Prvi dio

1. Vrste rudarskih projekata i ko ih odobrava?

a) Glavni rudarski projekat (GRP), b) Dopunski rudarski projekat (DRP)

- Odobrenje za izvođenje radova po GRP izdaje Ministarstvo energ_tike, rudarstva i
industrije, /

- Odobrenje za izvođenje radova po DRP izdaje Tehnički rukovodilac preduzeća o čemu

obavještava Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije u roku od 8 dana od dana izdavanja
odobrenja.

2. Posebne m
jere zaštite na radu'

Posebne mjere zaštite na radu određuju se naročito kod radova koji se izvode: . pod zemljom i vodom,

. na otvorenom prostoru,
. na uzdignutim mjestima (visini),
. na pokretnim objektima,
. jonizirajućim zracima,

. u zagađenoj atmosferi,
. u vodi i vlazi,
. pri hemijsko tehnološkim procesima

Zahtijevaju dodatno nonniranje zaštitnih mjera u cilju stvaranja što povoljnijih uslova rada radnika.

3. Ispravnost puteva za kretanje ljudi u jami i njihova kontrola

Kretanje ljudi u jami dozvoljeno je samo putevima određenim za prolazak pri dolasku na posao i
odlasku sa posla (redovni putevi). Kretanje ljudi van ovih puteva zabranjeno je, osim u slučaju opasnosti
kada se radnici povlače iz jame po za to određenim i naročito obilježenim putevima.
Redovni putevi moraju uvijek biti održavani u sigurnom stanju, čisti i slobodni od svakih uticaja.
Ispravnost redovnih puteva mora kontrolisati za to određeno lice od strane tehničkog rukovodioca
najmanje jedanput nedeljno.
Putevi kojima se radnici kreću u slučaju opasnosti pregledaju se jednaPllt mjesečno. Nedostatci utvrđeni
na putevima moraju se odmah ukloniti, a nalazi pri pregledima upisati u
knjigu pregleda puteva za kretanje ljudi.
U glavnim rudarskim prostorijama sa prevozom pomoću traka, grabuljara, stresaljnki i sl.
prolazi za kretanje ljudi moraju biti široki najmanje 0,7 m i visoki min. 1,8 m.
U ostalim rudarskim prostorijama prolazi moraju biti široki najmanje 0,5 m a visoki
minimalno 1,2 m.

4. Kategorizacija jama po stepenu opasnosti od metana i ugljene.

prašine

Jama ili njena samostalna ventilaciona odjeljenja u kojima se vrši razrada, priprema ili
otkopavanje kategorišu se kao metanska ili nemetanska.
Kategorisanje jame, ventilacionih odjeljenja i prostorija otvaranja, razrade i otkopavanja i
razvrstavanje po stepenu opasnosti od merona utvrđuje se na osnovu rezultata dobijenih mjerenjem
metana, kao i na osnovu hemijskih analiza za odgovarajuće ležište.
Samost_a ventilaciona odjeljenja i prostorije metanske jame razvrstavaju se u I i II stepen
opasnosti od_ metana.
U I stepen opasnosti od metana razvrstavaju se samostalna ventilaciona odjeljenja, prostorije sa
protočnim provjetravanjem i ostale pomoćne prostorije sa difuznim provjetravanjem, čija dužina nije
veća od 10 m i u kojima koncentracija merona ne prelazi 0,5 %.
Ako ugljeni sloj sadrži više od 14 % volatilnih sastojaka, računato na čist ugalj bez pepela i
vlage, vrši se ispitivanje eksplozivnosti ugljene prašine.
Na metansku jamu sa eksplozivnom ugljenom prašinom primjenjuju se odredbe.-ovog-:-.:
pravilnika koje važe za metansku jamu, osim odredaba koje se odnose na mjerenje i registraciju metana.
U nemetanskoj jami sa eksplozivnom ugljenom prašinom, brzina vazdušne struje ne smije biti
takva da podiže i nosi eksplozivnu ugljenu prašinu.
Nemetanska jama je ona u kojoj ni u jednoj separatno ili protočno provjetravanoj prostoriji nema u
jamskom vazduhu priridno izdvojenog metana više od 0,1 % a kada se provjetravanje obustavi,
koncentracija metana se ni poslije 24 časa nije povećala iZnad 1 %.
Metanska jama je u kojoj je utvrđena koncentacija merona iznad granice za nemetanske jame.

5. Koliki se broj električnih detonatora može upotrijebiti u jednom miniranju

U miniranju ne smije doći do izbijanja i otkrivanja viših brojeva detonatora i eksploziva zbog
uticaja detonacije mina opremljenim detonatorima nižih brojeva.
Na radilištima sa pojavom merona odjednom se smije paliti samo toliko različitih brojeva
milisekundnih metanskih detonatora da zbir zakašnjenja svih brojeva u seriji ne bude veći od 136 IDS
pri miniranju u uglju ili jalovini sa slojevima uglja, odnosno 204 ms pri miniranju u jalovini, ako se
ustanovi da nema koncentacije merona u uslovima normalnog provjetravanja.

6. Kada se ugrađuju kočnice na gumenom transporteru?

Ako je transporter nagnut više od 5 %, a pogonska stanica se nalazi na vrhu kosine mora postojati
uređaj za automatsko zaustavljanje transportera u slučaju nestanka _lektrične energije. Ako se pogonska
stanica nalazi na dnu kosine a materijal se. izvlači, okrenuti bubanj mora imati automatski uređaj za
kočenje.
Ako je transporter nagnut više od go, bez obzira na mjesto pogonske stanice, pogonski uređaj mora
imati automatski uređaj za kočenje.

7. Zvučni signali prilikom utovara na PK

 Osnovni signali mašina za PE su: dug zvuk sirenom u trajanju oko tri sekunde (-) i kratak zvuk
sirenom u trajanju oko jedne sekunde ( . ). Pauze između zvukova sirene traju oko jedne
sekunde.
Za pojedine operacije daju se sljedeći signali: a) rad mašine počinje - --;
b) trake rator ili lančanik vedričara pokreću se - - - --;-c) vozni mehanizmi pokreću se - . ;
d) vozilo je natovareno
e) mašina se zaustavlja'. . o
f) opasnost - . - .

'. ! ,o

. - . - .; 1 minut

Pojedini uređaji za koje je dat signal pokreću se najmanje 20 sekundi od datog signala. Signali za
požarni alarm moraju se jasno razlikovati od drugih signala.

Ko može biti nadzornik u rudarstvu?

Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati radnik koji ima najmanje završen IV
stepen srednjeg usmjerenog obrazovanja odgovarajućeg smij_ra, dvije godine radnog iskustva i položen
stručni ispit.

@Zaštita jame od požara na površini

Izvozni tornjevi i zgrade iznad otvora jama sa ulaznom vazdušnom strujom, kao i građevine do
udaljenosti od _ od takvih otvora, moraju biti građeni od negorivog materijala, moraju se redovno
premazivati materijalom otpornim prema vatri.
Prostorije za smještaj benzina, maziva i dr. lakozapaljivog materijala na površini moraju biti
najmanje 60 m udaljene od otvorajama sa ulaznom vazdušnom strujom.
Skladišta jamskog drveta i dr. sagorljivih materijala na površini moraju biti minimalno 60 m
ualjena od otvora jama sa ulaznom vazdušnom strujom i smještena po mogućnosti u glavnom pravcu
vjetrova u tom području tako da požami gasovi i dim ne budu uvučeni ujamu.
Depoi uglja i jalovišta sa otpacima uglja treba da budu udaljeni minimalno 80 m od otvora
jame sa ulaznom vazdušJ;lom strujom.

10. Kapacitet pumpi i vodosabirnika u jami

 Kapacitet uređaja za crpljenje vode iz jame dvostruko je veći od normalnog dotoka vode u
.\
Jam_ .
Sabimik vode u jami mora imati kapacitet za najmanje osmočasovni priliv jamske vode.
Ako se sabirnik puni vodom za manje od 8 sati, ali ne manje od 4 sata, preduzima se jedna ili više
dodatnih tehničkih mjera, stim da nivo nataloženog mulja u sabirniku vode u jami ne smije biti veći od
15 % od ukupnog nivoa vode.

11. Slobodna visina i slobodna dubina u izvoznom oknu

Pod slobodnom visinom podrazumijeva se put koji izvozna posuda još može preći najviše od svog
najvišeg normalnog položaja na odvozištu a da pri tome ne udari u odbojnike.

o Ispod najnižeg navozišta mora biti predviđena slobodna dubina olena, jednaka slobodnoj visini
olena.
Slobodna visina zavisi od maksimalne brzine vožnje i opremljenosti izvoznog postrojenja
sigurnosnim uređaiima i regulatonma v__je. Slobodna visina ni u kom slučaju ne SmIje biti manya od3
m. Za manja izvozna postrojenja sa brzinom prevoza ljudi manjom od 4 mls i brzinom prevoza
_ala do 6 mfs i koja nemaju regulator vožnje, slobodna visina mora biti najmanje 1,5 puta veća od
najveće dozvoljene brzine pri prevozu materijala.
Za druga izvozna postrojenja, koja su obavezno opremljena sa regulatorom vožnje, slobodna
visina mora iznositi najmanje - _Oo ,":"1.'/'_ ji, /.., o

- - - 3m
2 ::; vmax < 4 ji

4 ::; vmax < 6 - - - 5 m , ',I , """

6::; vmax < 10 - - - onoliko koliko iznosi odobrena brzina vožnje

10::; vmax -- - najmanje 10 m
12. Mjesto odakle se vrši miniranje i ko ga odobrava?
, Mjesto odakle se vrši miniranje na pripremnim radilištima ujami mora iznositi najmanje 75 m a pri miniranju na
otkopnim radilištima odnosno širokim čelima najmanje 50 m. Ako se prostorija lomi onda važi i 30 m a ako se ne lomi
onda 50 m.
Sa obe strane bager mora imati table sa upozorenjima da je: zabranjeno zadržavanje u
njegovom radnom prostoru (krugu), a na ulazu u bager tablu sa upozorenjem da je zabranjen ulaz
'licimakojananjemunemajuposla. /"'<""_"J1tli';/i .'i-:' "(:/,,,:°:, (N'r (',0,'" '/'CI.'.' ". 'itl,,:

U kabini bagera mora biti istaknuta tabla sa zabranom podmazivanja i čišćenja pokretnih
dijelova bagera dokje u radu kao i tablu sa naznačenom visinom etaže.
Na električnim bagerima mo_aju biti postavljene table propisane elektrotehničkim propisima.

14. Kada se gumena traka na PK zaustavlja a kada ne zaustavlja?

Pri temperaturi nižoj od - 12 °e transportna traka mora biti povremeno u pogonu, bez obzira na to
dali se materijal prevozi, ako nije opremljena uređajem i sredstvima za sprečavanje zamrzavanja. Ako se
pojedini dijelovi transportera ili trake zalede, transporter se ne smije puštati u pogon dok se led ne
odstrani. Odmrzavanje transportne trake i obrtnih dijelova otvorenim plamenom nije dozvoljeno.
Sredstva za sprečavanje zamrzavanja mogu se upotrijebiti samo ako su trake otpome na njih.

15. Ko može obavljati glavno tehničko rukovođenje?

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u rudarskom preduzeću koje se bavi eksploatacijom

mineralnih sirovina može obavljati radnik koji ima završen fakultet ili visoku školu tehničkog smijera,
tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit i koji je najmanje tri godine vršio poslove tehničkog
rukovođenja i to za preduzeća sa podzemnom eksploatacijom u jami, SZNR-u ili službi provjetravanja i za
preduzeća sa površinskom eksploatacijom na PK ili SZNR - u.
Kod preduzeća koja se bave podzemnom i površinskom eksploatacijom poslove glavnog tehničkog
rukovođenja može obavljati samo lice koje ispunjava uslove za vršenje tih poslova u poduzećima sa
podzemnom eksploatacijom.

16. Ko je odgovoran za sprovođenje zaštite na radu?

za neposredno provođenje mjera zaštite na radu odgovorno je svako lice zaposleno u rudarskom
poduzeću u okviru djelokruga svoga rada koji se utvrđuje pravilnikom o mjerama zaštite na radu
poduzeća.

17. Koju dokumentaciju mora posjedovati transporter?

Transporteri se smiju P9stavljati u skladu sa odobrenim projektom.

Korisnik transportera dužan je za svaki transporter u radu posjedovati ovu dokumentaciju: 1. atest
odgovarajuće stručne organizacije,
2. ocjenu podobnosti za puštanje u rad izdanu od odgovarajuće stručne organizacije,
3. odobrenje za upotrebu transportera izdano od nadležnog rudarskog organa.

za stacioname transportere korisnik mora voditi evidenciju o periodičnom pregledu i ispitivanju.

18. Uputstva za rad bagera na PK

Za mašine za PE mora se izraditi tehničko uputstvo koje sadrži:

a) šeme i pregledne crteže, uslove za primjenu, konstrukcione crteže i-Statičke proračUne
b) podatke o čvrstoći i stabilnosti mašine za propisane radne operacije, montažu i održavanje, c) podatke
o sigurnosnim uređajima, sa cretežima (planovima) o njihovom rasporedu, vrsti i
funkciji,
d) uputstvo o montaži, rukovanju i nadzoru,
e) uputstvo za održavanje mašina i sigurnosnih uređaja

19. Ugljen - monoksid, njegove osobine i koncentracija

Veoma otrovan gas bez boje, okusa imirisa. Slabo se rastvara u vodi - svega 2,5 zapremine
CO na 100 zapremina vode.
 Sagorljiv je, sa vazduhom u koncentracijama od 12,5 - 74,2 % stvara eksplozivne smjese. Najjače
djejstvo eksplozije daje smjesa sa oko 30 % CO. Temperatura paljenja smjese iznosi 630 8100 C.
Ugljen - monoksid nastaje kao produkt nepotpune oksidacije ugljenika. 9vaj gas je veoma
9trov@. Vrlo lako se jedini sa hemoglobinom iz krvi stvarajući karboksihemoglobin. Intenzitet
vezivanja CO sa hemoglobinom je oko 300 puta veći od intenziteta vezivanja sa
kiseonikom.
Razlikuju se uglavnom tri stepena nehroničnog trovanja ugljenmonoksidom:

. slabo, koje se manifestuje glavoboljom, lupanjem srca i šumom u ušim_ (

. jako, sa izražajnim navedenim simptomima uz nemoć i nesvjesticu, \ '

. smrtno. ----
Izvori CO u rudnicima su: miniranje, SU S motori, požari i eksplozije kao i niskotemperatuma
oksidacija uglja.
MDK za CO u vazduhu iznosi 50 ppm ili 0,005 %.
CO se utvrđuje instrumentima i priborom velike preciznosti koje se zasnivaju na sljedećim
principima:
- apsorpciji infi-acrvenih zraka, npr. aparati UNOR, MSA - L YRA,
- kalorimetrijski, npr. aparati firme Drager, Cerchar - Montlucon, MSA i dr.
- gasnom hromatografijom.

20. Podjela mineralnih sirovina u rudarstvu

Pod rudnim blagom podrazumijevaju se sve organske i neorganske mineralne sirovine u čvrstom,
rastresitom, plastičnom, tečnom i gasovitom stanju ili u prirodnim rastopima a koje se nalaze u
prvobitnom ležištu ili u nanosima, otkopnim prostorijama, odlagalištima ili metalurškim
otpacima.
Pod mineralnom sirovinom podrazumijeva se i kamen (stijena). Mineralne sirovine dijele se na:
8 industrijske mineraine sirovine,
.8 ostale mineralne sirivine
Industrijskim mineralnim sirovinama smatraju se:
1. sve vrste fosilnog uglja, osim treseta,
2. bitumenske materije u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju, sve vrste bitumenskih (uljanih)
stijena, kao i ostale vrste gasova koji se nalaze u zemlji,
3. radioaktivne mineralne sirivine,
4. mineraine sirivine od kojih se mogu proizvoditi metali i njihova upotrebljivajedinjenja,
5. nemetalne mineraine sirovine i to: grafit, sumpor, magnezit, fluorit, barit, azbest, liskun, fosfor, gips,
kalcit, stipsa, bentonit, kremen (kvarc), kvarcni pijesak, kao lin, keramička i vatrostalna glina, cementni
laporac, mermer, feldspat, talk, diatomejska zemlja, porculanska zemlja, disten, leucit, tur, drago i
poludrago kamenje, pirofilit, kao i sve vrste eruptivnih metamorfnih stijena,
6. natrijumove, kalijumove, magnezijumove soli i sve vrste drugih sali i slanih voda, 7. mineraine i
termalne vode i gas ovi koji se u njima javljaju,
8. sve vrste kamena koji se priprema i obrađuje u ukrasne svrhe,
9. dolomit i krečnjak koji se upotrebljavaju u industrijske svrhe.
Ostalim mineralnim sirovinama smatraju se:
1. krečnjak i dolomit koji sJ'bpotrebljavaju u industrijske svrhe, 2. ciglarska i grnčarska glina,
3. pijesak i šljunak.

21. Pregled glavnog ventilacionog postrojenja

Ventilatorsko postrojenje jame čine:

1. glavni i rezervni ventilator sa difuzorom i uređaj za promjenu smjera kretanja vazdušne

struje,
2. priključak ventilatora na jamu (ventilacioni kanal) i uređaji za priključak i snabdjavanje
električnom energijom.
_
Stručno nadzorno lice koje odredi tehnički rukovodioc jame mora svakih 8 sati kontrolisati
glavni ventilator jame. .

Svaki kvar na ventilatoru mora se odmah prijaviti tehničkom rukovodi ocu pogona. Kod
ostalih jama, ako ventilator ima automatski alarmni uređaj, nadzorno lice treba ventilator najmanje
jedanput dnevno da kontroliše.
Priključci glavnog i rezervnog ventilatora jame moraju se pregledati najmanje dva puta.
godišnje i rezultate tih pregleda unositi u knjigu vjetrenja jame.
22. Sigurnost kočnice i užeta kod spuštanja vitlom

Prevoz materijala vidom može se vršiti horizontalnim (dovlačni vitao) i kosim (izvozni vitao)
jamskim prostorijama. Dovlačni vitao se postavlja po pravilu, na početku ili na kraju transportne
prostorije a izvozni vitao na vrhu transportne prostorije. Vitao može biti sa jednim bubnjem ili sa dva
bubnja. Na bubnju vida mora se uvijek nalaziti rezerva užeta najmanje za tri namotaja.
Bubanj vida mora imati kočnicu. Pri prevozu uglja i materijala po kosoj prostoriji sa nagibom
većim od 25°, za prevoz vagoneta koriste se odgovarajuća postolja koja imaju patos sa držačima
vagoneta. Pri prevozu izvoznim vidom vagoneti koji se izvače moraju imatipustavljač na svojoj zadnjoj
strani a vagoneti koji se spuštaju moraju imati hvatalicu na če6lloj prednjoj strani ili sigurnosno uže
(lanac). Ako su patosi betonirani, vagoneti se izvlače samo sigurnosnim užetom.
Ako je prevoz vidom duž transportne prostorije, na razmacima od po 10 m ugrađuju se valjci za
zaštitu užeta i pragova pruge od habanja. Rastojanje može biti i manje ako postoje pregibi. Brzina
prevozom vidom ne smije biti veća od 2 mls.
Uže vida ima najmanje šestero struku- sigurnost u odnosu na prevoz maksimalnog tereta.
Sigurnosni uređaj mora biti konstruisan tako da pri nagThu od 18° nema puta kočenja većeg od Il m.
Vitao se pričvršćuje za podlogu tako da izdrži trostruku nomina1nu vučnu silu.

