Zavarivanje MIG postupkom

Zavarivanje MIG postupkom

Zavarivanje MIG postupkom (engl. Metal Inert Gas) ili elektroluno zavarivanje taljivom icom u zatiti neutralnog (inertnog) plinom (engl. Gas Metal Arc Welding GMAW), je vrsta elektrolunog zavarivanja. To je poluautomatski ili automatski postupak zavarivanja, koji koristi stalno dovoenje gole ice kao elektrode za zavarivanje, a zatien je sa inertnom (neutralnom) ili poluinertnom mjeavinom zatitnih plinova (obino argon), da zatiti zavareni spoj od zagaenja. Postupak je bri od runog elektrolunog zavarivanja. Elektroda je ujedno i dodatni materijal, koji je obino istorodan s osnovnim materijalom koji se zavaruje. [1] Zavarivanje se obavlja runim voenjem plamenika (djelomino automatiziranog) ili mehaniziranog (voenje plamenika kolicima) ili automatskog, takoer s prilagodljivim aparatom za zavarivanje. Pogodan je za zavarivanje metala (slino kao i zavarivanje TIG postupkom) debljine do nekoliko milimetara, ovisno o vrsti materijala. Prvenstveno se koristi za zavarivanje tranih vozila (aluminijske legure), plovila, posuda za prehrambenu industriju (NiCr, Al), cijevi (NiCr, Al), nehrajui elik, za navarivanje sjedita ventila i drugo. Zavarivanje MIG postupkom ima prednost pred zavarivanjem TIG postupkom sa stajalita ekonominosti (vie kilograma zavarenog materijala na sat). [2]
Izgled pitolja za zavarivanje MIG postupkom: (1) ruica pitolja, (2) plastina izolacija (bijelo) i navojni metalni umetak (uto), (3) raspriva zatitnog plina, (4) vodilica za icu, (5) izlaz pitolja.

Prednosti i nedostaci
Prednosti zavarivanje MIG postupkom su: razvijen dovoljno irok spektar dodatnih materijala za zavarivanje, manja

Prikaz rada zavarivanje MIG i MAG postupkom: (1) smjer zavarivanja, (2) vodilica za icu, (3) taljiva elektroda (ica), (4) zatitni plin, (5) kupka rastaljenog metala, (6) dubina zavara, (7) radni komad (osnovni materijal).

cijena

opreme

za

zavarivanje

(ureaja

za

Zavarivanje MIG postupkom

zavarivanje) u odnosu na zavarivanje TIG postupkom; pogodan za pojedinanu i masovnu proizvodna, te reparaturna zavarivanja, mogunost zavarivanja u svim poloajima zavarivanja, pogodan za automatizaciju i robotizaciju, daleko vea uinkovitost (kilograma poloenog materijala na sat) u odnosu na zavarivanje TIG postupkom, ista povrina metala poloenog zavara (bez troske), smanjenje iskrivljenja konstrukcije.
Prikaz oprema za zavarivanje MIG i MAG postupkom: (1) pitolj za zavarivanje, Nedostaci su: kvaliteta zavara jo uvijek (2) radni komad, (3) izvor struje za zavarivanje, (4) ureaj za dobavu taljive ice, ovisi o vjetini zavarivaa (ovjeka) kod (5) kolut sa icom, (6) boca sa zatitnim plinom. poluautomatskog zavarivanja, vrijeme za izobrazbu dobrog zavarivaa je krae nego kod zavarivanja TIG postupkom (mada je praksa da MIG zavarivai prvo naue runo elektroluno zavarivanje), kvaliteta zavarenog spoja je slabija u odnosu na kvalitetu zavarivanja TIG postupkom (kako sa estetskog stajalita, tako i sa stajalita greaka u zavarenom spoju i mehanikih svojstava zavarenog spoja), dolazi do jakog bljeskanja pri zavarivanju, pri zavarivanju se oslobaaju plinovi (potrebna dobra ventilacija prostora), dugotrajni rad moe ostaviti tetne posljedice na zdravlju zavarivaa (reuma, oteenja dinog sustava). [3]

Nain rada
Elektrini luk se uspostavlja kratkim spojem (kresanjem) izmeu ice za zavarivanje i radnog komada, tj. prikljuaka na polove elektrine struje ili izmjenine struje. Nakon toga sljedi ravnomjerno dodavanje ice za zavarivanje u elektrini luk (elektromotor, valjci za ravnanje i povlaenje ili potiskivanje ice), te taljenje ice i stvaranje zavarenog spoja. Glavni parametri kod MIG zavarivanja su: napon zavarivanja (U), koji se tijekom zavarivanja priblino kree od 16 do 26 V; jakost struje zavarivanja (I), koja se pri zavarivanju kree ovisno o promjeru ice za zavarivanje (pribline vrijednosti od 80 do 180 A); brzina zavarivanja se kree ovisno o primjenjenoj tehnici zavarivanja (povlaenje ili njihanje), promjeru ice za zavarivanje i parametrima zavarivanja priblino od 2 do 4 mm/s.

