:

ZAVARENI SPOJEVI
(elementi za spajanje nerastavljivi spojevi

Definicija
Definicija (DIN 1910 ):
Zavarenii spoj: spoj komponenata pomou
zavara.
Vie elemenata meusobno povezanih
zavarivanjem: zavarenii dio; vie tako
zavarenih dijelova: zavarenii sklop

a) toak

b) poluga

c) leite

Zavareni spojevi su pogodni:

- prijenos sila, momenata savijanja i uvijanja;
- cijenom, povoljno povezivanje elemenata konstrukcija;
- upotrebu na visokim temperaturama;
- izradu nepropusnih spojeva.
Prednosti:

Laki od livenih ( 50%) i zakovanih(15%) konstrukcija

Dijelovi se mogu sklapati sueono i ugaono, to prua veu slobodu u
oblikovanju konstrukcije
Nema buke pri radu
Struktura se ne oslabljuje rupama.
Zaverene konstrukcije su jeftinije
Nedostaci:

Zavisnost kvaliteta zavara od varioca i elektrode

Pojava zaostalih napona i deformacija
Slabljenje mehanikih osobina materijala

DEFINICIJA ZAVARIVANJA
Zavarivanje je proces izrade
nerazdvojivog spoja koji nastaje
uspostavljanjem meuatomskih veza
izmeu dijelova koji se zavaruju.
Pri zavarivanju se pojedinano ili
kombinovano koristi toplotna i
mehanika energija, a po potrebi i
dodatni materijal.

Postupci zavarivanja, koji se najee koriste u praksi,

zasnovani su na:
lokalnom zagrijevanju materijala iznad temperature
topljenja, kada zavareni spoj nastaje ovravanjem (npr.
elektroluno zavarivanje),
lokalnom zagrijevanju materijala do temperature
topljenja, kada zavareni spoj nastaje uz dodatno djelovanje
pritiska (npr. elektrootporno zavarivanje).

Zavarivanjem je mogue spajanje:

- metala sa metalom,
- nemetala sa nemetalom i
- metala sa nemetalom.
Zavareni spojevi dobivaju oblik prema
a) meusobnom poloaju dijelova koji se spajaju i
b) prema obliku njihovih zavarenih krajeva.

Pod zavarenim spojem se podrazumijeva

.
konstruktivna cjelina, prikazana na slici za sueoni i
ugaoni var,
koju ine osnovni metal (1) i metal ava, ili
skraeno av.
-debljina vara mjerodavna
za proraun sueonog spoja
a (raunska debljina) koja
je jednaka debljini lima ,
-ako su debljine razliite
mjerodavna je debljina
tanjeg lima.
-Raunska debljina ugaonog
spoja ajednaka je visini
ravnokrakog trougla
upisanog u profil vara i uzima
se da je av
topljenjem,
a 0 ,7

Kod postupaka zavarivanja

nastaje ovravanjem istopljenog
osnovnog i dodatnog metala ili samo
osnovnog metala.

Prije zavarivanja potrebno je pripremiti ivice osnovnog metala,ime

se dobija l i j e b za zavarivanje, iji su osnovni pojmovi definisani
standardom.

Na tehnikim crteima varovi se mogu prikazivati potpuno ili uproteno kako je

prikazano na slici.

Danas se smatra da je 98 postupaka

zavarivanja osvojeno i primijenjeno u
praksi, ukljuujui lemljenje, kao to je
definisano u standardu ISO 4063 (EN
24063).
Postupci zavarivanja se esto dijele
prema izvoru energije:
elektrina (luk, otpor, snop), hemijska
(plamen, eksploziv, termiti),
mehanika (pritisak, trenje, ultrazvuk) i
ostale (npr. svejtlost).

E (REL) POSTUPAK RUNO ELEKTROLUNO

ZAVARIVANJE
OBLOENOM ELEKTRODOM
Runo elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom je postupak
spajanja metala topljenjem obloene elektrode i dijela osnovnog
metala u elektrinom luku, koji se uspostavlja i odrava izmeu
radnog komada (osnovnog metala) i elektrode

Topljenjem jezgra elektrode

obezbjeuje se dodatni
materijal za popunu lijeba.
Topljenjem, sagorijevanjem i
isparavanjem obloge obezbjeuje
se zatita metalne kupke od
okolnih gasova i vazduha.

