Podloge Za Vježbe-Materijali I PDF

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Zavod za materijale
Materijali I
Podloge za vježbe
Student: _____________________________
Grupa: ___________
Ak. god. 2019./2020.

Zavod za materijale akademska godina 2019./2020.
UPUTE ZA STUDENTE I GODINE STUDIJA
KOLEGIJ: MATERIJALI I
1. Vježbe počinju prema rasporedu u tjednu od 14.10. do 18.10.2019. Studenti trebaju 5 min prije
početka vježbi biti ispred laboratorija u kojem se vježbe održavaju.
2. Vježbe su obavezne i moraju se pohađati isključivo u predviđenom terminu za dodijeljenu

grupu. Samo u iznimnim slučajevima (bolest ili slično) nadoknadu s nekom drugom grupom
može odobriti tajnica Dijana Fijačko od ponedjeljka do petka od 9 do 14 sati u sobi B1-201
(Kancelarija Zavoda za materijale, Ivana Lučića 1.)
3. Na vježbama student mora imati podloge za vježbe izdane za akademsku godinu

2019./2020. te pribor za crtanje i računanje. Podloge za vježbe se mogu skinuti s web
stranice Zavoda za materijale (www.fsb.hr/zavod_za_materijale) ili kupiti u skriptarnici FSB-
a.
4. Predavanja su obavezna i tijekom semestra se na predavanjima pišu tri kolokvija. Kolokviji

se pišu isključivo u turnusu u kojem se pohađaju predavanja. Predviđeni termini za kolokvije
su:
1. kolokvij: 04.11., 05.11. i 07.11.2019.
2. kolokvij: 09.12., 10.12. i 12.12.2019.
3. kolokvij: 13.01., 14.01. i 16.01.2020.
5. Položena sva tri kolokvija vrijede kao pismeni dio ispita, ali samo za jedan izlazak na usmeni
ispit do kraja ak. god. 2019./2020.
7. Studenti koji nisu položili samo 1 kolokviji tijekom semestra mogu taj kolokvij ponoviti samo
u prvom ispitnom roku.
8. Studenti koji nemaju položene kolokvije kao i oni koji ne polože usmeni ispit, pišu na jednom
od objavljenih ispitnih rokova pismeni ispit i ako zadovolje pozivaju se na usmeni dio ispita.
9. Na ispit student može pristupiti uz predočenje službenog dokumenta s fotografijom.
10. Za pristupanje pismenom ispitu treba pripremiti jedan arak papir i 3 lista papira formata A4,
po jedan papir za svaki dio ispita (K1, K2, K3). Na svakom listu papira treba pisati ime,
prezime i broj grupe na vježbama. Rješava se 10 zadataka (3 iz K1, 4 iz K2 i 3 iz K3).
Predmetni nastavnici.
Materijali I – akademska godina 2019./2020.
Plan održavanja vježbi
Tjedan
VJEŽBE
2019. / 2020.
14.10.-18.10. VJEŽBA 1: Kristalografija 1 (70 min)
21.10-25.10. VJEŽBA 2: Strukturne karakteristike polimera (45 min)
28.10-01.11. VJEŽBA 3: Kristalografija 2 (70 min)
04.11., 05.11. i 07.11.2019.

04.11.-08.11. NEMA VJEŽBI
K 1 u terminu predavanja
11.11.-15.11. VJEŽBA 4: Dijagrami stanja (90 min)
18.11.-22.11. VJEŽBA 5: Fe-C dijagram (90 min)
25.11.-29.11. VJEŽBA 6: Metalografija Fe-C legura (45 min)
02.12.-06.12. VJEŽBA 7: Neravnotežne pretvorbe Fe-C legura (90 min)
09.12., 10.12. i 12.12.2019.

16.12.-20.12. VJEŽBA 8: Statičko vlačno ispitivanje (90 min)
VJEŽBA 9: Tvrdoća (45 min)

06.01.-10.01.
VJEŽBA 10: Udarni rad loma (45 min)
13.01., 14.01. i 16.01.2020.
Materijali I ak. god. 2019./2020. Vježba 1: Kristalografija 1
Većina metala kristalizira u KUBIČNOM i HEKSAGONSKOM SUSTAVU.

Slaganje atoma može se prikazati jediničnim ćelijama tri kristalne rešetke u kojima
kristalizira oko 90 % metala, a to su:
- PROSTORNO CENTRIRANOJ KUBIČNOJ (BCC - eng. body-centered cubic)
- PLOŠNO CENTRIRANOJ KUBIČNOJ (FCC – eng. face-centered cubic)
- GUSTO SLAGANOJ HEKSAGONSKOJ (HCP – hexagonal close-packed).
Kristalni sustav se opisuje: Skica kristalnog sustava:

- kristalnim osima: x, y, z z
- parametrima po kristalnim osima: a, b, c
- kutovima između kristalnih osi: , , .
c
  b
y

a
x
1. KUBIČNI KRISTALNI SUSTAV: Skica:
z
Karakteristike:
- kristalografske osi: x, y i z
- kutovi:  =  =  = 90o.
- parametri po kristalografskim osima: a = b = c a
a
a y
x
1. 1. PLOŠNO CENTRIRANA KUBIČNA (FCC – eng. face-centered cubic) jedinična
ćelija. Primjeri: Al, Cu, Ag, Au, γ-Fe, Pb, Ni, Pt
Zadatak 1. Za FCC jediničnu ćeliju odredite pripadni broj atoma, koordinacijski broj, te vezu
između parametra a jedinične ćelije i radijusa R atoma koji tvore jediničnu ćeliju.
PRIPADNI BROJ ATOMA (PBA) za FCC jediničnu ćeliju: ____
KOORDINACIJSKI BROJ (KB) za FCC jediničnu ćeliju: ______
__________________________________________________________________________
1
Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale
Parametar a izražen polumjerom atoma R za FCC jediničnu ćeliju.
a = _______
1.2. PROSTORNO CENTRIRANA KUBIČNA (BCC - eng. body-centered cubic) jedinična

ćelija. Primjeri: Cr, Mo, W, α - Fe , Nb, V, Na, K
Zadatak 2. Za BCC jediničnu ćeliju odredite pripadni broj atoma, koordinacijski broj, te vezu
između parametra a jedinične ćelije i radijusa R atoma koji tvore jediničnu ćeliju.
PRIPADNI BROJ ATOMA (PB) za BCC jediničnu ćeliju: _____
KOORDINACIJSKI BROJ (KB) za BCC jediničnu ćeliju: ______
Parametar a izražen polumjerom atoma R za BCC jediničnu ćeliju.
a = _________
__________________________________________________________________________
2
Označivanje pravaca i kristalnih ravnina za BCC i FCC rešetke:

Pravci se u kristalnim rešetkama označuju indeksima. Za kubične rešetke indeksi pravaca
(smjera) su komponente vektora uzduž svake kristalne osi svedene na najmanje cijele brojeve.
Pravac uvijek polazi iz ishodišta, tako da se određuje koordinata točke gdje pravac probada
jediničnu ćeliju. Ti brojevi, bez odvajanja zarezom, stavljaju se u uglatu zagradu: npr. [111].
Slova s, t i v upotrebljavaju se u općem smislu za indekse pravaca u x, y i z smjeru i pišu se [stv].
Svi jednakovrijedni (ekvivalentni) pravci stavljaju se u streličastu zagradu <stv>.
Milerovi indeksi kristalne ravnine su omjeri parametara jedinične ćelije i vrijednosti odsječaka
koje ravnina čini sa kristalnim osima (x, y, z), svedene na cjelobrojne vrijednosti. Dobiveni
brojevi stavljaju se u okruglu zagradu: npr. (110). U općem smislu za indekse se koriste slova h,
k i l kao odsječci na osima x, y i z i pišu se (hkl).
Indeksi jednakovrijednih ploha stavljaju se u vitičastu zagradu: {hkl}.
Ravnina koju označujemo nikada ne prolazi kroz ishodište koordinatnog sustava.
Zadatak 3. Ucrtajte sljedeće pravce: 011; 110; 111

z
Zadatak 4. Ucrtajte sljedeće ravnine: (100); (110); (111)

z
__________________________________________________________________________
3
Skica: z
2. HEKSAGONSKI KRISTALNI SUSTAV:
Karakteristike:
- kristalografske osi: x1, x2, x3 i z
- kutovi:  =  = 90o,  = 120o x3
- parametri po kristalografskim osima: a1 = a2 = a3 ≠ c
c
90°
a
a x2
a
120°
x1
2.1. JEDINIČNA ĆELIJA GUSTO SLAGANE HEKSAGONSKE KRISTALNE

REŠETKE (HCP – hexagonal close-packed). Primjeri: Ti, Mg, Zn, Be, Co, Zr, Cd.
Zadatak 5. Za HCP jediničnu ćeliju odredite pripadni broj atoma i koordinacijski broj.
PRIPADNI BROJ ATOMA (PBA) za HCP jediničnu ćeliju: ______
KOORDINACIJSKI BROJ (KB) za HCP jediničnu ćeliju: _______
Označivanje pravaca i kristalnih ravnina za HCP rešetku:

Za heksagonsku rešetku za obilježavanje pravaca i ravnina obično se koriste četiri Millerova
indeksa. Uvodi se kod pravaca indeks w, a kod ravnina indeks i. Slova s, t, w i v upotrebljavaju
se za indekse pravaca za heksagonsku rešetku u x1, x2, x3 i z smjeru i pišu se [stwv]. Za Milerove
indekse kristalne ravnine za heksagonsku rešetku koriste se slova h, k, i, l kao odsječci na osima
x1, x2, x3 i z i sustav pišu se (hkil).
__________________________________________________________________________
4
Zadatak 6. Ucrtajte i označite Millerovim indeksima ravnine najveće zaposjednutosti atomima

