8.

KAVEZNI NAMOT

8.1. Mnogofazni kratkospojni namot

Struje u namotu mogu teCi djelovanjem galvanski izvana prikljucenog napona,

no mogu teCi i zbog napona koji se induciraju u namotu, bez ikakvih vodljivih
prikljucaka izvana. U oba slucaja strujni krug mora biti zatvoren. Kod galvanskog
napajanja krug se zatvara preko,vanjskog izvora struje, a za sasvim induktivno na-
pajanje potreban je namot koji se zatvara sam u sebi, kratkospojni namot.

[J

&~
0) b) c)
51. 1. Kralkospojnl trofaznl namol: e) sa zasebnim kralklm spojem syake
faze; b) s dya zvjezdisla; c) s dye kralkospojna prslena

lnduktivno napajani namot moze se sastojati od hilo kojeg hroja faznih namota,
u kojima okretno polje inducira nap one i struje. Na slici 1. shematski je prikazan
trofazni namot kod kojega je svaka faza za sebe kratko spojena, kako bi mogle teCi
inducirime struje (a), i1i su poceci svih faza spojeni u jedno zvjezdiste, a svrseci u
drugo (h), ili su svi poceci i svi svrseci spojeni po jednim kratkospojniril prstenom
(c). lnducirane. struje simetricno su razmaknute u fazi, a njihova protjecanja isto
su tako razmaknuta u prostoru, pa se sve struje toga simetricnog visefaznog
sistema u zvjezdistu ponistavaju, a njihova protjecanja daju jedno zajednicko okret-
no protjecanje: Djelovanje namota u 1. a, hie je , isto.
Broj faznih namota nije vezan za broj faza mreze za napajanje, kao kod gal-
vanskog napajanja, pa ga mozemo birati po volji (s1. 2. a).
Jednostavan namot moze se izvesti ako se u svaki utor stavi po jedan vodic,
pa se dva dijametralno smj~stena vodica spoje u jedan kratko spojeni zavoj. Uz
ukupno N utora dobivamo broj fa;;:a (s1. 2. h):

N
m=T'

a broj zavoja po fazi bit ce:

w=1.
204 8. Kavezni namot

~
rr'
/
V ~/
0)

~o b)

c)

81. 2. Visefaznl kralkospo)nl namol: a) s po )ednlm svllkom; b) s po

)ednim zavo)em; c) s po )ednlm iitapom po fazi

Jos je jednostavnije ako se svi utorski stapovi kratko spoje posebno s jedne
a posebno s druge ceone strane rotora (s1. 2 c). To se moze izvesti po jednim kratko-
spojnim prstenom sa svake ceone strane, koji ne mora biti izoliran, kao sto to ne
moraju biti ni stapovi takva namota u utorhna. Umjesto jednog zavoja svaki faz-
ni namot se tada sastoji sarno od jednog stapa, pa vrijedi:

m = N - broj faza jednak je broju utora (1)

1 . . ~. 0 1
b (1 d ov ~ .
) (2)
w =""2 - rOJ zavoJa po l.aZI Je ""2 vo IC po l.aZI .

Takav namot moze se izvesti golim stapovima od bakra ili mjedi, a kod manjih
motora tlacnim lijevanjem aluminija u utore, pri cemu se zajedno izliju i oba kratko-
spojna prstena. Zbog svog izgleda naziva se kaveznim.. namotom. *

* Katkada nazivan i )}Krletkastim namotoffi«o

8.1. Mnogofaznl kratkospojni namot 205

8.1. Zadaci
1. Koliko stapova'ima 48-fazni kavezni namot 4-polnog stroja?
[48]
2. Koliko stapova ima 48-fazni kavezni namot 6-polnog stroja?
[48]
3. Koliko zavoja po fazi ima kavezni namot iz 1. i 2. zadatka?
[1/2]
4. Dva statora jednakih duzina i provrta namotani su ovako:

stator A -/ 3-fazni 4-polni namot,

stator B - 3-fazni 6-polni namot.