Rotacioni pretvarai -izvori struje za

zavarivanje.
Struju iz elektrine mree posredstvom
elektromotora i generatora pretvaraju u
struju vrlo dobrih karakteristika pogodnih za
zavarivanje. Namjenjeni su za rad u
terenskim uvjetima i na mjestima sa
nestabilnom elektrinom mreom (velike i
este oscilacije napona)

PREDNOSTI REL POSTUPKA:

-jednostavno rukovanje i relativno niska
cjena ureaja i dodatnog materijala
-dobar kvalitet spoja,
-mala ogranienja u vezi sa oblikom
predmeta i vrstom materijala koji se
zavaruje,kao i poloajima zavarivanja,

Osnovni nedostaci REL postupka su :

mala produktivnost usljed este zamjene elektroda i
uklanjanja troske (brzina topljenja dodatnog metala je
1-2 kg/h),
komplikovana i dugotrajna obuka zavarivaa,
uticaj zavarivaa na kvalitet ava,
bljetava svjetlost i tetni gasovi nastali
sagorijevanjem troske.

MAG/MIG POSTUPAK-ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE TOPLJIVOM

ELEKTRODNOM ICOM U ZATITI GASA
Elektroluno zavarivanje topljivom elektrodnom icom u zatiti
gasa je postupak spajanja metala topljenjem i ovravanjem
dijela osnovnog metala i dodatnog metala (elektrodna ica)
pri emu se za zatitu rastopljenog metala koriste inertni i aktivni
gasovi, ili njihove mjeavine. Elektroluno zavarivanje topljivom
elektrodnom icom u zatiti gasa je ematski prikazano na sl.

U zavisnosti od vrste zatitnog gasa elektroluno zavarivanje topljivom

elektrodom se skraeno obiljeava kao MAG (Metal Aktivni Gas) ili MIG
(Metal Inertni Gas), priemu se kod MAG postupka kao zatita koristi
CO2 (ugljen dioksid) ili mjeavina gasova koja se ponaa kao aktivni gas,
a kod MIG postupka Ar, He (argon, helijum) ili mjeavina gasova koja se
ponaa kao inertni gas.

Prednosti postupka su:

univerzalna primjena sa take gledita osnovnog materijala,
velika brzina topljenja,
velika brzina zavarivanja,
relativno jednostavna obuka zavarivaa (za nelegirane i
niskolegiraneelike),
jednostavna mehanizacija postupka,
primjenljiv u prinudnim poloajima,
mali investicioni trokovi (za standardnu varijantu).
Mane postupka su:
opasnost od greaka u poetku zavarivanja,
opasnost od greaka pri sporom zavarivanju, zbog isticanja tenog
metala ispred elektrinog luka,
relativno komplikovana obuka zavarivaa (za visokolegirane elike i
obojene metale),
tekoe pri zavarivanju na otvorenom (strujanje vazduha).
Danas priblino 60% svjetske potronje dodatnog materijala otpada na
elektrodne ice za MIG-MAG. Osnovna primjena - metalna industrija,
metalne konstrukcije, brodovi, posude pod pritiskom, motorna vozila

TIG POSTUPAK-ELEKTROLUNO ZAVARIVANJE NETOPLJIVOM

ELEKTRODOM U ZATITI INERTNOG GASA
Elektroluno zavarivanje netopljivom elektrodom u zatiti gasa je postupak spajanja
metala topljenjem i ovravanjem dijela osnovnog metala i dodatnog metala (ica
za zavarivanje - ako se koristi), pri emu se kao zatita koristi inertan gas (aktivni
gasovi ne dolaze u obzir jer bi izazvali oksidaciju vrha elektrode),

Ovaj postupak se skraeno

obiljleava TIG ili WIG (T od
tungsten - engleska rije za
volfram (W) - materijal elektrode,
IG-inert gas) i prvobitno je
uveden kao postupak zavarivanja
Al i njegovih legura zahvaljujui
efektu katodnog ienja.