23. Podjela jamskih prostorija po stepen u opasnosti od meta na

Jama ili njena samostalna ventilaciona odjeljenja u kojima se vrši razrada, priprema ili
otkopavanje kategorišu se kao metanska ili nemetanska.
Kategorisanje jame, ventilacionih odjeljenja i prostorija otvaranja, razrade i otkopavanja i
razvrstavanje po stepenu opasnosti od metana utvrđuje se na osnovu rezultata dobijenih mjerenjem
metana, kao i na osnovu hemijskih analiza za odgovarajuće ležište.
 Samostalna ventilaciona odjeljenja i prostorije metanske jame razvrstavaju se u I i II stepen
opasnosti od metana.
U I stepen opasnosti od metana razvrstavaju se samostalna ventilaciona odjeljenja, prostorije sa
protočnim provjetravanjem i ostale pomoćne prostorije sa difuznim provjetravanjem, čija dužina nije
veća od 10 m i u kojima koncentracija metana ne prelazi 0,5 %.

24. Način puštanja i zaustavljanja gumenih transportera na PK

Za rukovanje i održavanje transportera mora se izraditi uputstvo.

Sistem transportera mora imati blokadu kojom se reguliše puštanje transportera u rad. Blokada
mora biti konstruktivno riješena tako da se prvo stavlja u pogon istovarni transporter sistema a zatim
redom svi ostali, do bagera za otkopavanje. Pri zaustavljanju sistem blokade mora djejstvovati obmutim
redom. U sistemu blokade moraju biti uključene sve mašine koje rade u sistemu.
Vrijeme puštanja u pogon svakog sljedećeg transportera mora biti pod_šeno tako da prethodna
traka postigne svoju normalnu brzinu kada sljedeća počne da se kreće.
Sistem transportera koji nema daljinsko upravljanje pušta se u rad na sljedeći način: istovami
transporter u sistemu pušta se samostalno a ostali transporteri sistema puštaju se u rad tek po dobijanju
informacije da je prethodni transporter dostigao maksimalnu brzinu"
U sistemu sa ručnim rukovanjem transporter se mora odmah isključiti iz rada ako je prethodni
transporter stao. Transporter ili sistem transportera ne smije da radi bez nadzora.

25. Ko može biti projektant i revident u izradi projekta?

Projektant može biti diplomirani inžinjer odnosne struke,koji je položio stručni ispit za projektiranje i ima
najmanje pet godina radnog iskustva u struci, od čega najmanje tri godine u poduzeću na poslovima one
vrste za koje se izrađuje projekat (geološki, rudarski, elektroenergetski, mašinski, naftni i građevinski). .
Rudarski projekat podliježe reviziji a nju vrši rudarsko preduzeće za svoje potrebe ili drugo
preduzeće koje je registrirano za vršenje tih poslova.
,Revident može biti lice koje ima položen ispit za projektovanje, 5 godina radnog iskustva i 3
godine ufltruci za koje se vrši revizija.
Revident projekta ne može biti lice državne uprave i radnik preduzeća koje izdaje odobrenje za
izvođenje radova, lice koje je učestvovalo u izradi projekta i radnik poduzeća u kojem je izrađen
projekat.

26. Koja se dokumentacija mora priložiti za odobrenje rudarskih

projekata?

QUz projekat mora se priložiti i sljedeća dokumentacija:

1. odobrene za eksploataciju određene mineraine sirovine, 2. potvrda orevidiranim rudnim rezervama,

3:'dokaz o pravu korištenja

' ili pra

, vu službenosti za zemljište određeno
I ineralnih sirovina, za površine koje se zahvataju projektom, 4 posebna i urbanistička sagllasnost, 5.
izvještaj revidenta o reviziji projekta.

za eksploataciju

Uz DRP ne pri1aže se dokumentacija iz tačke 3 i 4.

, '"""'5

27. Redovni i periodični pregledi gumenih transportera

o Transporter sa trakom redovno se kontroliše i održava.

Pregledi transporterasa trakom vrše se dnevno, prije svakog redovnog prevoz i sedmično. Prije svakog
redovnog prevoza pregledaju se:
1. trasa po kojoj se vrši prevoz,
2. traka, da nije oštećena ili da na njoj nema materijala,
3. funkcionisanje svih signalnih uređaja.

:7-'

Jedanput sedmično pregledaju se:

1. stanje konstrukcije transportera,
2. pogonska, povratna i zatezna stanica, 3. kočnice,
4. signalni uređaji.

Za vrijeme rada transportera sa trakom svakih 15 dana vrši se detaljan pregled konstrukcije i
obrtnih dijelova.
Svi nalazi pregleda unose se u knjigu pregleda.
Detaljan pregled vrši se jedanput godišnje.

28. Šta je CO2 i instrumenti za mjerenje CH4?

To je gas bez boje i mirisa, kiselkastog ukusa. Teži je od vazduha i radi toga se sakuplja u
najnižim dijelovima radnih prostorija. Ne podržava disanje i gorenje pa se smatrao zag\lŠljivim gasom.
Nepobitno je utvrđeno da je to otrovan gas mada sa slabije izraženim otrovnim djelovanjem, pa se
kao takav tretira i po medunarodnoj klasifJ.kaciji. Nadražuje sluzokožu očiju i organa za disanje a kod
sadržaja od 5 - 10 % izaziva osjećaj lakog žarenja. Rastvara se u vodi i to u velikim količinama. '

Nastaje razlaganjem i truljenjem organskih materija, procesima raspadanja i metamorfizma stijena,

procesima oksidacije uglja, djejstvom nekih rudničkih voda na karbonatne stijene, izdvajanjem iz
ugljenih slojeva u kojima se nalazi još neotplinjen kao produkt procesa karbonif1kacij e.
U rudnicima se ugljendioksid javlja u tri vida: o_ičnim izdvajanje, isticanjem (puhačima) i
iznenadnim prodorima (izbojem). Naročito je opasan ovaposljenji vid izdvajanja. Sekundarni izvori
ugljendioksida su: disanje ljudi (60 dm3fh), svjetiljke sa otvorenim plamenom, motori SDS i minerski
radovi.
Prema našim propisima maksimalno dozvoljena količina CO2 iznosi 1,0 %. Prema članu 329 Sl.
list 4 od 20.01.1989 godine rad ljudi i opreme dozvoljen je i kod koncentracije od 1,5 % ali samo u
slučaju da jamski vazduh sadrži najmanje 19 % kiseonika.
Različite koncentracije ovog gasa u vazduhu djeluju na čovjeka na sljedeći način.
Kod 3 % CO2 u vazduhu disanje čovjeka se udvostručuje a kod 25 % CO2 u vazduhu nastupa
smrt.
Utvrđuje se Orsatovim aparatom, kalorimetrijskim metodama (cjevčice), optičkim metodama
(interferometri), gasnom hromatografijom.
za indiciranje metana u jamskom vazduhu koristi se više tipova instrumenata.
Prvu vrstu čine instrumenti koji rade na principu prelamanja (interferencije) svjetlosti. Drugu
grupu čine instrumenti koji rade na principu hemijske reakcije sa plinom koji ispitujemo i treću grupu
čine instrumenti koji rade na bazi oslobađanja toplote pri sagorijevanju metana. U prvu i drugu grupu
spadaju interferometri a u treću metanometri.

29. Uslovi koje mora ispunjavati lampara

Smještaj lampare ili čuvanje rudničkih svjetiljki ujami nije dozvoljeno.

Lampara mora biti smještena najmanje 10 m daleko od okna ili ulaza u jamu. Za privremene radove
mogu se koristiti svjetiljke iz lampare udaljenije od rastojanja ako broj svjetiljki nije veći od 20.

Lampara mora b_ti ograđena, dobro osvjetljena i ventilirana i mora imati opotrebne prostorije za
održavanje, poprav_ pripremanje i smještanje svjetiljki. Lampara može biti izvedena za posebno
izdavanje i primanje svjetiljki ili za samoposluživanje. \
U jednoj prostoriji lampare može se držati samo jedna određena vrsta svjetiljki npr: 1. svjetiljke sa
olovnim akomulatorom,
2. svjetiljke sa nikl - kadmijumovim akomu1atorom.

Ispravljački ili pretvarački uređaj za punjenje akomulatorskih svjetiljki mora se nalaziti u dobro
ventilisanom prostoru da ne bi bio izložen elektrolitu. Uljni ispravljači moraju biti postavljeni u
posebnu prostoriju.
Lampare za akomulatorske rudarske svjetiljke moraju imati sljedeće prostorije i to: 1. za prijem,
čišćenje, pripremanje elektrolita inalivanje akomulatora,
2. za smještaj i izdavanje svjetiljki,
3. za punjenje akomulatora odnosno svjetiljki,
4. za rukovodioca lampare, ako ima više od 1000 svjetiljki,
5. za prijem, održavanje i izdavanje aparata za indikaciju rudničkih gasova i oksida, kao i pripremnu
radionicu za popravke.

Kod lampare za samoposluživanje prostorije iz tačke 2 i 3 mogu biti zajedničke. Temperatura u lampari
ne smije biti niža od + 1 O aC.
Lampara se zagrijava na jedan od sljedećih načina
1. grijanje toplom vodom ili parom, .

2. grijanje toplim vazduhom sa električnim aer9termima. Koji se nalaze van lampare a dobijaju svjež
vazduh sa mjesta koje nema veze sa lamparom.

Lampare se moraju održavati potpuno čiste i zabranjeno je u njima držati ma kakve predmete
koji ne spadaju u opremu ili pribor potreban za normalan rad lampare.
Stolovi na kojima se svjetiljke čiste, opravljaju i pune elektrolitom, odnosno na kojima se
svjetiljke otvaraju moraju biti posebno ventilirani odozgo naniže ili u ravni stola.
Materijal za čišćenje električnih svjetiljki treba poslije upotrebe staviti u limene sanduke sa
poklopcem. Lampara mora biti snabdjevena protivpožarnim sredstvima. Spasioci se smještaju posebno u
prostoriju lampare.
Stolovi odnosno mjesta za punjenje akomulatora moraju biti snabdjevena instrumentima
kojima se kontroliše ispravnost punjenja svjetiljki odnosno, akomulatora.
U lamparama za samopocsluživanje svako mjesto punjenja mora imati instrument za
određivanje intenziteta punjenja i stanja nabijenosti akomulatora.
Za korištenje se može izdati samo potpuno ispravna svjetiljka, a neispravna se mora odstraniti
i staviti među ostale neispravne.
U svakoj lampari treba na vidnom mjestu da budu istaknuta uputstva za rukovanje odnosnom
vrstom svjetiljki, kao i natpis o zabrani pušenja, upotrebe vatre i upotrebe mašina koje izbacuju iskru.

30. Kontrola manometra na kompresoru

Ispravnost rada kompresora mora se povremeno kontrolisati provjeravanjem pritiska u ulaznom i

izlaznom presjeku kompresora, temperature ležišta, temperature radnog fluida kao i veličina vezanih za
normalan rad pogonskog motora. U posebnim slučajevima isporučilac mora da odredi i ostale veličine
koje treba kontrolisati. Na kompresoru moraju da budu predviđeni, na lako pristupačnim mjestima,
priključci za mjerne instrumente kojima se mjere pojedine veličine.
Dimenzije priključnih mjesta moraju da budu usklađene sa važećim standardima i dimenzijama
odgovarajućeg instrumenta. Na ugradnom crtežu kompresora moraju da budu date dimenzije priključnih
mjesta i to: naziv, tip i oznaka a eventualno i naziv proizvođača. Kompresor mora da bude snabdjeven
mjernim instrumentima za mjerenje veličina: prqvjeravanjem pritiska u ulaznom i iz1aznom presjeku
kompresora, temperature ležišta, temperature radnog fluida, kao i veličina vezanih za normalan rad
pogonskog motora.
Mjerni instrumenti moraju da budu ispitani i atestirani od strane stručnih organizacija, stim da
klasa tačnosti mora da bude 1,6 %. Naručilac i proizvođač mogu sporazumno da predvide i veću tačno st
mjemih instrumenata. Ispred instrumenta za mjerenje pritiska mora da se postavi slavina za uključivanje
ili isključivanje instrumenta.
Termometri za mjerenje temperature ležišta kao i rashladnog sistema postavljaju se saglasno
projektu. Svaki manometar mora se najmanje jednaput tromjesečno ispitati kontrolnim manometrom i
rezultat tog ispitivanja upisati u knjigu pregleda kompresora.
Neispravan manometar mora se odmah zamijeniti ispravnim.

31. Šta se smatra privrednim prestupom, a šta prekršajem po zakonu o

-------------------rudarstvu?

Povreda propisa o zaštiti na radu može biti različitog intenziteta i značaja od čega zavisi da li se
radi o privrednom prestupu ili prekšaju. Teže povrede p&isa o zaštiti na radu inkriminišu se kao
privredni prestupi a lakše kao prekšaji.
Pod "privrednim prestupom" u smislu Zakona o privrednim prestupima podrazumijeva se povreda
pravila o privrednom i finansijskom poslovanju koju je učinilo pravno ili odgovorno lice u pravnom licu,
koja je proqzrokovala ili mogla prouzrokovati teže posljedice a koje je propisom nadležnog organa
određen_ kao privredni prestup.
Povreda pravila o privrednom fmansijskom poslovanju koja sadrži obilježja privrednog prestupa
određenog propisom, nije privredni prestup ako je malog značaja i ako nije prouzrokovala štetne
posljedice ili je prouzrokovala samo neznatne štetne posljedice.
Pod "prekršajem" se podrazumijeva zakonom ili drugim propisima utvrđena povreda javnog
poretka za koju su propisane prekršajne kazne ili zaštitne mjere.
Prekršajni postupak može se pokrenuti na osnovu zahtjeva nadležnog organa, inspekcije rada i
drugih ovlaštenih lica. za vođenje prekršajnog postupka i izricane kazne u prvom stepenu nadležan je
opštinski sud za prekršaje a u drugom stepenu viši sud za prekršaje.

31. Ko može biti nadzornik u jamskim uslovima?

Poslove nadzornika u rudarskim objektima može obavljati radnik koji ima najmanje završen IV
stepen srednjeg usmjerenog obrazovanja odgovarajućeg smijera, dvije godine radnog iskustva i položen
stručni ispit.

33. Koja su oruđa podložna periodičnom pregledu?

Oruđa, uređaji i alati moraju se održavati u ispravnom stanju. U toku pogona kao i poslije
premještanja na drugo mjesto rada, oruđa i uređaji moraju se pregledati a po potrebi i ispitivati radi
provjeravanja njihove ispravnosti.
Obim, način i rokovi pregleda i ispitivanja oruđa, uređaja i alata kao i postupak održavanja oruđa,
uređaja i alata u ispravnom stanju određuju se opštim aktom organizacije.

3_. Sredstva za prevoz ljudi u jami

Za prevoz ljudi ujami koristi se:

- lokomotivska vuča,
- transportnim trakama,
- po gornjoj i donjoj šini,
- jamskim žičarama,
- bezšinskim transportnim sredstvima.

35. Dozvoljena koncentracija zagušljivih plinova i eksplozivnost

Dozvoljene koncentracija plinova u jami i njihova eksplozivnost je:

Granice eksplozivnosti Dozvoljena Dozvoljena

Naziv gasa Fonnu\a donja % gornja % koncentracija koncentracija
volumenski (%) (ppm)
Metan C 4,3 13,5 1,5 na rad.
Vodonik H2 4,0 75,0
U gljenmonoksid CO 12,5 74,0 0,005 50
Sumporvodonik H2S 4,5 45,0 0,0007 7
U gljendioksid C02 1,0 10000
Sumpordioksid S02 0,0004 4
Azotmonoksid NO 0,0025 25
Azotdioksid N02 0,0005 5
c)
Rad ljudi i opreme u takvim prostorijama nije dozvoljen osim rada ventilatora za
provjetravanje radilišta.
Rad ljudi i opreme je dozvoljen ako je količina C02 do 1,5 % pod uslovom dajamski vazduh
sadrži najmanje 19 % 02.
Ako je koncentracija metana u vazdušnoj struji u slobodnom profilu jamske prostorije veća od
dozvoljene granice

- u ulaznoj vazdušnoj struji samostalnog ventilacionog odjeljenja - u glavnoj izlaznoj vazdušnoj struji
rudnika
- u izlaznoj vazdušnoj struji sa samostalnog vntilacionog odjeljenja - na radilištu
- u povratnom vazduhu separatno provjetravanih radilišta
0,5% 1,0% 1,5 % 1,5 % 1,5 %

e rad ljudi i opreme u toj prostoriji nije dozvoljen, osim rada ventilatora za separatno
provjetravanje radilišta.
Ako koncentracija C_ u jamskoj prostoriji i na radilištu iznosi do 2 % rad opreme je dozvoljen
izuzetno, pod uslovom da se preduzmu dodatne mjere kontrole a ako je koncentracija C_ iznad 2 %
spasavanje ljudi, opreme i jame vrši se bez miniranja

36. Zaštita od požara na mašinama PK

Na mašinama za PE nije dozvoljena upotreba peći sa otvorenim plamenom. Grejna tijela

moraju,biti izvedena tako da se gorivi predmeti ne mogu zapaliti.
Rezerve ulja i maziva, u propisanoj količini, moraju se čuvati u Specijalnoj prostoriji u zatvorenim
i nezapaljivim posudama. Pamučne krpe moraju se čuvati samo u zatvorenim i nezapaljivim posudama.
Upotrebljene krpe ne smiju se držati u mašini. Zagrijani i blokirani noseći valjci na
transporterima sa trakom moraju se odmah zamijeniti.

37. Stručna spreme radnik_koji rukovode tehničkim poslovima

Poslove tehničkog rukovođenja u poduzeću koje se bavi rudarskom djelatnošću može da obavlja
radnik koji ima:

1. završen fakultet ili visoku školu tehničkog smijera, tri godine radnog iskustva i položen
stručni ispit,
2. završen prvi stupanj fakulteta ili visoke škole tehničkog smijera, odnosno višu tehničku
 školu, četiri godine radnog iskustva i položen stručni ispit,
3. završen IV stepen srednjeg usmjerenog obrazovanja odgovarajućeg smijera, položen
stručni ispit i pet godina radnog iskustva, samo u objektima koji nisu ugroženi metanom i
opasnom ugljenom prašinom. .