za FCC i HCP jediničnu ćeliju i ravninu relativno najveće zaposjednutosti atomima
za BCC jediničnu ćeliju.
z
x
z
x3
x2
x1
__________________________________________________________________________
5
Materijali I ak. god. 2019./2020. Vježba 2: Strukturne karakteristike polimera
__________________________________________________________________________
6
1. OKTAEDARSKA PRAZNINA U FCC JEDINIČNOJ ĆELIJI:
a
r
a
a
Zadatak 1. Odredite vezu između r (polumjer atoma koji ulazi u prazninu) i R (polumjer atoma
FCC jedinične ćelije).
D a
E S C
A
B a
a
Rješenje: r = _____R
__________________________________________________________________________
7
2. TETRAEDARSKA PRAZNINA U BCC JEDINIČNOJ ĆELIJI:
C V
S
D r
R
S V D A
A
a
B
a
a
Zadatak 2. Odredite vezu između r (polumjer atoma koji ulazi u prazninu) i R (polumjer atoma
BCC jedinične ćelije).
Rješenje: r = _____R
__________________________________________________________________________
8
OTOPINE su homogene smjese čistih tvari.

Tvari koje čine otopinu nazivaju se KOMPONENTAMA. OTAPALO je komponenta koja se
nalazi u većoj količini, a ostale komponente nazivaju se OTOPLJENIM TVARIMA.
Već prema tome u kakvom se agregatnom stanju nalazi tvar koja se otapa i samo otapalo
razlikuju se uglavnom četiri slučaja:
1. OTOPINE ČVRSTIH (krutih) TVARI U TEKUĆINAMA,
2. OTOPINE ČVRSTIH (krutih) TVARI U ČVRSTIM (krutim) TVARIMA (ČVRSTE tj.
krute OTOPINE),
3. OTOPINE TEKUĆINA (kapljevina) U TEKUĆINAMA (kapljevinama),
4. OTOPINE PLINOVA U TEKUĆINAMA (kapljevinama).
ČVRSTE (KRUTE) OTOPINE: OTOPINE ČVRSTIH (KRUTIH) TVARI U ČVRSTIM

(KRUTIM) TVARIMA
Legura ili slitina je tvar koju čine dva ili više kemijskih elemenata, od kojih je barem jedan
kemijski element metal, a drugi mogu biti metal(i) i/ili nemetal(i).
Mogu nastupiti sljedeći slučajevi:

1) KRISTALI MJEŠANCI (primarne čvrste tj. krute otopine, elementi tvore zajedničku
kristalnu rešetku, sačuvana je rešetka jednog od njih):
Uvjeti za nastajanje kristala mješanaca:

a) faktor veličine atoma,
b) faktor elektronegativnosti,
c) faktor relativne valencije,
d) kristalna rešetka.
Kristali mješanci mogu biti:
1.1. supstitucijski ili zamjenski (npr. Cu-Ni legure: slika 1; Ag-Au-Ni legure; Cu-Zn legure: Zn
ima topljivost u Cu do  40 % Zn; Cr u Fe).
1.2. uključinski ili intersticijski (npr. spojevi karbida, borida i nitrida prijelaznih metala: WC,
TiC, TiN....; čelici: Fe-C legure: slika 2 i 3).
1.3. kombinacija: supstitucijsko – intersticijski odnosno zamjensko - uključinski (npr. Cr i C

u Fe: slika 4).
__________________________________________________________________________
9
Atomi topitelja, Cu Atomi topitelja, -Fe
Atomi otopljenog Atom otopljenog elementa,

elementa, Ni C (u oktaedarskoj praznini)
Slika 1: Supstitucijski ili zamjenski kristali Slika 2: Intersticijski ili uključinski kristali
mješanci, npr. Cu-Ni legure. mješanci, npr. čelici: Fe-C legure.
Atomi topitelja, -Fe

Atomi otopljenog
elementa, Cr
Atomi topitelja, -Fe Atom otopljenog elementa,

C (u oktaedarskoj praznini)
Atomi otopljenog elementa,
C (u tetraedarskoj praznini)
Slika 3: Intersticijski ili uključinski kristali Slika 4: Kombinacija: supstitucijsko- intersticijski
mješanci, npr. čelici: Fe-C legure. kristali mješanci, npr. Cr (supstitucijski) i
C (intersticijski) u Fe.
__________________________________________________________________________
10
Za nastajanje supstitucijskih kristala mješanca s potpunom topljivošću moraju biti zadovoljeni

sljedeći kriteriji:
1. razlika u radijusu atoma između elemenata (R, %) mora biti do  8 % , a ako je od 9 do
15 % djelomična je topljivost,
2. kristalna rešetka mora biti ista,
3. elektronegativnost mora biti slična,
4. valencije moraju biti iste, ili skoro iste.
Zadatak 3. Koji kemijski elementi iz tablice 1 će s Cu (bakrom) tvoriti:

a) supstitucijske kristale mješance s potpunom topljivošću,
b) supstitucijske kristale mješance s djelomičnom topljivošću,
c) intersticijske kristale mješance.
Tablica 1. Radijusa atoma, kristalna struktura, relativna elektronegativnost i valencija za neke

kemijske elemente.
Kemijski R, (radijus Kristalna Elektronegativnost Valencija

element atoma, nm) struktura
Cu (bakar) 0,1278 FCC 1,9 +2
C (ugljik) 0,0710
H (vodik) 0,0460
O (kisik) 0,0600
Ag (srebro) 0,1445 FCC 1,9 +1
Al (aluminij) 0,1431 FCC 1,5 +3
Co (kobalt) 0,1253 HCP 1,8 +2
Cr (krom) 0,1249 BCC 1,6 +3
Fe (željezo) 0,1241 BCC 1,8 +2
Ni (nikal) 0,1246 FCC 1,8 +2
Pd (paladij) 0,1376 FCC 2,2 +2
Pt (platina) 0,1387 FCC 2,2 +2
Zn (cink) 0,1332 HCP 1,6 +2
R (C) - R (Cu) 0,071 - 0,1278