Zatitni plin
Zatitni plin se koristi kod elektrolunog zavarivanja kod postupaka: zavarivanje TIG postupkom, zavarivanje MIG postukom i zavarivanje MAG postukom. Zatitni plin kod ovih postupaka bitno odreuje kvalitetu zavara. U poecima uvoenja postupka zavarivanja u atmosferi zatitnog plina uobiajeno je bilo svega nekoliko pojedinanih plinova, na primjer kod zavarivanja MIG postupkom isti argon, a kod zavarivanja MAG postupkom isti ugljikov dioksid. Danas prevladavaju mjeavine plinova. U meuvremenu je koliina standardiziranih plinskih mjeavina znatno poveana, budui da se kao dijelovi u mjeavini ne primjenjuju samo argon i CO2, ve takoer i kisik, helij, vodik i duik. Podjela razliitih zatitnih plinova dana je u europskom standardu EN Zatitni plinovi za elektroluno zavarivanje i rezanje.

Zavarivanje MIG postupkom

Zavarivanje MAG postupkom

Zavarivanje MAG postupkom (engl. Metal Active Gas) je vrsta elektrolunog zavarivanja taljenjem u aktivnom zatitnom plinu (obino ugljikov dioksid CO2) ili u plinskoj smjesi (argon + ugljikov dioksid, argon + ugljikov dioksid + kisik) taljivom elektrodom u obliku gole ice, slino zavarivanju MIG postupkom. Ovaj postupak zavarivanja izvodi se u svim poloajima. Zavarivanje kratkim elektrinim lukom (engl. short arc) daje najmanji unos energije u zavareni spoj, tako da je postupak pogodan za zavarivanje tankih limova. Kada je poeljan lijep izgled zavara, a istodobno i dobra zavarljivost, zavarivanje MAG postupkom se izvodi u plinskoj smjesi s priblino 80% argona i 20% CO2. Impulsno zavarivanje se izvodi u svim poloajima bez raspskavanja kapljica. Zavarivanje MAG postupkom ima iroke mogunosti primjene: kod proizvodnih zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja veine metalnih materijala. Ima prednost pred runim elektrolunim zavarivanjem (REL) sa stajalita ekonominosti (vie kilograma poloenog materijala na sat, vea intermitencija pogona nema zastoja za izmjenu elektroda kao kod REL postupka, manje ienje zavara). Primjenjuje se za zavarivanje limova i cijevi debljine od 1 mm obino do debljine 20 mm (u nekim sluajevima i daleko iznad tih debljina, kada je ekonomski i tehnoloki opravdana primjena MAG postupka. Kod veih debljina osnovnog materijala i vee duljine zavararenih spojeva ekonominije je koristiti zavarivanje pod prakom (EPP) ili zavarivanje pod troskom - EPT (samostalno ili u kombinaciji sa MAG ili REL postupkom, napr. za provarivanje korijena). MAG postupak je izvorno poluautomatski postupak, ali se vrlo esto koristi kao automatski i robotizirani postupak zavarivanja. Znaajan je udio robota za MAG zavarivanje u automobilskoj industriji. Postoji moderna varijanta MAG postupka tzv. TIME postupak gdje su vrijednosti napona, struje i brzine zavarivanja (ali i promjera ice za zavarivanje) znaajno vee u odnosu na klasini MAG. Tako su napr. za icu promjera 2,5 mm registrirane srednje vrijednosti parametara zavarivanja: U = 40 V, I = 420 A. [4]

Izvori
[1] %20dodaci/termini%20i%20drfinicije.htm (ftp:/ / 161. 53. 116. 242/ Predavanja_vjezbe_programi_rokovi/ Tehnologija_III/ Zavarivanje/ zavarivanje) "Termini i definicije kod zavarivanja", Dr.sc. Ivan Samardi, izv. prof., Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2012. [2] "Strojarski prirunik", Bojan Kraut, Tehnika knjiga Zagreb 2009. [3] "Zavarivanje I", izv. prof. dr. sc. Duko Pavleti, dipl. ing., Tehniki fakultet Rijeka, 2011. [4] (http:/ / www. ram-rijeka. com/ c/ 931/ Osnovni-postupci-zavarivanja---Ram-Rijeka. wshtml) "Osnovni postupci zavarivanja", www.ram-rijeka.com, 2012.

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Zavarivanje MIG postupkom Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4020524 Doprinositelji: Mmarre

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:MIG cut-away.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:MIG_cut-away.svg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: Mysid, TTLightningRod. Datoteka:GMAW weld area.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:GMAW_weld_area.svg Licencija: nepoznato Doprinositelji: Diagram created by User:Spangineer vectorization: Datoteka:GMAW Circuit.svg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:GMAW_Circuit.svg Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0,2.5,2.0,1.0 Doprinositelji: GMAW_Circuit.png: Nathaniel C Sheetz derivative work: Jon C (talk)

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/