Sustav kaljuže na brodu

Sustav kaljuže

Kaljužom nazivamo mješavinu vode i ulja, tekućeg goriva, taloga,

ostataka ulja i ostalih prerađevina petrokemijskog sastava. Kaljužne
vode koje nastaju na brodu prouzročene su:
• prodorom vode kroz oplatu;
• prodorom vode kroz statvenu cijev;
• kondenzacijom na stjenkama oplate;
• propuštanjem iz brodskih energetskih sustava.
Konvencija MARPOL73/78.

Prilog I-Pravila o sprječavanju onečišćenja mora uljima.

Prilog II –Pravila za kontrolu onečišćenja mora tvarima koje se prevoze u
rasutom stanju u tankovima.
Prilog III-Pravila o sprječavanju onečišćenja mora štetnim tvarima u
pakiranom obliku.
Prilog IV. Pravila o sprječavanju onečišćenja mora fekalnim vodama.
Prilog V. Pravila o sprječavanju onečišćenja mora čvrstim otpadom (smećem).
Prilog VI. Pravila o sprječavanju onećišćenja zraka u atmosferi.
 Prilog I Konvencije Marpol 73/78, odnosi na ulja u bilo kojem obliku. Donosi zabranu
bilo kakvog ispuštanja u posebnim područja zaštite s velikom ugroženosti morskog okoliša. U
posebna područja se ubrajaju: Sredozemno more, Baltičko more, Crno i Crveno more i zaljevska
područja. Dopušteno je ispuštanje manje, neškodljive količine ulja pod sljedećim uvjetima brod se
nalazi izvan zaštićenih područja,
- Od obale mora biti udaljen najmanje 50 NM.
- Brod mora biti u plovidbi.
- Brzina ispuštanja ne smije prelaziti 30 lit/NM,
- Ukupna količina ispuštanja je ispod 1/30000 dio od ukupne količine ukrcanog tereta te tanker
mora imati ugrađen sustav upravljanja i nadzora ispuštanja ulja.
Prema konvenciji:
Za smještaj otpadnih ulja i zauljenih tekućina tanker mora imati dovoljan broj namjenskih
tankova (slop tankova) koji čine najmanje 3% nosivosti broda. Svaki tanker veći od 20000 dwt
obavezno mora posjedovati sustav pranja tankova tereta sirovom naftom (engl. Crude Oil
Washing; kratica COW) i sustav inertiranja tankova tereta (engl. Inert Gas System; kratica IGS).
Svaki tanker od 150 BRT i više te svaki drugi brod od 400 BRT i više mora posjedovati: Knjigu o
uljima, Međunarodnu svjedoždbu o sprječavanju zagađivanja uljem i Brodski plan za slučaj
opasnosti od zagađenja uljem.
1. Knjigu o uljima - Na tankeru za prijevoz ulja dvije su knjige o uljima. Prvu od njih vodi osoblje stroja i
u nju se unose podaci o ukrcanom i potrošenom gorivu i mazivu, o stanju kaljuža, strojarnice i o
postupcima s otpadnim uljima. Drugu knjigu vodi osoblje palube u nju se unose podaci o ukrcanom
teretu, o razmještaju tog tereta po tankovima, o njegovom premještaju i iskrcaju. Za iskrcaj zauljenih
voda brod ima posebni cjevovod na oba brodska boka. Svaki iskrcaj zauljenih voda iz brodskog tanka
mora biti upisan u knjigu o uljima uz priloženu potvrdu o iskrcanom ulju. Knjiga i potvrda o iskrcaju
zauljenih voda i prljavog ulja treba biti u svakom trenutku dostupna pregledima lučkih vlasti. U knjigu
ulja upisuje se količina ukrcanog goriva i maziva i količina taloga u taložnom tanku u luci dolaska i u
luci odlaska broda. U slučajevima kada se podaci o potrošnji goriva i o ostatku taloga ne slažu s
podacima u knjizi, brod plaća kaznu prilikom lučkih pregleda.
2. Međunarodnu svjedoždbu o sprječavanju zagađivanja uljem - Svjedodžba da je brod pregledan
sukladno pravilima Priloga I te da je je pregledom utvrđeno kako struktura, oprema, sustavi, ugrađeni
dijelovi, razmještaj uređaja i opreme u svakom pogledu zadovoljavaju. Valjanost svjedodžbe je pet
godina. Svake godine se obavljaju redoviti pregledi i oni se unose na poleđinu svjedodžbe.
3. Brodski plan za slučaj opasnosti od zagađenja uljem - Plan mora sadržavati sve podatke i radne naputke
što su propisani uputama IMO-a. Dužnost je zapovjednika broda da posadu čestim vježbama osposobi
za odgovarajuće akcije prije svega da bi djelotvorno spriječila izlijevanje ulja ili veću štetu. Sve takve
vježbe potrebno je unijeti u brodski dnevnik i posebne kontrolne liste, koje se redovito jedanput
mjesečno dostavljaju sjedištu brodara. Svaki član posade detaljno se upoznaje s brodskim planom i
dužnostima pojavi li se onečišćenje.
- Prema pravilima MARPOL-a kaljužnu vodu treba iz strojarnice izbacivati
pod nadzorom i na takav način da prethodno prolazi kroz kaljužni separator.
U njemu se odjeljuje ulje od vode, a zauljena voda s dopuštenim sadržajem
ulja 15 ppm (mg/kg)-15 dijelova ulja na milijun dijelova emulzije može se
odvoditi izvan broda .