Iako je u osnovi runi

postupak, TIG moe
da se automatizuje,
kako u smislu
dovoenja ice, tako i
u smislu voenja
elektrode.

U dananje vrijeme primjena TIG postupka je znatno vea,

najvie zbog vrhunskog kvaliteta spoja, koji se, izmeu
ostalog, postie
-boljom kontrolom unesene toplote i
-dodatnog metala zahvaljujui razdvajanju uloga
dodatnog
metala i elektrode.
Zavarivanje TIG postupkom je mogue i bez dodatnog
metala, to je posebno vano kod tankih limova.

Gasno zavarivanje
Gasno zavarivanje je postupak
spajanja metala topljenjem i
ovravanjem osnovnog i (po
potrebi) dodatnog metala pomou
plamena dobijenog sagorevanjem
gorivog gasa.
Najee se koriste gorivi gasovi na
bazi ugljovodonika: metan (CH4),
metilacetilen propadijen(C3H4 trgovaki naziv MAPP), acetilen
(C2H2), propan (C3H8), propilen
(C3H6), butan (C4H10) i vodonik (H2).

Podrazumjeva se da gorivi gasovi sagorjevaju u struji

kiseonika, ako nije naglaeno drugaije (npr. sagorijevanje u
vazduhu).
Da bi se ostvarilo sagorijevanje u struji kiseonika, gorivi gas i
kiseonik se iz specijalnih posuda pod pritiskom - boca (ili na
drugi nain) dovode u gorionik, odakle izlaze pomjeani u
odgovarajuoj srazmjeri.
Na taj nain je omogueno sagorijevanje gorivog gasa na
vrhu plamenika, koji zajedno sa gorionikom, bocama za
skladitenje i crijevima za dovod gasova, kao i pomonim i
dodatnim ureajima (npr. redukcionim ventilima), ini opremu
za gasno zavarivanje.

Elektrootporno zavarivanje
-Takasto, avno i sueljno zavarivanje
Elektrootporno zavarivanje (engl. Electric Resistance Welding
ERW) je nain zavarivanja elektrinom energijom gdje se uvijek koristi
pritisak i toplota, koja nastaje zbog velikog elektrinog otpora na mjestu
dodira zavarivanih dijelova. To je tzv. Jouleova toplota , za koju vrijedi:
Q = J22 R t (J)
gdje je: J jakost elektrine struje zavarivanja, R elektrini otpor na
mjestu dodira zavarivanih dijelova, t trajanje zavarivanja. Koristi se
uglavnom naizmjenina struja niskog napona, vrlo velike jakosti i kratkog
trajanja.
Velika je prednost ovog postupka da je ist, brz i bez dodatnog
materijala. Koristi se naroito u industriji vozila (automobili, bicikli,
motocikli, zrakoplovi, inska vozila, nuklearna i ratna tehnika),
vojnoj industriji, graevinarstvu, prehrambenoj industriji, industriji bijele
tehnike i drugo.
Spajaju se tanki limovi, do najvie 6 mm. Podesan je za proces
masovne proizvodnje, uz mogunost jednostavnog mehaniziranja i
robotiziranja

Takasto zavarivanje ili

takasto elektrootporno

Oprema za tokasto elektrootporno zavarivanje

Prikaz takastog elektrootpornog

zavarivanja

zavarivanje je preklopno
zavarivanje topljenjem dvaju
dijelova stegnutih izmeu dviju
elektroda, kroz koje se dovodi
elektrina struja.
Na dodirnom se mjestu oba dijela
koji se zavaruju stvara Jouleova
toplota , koja rastopi materijal i
talina se izmjea. Nastali zavar
ima oblik take, a presjek mu je u
obliku lee.
.