Poslove glavnog tehničkog rukovođenja u rudarskom poduzeću koje se bavi eksploatacijom

mineralnih sirovina može obavljati radnik koji ispunjava uslov da ima završen fakultet ili visoku školu
tehničkog smijera, tri godine radnog iskustva i položen stručni i_pit i koji je najmanje tri godine vršio
poslove tehničkog rukovođenja i to za poduzeća sa podzemnom eksploatacijom u jami, službi zaštite na
radu ili službi provjetravanja i za poduzeća sa površinskom eksploatacijom na PK ili SZNR-u.
Kod poduzeća koja se bave podzemnom i površinskom eksploatacijom poslove glavnog tehničkog
rukovođenja može obavljati samo lice koje ispunjava uslove za vršenje tih poslova u poduzećima sa
podzemnom eksploatacijom.

1- . -Poslove nadzornilca u rudarskim objektima može obavljati radnik koji ima najmanje završe IV
stepensrednjeg usmjerenog obrazovanja odgovarajućeg smijera, .dvije godine radnog iskustva i položen
stručni ispit.
Poslove poslovođe na rudarskim objektima može obavljati radnik koji je najmanje dvije godine
obavljao poslove nadzomika odgovarajućeg objekta

38. Regulacija vazdušne struje u jami

Prirodna raspodjela vazduha u većini slučajeva u praksi ne zadovoljava pa je potrebno izvršiti

regulaciju.
Regulacija se može izvesti na tri načina:
. pomoću prigušivača,
. pomoću ventilatora u jami i
. kombinovano.

Prvi način regulacije pomoću prigušivača smatra se negativnom regulacijom jer se na taj način
povečavaju otpori, depresija i snaga pogonskog motora ventilatora, čime se postiže negativan ekonomski
efekat ventilacije. Međutim, ovaj način regulacije je najviše raširen i opšte prihvaćen u rudarskoj praksi
jer je najlakši za izvođenje i omogućuje da se sa sigurnošću reguliše i mijenja ventilacioni režim rudnika.
Regulisanje raspodjela vazduha pomoćnim ventilatorima vrši se na taj način što se u ogranku koji
ima veće otpore postavlja pomoćni ventilator čiji je zadatak da savlada samo te povećane otpore. Ovaj
način regulisanja naziva se pozitivan zato što ne utiče na povećanje ukupne depresije rudnika. \
Kombinovani način podrazumijeva primjenu prigušivača (u ograncima sa malim otporima) i
pomoćnih ventilatora (u ograncima sa velikim otporima).
Regulacija vazduha, uošte vrši se na bazi potrebnih protoka u pjedinim revirima i radnim
mjestima.

39. Zadatak službe zaštite na radu

Zadatak službe zaštite na radu je:

1. neposredna kontrola provođenja mjera zaštite na radu,
2. vođenje evidencije o nesretnim slučajevima i profesionalnim oboljenjima u rudarskom
poduzeću sa navođenjem uzroka usljed kojih su oni nastali,
 3. proučavanje uzroka i ostalih genetskih faktora nestretnih. slučajeva i profesionalnih
oboljenja i davanje prijedloga za preduzimanje mjera i uvođenje metoda rada koje
osiguravaju uspješnije suzbijanje tih uzroka,
4. praćenje zdravstvenog stanja radnika i davanje prijedloga za poboljšanje zdravstveno
higijenskih uslova pri radu,
5. davanje prijedloga direktoru i organima upravljanja poduzeća, odnosno radnih jedinica
poduzeća radi poduzimanja mjera za osiguranje zaštite na radu,
/6_ vršenje i drugih poslova i ovlaštenja koja su data općim aktom poduzeća.

Službu zaštite na radu vrši potreban broj lica odgovarajućih struka sa visokom stručnom
spremom koja imaju najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.
Izuzetno, poslove neposredne kontrole provođenja mjera zaštite na radu mogu vršiti lica koja imaju
višu školu ili IV stUpanj srednje usmjerenog obrazovanja, odgovarajućeg smijera, pet godina radnog
iskustva i položen stručni ispit.
Radnik koji rukovodi poslovima SZNR mora ispunjavati uslove predviđene zakonom i za rad
SZNR i svoj rad neposredno je odgovoran direktoru poduzeća.

40. Zaštita rotirajućih dijelova gumenih transportera

Pogonski, povratni i otklonski bubnjevi moraju biti zaštićeni tako da se spriječi svaki dodir sa
njima kada se kreću. Pogonski, zatezni i otk1onski bubnjevi i drugi okretni dijelovi na transporteru sa
trakom zaštićuju se zaštitnom ogradom ili uređajima.
Pogonska stanica mora biti zaštićena radi sprečavanja dodira sa njenim ro_irajućim dijelovima.
Zatezne stanice sa tegovima moraju biti zaštićene ogradom do gornje ivice tega ispod koga se postavlja
jastuk od mekog drveta.
Tegovi za zatezanje moraju se slobodno kretati u oba smijera.

41. Kada se daje odobrenje za varenje u jami?

U jamu se ne smiju unositi razvijači acetilena (acetilenski aparati). Varenje, lemljenje i

rezanje metala autogenim i drugim aparatima zabranjeno je:
1. na udaljenosti najmanje 5 m od lako zapaljivih materija i gasova,
2. na mjestima zaprljanim uljem ili na kojima ima nataložene ili lebdeće ugljene prašine
3. kod rezervoara i sudova sa lako zapaljivim tečnostima i materijama, kao i kod praznih rezervoara i
sudova lako zapaljivih tečnosti i materija ako oni nisu potpuno očišćeni od tih tečnosti ili materija
vrućom vodom, lužinom, parom ili drugim sredstvima,
4. na udaljenosti najmanje 20 m od skladišta eksplozivnih sredstava ili od najmanje 50 m od mjesta na
kome se vrši pretakanje tečnih goriva ili od mjesta na _ome se nalazi remiza
lokomotiva na tečno gorivo, .

Varenje, lemljenje, termičko rezanje metala, rezanje metala brusnim pločama i toplo vulkaniziranje
mogu se vršiti samo po odobrenju tehničkog rukovodioca pogona koji može s obzirom na specifičnost
slučaja pored propisanih, odrediti i posebne zaštitne mjere.
Ove poslove treba vršiti po mogućnosti u svježoj vazdušnoj struji. Umetanskim jamama ovi
radovi se mogu vršiti samo na mjestima koja ispunjavaju gore navedene uslove.
Varenje, lemljenje i rezanje metala autogenim i drugim aparatom može se vršiti u prostorijama I
stepena opasnosti od metana pod uslovom da se na udaljenosti preko 10 m prema prostoriji II stepena
opasnosti postavi odgovarajući kontrolni uređaj za metan.
Odobrenja za ovaj rad moraju se dati samo za svaki pojedini posao posebno i ona moraju biti
unesena u knjigu rudarskog nadzora. .

Varenje, lemljenje, toplo vulkaniziranje i rezanje metala smiju vršiti samo za to kvaliftkovana lica.
Varenje, lemljenje, toplo vulkaniziranje i rezanje metala treba izbjegavati za vrijeme redovnog rada u
jami.
Prije ovih poslova treba preduzeti mjere da na drvo ne padnu užareni komadi metala ili varnice iz
kruga sa prečnikom od najmanje 5 m. Od mjesta rada ukloniti lako zapaljive materije i
pripremiti potrebna protivpožarna sredstva (aparat, pijesak, voda itd).
Mjesto varenja, lemljenja, toplog vu1kaniziranja i rezanje metala treba prethodno ovlažiti.
Pri ovim poslovima (varenju, lemljenju, toplom vulkaniziranju i rezanju metala) na ušću olma
ili u samom oknu mora se neposredno ispod mjesta na kome se to radi postaviti skela da bi se
spriječilo padanje užarenih dijelova metala u jamu. .

Prije početka ovih poslova određeno nadzorno lice je dužno kontrolisati da li su preduzete
potrebne zaštitne mjere a odmah po završetku rada pregledati da li je od ovih poslova ostalo nešto
što bi moglo prouzrokovati požar. .

Ako se ovi poslovi vrše u metanskim jamama ili dijelovima jama, ili naročito opasnom
mjestu, nadzornik je dužan biti prisutan za sve vrijeme rada.

42. Dozvoljene koncentracije CO, CO2 i CH4 u jami

Dozvoljene koncentracija plinova u jami i njihova eksplozivnost je:

Granice eksploZ1vnosti Dozvoljena Dozvoljena

Naziv gasa Fonnula donja % gornja % koncentracija koncentracija
volumenski(%) (ppm)
Metan CI-4 4,3 13,5 1,5 na rad.
Vodonik H2 4,0 75,0
U gljenmonoksid CO 12,5 74,0 0,005 50
Sumporvodonik H2S 4,5 45,0 0,0007 7
Ugljendioksid CO2 1,0 10000
Sumpordioksid S02 0,0004 4
Azotmonoksid NO 0,0025 25
Azotdioksid N02 0,0005 5

Rad ljudi i opreme u takvim prostorijama nije dozvoljen osim rada ventilatora za
provjetravanje radilišta.
Rad ljudi i opreme je dozvoljen ako je količina CO2 do 1,5 % pod uslovom da jamski vazduh
sadrži najmanje 19 % 02
Ako je koncentracija metana u vazdušnoj struji u slobodnom profilu jamske prostorije veća od
dozvoljene granice

- u ulaznoj vazdušnoj struji samostalnog ventilacionog odjeljenja - u glavnoj izlaznoj vazdušnoj struji
rudnika
- u izlaznoj vazdušnoj struji sa samostalnog vntilacionog odjeljenja - na radilištu
- u povratnom vazduhu separatno provjetravanih radilišta
 0,5% 1,0 % 1,5 % 1,5 % 1,5 %

Rad ljudi i opreme u toj prostoriji nije dozvoljen, osim rada ventilatora za separatno provjetravanje
radilišta.
Ako koncentracija CH4 u jamskoj prostoriji i na radilištu iznosi do 2 % rad opreme je dozvoljen
izuzetno, pod uslovom da se preduzmu dodatne mjere kontrole a ako je koncentracija C_ iznad 2 %
spasavanje ljudi, opreme i jame vrši se bez miniranja

43. Spasavanje od potencijalnih opasnosti u jami

Plan odbrane i spašavanja od skupnih opasnosti i udesa podrazumijeva postupke i način sanacije
opasnosti i organizaciju spašavanja ljudi i imovine. Cilj izrade planova odbrane je da se na organiziran i
unaprijed utvrđen način i postupak što efikasnije djeluje prilikom spašavanja ljudi i imovine kod
nastale opasnosti.
Planovi odbrane imaju dva dijela: .
. prvi dio, kojim se utvrđuju preventivne mjere za otklanjanje izvora potencijalne opasnosti, . drugi
dio, plan akcije spasavanja u primjerima kolektivne ugroženosti.

Prvi dio plana odbrane ima za cilj da analizira potencijalne opasnosti u rudniku i da za
utvrđene opasnsti odredi mjere sanacije koje bi spriječile aktiviranje izvora utvrđene opasnosti.
Drugi dio plana treba d_ obuhvati postupak akcije spasavanja u primjerima kolektivne
ugroženosti (ako dođe do aktiviranja izvora opasnosti).
Plan akcije spasavanja u primjerima kolektivne ugroženosti treba da sadrži sljedeće elemente: 1. vrste i
izvore potencijalne opasnosti, njihovu lokaciju i stepen ugroženosti,
2. zone opasnosti - posebno za svaku vrstu izvora potencijalne opasnosti,
3. postupak i način akcije spasavanja - posebno za svaku vrstu opasnosti i lokalno st,
4. puteve za povlačenje ljudi iz ugroženih zona - posebno za svaku vrstu izvora opasnosti,
5. postupak i način regulisanja provjetravanja jama radi uspostavljanja odgovarajućeg režima
provjetravanja jama,
6. postupak i način obavještavanja. i alarmiranja ugroženog ljudstva, službe spasavanja te
načina pružanja prve pomoći, 7. postupak i način lociranja izvora opasnosti, 8. dužnosti i obaveze
nadzorno - tehničkog osoblja i drugih lica u slučaju kolektivne
ugroženosti, posebno za svaku vrstu opasnosti kao i postupak koji mora da se provede
9. uslovi za primjenu plana akcije spasavanja i dr.

Svi ovi elementi u planu moraju biti dovoljno razrađeni kao pri izvođenju akcije nebi bilo zabuna i
nejasnoća. Pored testualnog dijela, plan mora da sadrži i plan provjetravanja sa ucrtanim pravcem
kretanja vazdušne struje, puteve za povlačenje i sve ostalo.
Pojedini postupci spasavanja moraju biti i tabelarno prikazani u vidu šeme i uputstva. Za rudarske
pogone na eksploataciji uglja za plan odbrane i spasavanja standardno se mogu uvažiti sljedeće
potencijalne opasnosti:
. pojava požara egzogenog porijekla,
. eksplozija gas ova i prašine, \
. eksplozija eksplozivnih sredstava u jamskim magacinima, priručnim spremištima i
skladištima,
. prodor površinskih i podzemnih voda, mulja i pijeska,
. nekontrolisano zarušavanje otkopnih, ventilacionih i prolaznihjamskih prostorija i drugi.
44. Rekultivacija zemljišta na PK

Rudarsko poduzeće koje se bavi eksploatacijom mineralnih sirovina dužno je nakon završetka
eksploatacije na pojedinom lokalitetu izvršiti tehničku rekultivaciju _. pripremiti ga za biološku
rekultivaciju ili drugu namjenu prema odobrenom projektu.
Ako radovi nisu izvedeni prema odobrenom rudarskom projektu Ministarstvo prostornog
uređenja odrediti će rok u kome se ti radovi moraju uraditi.
Ako rudarsko poduzeće ne učini rekultivaciju to će uraditi drugo poduzeće na osnovu
konkursa a na teret rudarskog poduzeća.

45. Probni rad objekata i postrojenja u jami

Rudarski objekti, postrojenja i uređaji izgrađeni po glavnom rudarskom projektu mogu se pustiti u
probni rad najviše šest mjeseci prije tehničkog pregleda uz saglasnost tehničkog rukovodi oca
poduzeć§l'( uz prethodno ,
pribavljeno mišljenje stručne komisije za tehnički pregled o čemu se obavještava Mnistarstvo
energetike, rudarstva i industrije prije početka probnog rada.

46. Nadležnost inspekcije rada

U vršenju nadzora rudarski republički inspektor kontroliše naročito da li se:

1. provode propisane mjere i normativi zaštite na radu pri rudarskim radovima i propisi
bezbjednosti građana i imovine,
2. istraživanje i;eksploatacija industrijskih mineralnih sirovina vrši se na osnovu odobrenja za
istraživanje odnosno eksploataciju i saglasno tom odobrenju, 3. pri izvođenju rudarskih radova
pravilno primjenjuju propisi koji se odnose na te radove. 4. izgradnja rudarskih objekata, postrojenja i
uređaja vrši suglasno projektima i da li stanje
ovih objekata odgovara propisima, 5. nidarski radovi izvode po godišnjem planu, 6. vrše rudarska
mjerenja, da li se pravilno izrađuju redovno dopunjavaju rudarski planovi i
ostala dokumentacija potrebna za pravilno tehničko i racionalno izvođenje rudarskih
radova kao i da li se ažurno vode mjeračke knjige,
7. transport, uskladištenje i rukovođenje eksplozivnim materijalom i tečnim gorivom vrši po
važećim propisima, 8. vađenju mineralnih sirovina pri istražnim radovima prelazi u eksploataciju, 9.
na rukovodnim poslovima nalaze lica koja ispunjavaju propisane uslove za vršenje tih
dužnosti i dali su radnici osposobljeni za poslove na kojima rade.

47. Svjetiljke koje se upotrebljavaju u podzemnim rudarskim radovima

Svaki jamski radnik mora imati prenosnu (kapnu) lampu. Ove lampe konstruisane su tako da mogu
razviti punu svjetlost najmanje 10 sati, računajući od prijema lampe u lampari do izlaska iz jame. Sve
 lampe koje su u upotrebi moraju se čuvati u lampari gdje se pregledaju, čiste i popravljaju. .
U lampari se izdaju samo ispravne lampe i o njima se vodi posebna evidencija.
U rudnicima sa podzemnom eksploatacijom koriste se akomulatorske kapne lampe koje
moraju biti snabdjevene magnetnim zatvaračem. Akomulatori za rudarske kapne lampe moraju biti
izvedeni tako da im elektroliti ni u kom položaju ne izlaze vani. Akomulatorske kapne lampe su izrađene
sa naglavnim kapnim reflektorom. Staklo reflektora mora biti zaštićeno metalnim ili plastičnim
štitnicima.
Sijalice za normalno i pomoćno osvjetljenje smještene su u reflektor. One su zaštićene
mehaničkim otpomim staklom, debljine 3 mm koje se u slučaju razbijanja ne raspada. Spoj akomulatora
i reflektora kod kapne lampe je izveden sa savitljivim i mehaničkim otpomim kablom.
48. Maksimalna i minimalna brzina vazdušne struje u jami

Brzina protoka vazduha na radnim mjestima i u profilima jamskih prostorija (bez lokalnih suženja)
u mJs iznosi:

Vrsta prostorije

L- prostorije za redovan prolaz

- prostorije za povremeni prolaz
- ulazni i izlazni hodnici otkopa u metanskim jamama
- prostorije sa elektro vučom pomoću žice u metanskim jamama - pomoćne i druge pristupačne
prostorije u metanskim uslovima - separatno provjetravanje radili šta u metanskim uslovima hodnici i
niskopi
uskopi
- separatno provjetravanje radilišta u nemetanskim uslovima hodnici, niskopi i uskopi
separatno provjetravanje radili šta
silazno vođenje vazduha u jamama sa metanom

minimalna
mJsec 0,25 0,25 0,5 1,0 0,2

maksimalna mJsec 8,0 10,0 4,0

0,15 0,2

0,1 0,15 0,5

Radi kontrole brzine protoka vazduha na separatnom radilištu u metanskim jamama se ugrađuju
kontrolnici ventilacije.

49. Koje planove i karte je dužna posjedovati rudarska organizacija?

Rudarsko poduzeće mora imati:

1. situacioni nacrt eksploatacionog polja,
 2. geološku kartu eksploatacionog polja i njegove okoline kao i karakteristične geološke
profile,
3. plan rudnika sa ucrtanom površinskom situacijom i podzemnim prostorijama, odnosno PK
sa podacima o slijeganju terena,
4. planove pojedinih jama odnosno površinskih kopova,
5. otkopne i etažne planove svihjamskih i površinskih rudarskih radova pojedinih revira,
6. planove energetske mreže (električne mreže, komprimiranog vazduha itd.) vodovodne
mreže, kao i jamskih postrojenja sa glavnim tehničkim podacima,
7. planove provjetravanjajama,
8. planove tektonike.