- npr. ΔR (C - Cu)   100   100  44,44%
R (Cu) 0,1278
- npr. Elektronegativnost (Al-Cu) = 1,5 - 1,9= - 0,4
__________________________________________________________________________
11
Tablica 2. Razlika u radijusu atoma , kristalnoj strukturi, relativnoj elektronegativnosti i

valenciji za neke kemijske elemente.
Kemijski R, % Kristalna Elektronegativnost Valencija

element struktura
Cu
C
H
O
Ag
Al
Co
Cr
Fe
Ni
Pd
Pt
Zn
2. KRISTALI INTERMETALNOG SPOJA (sekundarne čvrste tj. krute otopine, elementni

tvore novu zajedničku rešetku):
- obje komponente metali, nastaju kada koncentracija legirajućeg elementa prijeđe granicu
topljivosti u osnovnom metalu, npr. legure Cu-Zn s  više od 40 % Zn: β–CuZn (21:14),
γ–Cu5Zn8 (21:13) ε–CuZn3(21:12).
Pravilo elektronske koncentracije:
el. konc. = (xa + yb)/ (a+b)
x i y – broj valentnih elektrona elemenata A i B
a i b – broj atoma elemenata A i B.
3. KRISTALI KEMIJSKOG SPOJA (jedna komponenta je nemetal, npr. MnS).
4. KRISTALNE SMJESE (dvije komponente potpuno netopive jedna u drugoj, npr. Cu i Pb).
__________________________________________________________________________
12
Sastav otopine iskazuje se:

a) KVALITATIVNO - od kojih se komponenata (tvari) sastoji otopina tj. smjesa.
b) KVANTITATIVNO tj. količinski– koliko ima pojedinih komponenata (tvari) u otopini tj.
smjesi.
ISKAZIVANJE SASTAVA OTOPINE KVANTITATIVNO tj. količinski:

1. UDJELI: to su omjeri neke veličine (mase, množine, volumena) za određenu komponentu
smjese (otopine) prema toj veličini za smjesu svih komponenata.
Najčešće se sastav otopine iskazuje masenim i volumnim udjelom.
a) MASENI UDIO neke komponente A u smjesi jest omjer mase komponente A i zbroja masa
svih komponenata u smjesi.
m (A)
w (A) 
 mi
b) VOLUMNI UDIO komponente A u smjesi jest omjer volumena komponente A i zbroja

