FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Zavod za materijale

Materijali I
Podloge za vježbe

Student: _______________________

Grupa:

Ak. god. 2020./2021.

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 1: Kristalografija

Većina metala kristalizira u KUBIČNOM i HEKSAGONSKOM SUSTAVU.

Slaganje atoma može se prikazati jediničnim ćelijama tri kristalne rešetke u kojima
kristalizira oko 90 % metala, a to su:
- PROSTORNO CENTRIRANOJ KUBIČNOJ (BCC - eng. body-centered cubic)
- PLOŠNO CENTRIRANOJ KUBIČNOJ (FCC – eng. face-centered cubic)
- GUSTO SLAGANOJ HEKSAGONSKOJ (HCP – hexagonal close-packed).

Kristalni sustav se opisuje: Skica kristalnog sustava:

- kristalnim osima: x, y, z z
- parametrima po kristalnim osima: a, b, c
- kutovima između kristalnih osi: , , . c

  b
y

a

1. KUBIČNI KRISTALNI SUSTAV: Skica:

z

Karakteristike:
- kristalografske osi: x, y i z
- kutovi:  =  =  = 90o.
- parametri po kristalografskim osima: a = b = c a

a
a y

x
1. 1. PLOŠNO CENTRIRANA KUBIČNA (FCC – eng. face-centered cubic) jedinična
ćelija. Primjeri: Al, Cu, Ag, Au, γ-Fe, Pb, Ni, Pt

Zadatak 1. Za FCC jediničnu ćeliju odredite pripadni broj atoma, koordinacijski broj, te vezu
između parametra a jedinične ćelije i radijusa R atoma koji tvore jediničnu ćeliju.
PRIPADNI BROJ ATOMA (PBA) za FCC jediničnu ćeliju: ______

KOORDINACIJSKI BROJ (KB) za FCC jediničnu ćeliju: ______

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale -1-

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 1: Kristalografija

Parametar a izražen polumjerom atoma R za FCC jediničnu ćeliju.

a = _______

1.2. PROSTORNO CENTRIRANA KUBIČNA (BCC - eng. body-centered cubic) jedinična

ćelija. Primjeri: Cr, Mo, W, α - Fe , Nb, V, Na, K

Zadatak 2. Za BCC jediničnu ćeliju odredite pripadni broj atoma, koordinacijski broj, te vezu
između parametra a jedinične ćelije i radijusa R atoma koji tvore jediničnu ćeliju.
PRIPADNI BROJ ATOMA (PB) za BCC jediničnu ćeliju: _____
KOORDINACIJSKI BROJ (KB) za BCC jediničnu ćeliju: ______

Parametar a izražen polumjerom atoma R za BCC jediničnu ćeliju.

a = _________

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale -2-

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 1: Kristalografija

Označivanje pravaca i kristalnih ravnina za BCC i FCC rešetke:

Pravci se u kristalnim rešetkama označuju indeksima. Za kubične rešetke indeksi pravaca (smjera)
su komponente vektora uzduž svake kristalne osi svedene na najmanje cijele brojeve. Pravac
uvijek polazi iz ishodišta, tako da se određuje koordinata točke gdje pravac probada jediničnu
ćeliju. Ti brojevi, bez odvajanja zarezom, stavljaju se u uglatu zagradu: npr. [111]. Slova s, t i v
upotrebljavaju se u općem smislu za indekse pravaca u x, y i z smjeru i pišu se [stv]. Svi
jednakovrijedni (ekvivalentni) pravci stavljaju se u streličastu zagradu <stv>.

Milerovi indeksi kristalne ravnine su omjeri parametara jedinične ćelije i vrijednosti odsječaka
koje ravnina čini sa kristalnim osima (x, y, z), svedene na cjelobrojne vrijednosti. Dobiveni brojevi
stavljaju se u okruglu zagradu: npr. (110). U općem smislu za indekse se koriste slova h, k i l kao
odsječci na osima x, y i z i pišu se (hkl).
Indeksi jednakovrijednih ploha stavljaju se u vitičastu zagradu: {hkl}.
Ravnina koju označujemo nikada ne prolazi kroz ishodište koordinatnog sustava.