- Isključivo u nuždi (prodor mora) kaljužne pumpe usisavaju vodu iz

strojarnice ili skladišta i kroz oplatne ventile izbacuju izvan broda.
►Sustavi balasta i kaljuže imaju odvojene funkcije, ali su ipak međusobno spojeni
cjevovodima.
►Ovi cjevovodi trebaju biti tako raspoređeni da svaki od ova dva sustava može odvojeno
djelovati. Zbog toga moraju biti predviđene najmanje dvije pumpe.
►Brodovi moraju imati zadovoljavajući sustav pumpi koje su u stanju ispumpavati vodu iz bilo
kojega prostora i isušivati bilo koji vodonepropusni prostor na brodu, isključujući balastne
tankove, tankove goriva, ulja i slatke vode, jer oni imaju svoja posebna sredstva za punjenje
i pražnjenje koja su neovisna o sustavu kaljuže.

►Kapacitet i broj pumpi sustava kaljuže, te njihov raspored i način pogona propisani su
pravilima klasifikacijskih zavoda i konvencijom SOLAS (International convention on SAFETY
OF LIFE AT SEA). Kapacitet pumpi sustava kaljuže određuje se prema sljedećem izrazu:

5,75 2 3
Q 3
du m h
10
gdje je du unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kaljuže izražen u mm.
►Unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kaljuže određuje se prema izrazu:

d u  1,68 L  B  D   25 mm
gdje je:
L – duljina broda među okomicama izražena u m,
B – najveća širina uronjenog dijela broda izražena u m,
D – dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izražena u m.
►Unutarnji promjeri cijevi ogranaka sustava kaljuže u
skladištima i strojarnici određuju se prema izrazu:

d u  2,15 C  B  D   25 mm
gdje je:
C – duljina prostora izražena u m,
B – Najveća širina uronjenog dijela broda izražena u m,
D – dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj
palubi izražena u m.
►Brzina strujanja vode u glavnoj liniji kaljužnog cjevovoda ne
smije biti manja od 2 m/s.
Shema sustava kaljuže izvan strojarnice
Shema sustava kaljuže u strojarnici
►Pumpe sustava kaljuže mogu se koristiti za službu balasta, za službu požara i za opću
službu. Pumpe namijenjene za sustav kaljuže trebaju biti samousisnog tipa.

►Pumpe sišu kaljužu iz posebnih zdenaca raspoređenih u strojarnici, skladištima i drugim

prostorima. U tu svrhu nužno je osigurati rad pumpi pri svim nagibima broda. Veličina
zdenaca ne smije biti manja od 0,15 m3.

►U svrhu zadržavanja nečistoća, na počecima usisnih ogranaka cjevovoda postavljaju se

košare od probušenog lima s rupama ne manjim od 10 mm i ukupne površine svijetlog
presjeka dva puta većeg od presjeka ogranka cijevi.

►Pumpanje kaljuže se provodi preko zaporno – nepovratnog ventila. Vratilo ovog ventila s
kotačem za upravljanje treba biti produljeno iznad podnica na najmanje 460 mm.

►Ako je strojarnica broda smještena na krmi broda, na prednjoj pregradi se smještaju

ventilske stanice zaporno-nepovratnog tipa. Preko njih se crpi kaljuža iz skladišta i drugih
prostora. Ovakvim rješenjem ventilskih stanica sprječava se naplavljivanje prostora preko
usisa mora.
Muljna kutija i kaljužni zdenac
Cijevi odušnika, preljeva i sondi

►Odušnici se moraju predvidjeti za sve prostore i tankove predviđene s naljevima i

cijevima za pražnjenje.

►Na najvišoj točki svakog tanka postavlja se odušna cijev koja se vodi na otvorenu
palubu, u atmosferu.

►Kod tankova za gorivo i ulje za podmazivanje, odušne cijevi moraju završavati na

otvorenoj palubi tamo gdje izlazni plinovi para ne predstavljaju opasnost od požara
ili eksplozije.

►Odušne cijevi na otvorenoj palubi završavaju s labudovim grlom ili kapom, čime se
sprječava ulaz morske vode u tank.

►Odušne cijevi na otvorenoj palubi moraju imati sigurnosnu mrežicu, koja treba biti
skidljiva radi čišćenja.

►Površina poprečnog presjeka odušne cijevi mora biti 1,5 puta veća od površine
presjeka naljevne cijevi za tankove goriva, a 1,25 puta veća za tankove vode.
►Prelijevne cijevi služe da se prilikom punjenja tankova tekućina ne bi prelijevala
kroz odušne cijevi po palubi, a isto tako da se spriječi porast tlaka u tanku iznad
konstrukcijski dopuštenog tlaka.

