rrlrlv.t-'l.rl,r jt'rr.r rlol)r()rt l)lrlu rl,r sr.
Prirlr trzi sl<rrllini lr(ava rli.jabe tt'sa koia .jc zalril.jt.lil.r l)()v(.(,ur.i(. (xl i t
lroslo.
Mirrrra, s druge strane, nije na tom putu. zalto? ona llazi rra svojrr
l.it'lcsnu tezinu, odlazi na satove plesne aerobike (na podrtrr".irr l.jt'lo-
vjc:lbe, u proteklih su nekoliko godina Zene odredivale trcnclr)vc, .tl
brzog hodanja do podizanja utega) i osim posla s punim radninr vrr.-
menom/ ona obavlja najveii dio posla vezan za podizanje djecc i orlr-
Lav anje kudanstva. Supermama.
Ako izuzmemo kontrolu tjelesne teline, mamina je prehrana vjc-
rojatno sliina tatinoj. I(ulturni nam imperativi odreduju sto iemo.jc-
sti. Muskarci i zene su im jednako podredeni, jednako zarobljeni u sc-
cernom svijetu. Ali, mama se i dalje kreee pa je njezin sustav za regu-
laciju Seiera u krvi mnogo funkcionalniji.
ARTRITIS
Procjenjuje se da od artritisa boluje 37 milijuna Amerikanaca. Iako lir
bolest pogada svaku dobnu skupinu, smatra je se boreiiu koja ies('t'
pogada stadje osobe.
Prema jednoj teoriji, uzrok artritisa je poremeiaj u funkcijama
imunoloskog sustava. u tijelu se dogada nesto lto izaziva reakciju bi-
jelih krvnih zrnaca, snaZne se tvari izlutuju u zgiobove, dolazi do
upale, oticanja a u najtezim sludajevima i do unistavanja i deformaci-
je kosti, iigamenta i hrskavice.
I(ao Sto sam ved istaknuo u ovom poglavlju, zdravrje imunokri-
kog sustava ovisi o kretanju. uzrodno-posljediina reakcija koja dovo-
di do artritisa moze, uistinu, zapodeti u okruiju koje ograniiava krc-
tanje. I(ad stekne upori5te, bolest se sama obnavlja tako sto oslablju.ic
svoju zrtvu. zglob koji se ne kre6e dovoljno i na funkcionalan natirr,
potpuno gubi sposobnost kretanja, sto dodatno potide imunoloski srr-
stav na neodgovarajuiu reakciju.
iini se da artritis traZi najmirnija mjesta u tijelu. Sto moze biti bo-
lje od udobnoga zgloba koji se tijekom dana ne koristi previse? Na
1rr-
vi znak invazije bijelih krvnih ztrtaca, sinovijalna ovojnica, koja oba-
vi,ia zglob, poiinje susretljivo ispunjavati zglob tekuiinom. Naposljcr-
krr, njezin je zadatak podmazivanje zgloba, a ako u tome zakai,t,, tr
zrlob ispuSta toliko tekuiine da ga iini potpuno nepokretnim. I lako
sr' .rrlrilis udotrno opusti u svojoj inaiici tople kupelji.
I (rlt
J\lcrlrtttt',l.t ,u i',ll,t.t\,trt lt,l.ltt(!\rlr,l,l l,rl, l,r l.t\tl,l,1tttr,t lt1' l'"ttr
.,t(,lno1i tt,l,u.t u,ll).t(l,r;u r..rr.ltt nl,,tr l.r)lt l( o',l,to lrr'2. l.. l:,tl..l I',1,r l,r
st'tttrtrilo tlor'..trl,rlr r tt ;tilr)lr()\ lllr.r. tr:,lr;t'tl,lllllll:,,1- Nt',rl'livtti zrilt'lr ttt'
prirrr,r rlovol;rrrr lrolrr rrru [,r:,ri'.t, 'l'i jt'lo ttt' ltosi lttt'l.tlrtllitk.l stt'tlslr,r
rr.r zlilolr, ()tJl,ln, lrrisit ili vczivrto tl'ivtt kojc ttsit'(.t kito ttt'.tl'livtto.
Sval<i rlio ti.it'la tlobiv.r rrl)ravo onoliko koliktl rnu jc llolrcbtto tl,r olr.tvi
svoj zatlatak. I(a<Ja je posrijedi raspodjela dobara, tijclo jc islotlobrto i
liLtsitan kapitalist i ortodoksni marksist: svakome prema polrcbi, it
bcz. rada nema ni nagrade.
Bijela krvna zrrtca napadaju zglob jednako kao Sto napadaju srr'a-
ni misii koji je ostao bez kisika. iak i nakon sto lijetnici oZivc Zrlvtr
srianog udara, bijela krvna ztfica tkivo srtanog mi5iia smalrajtr rrrr'l-
vim te zbogtoga i velikom opasnoseu za Live organe, ako ga ttdttralr
ne uni5te. Jednako tako i zglobove otpisuju kao mrtve zonc koic it'
potrebno uniStiti velikim dozarna nagrizajuiih tvari.
odrZavanje odgovarajuieg kretania stog,a je prcstttlrt0 v.tltttt.
Opala se da uslijed artritisa dolazi do postupnog,iaiarrla rtaltittl,r lriit''
Iihkrvnih ztnacakojebimogloLliti povcz.rnosJ sv('v('(()rlr ttt'ltolirt'l-
nO$iu. StO Se ZrtVa manic'l<rc<lc, lo st'itrlritis lrr'/.t'l)()1.loli,tr'.t. ()solr,t
Se zbOg bOli Sve manje krCcc, a biicla l<t'vtt,l zlll(,1 l)osl.titr svt' polrlt'p