_Za rudnike sa velikim pritokom vode i složenom tektonikom, ministar energetike, rudarstva
može propisati i vođenje hidrogeoloških planova. Vođenje hidrogeoloških plapova obavezno je kod
eksploatacije kamene soli.
Planovi pod rednim brojem 4, 5, 6, 7 i 8 moraju se dopunjavati svakog mjeseca, prema
napredovanju rudarskih radova.
Ako se jamski radovi izvode u blizini starih radova ili napuštenih dijelova jame ili prema njima ili
prema geološkim rasjedima, dopunjavanje planova vrši se prema potrebi u kraćim rokovima.
Dopunjavanje planova vrši se u kraćim rokovima i kada se podzemni radovi kreću u području
jamskih vatri i vodenih akomulacija, kao i javnih objekata ili zaštićenih područja.
Dopunjavanje planova za PK, može se vršiti u rokovima od šest mjeseci uz saglasnost
Ministarastva energetike, rudarstva i industrije.

50. Sastav jamskog vazduha

Jamskim vazduhom nazivamo atmosferski vazduh koji je usljed oksidacije, disanja ljudi,
izdvajanja gasova itd. izgubio 02 i primio razne štetne i škodljive primjese.
Sadržaj kiseonika u jamskom vazduhu kojim se provjetravaju radili šta i jamske prostorije
iznosi najmanje 19 %.
Sadržaj ostalih gasova u jamskom vazduhu ne smije preći MDK štetnih gasova i para u
atrllosferi jamskih prostorija i radilišta.
U zavisnosti od vrste i količine primljenih primjesa, jamski vazdUh n_zivamo:

. svježi - koji ima gotovo isti sastav kao i atmosferski, /

. teški ili zagušljivi - koji sadrži manje od 19 % kiseonika,

. otrovni ili štetni - koji sadrži otrovne gasove i to preko MDK,

. eksplozivni - koji sadrži eksplozivne gasove u opasnim koncentracijama,

. zaprašeni - koji sadrži prašinu štetnu po zdravlje radnika ili opasnu od eksplozije.

Stalni sastojci jamskog vazduha su: Azot (N2), Kiseonik (02), Argon (Ar), Helijum (He), Kripton
(Kr).
Povremeno se sa manjim ili većim sadržajem u rudničkom vazduhu mogu javiti otrovni gasovi
ugljendioksid, ugljenmonoksid, sumporvodonik, sumpordioksid i oksidi azota a znatno rijeđe
arsenovodonik, selenvodonik, fluorovodonik, fosforovodonik, amonijak, pare žive i benzina kao i
akrolein. .
Eksplozivni gasovi koji se mogu javiti u rudnicima su: vodonik, grupa zasićenih ugljovodonika
(metan, etan, propan, butan, pentan i heksan), grupa nezasićenih ugljovodonika (acetilen, etilen,
propilen, butilen, amilen) i grupa otrovnih gasova koji imaju i eksplozivna svojstva (CO, H2S, S02 i
pare benzina).

51. Temperatura komprimiranog zraka iz kase kompresora

Temperatura komprimiranog vazduha ne smije prelaziti 140 ac. Izuzetno temperatura vazduha
može iznositi i do 160 ac stim što će se voditi računa o prilikama na licu mjesta kao i da ulje
upotrijebljeno za podmazivanje ima odgovarajuće veće plamište.

52. Priručna spremišta eksplozivnih sredstava

za jednu smjenu i jednog palioca mina, eksplozivni materijal može se smještaj i u priručna
spremišta u vidu udubljenja (niša) ili u vidu drvenih sanduka.
Ako više palioca koristi jedno priručno spremište tehnički rukovodilac pogona odrediti će
jednog odgovornog palioca koji će rukovoditi spremištem. i
U priručnom spremištu u vidu udubljenja (niša) može se smjestiti do 150 kg eksploziva bilo
koje vrste ili odgovarajuća količina detonatorskih kapisli odnosno električnih detonatora.
U priručnom spremištu u vidu sanduka smije se držati do 50 kg eksploziva bilo koje vrste ili
odgovarajući broj električnih detonatora.
Tehnički rukovodilac pogona u suglasnosti sa SZNR, određuje mjesto priručnog spremišta i
odgovoran je da se ono sa napredovanjem radilišta blagovremeno premjestio
Priručno spremište mora biti izrađen o u hodniku kojim ljudi ne prolaze, na mjestu koje je udaljeno
najmanje 25 m od najbližeg radilišta koje napreduje prema spremištu, odnosno 15 m od radilišt koje
napreduje pored odnosno ispred spremišta. Priručno spremište mora biti na suhom
mjestu, gdje nema pritisaka niti opasnosti od zarušavanja odnosno pada materijala a koje mjesto može
palilac mina lako nadzirati. .

53. Rasvjeta jamskih transportera

Jamske prostorije u kojima se nalaze stacionarni transporteri sa trakom osvijet1jene su stalnom

rasvjetom.
Prelazi preko transportera moraju biti osvijet1jeni takođe pogonske i povratne stanice moraju
biti osvijetljene uključujući i presipno mjesto.
54. Dozvoljena temperatura u jami
Parametri jamskog vazduha kojima se definišu klimatski uslovi rada su: - temperatura vazduha, t (OC)
- relativna vlažnost, (%)
- brzina protkoka, (m/s)
Zbirni uticaj ovih parametara na klimatke uslove rada izražav se efektivnom temperaturom

(ter).

Pod povoljnim uslovima rada na radilištu, podrazumijeva se veličina efektivne temperature na

radnom mjestu u granicama od 283 do 298 K. .

Ako veličina efektivne temperature pređe granice ovih vrijednosti primjenjuju se dodatne
tehničke mjere za svođenje veličine efektivne temperature u dozvoljene granice.
Temperatura ne smije da prelazi 28 °C na suhom i 23 °C na vlažnom termometru, što pri
stagnirajućem vazduhu odgovara vrijednosti od 25 efektivnih američkih stepeni.
Pri temperaturi od 28 - 31 °C na suhom termometru i 23 - 26 °Cna vlažnom termometru, a pri
minimalnoj brzini vazduha od 0,5 m/s zahtijeva šestočasovno radno vrijeme.
Kada temperatura prelazi ove granice radnici moraju raditi samo u krajnjoj nuždi.

55. Ko može biti palioc mina u jami?

Pa1ioci mina mogu biti samo lica koja su radila najmanje tri godine kao kopači u pogonima sa istim ili
većim opasnostima i koja je stručna komisija rudarske organizacije na ispitu ocijenila da su sposobni za
samostalno vršenje poslova miniranja. Ispitu za ocjenjivanje njihove sposobnosti odnosno
osposobljenosti mora prisustvovati i predstavnik organa rudarske inspekcije.

56. Zaštita gumenih transportera

Pri prevozu transportnim trakama pogonski valjak i povratni valjak moraju biti osigurani zaštitnim
napravama tako da nikakav materijal ne može dospjeti između trake i valjka i da niko ne može doći u
dodir sa valjkom u pokretu.
Pri upotrebi gumenih transportnih traka kojima se prevozi ugalj na svakih 50 m duž transportera
postavljaju se: hidrant sa ventilima, vatrogasna crijeva dužine 50 m i odgovarajući protivpožarni aparat.
Pogonski, zatezni i otklonski bubnjevi i drugi okretni dijelovi na transporteru sa trakom zaštićiju se
zaštitnom ogradom ili uređajima.

7. Do kojeg je nagiba dozvoljen rad buldozera na PK?

Rad buldozera dozvoljen je na nagibima do 35°. U toku rada buldozera rastojanje od ivice
točka gusjenice do ivice kosine mora iznositi najmanje 2 m.
Prilikom pregleda i podmazivanja buldozer mora biti postavljan na horizontalnu površinu,
motor se mora isključiti a plug mora biti spušten na tlo.
U slučaju kvara na nagibima, mora se osigurati da buldozer pod dejstvom sopstvene težine ne
krene niz kosinu, a zatim se mora u što kraćem roku skloniti na bezbjedno mjesto.

58. Podjela plinova po štetnosti

Rudnički vazduh pre_a gasove koji se oslobađaj__i_ l_žišta,_gasoxe_anja,_gasQve ok_idacionih i

po:žamlh pročesa,-gasove7ttTdp.ičl:GlfeKSplo_ija, gasove sys mQtQ@, k91I!presosrske i
akoinulatorske gasove. 'Na_taj način se rudnička atmo:;fera"pogoršava]er se u njoj pojavliui_-:m.anji i!L
veći sadržaj otrovnih, eksplqzi_rnihMnertnilLgasova.
P()_emeno se sa manjim ili većim- sadržajem_ujamskom Y.<lZduhu l11ogu i_viti 9troV!lLgasovi
ugljen4iqksid, Cp, sumporvodonik, sumpordipksid, azotni oksidi a znatno rjeđe arsep.ovodonik,
selenvodonik, f1uorovodonik, fosforovodonik, amonijak, pare žive i benzina kao i akrolein.
Eksplozivni gasovi koji se mogu javiti u rudnicima jesu: vodonik, grupa zasićenih ugljovodonika
(metan, etan, propan, butan, pentan i heksan), grupa nezasićenih ugljovodonika (acetilen, etilen,
propilen, butilen, amilen) i grupa otrovnih gasova koji imaju i eksplozivna svojstva (CO, H2S, S02 i
pare benzina).

59. Separatno provjetravanje

_eparatno provj_travanje radilišta može biti: kompresiono, depresiono i kombinovano-Za"

kombinovano provjetravanje radilišta depresioni ventilator ima 30 % veći kapacitet od kompresionog
ventilatora. U metanskoj jami na radilištu po pravilu, primjenjuje se kompresioni način provjetravanja.
U jamama sa metanom, drugim opasnim gasovima ili opasnom ugljenom prašinom separatno
provjetravanje mora se vršiti neprekidno i kada na radilištu nema ljudi. Kratkotrajno obustavljanje
provjetravanja, je dozvoljeno samo u izuzetnim i opravdanim slučajevima koje treba navesti u
uputstvima,"
Ovim uputstvima treba naročito propisati postupak pri ponovnom puštanju u rad ventilatora za
separatno provjetravanje - u pogledu kontrole koncentracije gasova i sprečavanja da gasovi prodru u
druge jamske prostorije u opasnoj koncentraciji.
Zahtijevi koji se moraju ispuniti za sprovođenje separatnog provjetravanja su: izbor najpovoljnijeg
načina provjetravanja, proračun potrebne količine vazduha,. izbor opreme za obezbjeđenje potrebne
količine vazduha, propisani tehnički uslovi za izgradnju objekata i ugradnju opreme i uputstva o načinu
kontrole i održavanja uređaja za separatno provjetravanje radilišta.
Ventilator za separatno provjetravanje radilišta ugrađuje se samo na osnovu odgovarajućeg
uputstva koje sadrži i detalje u vezi sa lokacijom, dispozicijom i načinom ugradnje. Za kompresioni
način provjetravanja radili šta u seriji ventilator se može ugraditi na početku ili duž cjevovoda.
Dužina separatno provjetravanih prostorija uslovljena je odgovarajućim proračunima za separatno
provjetravanje radilišta. Količina vazduha za dimenzionisanje uređaja za separatno provjetravanje
radilišta određuje se kao zbir potrebne količine vazduha na čelu radilišta i gubitaka vazduha duž
cjevovoda. '
Količina vazduha u protočnom ogranku ventilacione mreže u koji se ugrađuju separatni ventilatori
veća je za 30 % od količine vazduha koju uzima separatni ventilatori.
Ventilatori za separatno provjetravanje radilišta u protočnom ogranku lociraju se na rastojanju
najmanje 10 m od izlazne vazdušne struje pri kompresionom provjetravanju i na rastojanju jamnje 10 m
i izlaznoj vazdušnoj struju pri depresionom načinu provjetravanja.
Ventilacione cijevi kao dio uređaja za separatno provjetravanje radilišta ugrađuju se prema
tehničkom uputstvu proizvođača i održavaju se u stanju koje gubitke vazduha svodi na minimum koji
određuje proizvođač.
Kraj cjevovoda zavisno od primjenjenog načina separatno provjetravanog radili šta ne smije biti
udaljen od tela radilišta više od 8 m pri kompresionom provjetravanju i više od 2 m kod
depresionog provjetravanja radilišta. .

Pri separatnom provjetravanju radilišta kada se/otvaraju nova otkopna polja gdje je moguća
pojava gasova pod pritiskom vrši se predvrtavanje. .
Napuštene separatno provjetravane prostorije izoluju se od ventilacionog sistema jame
nepropusnim zatvaranjem. Ako se separatno provjetravanje radilišta u metanskim jamama prekida
automatskim uređajima daju se odgovarajući signali za prestanak rada i napuštanje radili šta.
U jamama, ili dijelovima jama, sa meronom i drugim opasnim plinovima ili sa opasnom ugljenom
prašinom posebno provjetravanje je dozvoljeno po pravilu u hodnicima i niskopima do udaljenosti od
300 m, u uskopima do udaljenosti od 150 m a u slijepim oknima do udaljenosti od
100 m od svježe zračne struje.
Cijevi ventilatora moraju imati mrežu na usisnoj strani.
Promjene u radu glavnog, pomoćnog ili dopunskog ventilatora, kao i ventilatora za posebno
provjetravanje može odobriti samo tehnički rukovodioc pogona odnosno lice određeno u planu odbrane.

60. Opšte mjere zaštite na radu

Opšte mjere zaštite na radu određuju se nasvim poslovima odnosno radnim zadacima koje radnici
obavljaju i mjestima gdje se kreću. .
Opšte mjere zaštite na radu obuhvataju: uslove koje treba da ispunjavaju radne i pomoćne
prostorije u cilju osiguranja potrebne radne površine i radnog prostora, obezbjeđenje odgovarajućih
puteva za prolaz, transport i evakuaciju ljudi, pružanje prve pomoći, obezbjeđenje potrebne temperature,
ventilacije i osvjetljenja, ograničenje buke i vibracija.

61. Sredstva za prevoz radnika u jami

Za prevoz ljudi dozvoljena je lokomotivska vuča, gumene transportne trake, člankasti transporteri i
viseće žišare uz preduzimanje potrebnih posebnih mjera zaštite koje se moraju predvidjeti u odobrenom
projektu.
Kod prevoza ljudi lokomotivskom vučom, za voz ne smiju biti prikačeni drugi vagoneti sa
iskopinom ili bilo kojim drugim materijalom kao ni prazni vagoneti. .

Ako se prevz vrši ostalim transportnim sredstvima ona se moraju pr_thodno isprazniti da u
njima nema drugog materijala. .

brzina vožnje za lokomotivsku vuču smije iznositi maksimalno 3 mls. Uređaj za kočenje mora
biti takav da omogući kočenje za 20 m.
Na mjestima gdje radnici ulaze i izlaze sa prevoznog sredstva mora biti urađen slobodan
prolaz najmanje 1 m.
62. Glavno provjetravanje u jami

Glavno jamsko provjetravanje može se vršiti korištenjem prirodne depresije ili mehanički pomoću
ventilatora i to kompresiono i depresiono. Provjetravanje jame sa metanom i ugljenom prašinom mora se
vršiti neprekidno i to vještački depresiono (sisanjem vazduha).
Glavno jamsko provjetravanje vještačkim načinom vrši se pomoću glavnih, pomoćnih i
dopunskih ventilatora.
Glavni ventilator je ventilator pomoću koga se provjetrava cijela jama ili krilo jame. Glavni
ventilator mora biti post.šlvljen na površini.
Pomoćni ventilatOr je ventilator koji je postavljen na površini i ima zadatak da koristeći manji
dio glavne ulazne vazdušne struje vrši provjetravanje jednog dijela jame.
Jamski dopunski ventilator je ventilator koji je u jami uključen u protočnu vazdušnu struju
jednog odjeljenja radi poboljšanja provjetravanja tog odijeljenja.
Kod metanskih jama rezervni ventilator mora biti spreman da za 10 minuta bude stavljen u
 . pogon.
Motori glavnog ventilatora moraju biti dimenzionisani za preopterećenje od 25 %.
U krugu od _. od ventilatora ne smije se skladištiti eksplozivi i zapaljive materije.

63. Uslovi koje mora posjedovati GT za prevoz ljudi

Transportne trake moraju ispuniti sljedeće uslove:
- da su konkavnog oblika,
- da su široke najmanje 800 mm,
- da su pojedini dijelovi trake spojeni vulkanizacijom,
- da su bez poprečnih i uzdužnih prslina,
- da koeficijent sigurnosti prema maksimalnoj sili zatezanja iznosi najmanje - razmak ljudi od 5 m i
opterećenja 90 kg po osobi.

12 računajući

"64. Prenos eksploziva i detonatora sa površine u jamu i kroz jamu

Lica koja prenose eksplozivna sredstva sa površine u jamu ne smiju se prevoziti oknom za
vrijeme redovnog prevoza ljudi.
O prevozu oknom ljudi koji prenose eksploziv moraju prethodno biti obaviješteni mašinist izvozne
mašine, navozači i odvozači. Kapisle i električni upaljači spuštaju se kroz okno bez pratnje osim u
količinama koje ssmije po pravilu nositi jedno lice.
U izvoznom košu smije se za vanredni prevoz ljudi dozvoljen pravilima o prevozu ljudi oknom
prevoziti polovica ljudi koji nose eksplozivanajviše 6 lica. Koš se kreće brzinom
maksimalno 4 mls.
Eksplozivna sredstva sa površine u jamu prenosi palioc mina ili druga za miniranje ovlaštena lica
koja su poučena u rukovanjU eksplozivnim sredstvima. Eksplozivi se\ prenose odvojeno od
inicijatora eksploziva.
Sporogoreći štapin i električni upaljači bez kapisla mogu se prenositi zajedno sa eksplozivom.
Ako eksplozivna sredstva prenose više ljudi razmak između njih mora biti 10 m a za strme
puteve određuje tehnički rukovodilac prema uslovima. Prenos eksploziva ne smije se vršiti za vrijeme
redovnog ulaska ili izlaskaljudi iz jame.
Jedna radnik smije iz površinskog magacina u jamu prenositi do 1000 komada kapisli ili 500
komada oštrih električnih upaljača u orginalnim kutijama.
Inicijatore eksplozije treba da prenosi samo palioc mina. Ako originalno pakovanje broji više od
1000 komada tada ga prenose dva radnika i tada je odstojanje od takvih grupa 20 m. U slučaju da ima
lutajućih struja isključuje se struja za vrijeme prenosa detonatora.
Jedno lice smije nositi jedno originalno pakovanje a najviše do 30 kg. Ako u originalnom
pakovanju ima više od 30 kgnose ga dva radnika.
Ako se prenose u manjim količinama os originalnog to se radi u kožnim torbama.
Izuzetno, palioc smije nositi istovremeno 10 kg eksploziva i maksimalno 40 komada
inicijatora eksplozije i to u zasebnim torbama.
Smještaj u jamskim magacinima, pomoćnim skladištima i priručnim. spremištima eksploziva,
moraju biti odvojeni eksplozivi od inicijatora eksplozije i to:
 - u magacinima u posebnim komorama,
- u pomoćnim skladištima u posebnim komorama ili nišama,
- u priručnim spremištima u posebnim udubljenjima (nišama) sanducima.
65. Tehnološka šema otkopavanja na PK

Otkopavanje otkrivke može se vršiti samo po tehnološkoj šemi koja mora da sadrži sljedeće
elemente:
1. visinu (dubinu) etaže,
2. širinu bloka,
3. položaj bagera (utovarivača) u bloku u odnosu na transportno sredstvo i radnu kosinu,
4. tehnologiju izrade bočne i čeone kosine,
5. tehnologiju utovara u transportno sredstvo,
6. radni položaj transportnog sredstva,
7. niveletu etaže.