Zadatak 3. Ucrtajte sljedeće pravce: 011; 110; 111

z

Zadatak 4. Ucrtajte sljedeće ravnine: (100); (110); (111)

z

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale -3-

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 1: Kristalografija

Skica: z
2. HEKSAGONSKI KRISTALNI SUSTAV:

Karakteristike:
- kristalografske osi: x1, x2, x3 i z
- kutovi:  =  = 90o,  = 120o x3
- parametri po kristalografskim osima: a1 = a2 = a3 ≠ c
c

90°
a
a x2
a
120°
x1

2.1. JEDINIČNA ĆELIJA GUSTO SLAGANE HEKSAGONSKE KRISTALNE REŠETKE

(HCP – hexagonal close-packed). Primjeri: Ti, Mg, Zn, Be, Co, Zr, Cd.

Zadatak 5. Za HCP jediničnu ćeliju odredite pripadni broj atoma i koordinacijski broj.
PRIPADNI BROJ ATOMA (PBA) za HCP jediničnu ćeliju: ______
KOORDINACIJSKI BROJ (KB) za HCP jediničnu ćeliju: _______

Označivanje pravaca i kristalnih ravnina za HCP rešetku:

Za heksagonsku rešetku za obilježavanje pravaca i ravnina obično se koriste četiri Millerova
indeksa. Uvodi se kod pravaca indeks w, a kod ravnina indeks i. Slova s, t, w i v upotrebljavaju se
za indekse pravaca za heksagonsku rešetku u x1, x2, x3 i z smjeru i pišu se [stwv]. Za Milerove
indekse kristalne ravnine za heksagonsku rešetku koriste se slova h, k, i, l kao odsječci na osima
x1, x2, x3 i z i sustav pišu se (hkil).

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale -4-

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 1: Kristalografija

Zadatak 6. Ucrtajte i označite Millerovim indeksima ravnine najveće zaposjednutosti atomima

za FCC i HCP jediničnu ćeliju i ravninu relativno najveće zaposjednutosti atomima za BCC
jediničnu ćeliju.
z

x
z

x3

x2

x1

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 5 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 1: Kristalografija

1. OKTAEDARSKA PRAZNINA U FCC JEDINIČNOJ ĆELIJI:

a
r

a
a

Zadatak 1. Odredite vezu između r (polumjer atoma koji ulazi u prazninu) i R (polumjer atoma
FCC jedinične ćelije).

D a
E S C
A

B a
a

Rješenje: r = _____R

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale -6-

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 1: Kristalografija

2. TETRAEDARSKA PRAZNINA U BCC JEDINIČNOJ ĆELIJI:

C V

S
D r
R
S V D A
A
a
B

a
a

Zadatak 2. Odredite vezu između r (polumjer atoma koji ulazi u prazninu) i R (polumjer atoma
BCC jedinične ćelije).

Rješenje: r = _____R

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale -7-

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 2: Strukturne karakteristike polimera

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale -8-

Materijali I - ak. god. 2020/2021. Vježba 3: Dijagrami stanja

ZADACI IZ EUTEKTIČKOG DIJAGRAMA STANJA (OPĆI OBLIK DIJAGRAMA)

1. ZADATAK
U dijagramu označite likvidus i solidus linije, te prisutne faze u karakterističnim područjima. Označite
eutektičku temperaturu i eutektičku koncentraciju elementa B.

2. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 30 % elementa B zagrijanu na temperaturu 400 C, potrebno je:
a) odrediti sastavne dijelove strukture (prisutne faze),
b) odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% elementa B),
c) izračunati masene udjele prisutnih faza.

3. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 80 % elementa B zagrijanu na temperaturu tik ispod solidusa, potrebno je:
a) odrediti sastavne dijelove strukture (prisutne faze),
b) odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% elementa B),
c) izračunati masene udjele prisutnih faza.

4. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 20 % elementa B na sobnoj temperaturi, potrebno je:
a) odrediti sastavne dijelove strukture (prisutne faze),
b) odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% elementa B),
c) izračunati masene udjele prisutnih faza.