nija dok ih naposljetku nc ttltv:tli lx)rlr.rrrr(r lrr.trricrrl.r-
TESKo uvJ ERAVAN.| II
Artritis boli i, za razllku od oslalilt rnisi(rro-lioit.rrrilr lrot't'tttt'c.ri.t, lrol
nije lako ublaZiti pgnovnim uv()dcnjcrrt pritlt.icrt'ttoga krclarr,ia. No-
voga pacijenta koji se, izvcldenjem vjeZbc statickog priliska, trl)Iiv{)
oslobodio jake boli, lako iu uvjeriti da pola sala dncvno posvcli v,icz-
banju. No, osobu koja boluje od artritisa molam psiholoski priprcttti-
ti za spoznaju da je napredak koji se mjeri centimetrima, u usport'tl-
bi s kilometrima, ipak naPredak.
Razumliivo je da se pacijenti prepustaju iskuSenju i oslanja,irr Ir,r
Iilekove te ugradnju umjetnih zglobova buduii da se tako oslottatl.ritr
od boli. Medutim, ako .se Lrtva artritisa ne poine kretati, imtrrroloski
Sustav ostaje slab, a ostali zglobovi samo tekaju da se bolesl proSiri i
na njih te objesi znak >Ne uznemiravaj(.
Problem dodatno pogorsavaju mnogi lijekovi koji se prcpistr,irr z,r
artritis, medu kojima je aspirintradicionalno sredstvo, jer smarr,irritt spo
sobnost krvi za preno5enje kisika. Buduii da je krv razrijedcrra lilt'kovi
ma, zglobovi primaju jo$ manje kisika. Tako se pojavliuje islipsl\,r ()l).r
srrrlst da (e se zatarani krug oteti nadzoru i da (e se arlritis ltof iors,rli
I ( r()
 lc z,tltltl('\,tll rr',t'lr;r'1..r)\'.t. l{r.,;t.rl.rlr l.,ull.,Lt,/,tlt\,tl r l,ll.() rl,rl;r.r
ko rl,rl;r'.
NAftsOrJE tlt tsorNE GODtNll',/
Mladc i starc dijeli dugo razdoblje koje je tesl<o odrcdili rrazivorrr.'lir
lrisrrrrr razdoblje trebali r,azivati rnajboljim godinama(, no, z.a nrr()e(,
od nas primjerenije bi ga bilo nazvati >bolnim godinama<.
I(ao Sto su sporta5i skloni krivnju zabol pripisivati sportu l<ojirrr
se bave, tako i mnogi drugi bol u ledima, zapesiima, vratovima i ko.
Ijenima pripisuju uvjetima na radnom mjestu ili kod kuie.
Madraci su omiljeni krivci svih vremena, a pacijenti mi testo g.-
vore i da ih leda bole zbog neudobnih stolaca na radnom mjestu. >Za,
Sto su<, odgovaram pitanjem, >viktorijanski odvjetnici i ratunovotlt'
sjedili na visokim, ravnim stolcima bez naslona? I to deset sati dncv-
no<. Proteklih se godinarazvila golema industrija zaproizvodnju i prr-
daju ergonomski primjerene uredske opreme. pretpostavlja se da nt'-
Sto nije'u redu s radnim stolovima i stolcima kojima smo se koristili,
odnosno, da su ergonomski neprikladni.
Pokuistvo je posve u redu. Problem je u nasim disfunkcionarnirrr
tijelima.
Leda su gradena tako da podupiru sama sebe. Stolac je, prema rr-
me, nevaLan, kao i njegov naslon ili nedostatak naslona. Leda su gra-
dena tako da sama nose svoju tezinu, bez pomoii pjenaste gumc- ili
koZom presvudenih mekih naslona.
u sJEDEinu
POTOZAIU
Dok stojimo ili sjedimo, misiii se kreiu. samo stajanje i odrzavan.it'
ravnoteze zahtijeva rad otprilike tri stotine misiia. r(ada se svalimo rr
svoj moderan radni stolac, donji dio nasega tijela kaZe: >Sjajno ... otl-
morimo se<. stolac postaje zamjena za stopara, noge, gluteuse i flck-
sore donjeg dijela leda. Tada prestaje zamr5en proces postupnog, na-
izmjeniinog stezanja i opustanja. od struka nadolje, svi su sustavi
prepusteni sami sebi, sto se odraLava na krvotoku, probavi i izbaciva-
nju otpadnih tvari.
Gornji dio trupa nije svjestan da tijelo sjedi na stolcu. on se ,..r-
stavlja stezati i opuStati kao da je i donji dio u punom pogonu. Zdjc-
Iica, uhvadena u sredini, zapodinje s kompenzacijom. Nasa savrseno gilr-
I'ir rarnena ne mogu se mjeriti sa jakim fleksorima, ekstenzorirna i arlr r li-
Ior-irrra. Samo je pitanje vremena kada iemo izgubiti svojer
llaralt'lt,
I ltl
l,r til,tr,'t l,llll( ll,l l,llll( lt.t t I ttl.,rt.t I trl i'r'r r l.t'l;r'tt,t lr'l'olJctt,t r tllr'''
ill('\,r
Nl0rl(.r,rrr.,lol.tr n,r,,('ililrllill)il(ilrr(}tl()il0sl\tll)('lt'rrisitt'tittt'tt,t