Visina etaže mora biti prilagođena tehničkim karakteristikama mmašina i uslovima radne sredine.
Ako se bočne i čeone radne kosine etaže ne mogu potpuno podesiti prema uslovima radne sredine,
tehnološka šema mora se prilagoditi datim uslovima, smanjivanjem visine i dubine etaže i širine bloka.
.

Širina etaže u ravni zavisi od geomehaničkih osobina materijala, nagiba etaže i primjenjene
mehanizacije za otvaranje, otkopavanje, utovar i prevoz.
Etaže se ne smiju potkopavati.

66. Kolika je dužina puta kočenja kod prevoza materijala jamskom

lokomotivskom vučom?

. Put kočenja lokomtive pri prevozu materijala ne može biti duži od 40 m.

67. Protivpožarni aparati u jami

Na ovaj način se uspješno mogu gasiti požari malih razmjera tj. u početnom stadiju nastanka.
Dejstvo protivpožarnih aparata je zasnovano na svojstvu da protivpožarna masa koja se istiskuje iz
aparata (prah, hemijska pjena, vazdušno - mehanička pjena) na gorećoj masi stvara izolacioni fi1 prema
kiseoniku iz vazduha, čime se eliminiše jedan od bitnih uslova procesa gorenja. Aparati sa pjenom imaju
i tu osobinu da pjena akomulira stvorenu toplotu i time snižava temperaturu okoline.
Zavisno od vrste punila, razvijen je veliki broj protivpožarnih aparata. Za gašenje se smiju
koristiti samo oni aparati koje je proizvođač predvidio za određenu vrstu požara.
Za gašenje požara u jamama upotrebljavaju se aparti sa vodom, vazdušnom pjenom
proizvedenom na mehanički način, snijegom ugljen - dioksida, ili prašinom i to:

. aparat sa vodom za gašenje svih požara osim požara električnih uređaja i tečnih gasova,
+ aparat sa pjenom za gašenje svakog požara a naročito požara tečnih goriva (osim špiritusa)
. i požara električnih uredaja,
+ aparat sa ugljen - dioksidom za gašenje svih vrsta požara a naročito požara električnih
uređaja ako u blizini požara nema nataložene sagorljive prašine,
+ aparat sa prahom za gašenje svih požara a naročito požara električnih uređaja. Upotreba
ovog aparata za gašenje požara električnih mašina sa rotirajućim dijelovima zabranjena je
jer ih prašina može oštetiti.

Za gašenenje požara ujamama ne smiju se koristiti aparati sahemijskom pjenom, tetrahlorom ili
prašinom koja se hemijski razlaže i pretvara u škodljivu materiju. //
Tehnički rukovodilac dužan je koji će se od aparata za gašenje požara navedenih upotrebljavati u
pojedinim jamskim prostorijama i na površini. Mjesta na kojima će se ti aparati i druga sredstva za
gašenje požara držitai zavisno od vrste postrojenja, uređaja, instalacija i materijala, određuje se planom
odbrane.

68. Uništenje eksplozivnih sredstava'

Pokvarena odnosno neupotrebljiva eksplozivna sredstva koja nisu vraćena isporučiocu moraju
se uništiti prema uputstvima njihovih proizvođača.
uništavanje eksplozivnih sredstava mogu vršiti samo lica ovlaštena za vršenje poslova miniranja, i
to u prisustvu odgovornog magacionera. Ova lica određuje tehnički rukovodilac poduzeća odnosno
tehnički rukovodilac pogona.
Svaka vrsta eksplozivnih sredstava mora biti zasebno uništena. O svakom uništenju eksplozivnih
sredstava mora se sastaviti zapisnik koji potpisuju sva lica koja su učestvovala u uništavanju. U
zapisniku moraju biti označeni vrsta i količina eksplozivnih sredstava kao i razlozi, način, vrijeme i
jjesto uništavanja.
Eksplozivna sredstva su pokvarena ili su postala neupotrebljiva za vrijeme miniranja
(neekslodirane patrone ili kapisle, ostaci štap ina i sL). Uništavaju se prema uputstvu za uništavanje tih
eksplozivnih sredstava.

69. Prelazi preko GT na PK

Preko transportera moraju se postaviti poprečni prelazi. Prelazi preko transportera moraju biti
postavljeni na međusobnom rastojanju od najviše 300 m u zoni kopa i odlagališta.
Prelazi odnosno prolazi izvan zone PK mogu biti na rastojanju većem od 300 m ali se moraju
prilagoditi datim uslovima, Prelazi moraju biti obezbjeđeni ogradom sa strane i rukohvatima. Rastojanje
najisturenijeg dijela prelaza od transportera mora iznositi najmanje 1 m. širina prelaza mora biti
najmanje 0,8 m.
Na mjestima na kojima je transporter izdignut iznad terena više od 1,5 \TI moraju imati s jedne
strane prolaz širine najmanje 0,6 m sa ogradom i rukohvatima. Pod ovog prolaza mora biti dobro
pričvršćen a ako je sa usponom ili padom mora biti izrađen tako da se izbjegne klizanje.
Ugao nagiba transportera sa glatkom transportnpm trakom može biti najviše 18° pri podizanju
materijala a najviše 15° pri spuštanju materijala.

70. U kojim uslovima će organizacija oduzeti odobrenje za eksploataciju

 Ministarstvo energetike, rudarstav i industrije ukinut će odobrenje za eksploataciju
industrijskih mineralnih sirivina:
- ako poduzeće ne otpočne sa eksploatacijom u roku koji je određen rješenjem,
- ako poduzeće ne pribavi odobrenje za izvođenje radova po GRP u roku koji je određen
____. .
- ako se eksploatacijom ugrožava život i zdravlje radnika i drugih građana ili imovine a druge
mjere predviđene ovom uredbom i drugim propisima nisu dovoljne da se to spriječi,
- ako se ugrožava okolina i ne vrši rekultivacija terena oštećena rudarskim radovima prema
odobrenom projektu,
- ako poduzeće ne uplati naknadu u propisanom roku.
 Drugi dio

1. Vrste električnih upaljača za metanske jame

Prema namjeni razlikuju se sljedeće vrste električnih upaljača u savremenoj praksi miniranja: a) trenutni
električni upaljači, koji pale trenutno poslije zatvaranja električnog kola,
b) vremenski električni upaljači, koji pale sa određenim zakašnjenjem poslije zatvaranja električnog kola
i to:
1. sa dugim zakašnjenjem od 0,5 i od 1,0 sec između narednih brojeva u seriji,
2. sa kratkim zakašnjenjem od 34 ms između narednih brojeva u seriji električnih upaljača.
c) metanski sigurnosni električni detonatori i to:
1. trenutni metanski električni detonatori (upaljači),
2. milisekundni metanski električni upaljači.
d) električni upaljači za specijalne svrhe (seizmički trenutni električni upaljači).

Npr. kod vremenskih (detonatora) upaljača sa usporenjem od 0,5 sec, broj O pali trenutno, broj
1 sa usporenjem od og sec, broj 2 sa usporenjem od 2 x 0,5 sec itd.
isto tako kod milisekundnih vremenskih detonatora sa usporenjem od 34 ms, broj O pali
trenutno, broj 1 poslije 34 ms, broj 2 poslije 2 x 34 ms, broj 10 poslije 10 x 34 ms.
Električni trenutni upaljači služe za paljenje zalomnih i drugih mina gdje je potrebno da sve mine
odjednom upale, dok vremenski upaljači omogućuju paljenje jedne ili više mina u određenim
vremenskim rrazmacima, kao npr. kod perifernih i pomoćnih mina pri miniranju u hodnicima, oknima
itd.
Milisekundni vremenski upaljači imaju posebno preimućstvo da usljed vrlo malog zakašnjenja u
'paljenju pri upotrebi više mina jedne za drugom omogućuju sitnije i ravnomjernije drobljenje i manji
potres okolnog materijala, uključujući i manji potres vazduha.
Prema propisima u našoj zemlji upotreba običnih milisekundnih električnih upaljača nije
dopuštena u metanskoj sredini. '

2. Sigurnosne mjere kod gumenih transportera

Pri prevozu transportnim trakama _ki valjak i povratni valjak moraju biti osigurani zaštitnim
napravama tako da nikakav materijal ne može dospjeti između trake i valjka i da niko ne može doći u
dodir sa valjkom u pokretu.
Odstojanje isturenih dijelova trake mora iznositi najmanje 20 cm od jednog boka hodnika, 70 cm
od drugog boka hodnika pored koga se prolazi u glavnoj jamskoj prostoriji tJ. 50 cm a u ostalim
jamskim prostorijama i 60 cm od stropa prostorije.
Pri upotrebi gumenih transportnih traka kojima se prevozi ugalj \na svakih 50 m duž
transportera postavljaju se: hidrant sa ventilima, .:y_!rpgasna crijeva dužine 50 m i odgovarajući
. v . ,- I

_lvpOz.fJm1 _arat.
 , Pogonski, zatezni i otklonski bubnjevi i drugi okretni dijelovi na transporteru sa trakom
zaštić1]Use zaštitnom og_dom ili uređajima:
Ako je transporter nagnut više od 5 %, a pogonska stanica se nalazi na vrhu kosine mora postojati
uređaj za automatsko zaustavljanje transportera u slučaju nestanka električne energije. Ako se pogonska
stanica nalazi na dnu kosine a materijal se izvlači, okrenuti bubanj mora imati automatski uređaj za
kočenje.
Na mjestima za prolaz ljudi moraju postojati mostićii\i stepenice sa prihvatnim letvama. Ako je
transporter nagnut više od go, bez obzira na mjesto pogonske stanice, pogonski uređaj mora imati
automatski uređaj za kočenje.
Za vrijeme rada transportera zabranjeno je čišćenje pogonske i povratne stanice.
Traka se ne smije postaviti blizu kosine etaže a prema odobrenom projektu.
Trakom se smije prevoziti onaj materijal za koji je traka konstri1ktivno riješena i namijenjena.
Granulacija može biti ono lika, kolika je predviđena za traku.
Zabranjena je vožnja ljudi trakom za materijal.
Na pogonskoj stanici mora biti istaknuta tabla sa: dozvoljenoj krupnoći materijala, brzina
kretanja, kapacitet, uglu utovara, temperaturi.
Ugao nagibaje 18° pri podizanju materijala a 15° pri spuštanju materijala.
Kod vjetra od 30 mls traka se mora isključiti.
Kod -12 °e traka se povremeno uključuje. /
Svakih 15 dana vrši se pregled konstrukcije i'rotirajućih dijelova.

3. Šta je eksploataciono polje po zakonu o rudarstvu? ,V

Eksploataciono polje sačinjava prostor koji je horizontalno na površini zemlje ograničen pravim
linijamaili prirodnim granicama, a prostire se neograničeno u dubinu zemlje, između vertikainih ravni
položenih kroz te linije odnosno pririrodne ganice.

4. Na osnovu čega se pravi plan mjera zaštite na radu u rudarskoj

organizaciji?
Na osnovu zakona i propisa u'-eSflEWflej--arganlLAciji rada-što veće i što potpunije sigurnosti i
'zaštite na radu pri obavljanju radnih zadataka.

5. Putevi i saobraćajni znaci na PK

Na Pk putevi za transport kamiona mogu biti: stalni i privnneni. Stalni putevi moraju biti iE"adeni
tako da odgovaraju najvećem opterećenju transportne mehanizacije. Privremeni putevi n_ _tažama Pk i
odlagalištima i priključci sa stalnim putevima ne smiju biti opterećeni više od

utevI se Izra UJU sa Je om I I vIJe o ovozne tr e. ta putevI sa Je om kolovoznom trakom moraju

;amti mimoilaznice. Na ovim putevima u slučaju kretanja ljudi mora postojati pješačka staza širine 1 m.
Ukupna širina stalnih puteva sa dvije kolovozne trake računa se
Š = 2B + 4 - širina puta B - maksimalna širina kamiona
najmanja širina stalnih puteva sa jednom trakom mora iznositi" širine stalnih puteva sa dvije
kolovoznetrake.
.-- Proširenje stalnih puteva (P) za kamionski transport u krivinama (serpentin_a) iznosi:
 - za stalne puteve sa dvije kolovozne trake P = 1,0 x B
- za stalne puteve sa jednom kolovoznom trakom P = 0,5 x B \
Stalni putevi za kamionski transport u poprečnom presjeku, na pravim dionicama moraju
imati nagibe na obje strane koji iznose:
1. za profilisane puteve do 50 %
2. za putne podloge od tucanika i šljunka do 3 %
3. za sve ostale putne podloge do 2 %

Putevi na etažama Pk moraju biti sa spoljne strane obezbjeđeni nasipom od 1 m. Za

odvodnjavanje dozvoljen je prekid nasipa na 15 m u veličini od 2 m.
Saobraćajni znaci su isti kao i na javuom putu,
6. Table zabrane i upozorenja na PK

1. Table upozorenja
Etažna tabla
Tabla sa brojem bagera
Tabla sa upozorenjem za miniranje
Tabla sa ispisanim zvučnim signalima za masovno mlIllf8llJe
Saobraćajni znaci.
Tabla sa oznakompož-al11og puta
Tabla sa oznako hidr_ata
Table upozorenja za pojedine strojeve

2. Table zabrane
Nezaposlenim licima zabrana ulaska u kop Zabranjen pristup u krug rada bagera Zabranjen pristup ivici
etaže

7.Koliko eksplozivnih sredstava može nositi jedan radnik?

Jedan radnik može nositi do 30 kg originalnog pakovanja, 1000 komada kapisli ili od 500
komada oštrih električnih upaljača u originalnim kutijama.
Isto tako jedan radnik može nositi 10 kg eksploziva i odgovarajući broj upaIjača u dvije
odvojene torbe na suprotnim stranama.

8. Putevi za povlačenje ljudi u jami

To su naroričto određeni i obilježeni putevi.

Putevi kojima se radnici moraju kretati u slučaju opasnosti moraju biti pregledani jednaput mjesečno od
lica koje odredi tehnički rukovodilac pogona.
Putevi povlačenja radnika grafiči se iskazuju u vidu pojednostavljenih linearnih šema rudnika, sa
naznakom puteva za povlačenje. U slučaju požara ili eksplozije u jami radnici se povlače putevim ulazne
zračne struje ako je predviđen normalan rad ventilatora. Ako se predvidi obmut rad ventilatora radnici
će se povlačiti putevima izlazne zračne struje do okna ili drugog izlaza iz jame.
U slučaju eksplozije u rudničkom skladištu eksplozivnih sredstava povlačenje treba usmjeriti
prema svježoj zračnoj struji jer skladište treba biti tako locirano da produkti eksplozije idu direktno u
izlaznu vazdušnu struju.
Kod iznenadnog prodora vode osnovno je pravilo povlačenja prema višim kotama
spratovima.
Pravci za povlačenje se vidno označavaju na tablama na kojima su strelice i upadljiv natpis.
Table sa znacima za povlačenje postavljaju se na svim glavnim raskrsnicama puteva za
redovno kretanje ljudi u rudniku.

9. Koja lica mogu biti rukovodioci mehanizacije na PK?

\
Lica sa napunjenih 18 godina života i odgovarajućom stručnom spremom i fizičko - psihički
sposobni.

10. Kapacitet vodosabirnika u jami i PK

Sabirnik vode u jami mora imati kapacitet za najmanje osmočasovni priliv jamske vode a
mogu biti i veći.
Ako ovaj uslov nije ispunjen a sabimik se puni vodom za manje od 8 sati ali ne manje od 4
sata preduzima se jedna ili više tehničkih mjera st im da nivo nataloženog mulja u sabimiku vode u jami
ne smije biti veći od 15 % od ukupnog nivoa vode.
Kapacitet uređaja ;_ crpljenje vode iz jame dvostruko je veći od normalnog dotoka vode _
jamu. Glavna crpna stanica u jami izrađuje se u blizini spoja jame (okana, niskopa) sa površinom zemlje.

11. Na osnovu čega se pravi plan rada u rudarski radnim organizacijama?

. Plan rada u rudarski organizacijama pravi se na osnovu odobrenih rudarski projekata i ostale
tehničke dokumentacije.
Godišnji plan radova na otvaranju i eksploataciji obuhvata rudarske i druge radove kojima će
se ostvariti planirana proizvodnja za tu godinu, mjere zaštite na radu.

J 12. Mjere zaštite od opasne ugljene prašine

To su: .
a) sprečavanje stvaranja opasne ugljene prašine i sprečavanje eksplozije, b) otklanjanje opasnosti
vlaženjemjamskih prostorija,
c) otklanjanje opasnosti kamenom prašinom.

13. Pregled izvoznog postrojenja

Svakog radnog dana u prvoj smjeni mora se detaljno pregledati izvozna mašina i njeni uređaji
a naročito:
1. pogonski agregati (motori) izvozne mašine,
2. bubnjevi (bobine, pogonski koturovi Kepe), njihove osovine, spojnice osovina,
pričvršćenje slobodnog bubnja ili bobine, 'pričvršćenje užeta za bubanj i bobinu,
3. kočnice i kočioni mehanizam,
4. regulator vožnje, dubinske kazaljke, tahometar, tahograf i granični prekidač,
5. signalni uređaji i uređaji za usmeno sporazumijevanje,
6. spojnice i pristupačni (dostupni) elementi spajanja, naročito da li su dobro pritegnuti i . obezbjeđeni,
7. pokretni dijelovi izvozne mašine i njeni uređaji i sigurnosni uređaji, naročiti da li su dobro
spojeni i pravilno podmazani.
Jedanput u sedam dana mora se detaljno pregledati kompletna električna oprema. V
Svakih 6 mjeseci mora se pregledati i provjeravati ispravnost i funkcionisanje izvozne mašine: O
kočnice,
O regulator vožnje,
O dubinke kazaljke, tahograf itahometar,
O granični prekidač,
O signalnih uredaja i uredaja za usmeno sporazumijevanje.