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale -9-

Materijali I - ak. god. 2020/2021. Vježba 3: Dijagrami stanja

ZADACI IZ EUTEKTOIDNOG DIJAGRAMA STANJA (OPĆI OBLIK DIJAGRAMA)

1. ZADATAK
U dijagramu označite likvidus i solidus linije, te prisutne faze u karakterističnim područjima. Označite
eutektoidnu temperaturu i eutektoidnu koncentraciju elementa B.

2. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 30 % elementa B zagrijanu na temperaturu 600 C, potrebno je:
a) odrediti sastavne dijelove strukture (prisutne faze),
b) odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% elementa B),
c) izračunati masene udjele prisutnih faza.

3. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 80 % elementa B zagrijanu na temperaturu 350 C, potrebno je:
a) odrediti sastavne dijelove strukture (prisutne faze),
b) odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% elementa B),
c) izračunati masene udjele prisutnih faza.

4. ZADATAK
Za leguru koja sadrži 20 % elementa B na temperaturi tik ispod eutektoidne, potrebno je:
a) odrediti sastavne dijelove strukture (prisutne faze),
b) odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% elementa B),
c) izračunati masene udjele prisutnih faza.

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 10 -

Materijali I - ak.god. 2020/2021. Vježba 4: Fe-C dijagram

1. ZADATAK
Za nadeutektoidni čelik s 2 % C zagrijan na temperaturu 1300 °C potrebno je:
d) Odrediti sastavne dijelove strukture čelika (koje su faze prisutne),
e) Odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% C),
f) Izračunati masene udjele prisutnih faza,
g) Koliki su udjeli pojedinih faza u masi od 60 kg čelika?

2. ZADATAK
Izračunajte maseni udio austenita u ledeburitu na 1147 °C.

3. ZADATAK
Bijeli lijev s 6 % C zagrijan je na temperaturu 1200 °C.
a) Odredite sastavne dijelove strukture bijelog lijeva (koje su faze prisutne),
b) Odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% C),
c) Izračunati masene udjele prisutnih faza.

4. ZADATAK
Za podeutektoidni čelik s 0,2 %C zagrijan na temperaturu 800 °C potrebno je:
a) Odrediti sastavne dijelove strukture čelika (koje su faze prisutne),
b) Odrediti kemijski sastav prisutnih faza (% C),
c) Izračunati masene udjele prisutnih faza,

5. ZADATAK
Za nadeutektoidni čelik s 1,7 % C treba odrediti:
a) Masene udjele prisutnih faza na temperaturi 800 °C,
b) Masene udjele perlita i cementita (sekundarnog) na 20 °C.

6. ZADATAK
Za podeutektički bijeli lijev s 4 % C treba odrediti:
a) Masene udjele austenita i cementita na 1000 °C,
b) Masene udjele perlita i slobodnog konstituenta na 20 °C,
c) Masene udjele ferita i cementita na 20 °C.

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 11 -

Materijali I - ak.god. 2020/2021. Vježba 4: Fe-C dijagram

Fe-C DIJAGRAM ZA METASTABILNU KRISTALIZACIJU

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 12 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 5: Neravnotežne pretvorbe Fe-C legura

Oznake mikrostrukturnih faza:

A – austenit; AZ – zaostali austenit; AP – pothlađeni austenit; M – martenzit; B – bainit; P – perlit; F – ferit; K – karbid

ZADATAK 1:
Pomoću Uptonovog dijagrama odredite koje se faze postižu u mikrostrukturi čelika nakon vrlo brzog hlađenja:
- Podeutektoidnog ugljičnog čelika s 0,4 % C od 820 °C do 20 °C;
- Nadeutektoidnog ugljičnog čelika s 1 % C od 780 oC do 20 °C.

Mikrostrukturne faze Mikrostrukturne faze

%C na temp. austenitizacije nakon brzog hlađenja
na 20 °C

0,4

ZADATAK 2:
Nacrtajte eutektoidni dio Fe-C dijagrama stanja te ucrtajte područja optimalnih temperatura austenitizacije za podeutektoidne i
nadeutektoidne čelike. Navedite mikrostrukturne faze prisutne u čelicima s 0,4 % C i 1,6 % C na temperaturi austenitizacije, te
faze prisutne na sobnoj temperaturi nakon sporog hlađenja i nakon vrlo brzog hlađenja.