sirrr slop,rlirrr.r.,lcrln,rl\() l\,r() sl(),i('i l,rlr.rrr pl.rtlorrtta litli.l ottt'tttotlttt,t
l,.t izr..tvJn tlorlir sloll.rl.r s tlorrr, kojc zlrog, tolla trc tttolc ispilitli korrli-
rrrraciiu tla i prilagoditi joj miSi(e od glave do pete, stolac prisil,iav,r
gorrr.ii dio trupa na neprirodan iin: odrZavanje ravnoteZe u kori.icrttr
kral.f cZnice, Sto zapravo nije njegova zada(a.
Ukodenost i bol nakon sjedenja zapravo su znakovi kojima narrr
n"ri5iii Salju poruku: >Tijelo je cjelina. Ustani!<
Sto mi tada tinimo? Nabavljamo novi stolac koji ie podupirati
donji dio leda i osloboditi nas boli. Nakon nekog vremena iemo ga
zamijeniti dojmljivijim >prijestoljem< u kojemu ee se na5a bolna kra-
ljeZnica i ramena nagnuti kao toranj u Pizi, dok mi lupkamo po tip-
kovnici, ditamo ili telefoniramo.
Stolac tako preuzima sve viSe i viSe funkcija. Da bi sprijetili prevr-
tanje nagnutog tornja i njegov pad sa stolca, neki miSiii ostaju steg-
nuti. To je nalik posljednjem iovjcktr na trZcttr prctl koiirrr sc niz alpi-
nista uspinje opasnom stijenoltt. No, tt ()v()rll sc slttt'tr,i tr svi alllinisti
strovaljuju niz planinu. U lntrkotr[)nonl rr.rslojart,j rr rl.t z.tttslavt' slollo-
dan pad, mi5iii vri5te od troli.
OPETOVANI POKRE'I'I
Uzrok onoga Sto se opisuje kao nova uredska epidcrrri.ia rti.ic sirldrottt
karpalnog tunela niti mno5tvo drugih poremedaja Sake, zapcS6a potl-
Iaktice i lakta, koji se zajednidkim imenom nazivaju ozliedama iza-
zvanim opetovanim pokretima (RSI). Godine I989. ameritko Mini-
starstvo rada objavilo je podatak koji otkriva da se broj ozljeda izazva'
nih opetovanim pokretima poveiao za gotovo 30 posto u odnosu na
l9BB. godinu, te da takve ozljede tine vi5e od polovice profesionalnih
bolesti. Biv5a ministrica rada Elizabeth Hanford DoIe opisala je ozllc-
de izazvane opetovanim pokretima kao >najveiu prijetnju zdravl.irr i
sigurnosti zaposlenih u devedesetim godinama<. Ministarstvo ratl.t
privoljelo je tvrtku General Motors i Sindikat radnika zaposlettilt tr
automobilskoj industriji na suradnju u nastojanju da se uklon(:, l)r('
ma miSljenju Uprave za zaititu na radu, osnovni uzroci ozljcda it.tt,-
vanim opetovanim pokretima. Predstavljajuii taj proglam, d u 7t tosr t i I'
.je izjavio da te pomagaia i proizvodne trake biti preoblikovatti, lt' rl,r
(e osmisliti mehanidke naprave kojima bi se sprijedilo prcticr'(rrr() p()
tlizarr,jc leSkih predmeta.
l,/l
 ( )',rrot'nr u,/ror i,' l'orrr.tti.rl.t, lrrorzVorlttt'lr.tl'.r' r I)r( ll( r,uro;ro, lrz,r
rrjr' tr'sl.ilr prr'rlrnr'l,r',''lir,jt'ios,lt'rl.rrr olrlil' prt'lr.rt'rr',rrr;,r l..rrvnl(' n,r r,r
rlui slol.rr'. ru('l(.rri rrit(lr(r( ili slirr(c.'rto sjt'tliSlc rr zl..ll(()l)l()r,rr. lrrr.r.i rrt i
u vi(lu sv('Slo slc, e'itajuii ovu knjigtJ, nauaili o lrrrrl<t'iji irlislrrrrliciji,
osvrnilc sc IX) svojem uredu i poku5ajte prcdvid.jcti lko c't'orl v.rtilr
l<olc.g,a biti Zrtvom sindroma karpalnog tunela ili nekog clrueog lrort'-
nrcia.ja iz,azvanog opetovanim pokretima.
Je li jedna znaiajka osobito uotijiva?
Pognuta ramena.
Pognuta ramena, ukoiena u mehanizmu Sarke, temelj su zJ tJ-
kvu ozljedu. Tetive ruke moraju se slobodno kretati. I(ao Sto ivor u
crijevu za polijevanje onemoguauje protok vode, tako i disfunkcional-
no rame sputava i osteiuje tetive.
Nova pomagala i ugodnija radna mjesta moZda ie, ublaZavan.icnr
simptomatiine boli, odgodili pojavu sindroma karpalnog tunela, rro
rje5enje je u tom sluiaju dodatno ogranitavanje kretanja - jer pon).r-
gala i radna mjesta preuzimaju tu zadaiu - a disfunkcija, koju je mo-
guie ispraviti, ostaje prisutna. >Lijek<, koji podrazumijeva manje kr('-
tanja, i u ovom je siuiaju Stetniji od bolesti. Manje kretanja ne znar'i
vi5e zadovoljstva i zdravlja. Manje je manje. Ako se ne pozabavi is-