14. Šta sve utiče na komfor u radnim prostorijama?

za građevinske objekte namijenjene za radne prostorije ili prostorije u kojima će se kretati lica na
radu određuju se naročito: visina prostorije, povšina slobodnog prostora oko mjesta rada, kubatura
slobodnog prostora za jednog radnika, površina prozora, mogućnost prirodne ventilacije, potreban broj
klozeta i kupatila, garderobe i druge mjere koje su neophodne da bi radnik ima zadovoljavajuće radne
uslove odnosno odgovarajući komfor.

15. Odvodnjavanje na PK
Odvodnjavanje PK mora prethoditi radovimana eksploataciji da bi se obezbjedili uslovi za
normalan rad.
PK mora biti zaštićen kanalima od prodora voda nastalih usljed atmosferskih padavina na slivnim
područjima koja gravitiraju ka kopu. Voda iz zaštitnih kanala mora biti odvedena van
radnog područja kopao .

Priliv površinskih voda sa slivnih površina koje gravitiraju ka otkopnom prostoru računa
senajmanje za 50 godišnji protekli period.
Kao privremeni y.ddosabirnik može se smatrati najniži prostor Pk ako se u tom prostoru ne nalazi
teško pokretna oprema i druge važne instalacije i ako se na višim etažama nalaze dovoljne rezerve
otkrivene mineralne' sirivine koje omogućavaju normalnu proizvodnju i u periodu formiranja
privremenog vodosabimika. Prilikom dimenzioniranja vodosabimika mora se uzeti u obzir osmočasovni
priliv vode.
Nivo podzemne vode na tlu odlagališta mora biti ispod nivoa kontakta najniže etaže
odlagališta i tla.
Odlagalište mora biti zaštićeno od prodora površinskih voda i atmosferskih padavina koje se
slivaju sa područja van odlagališta. Odlagalište se mora odvodnjavati.
Svi tehnički objekti koji pripadaju PK moraju biti zaštićeni od prodora površinskih voda.

16. Kaznene odredbe po zakonu o rudarstvu

Kazna zatvora za krivična djela ugrožavanja lične i kolektivne sigurnosti zaposlenih. Novčane ili
zatvorske kazne za neprimjenjivanje propisane mjere zaštite na radu pn projektovanju i reviziji.
17. Vrste jamske podgrade

Rudnička pod grada može se podijeliti na više vrsta i to:

O po načinu - principu izvođenja razlikuju se podupiruća i viseća podgrada,
O po konstruktivnom materijalu podgrada može biti drvena, betonska, metalna, od opeke ili
mješovita,
O po vrsti podzemne prostorije razlikuje se podgrada hodnika, okna, kosih prostorija itd,
O po dužini upotrebe podgrada može biti privremena i stalna,
O po konstruktivnim odlikama može biti montažna, zidana, monolitna, okvirna itd,
O po ophođenju prema podzemnom pritisku razlikuju se kruta i popustljiva pod grada,
O po specijalnom zadatku može biti nepropusna za vodu (tibing), probojna i proboj no roneća (keson)
itd.

18. Miniranje na PK i mjere sigurnosti

Minerski radovimoraju se tehnički, tehnološki i organizaciono izvoditi da se od svih oblika

djelovanja eksplozije obezbjedi zaštita ljudi, prirodnih i izgrađenih objekata, opreme, ekološke sredinei
dr. a naročito od:
1) seizmičkog (potresnog) dejstva,
2) raspraskavanja tj odbacivanja materijala, 3) djelovanje vazdušnog udamog talasa,
4) otrovnog i zagušljivog djelovanja eksplozije, 5) toplotnog djelovanja.
Eksplozivna sredstva koja nisu ispravna ne smiju se koristiti.
Minerski radovi ne smiju se izvditi tamo gdje se može izazvati požar ili eksplozija.
Minske bušotine se pune neposredno prije miniranja.
Na mokrim radilištima inicira se samo električnim upaljačem.
Minske bušotine obavezno začepiti negorivim materijalom.
Paljenje sporogorećim štapinom: svake naredni štapin mora biti duži za 10 cm od prethodnog. Najkraći
može biti 1 ma najduži 4 m. Krajevi štap ina moraju viriti iz bušotine 20 cm. Detonirajući štapin inicira
se samo pomoću električnog detonatora.
Prostor za miniranje mora se obezbjediti crvenim zastavicama i ljudskim obezbjeđenjem te zvučnim
signalom.

"19. Koji sve radnici podliježu obavezi provjere zaštite na radu?

Rudarsko preduzeće dužno je, putem stručne komisije najmanje jedanput godišnje provjeravati
poznavanje propisa o tehničkim mjerama i o zaštiti na radu kao i plana odbrane i akcije spasavanja u
slučajevima iznenandnih udesa kod nadzornog i tehničkog osoblja, palioca mina, kao i
visokokvalifikovanih i kvalifJ.kovanih radnika čiji rad neposredno vezan za rudarske radove.

20. Mjere sigurnosti na čeličnim transporterima za prevoz materijala

Za prevoz materijala u jami mogu se koristiti: čelični transporteri sa beskonačnom čeličnom

trakom od članaka i vučnim lancem (člankasti transporter) i čelični transporter sa žljebovima, vučnim
lancima i grabuljicama (grabuljasti transporter).
Čelični, člankasti i grabuljasti transporteri mogu imati jedan ili više vučnih lanaca. Za pogon
 čeličnog transportera može se koristiti električna energija ili komprimirani vazduh.
Prevoz materijala čeličnim transporterom vrši se horizontalnim i kosim prostorijama do nagiba
35°. U kosim prostorijama sa nagibom većim od 18° čelični transporteri imaju zasebne
grabuljice i naprave za kočenje.. -i
Brzina kretanja čeličnog transportera ne smije biti veća od 1,5 m/s. Ako je čelični transporter
širi od 1 m izrađuje se odgovarajući prolaz ili prelaz za ljude. '
Visina iznad prolaznog mostića do krova, odnosno do podgrade prostorije iznosi najmanje
1,4 m. Ako se prolaz za ljude nalazi ispod čeličnog transportera, visina tog prolaza ne smije biti manja
od 1,2 m. Prolaz se posebnom ogradom zaštićuje od pada materijala sa čeličnog transportera.
Čeličnim transporterom prevozi se samo materijal za koji je transporter namijenjen, a izuzetno se
može prevoziti i drugi materijal pod uslovom određenim uputstvom o rukovanju čeličnim transporterom.
Čelični transporter ili u nizu postavljeni čelični transporter duži od 50 m imaju uređaj za
davanje i prijem zvučnih signala i optičkih signala. .

Ako prevozu sa više čeličnih transportera postavljenih u nizu nije na svakoj stanici postavljen
rukovalac transporterom, transportni sistem ima automatski uređaj za pbstepeno pokretanje i
zaustavljanje transportera onim redosljedom koji je određen tehnološkim postupkom (blokirajući
sistem).
Čelični transporter redovno se kontroliše i održava u ispravnom stanju. Jedanput sedmično
detaljno se pregleda čitava konstrukcija, okretni dijelovi, stanica i premoštenja čeličnog transportera.
Nalazi pregleda unose se u knjigu pregleda.

21. Podjela rudarskih prostorija -(

Pod rudarskim prostorijama podrazumijevaju se prostorije koje služe za istraživanje,
otvaranje, pripremanje, razradu i otkopavanje ležišta uglja ispod površine zemlje.

Prema položaju, prostorije mogu biti: horizontalne, kose i vertikalne.

Pod- horizontalnim prostorijama podrazumijevaju se prostorije čiji je nagib manji od 5°.
Pod kosim prostorijama podrazumijevaju se blago nagnute prostorije čiji je nagib od 5° - 25°,
strme od 25° - 45° i izrazito strme prostorije sa uglom većim od 45°.
Pod vertikalnim prostorijama podrazumijevaju se prostorije čija uzdužna osa čini pravi ugao u
odnosu na horizontalnu ravan.'
Prema namjeni prostorije se dijele na:
1) glavne - vertika1na i kosa okna, niskopi, uskopi i potkopi, koji vezuju jamu sa površinom
zemlje,,

2) pomoćne - navozišta, mašinske komore, pumpne stanice, m_gacini i radionice, trafo

stanice, stanice za punjenje akomulatora i sl, ,/

3) ostale prostorije koje služe za istraživanje, otvaranje, razradu, pripremanje, otkopno pripremanje i
otkopavanje ležišta ;;. prekopi, hodnici, uskopi, niskopi, slijepa okna između horizonata, kao i
prostorije za transport, provjetravanje, prevoz materijala, prevoz ljudi, kretanje ljudi i sl.

22. Mjere sigurnosti pri miniranju u jamama

Prilikom miniranja moraju se provoditi posebne mjere zaštite i to:

1. Miniranje treba vršiti prema uputstvima tehničkog rukovodioca pogona odnosno upravnika
jame.
 2. Minske bušotine moraju biti tehnički pravilno smještene i usmjerene tako da upotrebljeni
eksploziv može dati očekivani učinak.
3. Pri rudarskim podzemnim radovima miniranje se smije vršiti samo na radilištima koja se
dovoljno provjetaravaju protočnom vazdušnom strujom ili pomoću posebnog ventilatora.
4. Udarne patrone se smiju smjestiti na sigurnom mjestu u blizini mjesta miniranja i to neposredno
prije punjenja minske bušotine eksplozivom. Udarnih patrona smije se pripremiti samo onoliko koliko je
potrebno za jedno miniranje.
5. Pri pripremanju udarnih patrona, udubljenja u patronama za smještaj upaljača sa štapinom
ili električnim detonatorima smiju se izbušoti samo šiljkom koji ne varniči (mesing, bakar, i sL).

PRIPREMA ZA MINIRANJE
1. Prije punjenja minske bušotine eksplozivom, lica koja nisu u vezi sa miniranjem moraju se
skloniti na sigurno mjesto. Od toga se izuzimaju lica kaoja vrše nadzor ili inspekcijsku službu.
2. Na redovnim radilištima nadzornik određuje mjesto na koje treba da se skloni radna grupa
kada se vrši miniranje kao i mjesto odakle će palioc mina aktivirati napunjene minske bušotine.
3. Prije punjenja minskih bušotina eksplozivom palilac mina mora postaviti straže na svim
prilazima radilištu a ukoliko nema dovoljan broj ljudi prilazi radilištu moraju se označiti unakrsnim
letvama i postaviti table sa natpisom "Ne prilazi! Miniranje!" ,

4. Ako se pri rudarskim podzemnim radovima očekuje skori proboj u drugo radilište o miniranju
treba blagovremeno i tačno obavijestiti radnike tog radili šta. Isto tako treba postaviti straže ili na drugi
način zabraniti pristup u prostorije gdje se vrši proboj.
5. Prije punjenja minske bušotine eksplozivom moraju se sa radilišta ukloniti mašine, alat i
kablovi ili na drugi siguran način zaštititi.
6. Prije punjenja minske bušotine eksplozivom moraju se kontrolisati dubina, prečnik i razmještaj
minskih bušotina prema šemi miniranja propisanoj od tehničkog rukovodioca pogona
kao i podgrađenost radili šta.
7. Dozvoljeno je puniti samo onoliko minskih bušotina koliko će se istovremeno paliti.
8. Zabranjeno je puniti mokre minske bušotine patronima neotpornim prema vodi ili
patronima sa oštećenim omotima.

9. Pri punjenju minskih bušotina patrone sa eksplozivom se moraju pojedinačp.o i oprezno umetati
do dna minske bušotine odnosno do prethodne patrone. Pri tome se moraju lagano pritiskivati minerskim
štapom, bez udaranja tako da jedna patrona drugu potpuno dodiruje.
1O.Patrone sa eksplozivom se ne smiju silom gurati u minske bušotine, niti gnječiti nego se
moraju pojedinačno lagano umetati. ..

11. Pri punjenju minskih bušotina smiju se upotrebljavati samo drveni štapovi čiji prečnik ne
smije biti manji od prečnika patrone.
12. Svaka minska bušotina mora biti začepljena. Kao materijal za začepljavanje smije se
upotrebljavati samo nesagorivi sipki ili plastični materijal (pijesak, glina, vodeni čepovi itd.) koji
he__tički zatvaraju bušotinu.
. / 13. Dužina čepa mora iznositi najmanje 1/3 dužine minske bušotine ali ne smije biti
manja od
30 cm. Kod kraćih minskih bušotina (ispod 40 cm) čep treba da bude najmanje 20 cm.

23. Sistemi eksploatacije na PK

1. Bestransportni
2.
a) jednostavni,
b) sa ponovnim prebacivanjem otkrivke na odlagalištu
2. Sa poprečnim transportom otkrivke,
3. Specijalni,
4. Transportni,
a) s unutrašnjim odlagalištima,
b) s vanjskim odlagalištima
5. Kombinovani

24. Podjela mjera zaštite na radu po zakonu o rudarstvu

Mjere zaštite na radu obuhvataju:

1. mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu, 2. mjere u vezi sa uslovima rada,
3. mjere u vezi sa zaštitom (žena, omaladine i invalidnih lica).
Mjere kojima se neposredno obezbjeđuje sigurnost na radu dijele se na: . opšte mjere zaštite na radu,
. posebne mjere zaštite na radu,
. mjere koje su određene organizacije obavezno provesti.
25. Obuka novoprimljenih radnika

Svaki radnik koji zasnuje radniodnos u rudarskom preduzeću mora se prije raspoređivanja na
poslove, upoznati sa poslom koji će obavljati, propisima i mjerama zaštite uvezi sa poslom, mjere zaštite
od požara" sa opasnostima koje mogu nastati na poslu, kao i sa organizovanjem i provođenjem zaštite na
radu u rudarskom preduzeću i ima pravo zahtijevati da se što bolje upozna sa opasnostima posla, sa
pravima odnosno dužnostima sa zaštitom na radu i uslovima rada.
Radnik se mora najmanje 15 daa uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora koga
nadležno lice odredii u tom roku ne može biti angaržovan na stalne poslove.
26. Vrste eksploziva umetanskim jamama

Prema standardu za eksplozive rudarski eksplozivi obuhvataju složene brizantne eksplozive

koji u pogledu namjene mogu biti:
a) eksplozivi opšte namjene,
b) metanski sigurnosni eksplozivi.

Pri tome obe kategorije se dijele na plastične i praškaste vrste, a prema sastavu uglavnom na
amonijum - nitratne i nitroglicerinske vrste.
Metasnki sigurnosni eksplozivi odlikuju se velikom sigurnošću pri upotrebi u rudnicima uglja
u kojima postoji ili može postojati opasnost od metana ili opasne ugljene prašine.
Njihova povećana sigurnost zasniva se na prisustvu natrijum - Worida ili kalijum Worida koji pri
eksploziji prelaze u gasovito stanje te izazivaju snižavanje temperature i skraćuju dužinu i trajanje
plamena.
Sadržaj ovog dodatka s druge strane izaziva znatno smanjenje radne sposobnosti ovih
eksploziva. .
a) Praškasti metanski amonijum - nitratski eksplozivi sadrže amonijum - nitrat i do 32 %,
kuhinjske soli a često imaju količinu jačeg eksploziva u svrhu pojačanja (trotil i dr. do 12 %.).
Higroskopni su.
- Metan kamniktiti je praškasti amonijum - nitratski eksploziv koji pored amonijum - nitrata
sadrži dodatak trotila i drvenog brašna uz odgovarajuću količinu kuhinjske soli kao potreban dodatak.
Higroskopan je. Djelimično zgrušane patrone mogu se gnječenjem istrošiti u prah i osposobiti za
upotrebu.
- Metan vitezit je praškasi amonijum - nitratni eksploziv koji radi jačeg dejstva ima pored trotila i
drvenog brašna, dodatak mješavine nitroglicerina i nitroglikola (4 - 5% i odgovarajući količinu
kuhinjske soli (29 - 30 %). Sadrži takođe izvjesnu količinu kalcijum - stearata radi smanjenja
higroskopnosti. Isporučuje se u patronama. Upoterebljavaju se u rudnicima uglja s pojavom metana i
zapaljive ugljene prašine.
- Plastični metanski amonijum - nitratski eksplozivi odlikuju se znatnim sadržajem nitroglicerina
(21 - 31 %) uz odgovarajuću veću količinu inertnih soli (35 - 40 natrijum ili kalijumWorida). Otporniji
su prema vlazi i imaju povećanu radnu sposobnost poželjnu za rad i u stijenama veće čvrstoće u
rudnicima sa pojavom metana i opasne ugljene prašine.
Posebnu vrstu plastičnih metanskih eksploziva predstavljaju oklopljeni plastični metanski
eksplozivi kod kojih su radi veće sigurnosti patrone eksploziva obio žene slojem vrlo slabog eksploziva
sa dodatkom mješavine natrijum - bikarbonata i natrijum - Worida.

27. Električno paljenje mina u metanskoj jami

1. Dužina žice mora biti tolika da se krajevi žice mogu serijski povezati.
2. Za paljenje mina smiju se upotrebljavati samo električni upaljači za koje proizvođač garantuje
da se u istom pakovanju nalaze upaljači istog ili približno istog otpora. Razlike u otporu ne smiju biti
veće od 0,3 Q.
3. Za palenje mina električnim putem smiju se upotrebljavati samo mašine kod kojih se ne
može pustiti električna struja u vod za palenje bez naročitog ključa.
4. Prije palenja mina mora se ommetrom ispitati otpor upaljača u vezi.
5. Po završetku smjene palilac mina ostavlja mašinu za palenje mina u priručno spremište ili
je predaje paliocu mina naredne smjene.
6. Električni vod za palenje mina treba da bude od bakra, poprečnog presjeka najmanje 0,8
mm2 sa izolacijom od gume ili PVC materijala.
7. Električni vod za palenje mina ne smije imati nikakvo ogoljenje -neizolirane dijelove
provodnika. Krajeve provodnika i električnih upaljača treba pri spajanju čvrsto međusobno uplesti i
spojeno mjesto izolirati.
8. Krajevi žica električnog voda za palenje mina koji se vezuju sa mašinom za palenje mina
moraju biti kratko spojeni. Krajevi se smiju ogoliti tek neposredno prije njihovog vezivanja sa mašinom.
9. Električni vodovi moraju biti dugački toliko da se mine mogu aktivirati iz sigurnog
skloništa.
10. Pri radovima na vlažnim i mokrim radilištima moraju se upotrebljavati električni upaljači
sa tijelom upaljača ugrađenim u detonator (oštri upaliači) i dobro izolovani proti vlage.
11. Mašine za paljenje i mjerni uređaji moraju se bar jedanput mjesečno kontrolisati u elektro
mehaničkoj radionici rudarsko poduzeća. Naročito treba provjeravati ommetre i uređaje za ispitivanje
provdljivosti da li jačina električne struje ne prelazi 25 miliampera.
12. Jedanput godišnje uređaji za paljenje mina treba da budu kontrolisani od ustanova
 specijalizovanih za taj posao.
13. Elektro mašina za paljenje mina ne smije se upotrebljavati za savlađivanje većeg otpora
nego što je označeno na pločici mašine za paljenje.
14. Tehnički rukovodilac pogona određuje prema broju i vrsti upaljača i otporu voda koja će
se mašina za paljenje upotrijebiti.