volumena svih komponenata koje ulaze u sastav smjese.
V (A)
 (A) 
 Vi
Općenito kod svih udjela u omjeru se nalaze istovrsne veličine, zato su njihove jedinice 1, obično
se iskazuju u:
- postocima, % = 1/100
- promilima, ‰, 1/1000
- ppm = 1/106
- ppb = 1/109
Zadatak 4. Koliki je maseni udio C u Fe3C. Ar (C) = 12,01; Ar (Fe) = 55,845.
ma
RELATIVNA ATOMSKA MASA: Ar =
ma (12 C)/12
mf
RELATIVNA MOLEKULSKA MASA: Mr = ; Mr = Σ Ar
ma (12 C)/12
UNIFICIRANA ATOMSKA JEDINICA MASE: u = mu = 1/12 ma (12C) = 1,6605◌ּ 10-27 kg
__________________________________________________________________________
13
Materijali I - ak. god. 2019/2020. Vježba 4: Dijagrami stanja
ZADACI IZ EUTEKTIČKOG DIJAGRAMA STANJA (OPĆI OBLIK DIJAGRAMA)
1. ZADATAK
U dijagramu označite likvidus i solidus linije, te prisutne faze u karakterističnim područjima. Označite
eutektičku temperaturu i eutektičku koncentraciju elementa B.
2. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 30 % elementa B zagrijanu na temperaturu 400 C, potrebno je:
a) odrediti sastavne dijelove strukture (prisutne faze),
b) odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% elementa B),
c) izračunati masene udjele prisutnih faza.
3. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 80 % elementa B zagrijanu na temperaturu tik ispod solidusa, potrebno je:
4. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 20 % elementa B na sobnoj temperaturi, potrebno je:
_________________________________________________________________________________ 14
Materijali I - ak. god. 2019/2020. Vježba 4: Dijagrami stanja
ZADACI IZ EUTEKTOIDNOG DIJAGRAMA STANJA (OPĆI OBLIK DIJAGRAMA)
1. ZADATAK
U dijagramu označite likvidus i solidus linije, te prisutne faze u karakterističnim područjima. Označite
eutektoidnu temperaturu i eutektoidnu koncentraciju elementa B.
2. ZADATAK
3. ZADATAK
4. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 20 % elementa B na temperaturi tik ispod eutektoidne, potrebno je:
_________________________________________________________________________________ 15
Materijali I - ak.god. 2019./2020. Vježba 5: Fe-C dijagram
1. ZADATAK
Za nadeutektoidni čelik s 2 % C zagrijan na temperaturu 1300 °C potrebno je:
a) Odrediti sastavne dijelove strukture čelika (koje su faze prisutne),
b) Odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% C),
c) Izračunati masene udjele prisutnih faza,
d) Koliki su udjeli pojedinih faza u masi od 60 kg čelika?
2. ZADATAK
Izračunajte maseni udio austenita u ledeburitu na 1147 °C.
3. ZADATAK
Bijeli lijev s 6 % C zagrijan je na temperaturu 1200 °C.
a) Odredite sastavne dijelove strukture bijelog lijeva (koje su faze prisutne),
c) Izračunati masene udjele prisutnih faza.
4. ZADATAK
Za podeutektoidni čelik s 0,2 %C zagrijan na temperaturu 800 °C potrebno je:
a) Odrediti sastavne dijelove strukture čelika (koje su faze prisutne),
c) Izračunati masene udjele prisutnih faza,
5. ZADATAK
Za nadeutektoidni čelik s 1,7 % C treba odrediti:
a) Masene udjele prisutnih faza na temperaturi 800 °C,
b) Masene udjele perlita i cementita (sekundarnog) na 20 °C.
6. ZADATAK
Za podeutektički bijeli lijev s 4 % C treba odrediti:
a) Masene udjele austenita i cementita na 1000 °C,
b) Masene udjele perlita i slobodnog konstituenta na 20 °C,
c) Masene udjele ferita i cementita na 20 °C.
_________________________________________________________________________________ 16
Materijali I - ak.god. 2019./2020. Vježba 5: Fe-C dijagram
Fe-C DIJAGRAM ZA METASTABILNU KRISTALIZACIJU
_________________________________________________________________________________ 17
Materijali I - ak.god. 2019./2020. Vježba 6: Metalografija Fe-C legura
Metalografija je dio znanosti o materijalima koji se bavi razvojem i usavršavanjem postupaka izradbe uzoraka,
te analizom i boljim razumijevanjem mikro i makrostrukture materijala. Time se dobiva bolji uvid u međusobnu
povezanost dijagrama stanja metala i legura, njihove strukture i svojstava.
Danas se pojam metalografija sve više gubi i zamjenjuje ga naziv materijalografija. Razlog tome je sve veća
primjena nemetalnih konstrukcijskih materijala kod kojih također postoji potreba analize strukture. Stoga pojam
materijalografija obuhvaća analizu strukture svih materijala: metala, keramike, polimera i kompozita.
Makrostrukturu možemo analizirati s povećalom odnosno stereomikroskopom, dok se mikrostruktura materijala
analizira pomoću svjetlosnog ili elektronskog mikroskopa.
Postupak pripreme uzoraka obuhvaća:
 Izrezivanje uzorka
 Ulijevanje u polimernu masu
 Brušenje
 Poliranje
 Nagrizanje
1. ZADATAK
Na slici 1 prikazana je mikrostruktura podeutektoidnog čelika koji sadrži ~ 0,2 % C.
Slika 1 – Mikrostruktura čelika s ~ 0,2% C, povećanje 500:1
a) Skicirajte mikrostrukturu čelika i označite dijelove strukture.

b) Koji konstituenti čine koje faze odnosno pseudofazu? Naznačite koji su konstituenti vezani, a
koji slobodni.
c) Koliki su maseni udjeli perlita i primarnog ferita?
2. ZADATAK
Na slici 2 prikazana je mikrostruktura čelika koji sadrži oko 0,4 % C.
Slika 2 – Mikrostruktura čelika s ~ 0,4% C, povećanje 500:1

b) Koji konstituenti čine koje faze odnosno pseudofazu? Naznačite koji su konstituenti vezani, a
koji slobodni.
c) Koliki su maseni udjeli perlita i primarnog ferita?
____________________________________________________________________________________ 18
3. ZADATAK
Na slici 3 prikazana je mikrostruktura eutektoidnog čelika (0,8 % C).
Slika 3 – Mikrostruktura čelika s 0,8 % C, povećanje 500:1

a) Skicirajte mikrostrukturu čelika i označite prisutne konstituente.
b) Naznačite koji su vezani, a koji slobodni konstituenti.
c) Izračunajte masene udjele konstituenata.
4. ZADATAK
Na slici 4 prikazana je mikrostruktura nadeutektoidnog čelika koji sadrži ~ 1,2 % C.
Slika 4 – Mikrostruktura čelika s ~1,2% C, povećanje 1000:1

c) Izračunajte masene udjele perlita i sekundarnog cementita.
5. ZADATAK
Na slici 5 prikazana je mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva koji sadrži oko 3 % C.
Slika 5 – Mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva s ~3% C, povećanje 500:1

a) Skicirajte mikrostrukturu lijeva i označite dijelove strukture.
c) Izračunajte masene udjele perlita i slobodnog cementita.
____________________________________________________________________________________ 19
Uzorak 1 Uzorak 2 Uzorak 3 Uzorak 4 Uzorak 5
%C:
Legura:
Struktura:
Maseni udjeli:
____________________________________________________________________________________ 20
Materijali I - ak. god. 2019./2020. Vježba 7: Neravnotežne pretvorbe Fe-C legura
Oznake mikrostrukturnih faza:

A – austenit; AZ – zaostali austenit; AP – pothlađeni austenit; M – martenzit; B – bainit; P – perlit; F – ferit; K – karbid
ZADATAK 1:
Pomoću Uptonovog dijagrama odredite koje se faze postižu u mikrostrukturi čelika nakon vrlo brzog hlađenja:
- Podeutektoidnog ugljičnog čelika s 0,4 % C od 820 °C do 20 °C;
- Nadeutektoidnog ugljičnog čelika s 1 % C od 780 oC do 20 °C.
Mikrostrukturne faze Mikrostrukturne faze

%C na temp. austenitizacije nakon brzog hlađenja
na 20 °C
0,4
ZADATAK 2:
Nacrtajte eutektoidni dio Fe-C dijagrama stanja te ucrtajte područja optimalnih temperatura austenitizacije za podeutektoidne i
nadeutektoidne čelike. Navedite mikrostrukturne faze prisutne u čelicima s 0,4 % C i 1,6 % C na temperaturi austenitizacije, te
faze prisutne na sobnoj temperaturi nakon sporog hlađenja i nakon vrlo brzog hlađenja.
Mikrostrukturne faze na temperaturi Mikrostrukturne faze Mikrostrukturne faze

%C
austenitizacije nakon sporog hlađenja nakon brzog hlađenja
0,4
1,6
_____________________________________________________________________________________ 21
ZADATAK 3:
Na donjoj slici prikazan je TTT dijagram za kontinuirano hlađenje podeutektoidnog čelika s označenim mikrostrukturnim
fazama i karakterističnim krivuljama hlađenja. Skicom prikažite TTT dijagram za kontinuirano hlađenje nadeutektoidnog čelika
i u njemu označite mikrostrukturne faze i krivulje donje i gornje kritične brzine gašenja.
TTT dijagram za kontinuirano hlađenje TTT dijagram za kontinuirano hlađenje

podeutektoidni čelik nadeutektoidni čelik
ZADATAK 4:
Za nelegirani čelik s 0,44 % C austenitiziran na temperaturu a = 820 ºC odredite:
a) najmanju brzinu gašenja kojom će se postići potpuno martenzitna mikrostruktura,
b) brzinu hlađenja kojom će se upravo izbjeći pojava martenzita u mikrostrukturi.
Kako se nazivaju krivulje hlađenja pomoću kojih se određuju ove brzine gašenja?
TTT-dijagram kontinuiranog ohlađivanja nelegiranog čelika s 0,44 % C
_____________________________________________________________________________________
22
ZADATAK 5
Za nelegirani čelik s 1 % C austenitiziran na temperaturu a = 780 ºC odredite:
a) gornju kritičnu brzinu gašenja (vkg),
b) očekivanu tvrdoću prema krivulji gašenja iz kontinuiranog TTT dijagrama,
c) mikrostrukturne faze nakon nadkritičnog gašenja do temperature 20 ºC.
Što treba učiniti da bi se potpuno završila austenitno-martenzitna pretvorba? Prikažite tijek ove toplinske obrade u
dijagramu postupka.
TTT-dijagram kontinuiranog ohlađivanja nelegiranog čelika s 1,0 % C
ZADATAK 6
Treba provesti pokus ugrijavanja dva ispitna uzorka od istog zakaljivog čelika na temperaturu austenitizacije. Prvi uzorak
treba gasiti u vodi, a drugi na zraku i potom odrediti njihovu tvrdoću.
a) Koje se faze mogu očekivati u strukturi uzorka gašenog u vodi, a koje kod uzorka ohlađenog na zraku?
b) Usporedite tvrdoće ispitnih uzoraka s tvrdoćom u polaznom stanju i objasnite dobivene rezultate.
_____________________________________________________________________________________ 23
Materijali I ak. god. 2019./2020. _________________________________________ Vježba 8: Statičko vlačno ispitivanje
Statičko vlačno ispitivanje provodi se sukladno normi HRN EN ISO6892-1:2016
d0 S0 L0 du Su Lu Lu FeH Fm Fk ReH Rm Rk u A Z E