pravljanjem disfunkcije, stanje Lrtve ozljede izazvate opetovanim p()-
kretima dodatno se pogor5ava. Svako novo pomagalo i prilagoderro
radno mjesto rada novim pomagalom i prilagodenim radnim m.jc'-
stom buduii da nedostatak kretanja dovodi do sve veieg broja dis-
funkcija. Naposljetku iemo iuti: ,Steta! Ameriiki radnik viSe nije spo-
soban raditi ... Morat iemo poii u Europu, Aziju ili Latinsku Amerikrr
te ondje pronaii radnike koji su sposobni raditi.< U Novoj Engleskol
se to nazivalo >putovanjem na jug<, kada su se tekstilne tvornicc, ,rr
potrazi za jeftinom radnom snagom i niiim porezima, selile u Sjevcr-
nu i JuZnu I(arolinu te Georgiju. No, putovanje na jug bit te rje5enlt'
sve dok Meksiko i ostatak SrediSnje i JuZne Amerike, Azije i EunrJx'
takoder ne podlegnu blagodatima dobrog Livota - dobrog i nepokrct-
nog Zivota.
ZAPOSLENI PRSTI
Da biste shvatiii sindrom karpalnog tunela i ostale RSI poremc('ajr',
poku5ajte izvesti sljedeiu vjeZbu. PoloZite dlan i podlakticrr na stol.
N'lalo sc: odmaknite od stola i izravnajte leda. Opustite se.
lslxrtl zaJrcSda biste trebali vidjeti luk. Dlan, podlaktica i lak,rl os,
lorricrii srr rr,r slol, ali ne idonia strana zapcS(a.
l'ttlrlr,'tl, .r".lillrr .llr ..t;)r''rr'lllll0lll rlt,'tlt tl,t t"llrlll llll(',lll l'rtll
ntl(.t,ln(.n,t f,lo.,r',lr,11.ul,r't.J,r;1rrtl( \,un lolr,rlrt,i rl,t;r'tl,r Ztt,ttl1.t,l,t
;r'tlio\.r'.('(;r'lrrrt'.\;rtrt;,tltto',1( ns;r'lrli\l(/,lll.l('ttPorltll(llll()l,llrrl
n(.nl,lrz.r'1t.. No. op.rzrlr slt'itl.r sc lrrl' z,t1tt'!t'a izr.tvtt.ltl tlol. st'tll,rrr
osl,rrrj.ro o slol, .t llotllal.tita ltotlizala.
I.JlrrrtivSi vas da Iurtkcionalan poloZaj zamijenitc disl'trttkt iorr.rI
nirrr, kosti, rni5iie i tetive va5ega zapesia prisilio sam na kontpcrtz.rt ii
sko krctanle. Tako smo naru5ili ustroj tijela.
Pomaknite prste. MiSiai i vezivno tkivo, ligamenti, tetive te zglolro-
vi Saka i prstiju gradeni su za pokrete usmjerene prema dolje, pri c'c-
rnLr posao ne obavljaju tetive i mijiii podlaktice, vei fini miSiii Sakc.
Pogledajte svoj rudni sat. Nastavite ga gledati. Saka Ce se poicti
spu5tati niZe od zapesaa i podlaktice. To je njezin prirodan poloZaj pri
kojemu su zglobovi prstiju niZe od zapel(a, jer u suprotnom njihovu
zada(u preuzimaju misiei podlaktice. Vratite Ii ruku na stol, dlanom
okrenutim prema dolje, zape5ie moZete izravnatijedino ako spustite
rame. Spu5tanje ramena automatski izravnava luk zape5da. MiSiCi
podlaktice se tada steZu i rasteZu kako bi omogutili rad prstiju, a taj
im se napor nimalo ne svida. Prosvjed se biljeZi u giavnom uredu u
obliku upale i boli.
Sjednite za tipkovnicu i tipkajte. Naiprije tipkajte zabatenih ra-
rnena, a potom pognutih. Zapeste pritom potiskujete prema dolje.
Neki ljudi dodatno oteZavaju problem tako Sto pognutih ramena po-
diZu zapeS(a, smatrajuii da ie tako doskoditi umoru i oslabljenom
nadzoru nakon duLegtipkania. No, na taj naiin zaptavo pogor5avaju
situaciju.
Tipitan lijek jest stezanie zapesia povojem iii primjena pomagala
koje 6e ga driati u pravilnom - odnosno, bezbolnom - poloZaju. Ako
to ne pomogne, moguinosti se svode na nezaposlenost zbog invalid-
nosti ili operaciju.
Susan je odbacila te moguinosti. Ona je utiteljica, a buduii da ra-
di s gluhom djecom, koristi se znakovnim jezikom. Iftd su joj rukc
poiele trnuti, drLava Kalifornija odlutila je platiti joj operaciju ili ic,
zbog sindroma karpalnog tunela, proglasiti trajno nesposobnom. Str-
san je zahtijevala da najprije posjeti mene. clanovi invalidskog i.rovit'-
renstva suprotstavili su se toj zarnisii, no, Susan je podigla pretiirttr 1r,r
su popustili. Tri mjeseca kasnije, nakon tjednih, dv6satnih 1t9sit'l,r
rnojoj klinici, Susan se vratila na p6sao, aniezina su Se ralll('rt.t vr,rli
l.r rra svoic rniesto.
l',t'z lijt'l<<tva, llt'z operacijc - bez invalidskc ntirovirrt''
li,,