28. Odobrenje za eksploataciju mineralnih sirovina

Odobrenje za eksploataciju mineralnih sirovina daje Ministarstvo energetike, rudarstva i

industrije na zahtjev preduzeća za eksploataciju.
U zahtijevu za odobrenje eksploatacije moraju se naznačiti industrijske mineraine sirivine
koje se namjeravaju eksploatisati.
Uz zahtijev se obavezno prilaže:
1. situaciona karta sa ucrtanim granicama eksploatacionog polja u odgovarajućoj razmjeri, 2.
dokumentacija izvršenih istražnih radova sa podacima o utvrđenim rezervama i kvalitetu, 3. obrazloženje
o korisnosti eksploatacije, plasmanu,
4. podaci o tehničkoj opremljenosti i stručnoj osposobljenosti.
O uviđaju na licu mjesta obavijestiti će se općinski organ uprave nadležan za poslove
privrede.
Odobrenjem za eksploataciju mneralnih sirovina određuje se:
1. Vrsta mineralne sirovine koja je predmet eksploatcije,
2. Način eksploatacije (površinska, podzemna ili kombinovana),
3. Položaj i tačne granice eksploatacionog polja,
4. Rok u kome se moraju izvršiti pripremni radovi i početi sa eksploatacijom,
5. Rok važnosti odobrenja; važi do 25 godina.

\
29. Koja lica mogu vršiti obuku i provjeru znanja iz oblasti zaštite?

Obuku radnika i provjeru znanja iz oblasti zaštite na radu mogu vršiti radnici koji imaju
visoku ili višu školsku spremu odgovarajućeg smijera ili struke i potrebno radno iskustvo u struci.
O provjeri znanja radnika vodi se
evidencija.

30. Podgradivanje na širokom čelu

Podgrađivanje na širokom čelu može biti: 1. drvena podgrada,

2. metalna (čelični stupci za široko otkopno čelo, kruti čelični stupci, frikcioni čelični stupc1,
rebrasti čelični univerzaini stupac),
3. čelične krovne grede,
4. hidraulični stubovi,
5. mehanizovana podgrada (pokretna hidraulična okvirna podgrada, podgradni štitovi),
6. viseća podgrada.

31. Osiguranje minskog polja na PK

 Neposredno prije donošenja eksploziva na mjesto gdje će se minirati mora se prostor na rastojanju
od 30 m naokolo vidno obilježiti crvenim zastavicama a na pogonskim transportnim putevima koji vode
u zaštićeni prostor postaviti straže. U ovom području smije se nalaziti samo osoblje za punjenje
minskih bušotina.
U ugroženom području moraju se dati zvučni signal:
1. prvi signal - jedanput dugo - kada su minske rupe napunjene eksplozivom i začepljene poslije kog
signala prestaje rad mehanizacije oko mjesta miniranja a straže uklanjaju ljude
sa ugroženog područja,
2. drugi signal - dvaput dugo - kada su mine pripremljene za paljenje,
3. treći signal - triput dugo - koji se daje najmanje jedan minut nakon drugog signala
objavljuje početak paljenja mina,
4. četvrti signal - jedanp1,lt kratko - objavljuje završetak miniranja i smije se dati kada se
palioc mina uvjeri da na radilištu nema nikakve opasnosti.

32. Šta sve spada u rudarske objekte na pogonu?

Građevinski objekti dijele se na:

II radne prostorije, podrazumijevaju se prostorije u kojima se vrše proizvodni i drugi radni
procesI,

. pomoćne prostorije, podrazumijevaju se higij.e.nske, sflnitarnei druge P.l9storije.

33. Šta je dužno rudarsko preduzeće po pitanju zaštite na radu?

Radi zaštite života i zdravlja radnika rudarsko preduzeće dužno je:

1. blagovremeno provesti sve propisane mjere ZNR-u,
2. donijeti pravilnik o mjerama ZNR-u, prema specifičnim prilikama i opasnostima u svojim
pogonima i organiziranju SZNR-u,
3. organizirati SZNR-u,
4. osigurati radnicima lična zaštitna sredstva,
5. organizirati službu za spasavanje i vatrogasnu službu i snabdjeti ih potrebnom opremom. Za
sprovodenje ovih mjera odgovoran je direktor preduzeća.

34. Rad i smještaj u glavnom magacinu eksplozivnih sredstava

_

U jednoj komori jamskog magacina sm__e...držatP--.

1. do 2500 kg nitrogIicerinskih.t _nijum - nitratnih plastičnih i semiplastičnih eksploziva ili
- ..-::--.
do 50_kJ?; amonijum nitratnih- m_fI.nskih ilL drugih praškastilLeksploziYajli do 7000 __mješa
amonijum - nitratnilLgoriy_ka_Q i pl vodopIastLčne e1csp_ziv_J__oji nisu osje..!U}vi na kapislu hroj
8,
2. do .?J)QQO kolI1ada električnih detonatorski_ kapisli, odnosno električnih de!_natora,
Svaka vr_ekSploziv<Lmora biti o<!vQJ_lia od-druge---=-. - --- _ _
 Ukupna količil!a e_spIQziYa uJ.nagacinlL11ejlmije biti ve6' od 50 tona.
35. Sprečavanje stvaranja ugljene prašine

U rudarskoj tehnici primjenjuje se više više postupaka za suzbijanje prašine i njenog iznošenja
u rudarsku okolinua to su:
I. prethodno vlaženje ugljenog sloja,
2. bušenje vodenom isplakom,
3. upotreba vodenih patrona prilikom miniranja.
Za smanjenje koncentracije lebdeće prašine u rudarskoj radnoj okolini primjenjuju se dva postupka
i to mokri i suhi i to na izvorima prašine i pri raznim proizvodnim procesima i radnim operacijama.
- Mokri postupak
Prilikom izrade minskih bušotina ovaj se postupak koristi u kombinaciji sa suhim postupkom (voda +
vazduh).
Pored vodenih patrona na pripremnom radilištu se prilikom miniranja primjenjuje kombinacija
mokrog i suhog postupka. Prije miniranja se vrši vlaženje poda, stropa i bokova pripremne prostorije 20
m ispred čela radilišta kako bi se spriječilo uzvit1avanje nataložene prašine. Pored toga, moguće je i
vlaženje vazduha pomoću mlaznica jer se neposredno poslije miniranja vlaga kondenzije na česticama
koje se tako međusobno sljepljuju i talože.
K vašenje na širokom čelu prilikom rada kombajna i struga pri čemu se istovremeno kvase
utovama i presipna mjesta, koncentracija prašine se smanjiza 70 - 90 %.
- Suvi postupak
Protiv zaprašivanja vazduha prilikom izrade minskih bušotina koriste se usisivači praćine.

36. Pribor za miniranje u jami

Za iniciranje i miniranje u jamama koriste se eksploziv, sredstva za paljenje eksploziva

(obični sporogoreći štapin, detonirajući štapin, minerske kapice, električne upaljače, mašine za
električno paljenje i druga kontrolna sredstva), električni vodovi.

37. Ko sve mora znati pružiti prvu pomoć?

Svo nadzorno tehničko osoblje, predradnici, palioci mina, članovi čete za spasavanje kao i
najmanje 2 % od najvećeg broja radnika u jednoj smjeni. Sva ova lica moraju biti raspoeređena
srazmjerno na sve smjene i dijelove jame.

38. Kada se na radilištu mora ispitati plinsko stanje?

U rudnicima uglja i rudnicima sa pojavom metana i opasnih gasova moraju nadzorno osoblje i lica
koja odredi tehnički rukovodilac pogona pregledati radilišta na kojima se nije radilo 8 sati i uskope i
niskope u kojima se nije radilo 4 sata prije nego što radnici ove ponovno ne zaposjednu radi ispitivanja
da li u njima ima metana ili opasnih gasova.
Ako se u jami nije radilo 8 sati i jamu za to vrijeme niko nije obišao i kontrolisao radnici ne smiju
biti pušteni u jamu dok se ne izvrši ispitivanje gasova u cijeloj jami i utvrdi da je jama normalno
provjetravana i da nema opasnosti po radnike. Pregled radilišta i uskopa treba izvršiti neposredno prije
zaposjedanja a najviše 4 sat prije zaposjedanja i to u pratnji.
 Način obilaska radilišta i brij i raspored lica koja vrše pregled određuje tehnički rukovodilac
pogona.
Indicranje metana mora da vrši odgovorni (prvi) kopač na radilištu i to na početku smjene,
neposredno prije i poslije miniranja. poslije svakog zastoja u radu kao i prije napuštanja radnog mjesta
na završetku smjene.
Palilac mina dužan je vršiti indiciranje metana neposredno prije punjenja mina kao i pri
dolasku na radilište poslije svakog miniranja.
Indiciranje metana mora vršiti i nadzornik vjetrenja i nadzornik smjene prilikom pregleda
radilišta i to najmanje jedanput u toku rada smjene.
Indiciranje metana mora se vršiti na svim radilištima kao i na ostalim mjestima na kojima se
bi se metan mogao pojaviti ili skupljati.

39. Godišnji plan rada u rudarskim preduzećima

Na kraju svake kalendarske godine rudarsko preuzeće dužno je na osnovu odobrenih rudarskih
projekata i ostale tehničke dokumentacije sastaviti godišnji plan radova za narednu godinu. Godišnji plan
radova na otvaranju i eksploataciji obuhvaća rudarske i druge radove kojima će se ostvariti planirana
proizvodnja za tu godinu, mjere zaštite na radu koje se moraju poduzimati na predviđenim radovima i
mjere zaštite bezbjednosti ljudi i imovine.
Rudarsko preduzeće u svom godišnjem planu će prema potrebi, zavisno od rudarsko geoloških
uslova , predvidjeti istražne radove na otvaranju, radi obezbjeđenja rezervi industrijskih mineralnih
sirovina za eksploataciju tj. radi njihovog obavljanja.
Rudarsko preduzeće dužno je voditi knjigu o rezervama industrijske mineraine sirovine i u nju
unositi stanje rezervi tih sirovina na kraju svake kalendarske godine.
Ministar energetike, rudarstva i industrije potpisat će uputstva o vođenju knjiga i evidencije o
rezervama mineralne sirovina. Rudarsko preduzeće dužno je godišnji plan radova dostaviti na uvid
ministarstvu energetike, rudarstva i industrije ako to ministarstvo zahtijeva.

40. Osnovne odredbe zakona o zaštiti na radu

Zaštita na radu obuhvata skup mjera i sredstava radi postizanja što manjih uslova rada.
Zaštita na radu obuhvata skup mjera i aktivnosti usmjerenih na stvaranje uslova koji'" ,
obezbjeđuju sigurnost na radu ij. sprečavanje i otklanjanje opasnosti i štetnosti koje mogu prouzrokovati
povrede na radu, profesionalna i druga oboljenja kao i na čuvanje zdravlja i radne sposobnosti radnika.
Za organizovanje, sprovođenje i unaprređivanje ZNR-u odgovorni su radnici u preduzeću, svaki u
svom djelokrugu koji se utvrđuje samo upravnim opštim aktima.

"41. Opasnost od ugljene prašine

Svaka jama i sloj u kome se vrše radovi na eksploataciji uglja mora se kategorisati da li sadrži
opasnu ugljenu prašinu ili ne. u jamama u kojima se vrši eksploatacija dva ili više slojeva izvršiti će se
kategorisanje posebno za svaki sloj koji ima tako odvojenu ventilacionu mrežu da je isključena
mogućnost da vazdušna struja iz sloja sa opasnom ugljenom prašinom dođe u vazdušnu struju sloja sa
neopasnom ugljenom prašinom.
Jama odnosno ugljeni sloj koji na osnovu hemijske analize ugljene prašine sadrže manje od 14
težinskih procenata volatiinih sastavnih dijelova, računaot na čist ugalj bez pepela i vlage smatra se da
sadrži opasnu ugljenu prašinu.
 Ako ugljena prašina sadrži 14 ili više težinskih procenata volatiinih sastavnih dijelova mora se
izvršiti ispitivanje koncentracije ugljene prašine u jamskim prostorijama.
Uzorke nataIožene ugljene prašine za analiziranje eksplozivnosti treba uzeti sa tla, bokova, stropa i
podgrad_.jamskih prostorija na više mjesta tako da se dobije što stvarniji prosjek količine
prašine ujamskoj prostoriji. Uzorke lebdeće prašine treba uzeti iz vazduhajamske prostorije.
Ako ima 16 gr/m3 vazduha to je I stepen opasnosti u metanskim jamama ili 5 gr/m II stepen
opasnosti.

43. Putevi za povlačenju ljudi u jami

Putevi povlačenja radnika grafički se iskazuju u vidu pojednostavljenih linearnih šema

rudnika sa naznakom puteva za povlačenje..
Svaka planom odbrane spasavanja utvrđena potencijalna opasnost definiše se kao zaseban
slučaj koji se dalje obrađuje u smislu planiranja puteva za povlačenje ljudi iz jame.
Potrebno je naznačiti:
- lokaciju mogućeg nastanka opasnosti,
- ventilacioni sistem rudnika - jame,
- vrste i raspored rudarskih prostorija,
- karakteristike i lokacije rudničkih izlaza,
- poziciju aktivnih radili šta i raspored radnih grupa.
U slučaju požara ili eksplozije u jami radnici se povlače putevim ulazne zračne struje ako je
predviđen normalan rad ventilatora. Ako se predvidi obmut rad ventilatora radnici će se povlačiti
putevima izlazne zračne struje do okna ili drugog izlaza iz jame.
U slučaju eksplozije u rudničkom skladištu eksplozivnih sredstava povlačenje treba usmjeriti
prema svježoj zračnoj struji jer skladište treba biti tako locirano da produkti eksplozije idu direktno u
izlaznu vazdušnu struju.
Kod iznenadnog prodora vode osnovno je pravilo povlačenja prema višim kotama
spratovima. f
Pravci za povlačenje se vidno označavaju na tablama na kojima su strelice i upadljiv natpis.
Table sa znacima za povlačenje postavljaju se na svim glavnim raskrsnicama puteva za
redovno kretanje ljudi u rudniku.
Opšti dio

1. Osnove ustavnog uređenja

1. Kojima sporazumom je utvrđen Ustav BiH, gdje je potpisan i od koga?

Ustav BiH utvrđen je Dejtonskim sporazumom potpisan u Dejtonu od strane RBIH, Hrv(itske
i Jugoslavije.
Svjedoci ovog čina su: predstavnici kontakt grupe, SAD, Velika Britanija, Francuska,
Njemačka, Rusija. Ustav usvojen u Parizu.
Vlast je organizovana na Federaciju BiH (kantoru) i srpski entitet.

2. Parlamentarna skupština Doma naroda i Zastupnički dom

Doma naroda: sastoji se od 15 delegata (5 Hrvata + 5 Bošnjaka + 5 srba).

_Hrvati će biti izabrani od strane Hrvatskih zatupnika u Domu naroda F BiH, Bošnjaci od
strane Bošnjaka u Domu naroda FBiH. 9 članova čini kvorum (3 + 3 + 3)
Predstavnički dom: 42 delegata (2/3 FBiH + 113 RS)

3. Nadležnosti institucija BiH

1. Vanjska politika,...
2. Spoljna trgovina,
3Carinska politika
5. Finansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiH,; - ..

6. Imigracija, izbjeglice i azil, ;

7. Odnosi sa Interpolom,
8. Regulisanje međuentitetskih granica,
9. Kontrola zračnog prostora.

I 4. Ljudska prava i slobode

Garantuju se međunarodno priznata ljudska prava i slobode za sve osobe u BiH.

Osnovana je komisija za ljudska prava koja se sastoji od ureda ombudsmena za ljudska prava
i Doma ljudskih prava.
Ombudsmeni su ovlašteni da istražuju povrede ljudskih prava, izdaju nalaze, podižu i
učestvuju u zakonskim postupcima pred Domom za ljudska prava.
Dom za ljudska prava ovlašten je da sasluša i odluči o prijavama o kršenju ljudskih prava i da
donosi obavezujuće odluke.

5. Predsjedništa i njegova ovlaštenja

Sačinjava ga 1 Srbin + 1 Bošnjak + I Hrvat. Mandat prvom sazivu traje 2 godine a poslije
4 godine.
 Ovlaštenja predsjedništva su:

. Vođenje vanjske politike BiH,

. Imenovanje ambasadora (2/3 iz FBiH + 113 RS),
. Predstavljanje BiH u međunarodnim i evropskim institucijama,
. Pregovaranje, odricanje ili pristanak na ratificiranje ugovora,
. Izvršavanje odluka parlamentarne skupštine,
. Predlaganje godišnjeg budžeta parlamentarnoj skupštini,
. Izvještavanje prema zahtijevu parlamentarne skupštine o troškovima.
6. Ustavni sud BiH

Broji 9 sudija; 4 člana bira Predstavnički dom FBiH, 2 člana RS i 3 člana bira Evropski sud
za ljudska prava.
Mandat je 5 godina i nema reimenovanja. Služe do 70 god.
Većina članova čini kvorum. .

Vodi brigu o ovom ustavu.

7. Centralna banka

Postojati će jedna banka za BiH i jedna moneta.

Prvih 6 godina od dejtonskog ustava neće moći davati kredite.
Prvi upravni odbor CB sastojati će se od guvemera kojeg će postaviti Međunarodni monetarni fond
nakon dogovora sa predsjedništvom i tri člana koje postavlja predsjedništvo, dva iz Fedracije (1 Bošnjak
+ 1 Hrvat koji će dijeliti jedan glas) i 1 iz RS svi sa mandatom od 6 godina.

8. Vijeće ministara

Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg vijeća ministara.

Predsjedavajući će imenovati ministra vanjskih poslova, ministra spoljne trgovine
Nadležni su za sprovođenje politike BiH. Oni izvještavaju parlamentarnu skupštinu jednom
godišnje.
2/3 ministara je sa teritirije FBiH.
Vijeće ministara će dati ostvaku ukoliko mu parlamentarna skupština izglasa nepovjerenje.