Mikrostrukturne faze na temperaturi Mikrostrukturne faze Mikrostrukturne faze

%C
austenitizacije nakon sporog hlađenja nakon brzog hlađenja
0,4

1,6

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 13 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 5: Neravnotežne pretvorbe Fe-C legura

ZADATAK 3:
Na donjoj slici prikazan je TTT dijagram za kontinuirano hlađenje podeutektoidnog čelika s označenim mikrostrukturnim
fazama i karakterističnim krivuljama hlađenja. Skicom prikažite TTT dijagram za kontinuirano hlađenje nadeutektoidnog čelika
i u njemu označite mikrostrukturne faze i krivulje donje i gornje kritične brzine gašenja.

TTT dijagram za kontinuirano hlađenje TTT dijagram za kontinuirano hlađenje

podeutektoidni čelik nadeutektoidni čelik

ZADATAK 4:
Za nelegirani čelik s 0,44 % C austenitiziran na temperaturu a = 820 ºC odredite:
a) najmanju brzinu gašenja kojom će se postići potpuno martenzitna mikrostruktura,
b) brzinu hlađenja kojom će se upravo izbjeći pojava martenzita u mikrostrukturi.
Kako se nazivaju krivulje hlađenja pomoću kojih se određuju ove brzine gašenja?

TTT-dijagram kontinuiranog ohlađivanja nelegiranog čelika s 0,44 % C

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 14 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 5: Neravnotežne pretvorbe Fe-C legura

ZADATAK 5
Za nelegirani čelik s 1 % C austenitiziran na temperaturu a = 780 ºC odredite:
a) gornju kritičnu brzinu gašenja (vkg),
b) očekivanu tvrdoću prema krivulji gašenja iz kontinuiranog TTT dijagrama,
c) mikrostrukturne faze nakon nadkritičnog gašenja do temperature 20 ºC.
Što treba učiniti da bi se potpuno završila austenitno-martenzitna pretvorba? Prikažite tijek ove toplinske obrade u
dijagramu postupka.

TTT-dijagram kontinuiranog ohlađivanja nelegiranog čelika s 1,0 % C

ZADATAK 6
Treba provesti pokus ugrijavanja dva ispitna uzorka od istog zakaljivog čelika na temperaturu austenitizacije. Prvi uzorak
treba gasiti u vodi, a drugi na zraku i potom odrediti njihovu tvrdoću.
a) Koje se faze mogu očekivati u strukturi uzorka gašenog u vodi, a koje kod uzorka ohlađenog na zraku?
b) Usporedite tvrdoće ispitnih uzoraka s tvrdoćom u polaznom stanju i objasnite dobivene rezultate.

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 15 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 6: Statičko vlačno ispitivanje

Statičko vlačno ispitivanje provodi se sukladno normi HRN EN ISO6892-1:2016

d0 S0 L0 du Su Lu Lu FeH Fm Fk ReH Rm Rk u A Z E

MATERIJAL
mm mm2 mm mm mm2 mm mm kN N/mm2 mm/mm % % N/mm2
Meki čelik (duga)
Meki čelik(kratka)
Tvrdi čelik
Sivi lijev
Mjed
Aluminij

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 16 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 6: Statičko vlačno ispitivanje

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 17 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 7/1 : Tvrdoća

Tvrdoća po Brinellu - ispitivanje sukladno normi HRN EN ISO 6506-1:2014

𝐹
HBW =
𝑆
2𝐹
HBW = 0,102 ∙ Granice veličine otiska: d/D = 0,24 - 0,6
𝑑2
π 𝐷2 (1− √1− 2 ) F  0,102
𝐷 X = - stupanj opterećenja
D2
Debljina uzorka: h  0,6 D
d +d
d= 1 2
Razmak osi otisaka: b  4 d 2
F, sila, N; D, promjer indentora, mm; d, srednja vrijednost promjera otiska, mm