MATERIJAL
mm mm2 mm mm mm2 mm mm kN N/mm2 mm/mm % % N/mm2
Meki čelik (duga)
Meki čelik(kratka)
Tvrdi čelik
Sivi lijev
Mjed
Aluminij
______________________________________________________________________________________________________________________ 24
Materijali I ak. god. 2019./2020. _________________________________________ Vježba 8: Statičko vlačno ispitivanje
σ, N/mm2
ε, mm/mm
______________________________________________________________________________________________________________________ 25
Materijali I ak. god. 2019./2020. Vježba 9: Tvrdoća
Tvrdoća po Brinellu - ispitivanje sukladno normi HRN EN ISO 6506-1:2014
F  0,102
X  - stupanj opterećenja
Granice veličine otiska: d/D = 0,24 - 0,6 D2
Debljina uzorka: h  0,6 D
d d
d 1 2
Razmak osi otisaka: b  4 d 2
F, sila, N; D, promjer indentora, mm; d, srednja vrijednost promjera otiska, mm
Čelici; Ni- i
Željezni lijevovi Cu i Cu-legure Laki metali i njihove legure Pb i Sn
Materijal Ti-legure
Približna 35 do
- 140 140 35 200 35 35 do 80 80 -
tvrdoća HB 200
X 30 10 30 5 10 30 2,5 5 10 15 10 15 1
D, mm
10 29420 9807 29420 4903 9807 29420 2452 4903 9807 14710 9807 14710 980,7
5 7355 2452 7355 1226 2452 7355 612,9 1226 2452 2452 245,2
2,5 1839 612,9 1839 306,5 612,9 1839 153,2 306,5 612,9 612,9 61,29
1 294,2 98,07 294,2 49,03 98,07 294,2 24,52 49,03 98,07 98,07 9,807
350 HBW 10/3000/15
Debljina Vrijeme Kuglica Sila Otisak Tvrdoća
X
Materijal uzorka t, D, F, d1 d2 d d/D Rač. Tab.
mm s mm N mm vrijeme trajanja opterećivanja,s
opterećenje, kp (29420 N)
promjer indentora, mm
oznaka tvrdoće po Brinellu
vrijednost tvrdoće
__________________________________________________________________ ________
26
Tvrdoća po Vickersu - Ispitivanje sukladno normi HRN EN ISO 6507-1:2018

F F
HV 
S
136 Pozicija pri
0,102  2  F  sin ispitivanju
HV  2
d 2
HV  0,1891 
F d d
d 1 2
d2 2
FF ,- sila,
N; N; d , mm
d – srednja vrijednost dijagonale otiska, mm
Dijamantna piramida kao indentor za Vickers

Primjer: metodu
373 HV 10
primjenjeno opterećenje, kp (98,07 N)

oznaka tvrdoće po Vickersu
vrijednost tvrdoće
__________________________________________________________________ ________
27
Tvrdoća po Rockwellu - ispitivanje sukladno normi

HRN EN ISO 6508-1:2015 Prije opterećivanja
N
Predopterećenje 98 N
Rasterećenje na 98 N
Ukupno opterećenje 1471 N

Primjer: 55 HRC
oznaka metode
vrijednost tvrdoće
F = 98,07 N - vrijednost predopterećenja

F = 1471 N - ukupno opterećenje
__________________________________________________________________ ________
28
Materijali I ak. god. 2019./2020. Vježba 10: Udarni rad loma
KU(V) = G ּ (h1 –h2), J
h1
h2
Oslonac Ispitni
uzorak
Slika 1. Shematski prikaz Charpyevog bata
Oslonac
Ispitni uzorak
Oslonac
Os udara bata
Visina ispitnog
uzorka
Pomoćni oslonci
Širina ispitnog Duljina ispitnog

uzorka uzorka
Slika 2. Položaj epruvete na osloncima
__________________________________________________________________________
29
a) b)
Slika 3. Normirane epruvete
a) s U-utorom i
b) s V-utorom
Tablica1. Rezultati ispitivanja udarnog rada loma
Dimenzije epruvete, Temperatura, Udarni rad loma,

Materijal
mm C J
__________________________________________________________________________
30
PRILOG: Zadatci za kolokvij (ispit) iz područja mehaničkih svojstava materijala
1. Izvedite kolika će biti elastična deformacija čeličnog štapa u odnosu na aluminijski uz

jednako naprezanje.
2. Izračunajte produljenje i istezanje duge čelične epruvete početnog promjera d0= 20 mm pri
vlačnom naprezanju od 630 N/mm2 u elastičnom području.
3. Izračunajte produljenje i istezanje duge bakarne epruvete početnog promjera d0= 20 mm

vlačno napregnute sa 145 N/ mm2 u elastičnom području.
4. Prilikom statičkog vlačnog ispitivanja aluminijska epruveta početnog promjera d0= 20 mm

opterećena je silom od 2,9 kN. Izračunajte naprezanje i istezanje u tom času, ako je nakon
ispitivanja utvrđeno da se epruveta nije trajno produljila.
5. Na dugoj bakrenoj epruveti početnog promjera d0= 20 mm utvrđeno je istezanje  = 0,001

mm/mm u elastičnom području. Izračunajte pripadno naprezanje i produljenje!
6. Kratka čelična epruveta početnog promjera d0= 20 mm produljila se za 0,12 mm. Kolikim
naprezanjem je bila napregnuta ako je po rasterećenju produljenje iščezlo?
__________________________________________________________________________
31

Podloge Za Vježbe-Materijali I PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Podloge Za Vježbe-Materijali I PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Ak. god. 2019./2020.