Koristi se za gradnju strojeva i aparata, u elektrotehnici,

zrakoplovnoj industriji (u putnikom je zrakoplovu do milijun
elektrootporno zavarenih toaka), automobilskoj industriji (u
automobilu je preko 15 000 elektrootporno zavarenih toaka),
nuklearnoj, raketnoj i svemirskoj tehnici.

Robot koji izvodi takasto

elektrootporno zavarivanje

avno zavarivanje

avno elektrootporno
zavarivanje

avno zavarivanje ili avno

elektrootporno zavarivanje je preklopno
(postoji i sueljno) zavarivanje dvaju dijelova
pomou elektroda u obliku koluta (diska),
koji zavarivane dijelove pritiu s obiju
strana i istovremeno se pomiu, dok preko
njih na mjestu dodira, neprekidno ili u
prekidima, protjee elektrina struja
zavarivanja.
Nastali zavareni spoj je neprekidan niz
preklopnih tokastih zavara (vodonepropusni
zavar) ili niz meusobno razmaknutih
tokastih zavara (isprekidano zavarivanje).
Koristi se za privarivanje ojaanja spremnika
goriva ili njihovo zavarivanje, zavarivanje
karoserija automobila, vagona, cijevi,
posuda, bubnjeva strojeva za pranje,
radijatora i slino.

Sueljno vodootporno
zavarivanje

Sueljno
vodootporno
zavarivanje

Sueljno vodootporno zavarivanje je vrsta

elektrootpornog zavarivanja bez topljenja ,
pri emu dijelovi koji se zavaruju imaju oblik
tapa (razliitog oblika i presjeka) ili traka.
Zavarivani dijelovi u sueljnom poloaju
pritisnu se silom, tako da na dodirnom
mjesru nastane tlak, a ujedno se kroz njih
odreeno vrijeme proputa elektrina struja
zavarivanja odreene jakosti.
Zbog nastale Jouleove topline i tlaka
nastane zadebljani zavareni spoj
(deformacija zavarenog mjesta). Koristi se
za zavarivanje ice, karika lanca, cijevi i
drugo.

PRORAUN ZAVARENIH SPOJEVA

Proraun zavarenih spojeva zavisi od vrste naprezanja kojima
su izloena.
U proraunima se uzima da je:

vdoz. d

vdoz. d

a) Naprezanje NA ZATEZANJE PRITISAK u avu

Sueono i ugaono zavareni spojevi optereeni

na istezanje izraunava se prema izrazima:

F
z
al

v ,doz .

F
z
a (d a)

v ,doz.

F (N) vanjsko opterecenje

suma(a.l) racunska povrina zavara
(mm2) ona kojapreuzima opterecenje

Sueono i ugaono zavareni spojevi

optereeni nasmicanje

F
z
al

v , doz.

Standard EN ISO 3834

EN ISO 3834 (ISO 3834) je evropski (meunarodni) standard
kreiran od strane profesionalaca u zavarivanju koji:
se odnosi na upravljanje procesima proizvodnje zavarivanjem
specificira zahteve koji se odnose samo na kvalitet zavarenog
proizvoda
podstie aktivni pristup menadmenta i kontrole kvaliteta
zavarenog proizvoda u radionicama ili na mestu izgradnje,
orijentisan na proizvod/proces
takoe, on je sistem za fabriku kontrolu aktivnosti pri izradi
proizvoda

EN ISO 3834 Zahtevi kvaliteta pri zavarivanju

topljenjem metalnih materijala se sastoji iz est
delova:
EN ISO 3834-1: Kriterijumi za izbor
odgovarajueg nivoa zahteva kvaliteta
EN ISO 3834-2: Opti zahtevi kvaliteta
EN ISO 3834-3: Standardni zahtevi kvaliteta
EN ISO 3834-4: Osnovni zahtevi kvaliteta
EN ISO 3834-5: Dokumenti sa kojima je
neophodno usaglasiti tvrdnju o usaglaenosti
zahteva kvaliteta ISO 3834-2, ISO 3834-3 ili ISO
3834-4
CEN ISO/TR 3834-6: Uputstva za implementaciju
ISO 3834