I) I1V I j'l'( ) P( )(; l.AV l.-f l1
Oslu5kivatrie tiiela
vu knjigu gotovo da i nisam napisao zhog zabrinutosti da c(' s('
u konacnom obliku nesto izgubiti. To se moZda i dogoclilo. So-
kratovskoj metodi izravne komunikacije ucitelja i ucenika nema o(l
govarajuee zamJene.
Na svojoj klinici najprije tumadim gradu tijela, a potom postav-
ljam pitanje: >I(amo je rasporedena vaSa tjelesna teLina? Na petc ili
na jastuiiie stopala? Ako patite od boli u teljusti, za5to vas sada rrt'
boli? IGko to da su se va5i zaiepljeni sinusi protistili nakon Sto stc iz
veli ovu vjeZbu?< Tim pitanjima potiiem pacijente da razmotre vlasti-
ta iskustva. Smjesta im je jasno koliko su kretanje i funkcionalnosl
presudno vaLni za tijelo.
U knjizi to ne mogu postiii ako iitatelj ne shvati da nije dovoljno
slijediti logiku mojih tvrdnji. Uiinak morate odmah osjetiti. Sok spoz-
navanja presudno je vaian. Taj osjeCaj daleko nadma5uje intelektual-
no poimanje te dopire sve do emocija i instinkta. Vi morate osjetiti kit-
ko va5e tijelo reagira.
SadrZaj aetwtog i petog poglavlja ukljuiio sam u ovu knjigu sanro
zato da vam omoguiim zakoratiti u zrcalo i uii u moju kliniku. Nisarri
Zelio da ova knjiga bude joS jedan priruinik o tjelovjeZbi i fitnesu. Ni-
sam Zelio ni da bude >knjiga o boli<. Takvih je knjiga dovoljno, rro
ipak nisu rijeSile problem. Opisi vjeZbi potkrijepljeni su crteZima z.r
sluiaj da su rijeii - deseci tisuia vi5e no Sto mi je potrebno u klinici -
uspjele pobuditi va5u moi intuitivnog poimanja, rasudivanja, motiva-
cije i doZivljavanja. U tom ste sludaju ponovno poteli osjeiati i rslrr-
Sati< svoje tijelo; vjeZbama iete pojaiavati njegov glas sve dok do va-
Seg uma ne potnu pristizati jasne i glasne poruke.
l,l.\M( ) sl,( )l{'l'ASA
ll prol;t'r(' l(),ri(, l,orlrrrc n.r./\',r() nr('l('rrrl,rrlit 1lo itttt'tttt M.trk Atltt 1.r",
tl lo jt'vrijcrrrt'lrio rr.rv.rlrti i11t,tt z.t I(.trts.ts Oity ()lrit'ls (tl.lrr,rs ifir,r z..r
W.rslriugtorr ltt'rlsl<irrst'). l,t'rla su ga jako boljcla i Zclio,jc ztt.tli rttozl
li rrrc do('i pos.jctiti. Bila jc ncdjelja i bio sam kod kuie, ntt, nikako rri-
sarn mogao reti: >I(ako vam odgovara sutra?<, Niegovu sam bol osic-
('ao kroz telefonsku sluSalicu.
Kada je stigao, polegnuo sam ga na pod moje dnevne sobe, u po-
l<>Laj za statiiki pritisak. Bila su potrebna dva sata, no, bol je napokon
prestala.
1990. godine napisao mi je pismo koje jasno otkriva o Cemu go-
vorim kada kaZem da Egoscue metoda >pojacava glas tijela<.
(Jsred sezone 1987. godine poieo sam osjetuti btol u ledima. Liiecnik naie
momiadi dijagnosticirao ju je kao >leda navalnog igraia<, tegobu prouzro-
ienu slaboltu milita leda i normalnim troienjem. Prepisao mi je niz korti-
zonskih pilula i preporuiio da nakon sezone zapoinem s intenzivnim pro-
gramlm podizanja utega kako bih ojaiao leda. thd sam u ljeto 1988. godi-
ne zawiio s programom podizanja utega, bol u ledima hila ie joi jaia, no
sada ju je pratila u bol u nozi. U takvom sam sldniu zrrpoictt .fazu trtunia
u sklopu kondicijskih priprema. Tijekom prvog lrtan.ia ... .ioi sam jaie oz'
lijedio leda. Upravo sam bio pri kraju staze kada sam osjelio bol kao drr nti
je netko u donji dio leda zabio noZ.
Tada me je uhvatila panika. Treninzi su trebali zapoieti za manic od
mjesec dana, a ja sam jedva bio sposoban hodati. U tom sam razdobliu po-
sjetio pet kiropraktiiara, dva struinjaka za akupunkturu, tri maserke, ieti-
ri fizikalna terapeuta, struinjaka za akupresuru i strucnjaka za Felden-
krais metodu [terapeutska tehnika koia se temelji na vjerovanju da ioviek
moZe nauiiti svjesno upravljati svoiim srediinjim Zivianim sustavom kako
bi usavriio svoje motoriike vjeitine te na tai naiin sprijeiio poiavu simpto-
ma disfunkcija miiitno-koitanog sustaval. Sve je to dovelo do malog ili ni'
kakvog poboljtanja. Treninge za sezonu 1988. zapoieo sam sa spoznajom
da je moja karijera ugroZena. Na prvom treningu ponlvno sam ozlijedio le-
da kad sam, u sklopu kontaktnih vjeZbi, naletio na lutku.
Nakon temeljitog lijecniikog pregleda, koii je obuhvatao i kompjuter-
sku tomografiju, zakljuieno je da bolujem od spondilolisteze s iskliznukm
diska. Timski lijecnik preporuiio mi ie niz injekciia kortizona. Odlu(io sam
potraZiti drugo miiljenje pa sam otputovao u Los Angeles kako bih posjetio
ortopeda u klinici doktora Jobea Centinelle. Nakon dodatnih pretraga,
ukljuiujuci i magnetsku rezonanciju te milografiiu, prepisana mi je ista tc-
rapija s fuzijom kraljetnice kao alternativnim rjetenjem. Vratio sdnl s( tt
l(ansas City gdje sam u tri tjedna primio ietiri kortizonske epidurtrlnc ltlo
katlc tc otlltrziLt na rehabilitacijske vjeZbe stabiliziran.ia kit'mt'nc mo:,lirtt
t'i'
 li' r, ttlt ,tltttlltlr' l'tlltlttt,tltrrrt,\lr tl,tl,, l,t,',/r,',,tltt' l..tlrt I l'it tli ',,',1 itl,tl..ttllr,i
.\r','rrltr'ltlllt'tltt,\lrt,\rtlll.\r'l'/rtlltt tl t,tllll /i7,,,t,ttlt tll',ttt't'll llltftr,l'it'Iitlt it .tlrl
Ittit ttti it' ttslttltitt i o,sit'((ti :(t t'tn'nil(.u. ljol ,:'c ttltt':t', t'tttltltt f ttt ttuu r,.:lrilrtl,.