2. Vježbe su obavezne i moraju se pohađati isključivo u predviđenom terminu za dodijeljenu

3. Na vježbama student mora imati podloge za vježbe izdane za akademsku godinu

4. Predavanja su obavezna i tijekom semestra se na predavanjima pišu tri kolokvija. Kolokviji

9. Na ispit student može pristupiti uz predočenje službenog dokumenta s fotografijom.

21.10-25.10. VJEŽBA 2: Strukturne karakteristike polimera (45 min)

28.10-01.11. VJEŽBA 3: Kristalografija 2 (70 min)

04.11., 05.11. i 07.11.2019.

11.11.-15.11. VJEŽBA 4: Dijagrami stanja (90 min)

18.11.-22.11. VJEŽBA 5: Fe-C dijagram (90 min)

25.11.-29.11. VJEŽBA 6: Metalografija Fe-C legura (45 min)

02.12.-06.12. VJEŽBA 7: Neravnotežne pretvorbe Fe-C legura (90 min)

09.12., 10.12. i 12.12.2019.

16.12.-20.12. VJEŽBA 8: Statičko vlačno ispitivanje (90 min)

23.12.-27.12. NEMA VJEŽBI

VJEŽBA 9: Tvrdoća (45 min)

Većina metala kristalizira u KUBIČNOM i HEKSAGONSKOM SUSTAVU.

Kristalni sustav se opisuje: Skica kristalnog sustava:

Parametar a izražen polumjerom atoma R za FCC jediničnu ćeliju.

1.2. PROSTORNO CENTRIRANA KUBIČNA (BCC - eng. body-centered cubic) jedinična

Parametar a izražen polumjerom atoma R za BCC jediničnu ćeliju.

Označivanje pravaca i kristalnih ravnina za BCC i FCC rešetke:

Zadatak 3. Ucrtajte sljedeće pravce: 011; 110; 111

Zadatak 4. Ucrtajte sljedeće ravnine: (100); (110); (111)

2.1. JEDINIČNA ĆELIJA GUSTO SLAGANE HEKSAGONSKE KRISTALNE

Označivanje pravaca i kristalnih ravnina za HCP rešetku:

Zadatak 6. Ucrtajte i označite Millerovim indeksima ravnine najveće zaposjednutosti atomima

1. OKTAEDARSKA PRAZNINA U FCC JEDINIČNOJ ĆELIJI:

2. TETRAEDARSKA PRAZNINA U BCC JEDINIČNOJ ĆELIJI:

OTOPINE su homogene smjese čistih tvari.

ČVRSTE (KRUTE) OTOPINE: OTOPINE ČVRSTIH (KRUTIH) TVARI U ČVRSTIM

Mogu nastupiti sljedeći slučajevi:

Uvjeti za nastajanje kristala mješanaca:

1.3. kombinacija: supstitucijsko – intersticijski odnosno zamjensko - uključinski (npr. Cr i C

Atomi topitelja, Cu Atomi topitelja, -Fe

Atomi otopljenog Atom otopljenog elementa,

Atomi topitelja, -Fe

Atomi topitelja, -Fe Atom otopljenog elementa,

Za nastajanje supstitucijskih kristala mješanca s potpunom topljivošću moraju biti zadovoljeni

Zadatak 3. Koji kemijski elementi iz tablice 1 će s Cu (bakrom) tvoriti:

Tablica 1. Radijusa atoma, kristalna struktura, relativna elektronegativnost i valencija za neke

Kemijski R, (radijus Kristalna Elektronegativnost Valencija

R (C) - R (Cu) 0,071 - 0,1278

Tablica 2. Razlika u radijusu atoma , kristalnoj strukturi, relativnoj elektronegativnosti i

Kemijski R, % Kristalna Elektronegativnost Valencija

2. KRISTALI INTERMETALNOG SPOJA (sekundarne čvrste tj. krute otopine, elementni

3. KRISTALI KEMIJSKOG SPOJA (jedna komponenta je nemetal, npr. MnS).

Sastav otopine iskazuje se:

ISKAZIVANJE SASTAVA OTOPINE KVANTITATIVNO tj. količinski:

Najčešće se sastav otopine iskazuje masenim i volumnim udjelom.

b) VOLUMNI UDIO komponente A u smjesi jest omjer volumena komponente A i zbroja

Zadatak 4. Koliki je maseni udio C u Fe3C. Ar (C) = 12,01; Ar (Fe) = 55,845.

ZADACI IZ EUTEKTIČKOG DIJAGRAMA STANJA (OPĆI OBLIK DIJAGRAMA)

ZADACI IZ EUTEKTOIDNOG DIJAGRAMA STANJA (OPĆI OBLIK DIJAGRAMA)

Fe-C DIJAGRAM ZA METASTABILNU KRISTALIZACIJU

Slika 1 – Mikrostruktura čelika s ~ 0,2% C, povećanje 500:1

a) Skicirajte mikrostrukturu čelika i označite dijelove strukture.

Slika 2 – Mikrostruktura čelika s ~ 0,4% C, povećanje 500:1

a) Skicirajte mikrostrukturu čelika i označite dijelove strukture.

Slika 3 – Mikrostruktura čelika s 0,8 % C, povećanje 500:1

Slika 4 – Mikrostruktura čelika s ~1,2% C, povećanje 1000:1

Slika 5 – Mikrostruktura bijelog tvrdog lijeva s ~3% C, povećanje 500:1