►Prelijevne cijevi tankova goriva i ulja za podmazivanje vode se u poseban tank za

prelijevanje prikladne zapremine.

►Prelijevne cijevi imaju kontrolno staklo koje služi za praćenje prelijevanja ili se
koristi alarm upozorenja.

►Površina poprečnog presjeka prelijevne cijevi mora biti 1,25 puta veća od površine
presjeka nalijevne cijevi kojom se puni tank.

►Zapremina prelijevnog tanka treba biti dovoljna da osigura količinu preljeva koja
odgovara za 10 minuta rada pumpe kojom se pripadni tank puni.
►Visina razine tekućine u tankovima ili prostorima može se mjeriti pomoću štapova ili
mjernih traka koje se spuštaju kroz posebne cijevi, koje se nazivaju sondne cijevi.
►Na palubi je predviđen otvor s čepom koji je u normalnim prilikama zatvoren. Na njega
se nadovezuje cijev koja se spušta do dna tanka.
►Izlazni krajevi cijevi za sondiranje tankova goriva i ulja ne smiju završavati u prostorijama
za putnike i posadu, niti u prostorijama u kojima postoji opasnost od izbijanja požara
uslijed izlijevanja iz cijevi. Izlazni krajevi sondnih cijevi ne smiju završavati u prostorijama
strojeva.

►Zdenci za pumpanje kaljuže iz skladišta broda opremljeni su cijevima za sondiranje.

Pored kontrole stanja razine u kaljužnom zdencu, ugrađuje se i alarm upozorenja o
prekomjernoj razini.

►Sondne cijevi trebaju završavati na pristupačni mjestima radi mogućnosti mjerenja, a

treba ih voditi kroz zaštićena mjesta i prostore.
►Sondne cijevi tankova pitke vode trebaju biti podignute približno 600 mm iznad palube i
imati na kraju čep s navojem.
Kaljužni separator

Kapacitet separatorsko-filtarskog postrojenja, predviđenog za kakvoću

pročišćavanja od 15 ppm emulzije, za različite veličine brodova:

Nosivost
broda do 400 400-1000 1000- 1600- 4000- 6000- 10000 i
(BRT) 1600 4000 6000 10000 više
Kapacite
t (m3/s) 0,25 0,5 1,0 2,5 2,5 5,0 10,0
Vijčana pumpa kaljužnog separatora (3) usisava kaljužu
iz usisnih zdenaca i tlači u separatorski dio (1). U
separatorskom dijelu stvara se vrtloženje te dolazi do
grubog odvajanja ulja iz vode. Zbog manje gustoće, ulje
se penje u gornji prostor (6). Sonda za detekciju ulja (7),
povezana je preko uređaja s automatskim ventilom za
ispuštanje ulja (9). Kako nivo ulja u prostoru (6) sve
više raste, sonda je sve više prekrivena uljem, a manje
vodom. U određenom momentu automatski se otvori
ventil (9) i ulje biva izbačeno u tank otpadnog ulja. Dok
je ventil (9) otvoren, voda se penje sve više oplakujući
sondu koja u određenom trenutku daje signal za
zatvaranje ventila (9). Grubo separirana voda dalje se
tlači kroz filtarski dio (2). U prostoru (10) nastavlja se
preko filtra odvajanje eventualno zaostalih čestica ulja
koje se dalje skupljaju u prostoru (1) iz koga se izvodi
ručna drenaža, tj. provjera ima li uopće zaostalih
čestica. Voda dalje prolazi kroz drugi stupanj filtra (12)
do izlazne cijevi iz koje se jedan vrlo mali dio vode
uzima kao uzorak i odvodi u uređaj za kontrolu sadržaja
ulja. Ukoliko sadržaj ulja u vodi prijeđe zadanu
vrijednost, aktivira se trosmjerni ventil tako da kaljužu
vraća natrag u sabirni tank kaljužne vode, dok je izlaz
prema oplatnom ventilu izvan broda zatvoren. U isto
vrijeme aktivira se i alarm kaljužnog separatora.
Kod gravitacijskog tipa separatora, sila separiranja može se izračunati pomoću izraza:

Fs  d 3   d  c  g
6
gdje je:
Fs – sila separiranja, N,
d – promjer disperzirane (raspršene) čestice ili
kapljice, mm,
ρd – gustoća disperzirane faze, kg/m3,
ρc – gustoća stalne faze (najčešće voda), kg/m3,
g – gravitacijsko ubrzanje, ms-2.
Silu separiranja je moguće povećati primjenom centifugalne sile, odnosno primjenom centrifugalnih
kaljužnih separatora. Sila separiranja Fs, može se izračunati pomoću izraza:

Fs  d 3   d  c   2  r
gdje je:
6
– kutna brzina, rad/s,
2
r – efektivni radijus, m.
Ovaj tip separatora omogućuje
pročišćava većih količina
kaljužnih voda generirajući pri
brzini vrtnje od 8000 min-1,
gravitacijsku silu od 6000 G.

Centrifugalni separator kaljužnih voda PureBilge

proizvođača Alfa- Laval