It'tr)/ tc lt'pio l,ol i ,Qt,tltrtt srcclstv(r proliv' Ltolttvd i pr0tiv' ttltttlrt ktrtt rltt .s'tr ltttnt
ltorti. l"la liiet:nickom pregledu p0 zavrietku sczt)t'tc rL.ictttt nti.j,' ,l,r 1r lrr. i1,r
krulicZnice neizbjetna ako se stanje ne poboljia. tl torn sdfit lrurrttku ltio
skloniji povuti se iz igre negl riskirati operaciju kraljeZnice u DpooLlntttl,
loju dobi od dvadeset i sedarn godina.
I{ad sam nazval svljega sveuiiliinog trenera kako bih ga obavijcstio
Ca se uskoro povlacim iz igre, doznao saTn za Egoscue metodu" I(ansas (,'il.y,
Chiefs poslali su me w Los Angeles, na terapiju kod Centinellinih.fizikalnilr
terapeuta. Prije no ito sam krenuo iz l{ansas CityjA, nAzvctl sam Petea l-,,t10-
scutsa kako bih doglvlril prijem" Ilakon dva dana bezuspjeine terapi_ic [u
Centinellinoj klinicil iz Los Angelesa sam se ldvezal w San Diego. Itud sant
izaiao iz automobila, jedva da sam bio sposoban hodati" Samim prlmatru-
njem mojega drZanja i hoda, Pete Egoscwe dijagnosticirao je mlj problcnr
kao teiku disfwnkciju kuka i odredio mi prlgram njezina ispravljanja. I\,lct-
kon prva dva sata prirnjene Hglscue metode bol je nestala prvi put nakon
dvije godine. Program je zahti"ievdl jutarnie i veiernje vjeZbanje, a razdoh-
lje bez boli svakoga je dana trajalo sve dute p(r sam osjetio kako se funkcija
mojega tijela obnavljaju. Egoscate metoda prsplznala je i izdvojila korijen-
ski uzrok mojega prlb.lewa. Pomo(u nje se nisam sarno oslobodio holi, vc(
se i osjefum mlade i vitalnije budufi da se mlj tijelo anatoynski uravnote-
tilo"
{lpravo safii odigrao sezznu 1989. bez ijedne ozljede, a preda rnnom.je
joi svjetlija budufuost. I{ad bih se nastavio usavriavati sadainjirn templm,
m0ga0 bih igrati do ietrdesete godine. Bol u koljenu, koju sam osjetuo sva-
kodnevno, nestala je zajedno s bolovima u ledima. Trianje na duge staze,
za ko.ie nekad nisam bio sposoban, sada mi pruZa zadovoljstvo. Sa 130 kilo-
gr6ma sada sdm sposoban pretriati viie oC deset kilometara bez boli u glez-
njevima i koljenima. Egosctte metzda mi je prutila novu Zivotnu snagu u
nemilosrdnoj sredini zvanoj NFI.
M-a'm Anrcxrs
Pojadavanje glasa? >Nisam se samo oslobodio boli, vec se i osit'
iam mlade i vitalnije buduii da se moje tijelo anatomski uravnotc'i.i-
lo.< Marku Adickesu bila je potrebna samo pokoja smjernica r dopui
tenj e. Kaiem > dopuStenj e << zato Sto je Mark i s6m znao u demu ic p ro-
blem i kako ga je potrebno rijeSiti, ali mu je bilo potrebno da mu rrt'-
tko pruZi potporu: >Vama nije potrebna fuzija kraljeZnice, ve( povra-
tak ti.jela u stanje u kojemu je bilo kad ste bili stari devetnaest gorli
rra i kada vas niie boljelo<.
l'/t,
MAx, MAMA I Kl(11'lAN.f ll
l'toslr",,utr l( .,r'lrr rlolrru Ilr..nlo ,rrl nt.t;hr. r tlt l(' \nt totlt.tt \ l)ulr(,rrr)nr
vll)(()lll otttol.tttortt oko vr.rl,r. Lijt'rrritisu 1i.r rrslljCli sll.tsili, n(), n('1,()
,it'vriit'rrrt'lrio lrt'z kisili.r. U ltisrrru.it'nallisitlir da jc diciakrr.jt.rl,rl.rgsl
uotlitt.-t itla.jc u irrvalitlskirtt kolicinra. Buduii da se nrenlitlrre ilizi(lii
rirzvijao iznirnno sporo, dijagnosticirana mu je cerebralna llaraliz.r.
Navela je da je Mark odlazio k najboljim lijetnicima i rcralx..ri
rna te da je pravi borac. Tijekom godina je polako, ali sigurno .atr)r(.-
dovao, no, pred njim je bio jo5 dug, dug pur. Napisala je kako je d.ic-
iak odluiio prohodati do trinaeste godine. U jedanaestoj im je vrijt:-
me poeelo izmicati.
Maxova je majka Cula da ozlijedenim sporta5ima i ostalima po-
mazem obnoviti izgubljene funkcije. Napomenula je kako su prije trau-
matiinog porodaja sve Maxove funkcije bile normalne. pitara je zelim
li ga primiti.
Max je sa svojom majkom u moju kliniku do5ao podetkom pro-
sinca 1990. godine. Bila je u pravu - Max je bio borac. Ali je bio i mali
djeiak s velikim problemima.
Stavili smo ga na pod i doslovce vratili vrijeme unatrag, sve do pr-
ve godine njegova iivota. Zamolio sam ga da pokula puzati. To mu je
bilo tesko. sljedeieg me je dana Maxova majka obavijestila da djeca-
ka jako bole trbu5ni mi5idi.
iuv5i to, osjeiao sam se kao da sam na lutriji upravo osvojio dva-
deset milijuna dolara. Bol mi je govorila da je latentna funkcija pro-
budena. Djedak je i dalje raspolagao svojim funkcijama samo ih nije
koristio. Buduti da su mu dijagnosticirali cerebralnu pararizu, s njim
su tako postupali od samoga rodenja. Drlali su ga na rukama, nosili i
vozili u invalidskim kolicima. Max je narastao; ruke i noge su mu na-
rasle, no, kinestetiiki je osjeiaj daleko zaosrajao za njima, buduii da
nikada nije ni dolazio do izraLaja ili je bio minimalan.
Nakon joS nekoliko dana vjeZbanja u mojoj klinici, poslao sam
Maxa kud s programom vjezbanja te sam tijekom bozidnih blagdana
posao na skijanje. Jednog su me poslijepodneva nazvali iz ureda ka-
ko bi me obavijestili da je Max prohodao na BoZii 1990. godine.
sada znate zasto volim svoj posao. Sada znate zasto sam napis.r,
ovu knjigu.
 Popis crteLa