Čelici; Ni- i
Željezni lijevovi Cu i Cu-legure Laki metali i njihove legure Pb i Sn
Materijal Ti-legure
Približna 35 do
- 140 140 35 200 35 35 do 80 80 -
tvrdoća HB 200
X 30 10 30 5 10 30 2,5 5 10 15 10 15 1
D, mm
10 29420 9807 29420 4903 9807 29420 2452 4903 9807 14710 9807 14710 980,7
5 7355 2452 7355 1226 2452 7355 612,9 1226 2452 2452 245,2
2,5 1839 612,9 1839 306,5 612,9 1839 153,2 306,5 612,9 612,9 61,29
1 294,2 98,07 294,2 49,03 98,07 294,2 24,52 49,03 98,07 98,07 9,807
350 HBW 10/3000/15
Debljina Vrijeme Kuglica Sila Otisak Tvrdoća
X
Materijal uzorka t, D, F, d1 d2 d d/D Rač. Tab. vrijeme trajanja opterećivanja, s
mm s mm N mm
opterećenje 29420 N
promjer indentora, mm
oznaka tvrdoće po Brinellu
vrijednost tvrdoće

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale

- 18 -
 Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 7/1 : Tvrdoća

Tvrdoća po Vickersu - Ispitivanje sukladno normi HRN EN ISO 6507-1:2018

Pozicija pri
ispitivanju

d +d
d= 1 2
2
F - sila, N;
d – srednja vrijednost dijagonale otiska, mm
qn – 9,80665 m/s2
α - 136˚

Dijamantna piramida kao indentor za Vickers metodu

Primjer:
373 HV 10 / 10
vrijeme trajanja opterećenja, s
primjenjeno opterećenje od 98,07 N
oznaka tvrdoće po Vickersu
vrijednost tvrdoće

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 19 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021. Vježba 7/1 : Tvrdoća

Tvrdoća po Rockwellu - ispitivanje sukladno normi HRN EN

ISO 6508-1:2015
Prije opterećivanja

Predopterećenje 98 N

N
Rasterećenje na 98 N

Ukupno opterećenje 1471 N

Primjer: 55 HRC

oznaka metode

vrijednost tvrdoće

F = 98,07 N - vrijednost predopterećenja

F = 1471 N - ukupno opterećenje

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 20 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021 Vježba 7/2: Udarni rad loma

KU(V) = G ּ (h1 –h2), J

h1
h2

Oslonac Ispitni
uzorak

Slika 1. Shematski prikaz Charpyevog bata

Oslonac

Ispitni uzorak

Oslonac
Os udara bata
Visina ispitnog
uzorka

Pomoćni oslonci

Širina ispitnog Duljina ispitnog

uzorka uzorka

Slika 2. Položaj epruvete na osloncima

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 21 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021 Vježba 7/2: Udarni rad loma

a) b)
Slika 3. Normirane epruvete
a) s U-utorom i
b) s V-utorom

Tablica1. Rezultati ispitivanja udarnog rada loma

Dimenzije epruvete, Temperatura, Udarni rad loma,

Materijal
mm C J

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 22 -

Materijali I - ak. god. 2020./2021 Vježba 7/2: Udarni rad loma

PRILOG: Zadatci za kolokvij (ispit) iz područja mehaničkih svojstava materijala

1. Izvedite kolika će biti elastična deformacija čeličnog štapa u odnosu na aluminijski uz jednako
naprezanje.

2. Izračunajte produljenje i istezanje duge čelične epruvete početnog promjera d0= 20 mm pri
vlačnom naprezanju od 630 N/mm2 u elastičnom području.

3. Izračunajte produljenje i istezanje duge bakarne epruvete početnog promjera d0= 20 mm vlačno
napregnute sa 145 N/ mm2 u elastičnom području.

4. Prilikom statičkog vlačnog ispitivanja aluminijska epruveta početnog promjera d0= 20 mm

opterećena je silom od 2,9 kN. Izračunajte naprezanje i istezanje u tom času, ako je nakon
ispitivanja utvrđeno da se epruveta nije trajno produljila.

5. Na dugoj bakrenoj epruveti početnog promjera d0= 20 mm utvrđeno je istezanje  = 0,001

mm/mm u elastičnom području. Izračunajte pripadno naprezanje i produljenje!

6. Kratka čelična epruveta početnog promjera d0= 20 mm produljila se za 0,12 mm. Kolikim
naprezanjem je bila napregnuta ako je po rasterećenju produljenje iščezlo?

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Zavod za materijale - 23 -