. /9. Državljanstvo

Svi državljani bilo kog entiteta su državljani BiH. Nijednom licu neće biti uskraćeno državljanstvo.
Može se imati dvojno državljanstvo pod uslovom da postoji bilateralni ugovor sa tom državom.
Svaki entitet može izdavati pasoše BiH.
2. Ustav federacije BiH

1. Struktura federalne vlasti po Ustavu BiH /

Zakonodavno tijelo federacije:
a. Predstavnički dom od 140 članova, mandat 4 godine,
b. Dom naroda od 30 bošnjak i 30 Hrvata kao i ostalih čiji će broj biti u 'omjeru 60. Mandat 4
godine. .

10. Osnovne slobode

+ sloboda govora i štampe,

+ slobodu misli,
+ slobodu savjesti i vjerovanja,
+ slobodu religije,
+ okupljanja, .

+ okupljanja i uključivanja u sindikate, ./

+ obrazovanja, //
+ socijalne zaštite,
+ zdravlja,
+ prehrana,
. + zaštita manjina.

Svi gradani će uživati:

. osnivanje i pripadanje političkim partijama,
. političko pravo da učestvuje u javnim posl_vima, jednak pristup javnim službama, da
biraju i budu birani. '

11. Predsjednik i dopredsjednik FBiH

Bošnjači i Hrvatski klub u Domu naroda će odvojeno nominovati po jednu osobu. Moraju biti
prihvaćeni većinom u Domu naroda.
Izabrane osobe će se smjenjivati svake godine u periodu od 4 godine.
Može predsjednik biti smijenjen ako krši ustav, zakletvu ili obezvrijedi svoj položaj.

12. Općine i njihove nadležnosti

Općine će ostvarivati lokalnu samoupravu. Svaka općina će imati općinski savjet.

Mandat članova savjeta će biti dvije godine a prvih članova savjeta 1 godine. Svaki birač
može da bude bITan za _lana općinskog savjeta.
Općinsko vijeće birati će općinskog načelnika. On će usvajati općinski budžet i donositi ostale
propise za općinske nadležnosti
 @osnovi sistema državne uprave

1. Funkcija državne uprave

Funkcija državne uprave je ostvarivanje prava, dužnosti i odgovomos\i kolegijainih izvršnih

organa, skupština političkih zajednica i organa uprave u vršenju funkcija državne uprave inihovi odnosi
u vršenju tih funkcija, organizacija organa uprave političkih zajednica, osnovna pitanja o inspekcijskom
nadzoru, pitanja o povjeravanju javnih ovlaštenja organizacija, rukovođenje organima uprave sredstava
organa uprave, radni odnosi radnika uprave kao i druga pitanja značaja.

/ 2. Načela rada dižavne uprave

Rad izvršnih organa i organa uprave je jevan.

Izvršni organi i organi uprave vrše svoje funkcije na osnovu i u okviru ustava i zakona tj. statuta.
Svi akti i mjere izvršnih organa moraju se zasnivati na zakonu.
Organi državne uprave dužni su da svakom obezbjede jednu zakonsku zaštitu.

3. Upravni nadzor

Organi uprave vrše upravni nadzor kada su za to ovlašteni zakonom.

Upravni nadzor obuhvata:
- nadzor na zakonitošću akta kojima se rješava o pravima i dužnostima građana i preduzeća i
drugih pravnih lica,
- nadzor !Ja zakonitošću rada preduzeća i drugih pravnih lica,
- inspekćijski nadzor.
Organi uprave u vršenju upravnog nadzora, kontrolišu, kada su za to. ovlašteni zakonom,
zakonitost upravnih akata organa uprave, preduzeća i drugih pravnih lica koje oni donose u vršenju
javnih ovlašćenja, odnosno preuzimanju mjere za koje su ovlašteni zakonom.

4. Inspekcijski nadzor

Poslove inspekcijskog nadzora vrše u okviru svojih nadležnosti organi uprave (organi
inspekcije). Poslove inspekcijskog nadzora vrše inspektori.
Ovlaštenje za vršenje inspekcije, inspektor dokazuje posebno legitimacijom.
Svako ima pravo da organu inspekcije tj. inspektoru pismeno ili usmeno predloži da izvrše
određeni inspekcijski nadzor.
Inspektor je dužan da čuva poslovnu, vojnu i dr. tajnu a ito tako dužan je 'sačiniti zapisnik o
pregledu.

5. Načela organizacije državne uprave

1. Opštinski organi uprave i opštinske organizacije,
 2. Kantonalni (međuopštinski) organi uprave,
3. Mjesni uredi,
4. Povjerenje vršenja upravih i stručnih poslova organa uprave druge opštine, 5. Prijemna kancelarija
opštinskih organa uprave,
6. Radno vrijeme opštinskih organa uprave.

Za vršenje upravnih i drugih stručnih poslova iz okvira prava i dužnosti Republike obrazuju se
Republički sekretarijati i Republičke uprave kao i inokosni Republički organi uprave i Republički
komiteti kao kolegijalni Republički organi uprave
Postoje još i Republički zavod i Republičke direkcije.

6. Oblici organizovanja državne uprave

- Zajedničke odredbe
a) organi uprave,
b) uprave organizacije,
c) stručne i druge službe,
d) unutrašnja organizacija organa uprave.

- Načela organizacije opštinske uprave

a) opštinski organi uprave i opštinske upravne organizacije,
b) međuopštinski organi uprave i međuopštinske upravne organizacije,

c) mjesni uredi,
d) povjerenje vršenja upravnih stručnih poslova organu uprave druge opštine, e) prijemene kancelarije
opštinskih organa uprave, ,

f) radno vrijeme opštinskih organa uprave

- Osnovi organizacije republičke uprave

7. Unutrašnja organizacija državne uprave

Unutrašnja org_cija organa uprave utvrđuje se zavisno od obima, vrste i prirode poslova
koji proizilaze iz utvrđenog djelokruga organa uprave, na način koji obezbjeđuje efikasno i
racionalno vršenje poslova organa uprave.
Unutrašnja organizacija utvrđuje se pravilnikom. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji organa
uprave donosi funkcioner koji rukovodi organom uprave.
Pravilnikom se utvrđuje naročito:
- organizacione jedinice (sektori, odjeljenja, referati....),
- raspored poslova i zadataka,
- na koje se poslove primaju radnici konkursom,
- rukovođenje radom organizacionih jedinica,
- pravila o organizaciji unutrašnjeg rada u organu uprave.
8. Sredstva za rad državne uprave

Sredstva za rad državne uprave čine:

. sredstva koja radnici stiču kao dohodak radne zajednice, . sredstva za materijalne troškove,
. sredstva za posebne namjene"
. sredstva opreme.

Upravni postupak
1. Osnovna načela

1. Važenje zakona,
2. Poseban postupak,
3. Načelo zakonitosti,
4. Zaštita prava građana i zaštita pravnog interesa, 5. Načelo efikasnosti,
6. Načelo materijalne istine,
7. Načelo saslušanja stranke,
8. Ocjena dokaza,
9. Samostalnost u rješavanju,
10. Pravo žalbe,
11. Pravo snažno st rješenja,
12. Ekonomičnost postupka,
13. Pomoć neukoj stranci,
14. Upotreba jezika i pisma,
15. Upotreba izraza "organ".

Nadležnost:
1. Stvarna nadležnost,
2. Mjesna nadležnost,
3. Stranka sa diplomatskim imunitetom,
4. Prostorno ograničenje nadležnosti,
5. Sukob nadležnosti,
6. Službeno lice ovlašteno za vođenje postupka i rješavanje, 7. Pravna pomoć,
8. Izuzeće.
12. Stranka i njeno zastupanje

Stranka je svako fIZičko i pravno lice po čijem je zahtijevu pokrenut postupak ili protiv koga
se vodi postupak ili koji radi zaštite svojih interesa i prava ima pravo da učestvuje u postupku.
- Procesna sposobnost i zakonski postupak (ako je stranka sposobna može sama vršiti
zastupanje),

- Privremeni zastupnik (ako je boravište nepoznato i postupak zahtijeva hitnost),

- Zajednički predstavnik (dvije ili više stranke),
- Punomoćenik (osim kada stranka mora davati izjave).
3. Dostavljanje

Dostavljanje (poziva, rješenja ..,) vrši se tako da se pisma predaju licu kome je namijenjeno. Sudska
pisma se uručuju u koverti bijele boje sa povratnicom lično primaocu.
Dostava: samo radnim danom i to po danu.

4. Rokovi

Za preduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti određeni rokovi.

Određuju se prema propisima a računaju se na dane, mjesece i godine.

Povraćaj u pređašnje stanje: ,

Stranci koja iz opravdanih razloga propusti da u roku izvrši neku radnju postupka pa je usljed toga
propuštanja isključeno od vršenja ove radnje dozvoliti će se povraćaj u predašnje stanje na prijedlog
stranke ili kada koda stranka očigledno omaškom prekorači rok.

5. Pokretanje postupka

Upravni postupak pokreću nadležni organ po službenoj dužnosti ili povodom zahtijeva
stranke.

I 6. Postupak do donošenja rješenja

\
Prije donošenja rješenja imaju se ztvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za
vršenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoje pravo i pravne interese.
Ovo može izvršiti u skraćenom postupku ili u posebnom ispitnom postupku.

7. Rješenje

Na podlozi činjenica utvrđenih u postupku, organ nadležan za rješavanje donosi rješenje o

stvari koja je predmet postupka.
Kada je prisutno više od pola članova kolegijalnog organa može se donijeti rješenje.

8. Oblik rješenja

Svako rješenje mora se kao takvo i naznačiti. Rješenje se donosi pismeno a može i usmeno. Kada
v

se kaže usmeno mora se dati i napismeno. Rješenje se mora dostaviti stranci.

I9. Zaključak
 Zaključkom se odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka. Zaključkom se odlučuje i o onim
Bitanjima koja se kao sporedna pojava u vezi sa sprovođenjem postupka a koja se ne rješavaju
'iješenjem.
/ 10. Žalba

Protiv rješenja u prvom stepenu stranka ima pravo žalbe. Javni tužilac, javni pravobranilac i drugi
državni organi mogu uložiti žalbu kada je povređen zakon nekim rješenjem. Rok za žalbu je 15 dana.

11. Obnova postupka

Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka u
upravnom postupku obnovit će se:
1. ako se sazna za nove činjenice,
2. ako je rješenje doneseno na osnovu lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka, 3. ako se
rješenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku,
4. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na osnovu neistinitih navoda stranke kojima
je organ koji je vodio postupak bio doveden u zabludu,
5. ako se rješenje organa koji je vodio postupak temelji na nekom prethodnom pitanju a
nadležni organ je to pitanje kasnije riješio u bitnim tačkama drugačije,
6. ako je u donošenju rješenja učestvovala službena osoba koja je po zakonu morala biti
izuzeta,
7. ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog organa koja nije bila ovlaštena za
njegovo donošenje,
8. ako kolegijaini organ koji je donio rješenje nije rješavao u sastavu predviđenom važeći
propisuna,
9. ako osobi koja je trebala da učestvuje u svojstvu stranke nije bila data mogućnost da
sudjeluje u postupku, 10. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik a po zakonu je trebalo da je
zatupa, Il. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogućnost da se služi svjim
jezikom.

\
Obnovu upravnog postupka može tražiti stranka, a organ koji je donio rješenje kojim je
postupak okončan može pokrenuti obnovu postupka po službenoj dužnosti.

12. Izvršenje

Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno.

Ako je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom
roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka.
Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rješe_e postalo izvršeno ne može se tražiti
njegovo izvršenje.
13. Pojam i svrha upravnog spora
U ovom pogledu se mogu razlikovati dva osnovna gledišta: . formalno,. materijalno.
 Po formalnom gledištu upravni spor je spor čije je Iješenje povjereno posebnim upravnim
sudovima.
Po materijalnom gledištu pojam upravnog spora se određuje polazeći od subjekta spora ili od
pravnih pravila.

/ 14. Pokretanje upravnog spora

Pravo pokretanja upravnog spora ima građanin ili pravno lice ako smatra da joj je upravnim
aktom povrijeđeno neko pravo ili neposredni ,osobni interes zasnovan na zakonu.
Upravni spor može pokrenuti i nadležni pravobranitelj kada je upravnim aktom povrijeđen zakon
-
na štetu Federacije, kantona županije, grada ili općine koju on po zakonu zastupa i u drugim
slučajevima određenim zakonom.
Upravni spor može pokrenuti i ombudsmen, a intervenirati u postupku koji teče kada u vršenju
poslova iz svoje nadležnosti nađe da je upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, prava i
slobode građana zajamčenih ustavom i instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije.

Stranka u upravnom sporu

- Tužilac u upravnom sporu,

- Tužena strana u upravnom sporu.
Tužilac u upravnom sporu može biti građanin, pravno lice i druge osobe iz člana 2 ovog
zakona pod uvjetima određenim u toj odredbi.
Tužena strana u upravnom sporu je nadležni organ čiji se upravni akt osporava.

Nadležnost

Upravne sporove Iješavaju najviši sud kantona - županije i Vrhovni sud Federacije.

Pravna sredstva u upravnom sporu

I. redovna pravna sredstva - žalba

2. vanredna pravna sredstva

- obnova postupka,
- zahtijev za ponovno ispitivanje sudske odluke, - zahtijev za zaštitu zakonitosti
Radni odnos i zakon o preduzeću

1. Zasnivanje radnog odnosa

Radni odnos može da zasnuje svako lice koje ispunjava opšte uslove utvrđene zakonom i
posebne uslove utvrđene zakonom i op_tim aktom.
 Radni odnos može da zasnuje lice od 15 godina života i ima opštu zdravstvenu sposobnost.
Opštim aktom utvrđuje se vrsta i stepen stručne spreme određene vrste zanimanja, znanja i
sposobnosti i drugi posebni uslovi potrebni za obavljanje poslova radnog mjesta.
Posebni uslovi: stručna sprema, radno iskustvo, poznavanje jezika, stručni radovi,
daktilografija. Radni odnos može biti na određeno i neodređeno vrijeme.

2. Rasporedivanje radnika

Radnik se raspoređuje na radno mjesto zbog čijeg je obavljanja zasnovao radni odnos.
U slučajevima neophodne potrebe procesa i organizacije rada radnik može biti raspoređen na svako
radno mjesto koje odgovara stepenu njegove stručne spreme, određene vrste zanimanja,
znanja i sposobnostima. .

Izuzetno, radnik može biti raspoređen na poslove niže stručne spreme u slučajevima i uslovima
utvrđene opštim aktom (elementarne nepogode, požari, ...).

3. Radno vrije,!,e

Radno vrijeme radnika iznosi 42 sata u radnoj sedmici. Može biti i kraće pod uslovima
utvrđenim zakonom.
Zbog teških uslova rada može se skratiti radno vrijeme. Radno vrijeme može trajati i duže od
42 sata pod uslovima utvrđenim zakonom ali ne duže od 10 sati.

4. Odmori i odsustva

Radnik ima pravo na odmor u toku trajanja radnog vremena od 30 minuta.

Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od 12 sati
neprekidno a sezonski poslovi najmanje 10 sati neprekidno.
Radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od 24 sata a ako radi na taj dan pomjera se
odmor.
Radnik ima pravo na godišnji odmor od najmanje 18 radnih dana. Može se koristiti u dva dijela,
prvi dio bez prekida od 12 radnih dana u toku kalendarske godine a drugi dio do 30. luna naredne
godine.
Radnik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu L.D. ili bez naknade u slučajevima
utvrđenim opštim aktom tj. kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom.
Za davanje krvi 2 dana, povratnik iz armije 30 dana odmora a radn_ izabran na političku i
drugu funkciju 30 dana.

5. Posebna zaštita radnika

Organizacija _. poslodavac dužna je da obezbjedi potrebne uslove za zaštitu na radu u skladu

sa zakonom i opštim aktom tj. kolektivnim ugovorom.
Radnik je dužan da se pridržava mjera zaštite na radu i da poslove obavlja sa pažnjom radi
obezbjeđenja svog i drugih života.
Radnik ima pravo da se prije raspoređivanja na radno mjesto upozna sa propisima i mjerama
zaštite na radu. Radnik može odbiti da radi ako mu je ugrožen život.
Radnik mlađi od 18 godina i žene ne mogu da rade na teškim fizičkim poslovima (radovi pod
zemljom, vodom, ...). .

Radnica za vrijeme trudnoće ili sa djetetom do dvije godine ne može da radi duže od punog radnog
vremena tj. noću. Samohrani roditelj može da radi duže od radnog vremena samo uz pismeni zahtijev.
Trudničko bolovanje traje 270 dana, 45 prije rođenja a najmanje 28 dana.

6. Rješavanje o pravima i dužnostima radnika

Radnik ima pravo podnošenja prigovora protiv odluke. Podnijeti prigovor u pravilu zadržava njeno
izvršenje. Podneseni prigovor ne zadržava 'izvršenje prvostepene odluke kada je /njome odlučeno: o
plati, raspoređivanju radnika, uvođenju prekovremenog rada i privremeno uda1jivanje radnika iz
preduzeća tj. sa radnog mjesta.
Utvrđivanje ovih izuzetaka je neophodno što se zadržavanjem odluke ne bi ostvarila svrha
njegovog donošenja.

7. Prestanak radnog odnosa

. uz saglasnost radnika,
. bez saglasnosti radnika,
. po sili zakona.
Radniku prestaje radni odnos uz njegovu saglasnost:
I. ako pismeno izjavi da želi raskid radnog odnosa,
2. ako se pismeno sporazumi sa organizacijom o prekidu radnog odnosa.
Radniku prestaje radni odnos bez njegove saglasnosti:
1. ako nema sposobnost za izvršenje poslova za to radno mjesto,
2. ako na probnom radu ne postigne odgovarajući rezultat,
3. ako je neopravdano izostao Sradnih dana,
4. ako odbije dokvalifikaciju ili prekvalifikaciju,
s. ako odbije da radi na radnom mjestu gdje je raspoređen,
6. ako mu se izvrši dokup staža.
Po sili zakona radni odnos prestaje u slučajevima bolesti, umanjenja radne sposobnosti itd.

8. Vrste preduzeća.
D.D. - dioničarsko društvo (20000 DM uloga)
D.O.O. - društvo ograničene odgovornosti (10000 DM) D.J.L. - društvo jednog lica (1000 DM)
D.n.s.o. - društvo sa neogfaničenom solidarnom odgovornošću
h - holding

9. Šta je preduzeće?

Preduzeće je pravno lice koje obavlja privrednu djelatnost radi stvaranja dobiti.
10. Organi upravljanja u preduzeću
Preduzećem upravljaju vlasnici kapitala. Ugovorom može biti utvrđena upravljačka uprava. Upravni
odbor,
Direktor,
Nadzorni odbor,Radnici u skladu sa kolektivnim ugovorom.