PRVO POGLAVLJE
Crtei. l, stranica 7: pravokutna grada tijela
crtel 2, stranica 9: Boini pogled na prave kuteve iovjedjeg tijela i
kraljeZnica zakrivljena u obliku slova S.
crteL ), stranica I l: iovjekovo je tijero gradeno tako da bude bifunk-
cionalno.
crte? 4, stranica l3: Tijelo kao cjerina. promatramo zemljovid na ko-
jemu je moguie vidjeti misiine i kostane puteve koji ramena
povezuju sa stopalima.

DIiU(iO POGI,NVI,IF
CrteL 5, stranica 25: Prirtldan Jloloia.i sloprla. Slolral.r sr. rrirlirzt. 19i'1g
ispod koljena i kukova. crla iz zgl,rrnt' tasicc l<rrk.r prrl.r.r.i kro.r.
sredi5te daSice koljcna i silazi do srr.rlirrt. slopal.r.
crteL6, stranica 26: Stopala su okrenuta l)rcrna vtrrr l<ao u p.rlli.t.,.r rri
koljena nisu usmjerena prema naprijccl.
crtei 7, stranica 2B: I(ukovi prikazanog lika su vodoravni, u sklirdu s
pravokutnoStu i bifunkcionalnosdu tijela. osim toga, kukovi su,
sami po sebi, pod pravim kutem inalaze se tocno ispod ramena
i iznad koljena.
crtei 8, stranica 29: Ako je jedan kuk visi od drugog, bifunkcional-
nost.ie naru5ena.
crtel 9, stranica 31: pogledajte joi jednom svoje kukove. Doima li se
da je jedan kuk nesto blizi zrcalu od drugoga? ovaj crrez otkri-
va na Sto biste trebali obratiti pozornost.
crte? L0, stranica 32: I(ukovi oba prikazana lika nagnuti su prema
naprijed. Uotire kako to utjede na drZanje tijela.
Crtei.ll, stranica i3: Nagib kukova unatrag.
crteL 12, stranica 34: Desno rame poviseno zbog toga sto pri hulrr
nadoknaduje disfunkciju kuka.
(lrtt'7 I ], slrattit'a 35: P<lgntrla srr rarncna vrlo rrollir,lrjt'na, i,rlio pisrr
rrvit'r,v,rrr,r ,.rslij.rlt'rrr. ,lrlil<.rrr tiit'l,r ili sr,rrt'rr.ir.rrr.
(.rlr'7 I l..,lr.rrrrt,r ir' Akrr lr'lrr,tVrrl.rll,lll ll',ll()l lll('l.l ll,llll\('ll, lll.l\'.1 ( !lt',' Ii ',1 I ,l Ii ll I l'.lr',,.nrt( Itt('1ro!l,t
l( , I

\('l,()ilti(('rl. \v()l('lrl.r l)rir()(1il()ri, ur.lvll()l('/('tl()l'l){rl()z,t;,t tt,t vt ( rlt'r ,1,1. ',1 I , I ! I l( , t l', i )l..rr'l,utl(' 1'()t ttl('ti rll;t'l,t ll tllt,t
I

lrrr li,r.tljt'/.rrir't'. 'lltk.rv l)()l()Z.t.i slv.tt..l rlorl,tlrt() ()l)l('t('(('rri('. (lis (,llt'z .l'r, :-,ll,llll(.1 I l '), 'l'r ol., t t l
lrrrrlit iju i lirlntltcrtzac'i.jsko krclarr.lt'. (,tl('/. ,l(,t, slr.uti('.1 I 2(): Sl)usl('n.t'/,t attt.t l<lrllla

inrvnro PocLAVLJE SEDMO POGLAVLJE

(lrleZ 15, stranica 53: NajvaZniji simptomi stanja I - kukovi nagttttli Tablica l, stranica L39: Disfunkcije i sportovi
prema naprijed, stopala okrenuta prema van.
Crtei.16, stranica 54: I(ut nagiba zdjelice moze biti jos oditiji iz prol'ila.
CrteL 17, stranica 60: Rame i ruka jasno otkrivaju disfunkcije stanja II.
CrteZ 18, stranica 62: Pri rotaciji gornjeg dijela trupa rame je spuSteno
i pognuto prema naprijed, kao da hodate postrance, za ramenoltt.
CfieL 19, stranica 64: I(od muSkaraca i Zena u staniu III kukovi str
nagnuti prema nafiag, uslijed iega je i vrh zdjelice zabaien.
CrteL 20, sranica 70: de luxe. Na crteZu je prikazan Zenski lik, no, os-
novna mi5iino-koStana grada jednaka je kod mu5karaca i Lena.

PETO POGLAVLJE
CrteL 2L, stranica 7 9: Trbu5njaci
crteL 22, stranica B 1: Zracna klupa
CrteL 23, stranica 83: IftuZenje rukama
CrteL 24, stranica B5: Maika i pas
Crtel 25, stranica 87: Iftokodilski okret
Crtel, 26, stranica 89: Psece istezan.le
crteL 27, stranica 9l: Privlacenje laktova
crte? 28, stranica 93: Bocno istezanjt'
crteL 29, stranica 95: IftuZenje i savi.janjc stopala
crte? 30, strani ca 96: Zaba
CrteL 3L, stranica 97 : Gravitacijski slltrst
Crtet, 32, stranica 99: Prebacivan.jc l]ogu
Crtei, 33, stranica 100: Podizan,ie nogtl iz stollala
CrteL 34, stranica 101: Podizanje r)ogu l)omoiu mi5ica fleksora kuka
Crte? 35, stranica I 03 : Podizan,it' zdj cl ic-c:
Crtei, )6, stranica t 04: Isteza nj c kva d ra t u sa lumboruma
CrteZi 37 i 38, stranica 106: Trkail<o istezanje, prilagodeno
Crtei, 39, stranica lO7: Tfkacko istcza n.j c, uobicajeno.
crte? 40, stranica 109: Pretklrln u stavu ra5irenih nogu
Crtei, 4L, stranica I 10: Istezan.jc kvaclricepsa u stojecem stavu
Crtei, 42, stranica 111: Static'ki pritisak

181
180
 l'orl,trr l lrtolll ,1lr,rl;r'ltlt ,,,1 .trl!!lt',.t lrtr tt;r'll ',ll l/ ,'\rllrrrlt', I otttt,l,t
. lrrtrr. lln,lr'ttl,trt,lrrr,1 .lrtlrrttt',.lrrrnli I'.r',ltttct. Nl ll. rttt'tltttl. 1Nt'rr'\'orl.

Bilie5ke i lite ratu ra lrr'rrllrrr'r',,. l'rli l) l'orl,rr I () t,t/\'o;rr lrolr':,ll l,tl\()(l('l sll l)l('ll./('li l/ l',1()ti
iz\rot.r.
I'orl.rtio n.tp.rrlrr lri.jclilr krvrrilr znlaca tta srtatti IrriSi('izglolrtlvt'prt'
uzt'li str i'r.'fhc Ncw York Timesa, >Molecules that Dircct Imntuttc Sy-
slcrn Tralfic Excite Researchers<, 4. prosinca 1990., str. C3.

PRVO POGLAVLJE
DEVETO POGLAVLJE
Opd podaci o miologiji: Fritz I(ahn, M.D., Man in Structure and itunt'-
lion, Yol.I, preveo i uredio George Rosen, M.D. New York: Allred A. Pismo Marka Adickesa Peteu Egoscueu, sijeianj 1990.
I(nopf, 1947.

TRECE POGLAVLJE
Definicija hrskavice dijelom je preuzeta iz Steadman's Medical Dictiona-
ry,25. izdanje, Williams E Wilkins, 1990.
Svojstva hrskavice, ukljuiujudi i spoznaje o utjecaju tjelovjeZbe na
hrskavicu, obradena u djelu Jurgena Weinecksa Functional Anatomy in
Sports, Mosby Year Book, 1990.

SEDMO POGLAVLJE
Moguinost neuroloSkog o5teienja pri vjeZbaniu intenzivne aerobike
iznesena je u ilanku )Doctor Says High-Impact Aerobics Can Cause
Vertigo<, Associated Press, Washington Post, 8. prosinca 1990. godine.

OSMO POGI-AVI,.IE
U svojoj knjizi Head First: The Biolog.y of Hope (New York: Penguin,
1989.) Norman Cousins raspravlja o irnunoloSkom sustavu i nalazi-
ma istraZivanja vezanih za pojatarrjc aktivnosti NI( stanica nakon
umjerene tjelovjeZbe; vidi str. 2)8. U istom djelu Cousins razmatra i
imunolo5ki sustav starijih osoba rr rrsporedbi s mladim osobama.
O krvnom tlaku i vjeZbanju govori ilanak pod naslovom >Is Exercise
the Cure for High Blood Pressrrrc?<, Wellnes Letter (University od Ca-
lifornia, Berkeley, August l99O), svczak 6, broj 1I, str. l.
Rezultati saveznih istraZivanja o utcstalosti dijabetesa objavljeni su u
Washington Postu,4. prosinca 1990. (sluZbena vijest Associated Pressa).

182 l8:l