Na raspolaganju su cetiri rotora jednakih dimenzija, koji pristaju u statore. Na-

motani su:

rotor a - 3-fazni 4-polni namot,

rotor b - 3-fazni 6-polni namot,
rotor c - 2-fazni 4-polni namot,
rotor d - 42-fazni kavezni namot.

Koje su kombinacije statora i rotora dopustene da bi motor uopce m.ogao raditi?

[A - a, c, d; B - b, d]

8.2. Naponi i struje u kavezu

Napon koji se inducira u stapu kaveza po zakonu u= B I v ovisi 0 relativnoj
brzini stapa prema polju indukcije. Uz v = konst. taj napon kao funkcija vremena
vjerno preslikava krivulju raspodjele indukcije u rasporu kao funkciju prostorne
koordinate x:
u (t) = I v B (x). (1)

Promatramo Ii sarno ,osnovni harmonicki clan raspodjele indukcije:

Bx = B 1 sin ~ x,
"Cp

dobivamo uz kutnu brzinu (J)m'relativnog kretanja stapa prema polju:

D
x=vt=-(J) t
2 m

U1 = I v B 1 sin v ~ t = I v B 1 sin p (J)m t. (2)

"Cp

---- ..J
----- --
206 8. Kavezni namot

Frekvendja napona je:

pWm
f - Tn'

Sinusni izmjenicni napon stapa 2 zaostaje za sinusnim naponom stapa 1 za elek-

tricni [aznL kut a koji odgovara geometrijskom kutu izmedu susjednih utora ag:
2n
a=pag=p N
711{lis}
U2 = I vB 1 sin (p Wmt - a). (3)
Naponi pojedinih stapova mogu se prikazati
simbolicki:
O//l=U (4)
0//2 = Ue-ja
all3 = U e~j2a
O//i = U e-j(i-l)a
O//N= U e-j(N-l)a,
u-I
a predocuju ih krakovi zvijezde napona prema
51. 1. Zvljezda I pollgon napona slid l.Ta zvijezda prikazuje nap one N-faznoga
N-faznoga slmetrli!nog sistema
simetricnog sistema.

Naponi koji se indudraju u stapovima tjeraju u kavezu struje, koje isto tako
cine simetricni visefazni sistem struja. Svaki stap redom dolazi u polozaj prethodnog
stapa kad prijede -'- relativno prema polju - kut a. Slika struje ponavlja se u
razliCitim stapovima s vremenskim pomakom koji odgovara e1ektricnom kutu
medu utorima a. To isto vrijedi i za struje u odsjecdma kratkospojnih prstena,
pa se moze prema slid 2. napisati:
..fI 2 =..fI 1 e-j a (5)
..fI 3 =..fI 2 e-j a
"......
..fIi = ..fI/- 1 e-j a,

2 3

--
7J;;- J;;-

I I r I

2 ./23 -
51. 2. Struje u stapovima I prstenlma kaveza

---------
8.2. Naponi i struje 207

odnosno:
.f 23 =.f 12 e-j a (6)
.f 34 =.f 23 e-ja
.f!O+ 1) = .fO- 1)1 e-ja.

Promatranjem cvorista, npr. 2, izlazi da je struja stapa jednaka razlici struja

susjednih segmenata prstena:

.f2 -.f23 -.f12' (7)

OznaCimo struju stapa 1 sa .f., a struju prstena u odsjecku 1-2 sa .f p' pa je.dnadzba
(7) daje:
.f. e-ja =..fp e-Ja -.fp

.f. =.fp (1 - e+ja) =.fp [(1 - cos a - j sin a)].

Promat~amo Iii iznose struja, dobivamo odnos:

(8)
I. =Ip2sin ~ = Ip2sinP;; -kpIp

Ip = I. .1 a = I. P n = -kI. ' (9)

2
sm2 2sinJl[ p

gdje je faktor preracunavanja struje prstena na struju stapa:

2
. a 2 . pn
k (10)
p= smT= sm N'

Geometrijski kut medu stapovima:

2n
ag-JI[

predstavlja za osnovni harmonicki clan polja sa 2 p polova elektricni kut:

2np
(11)
a=~.

Polje prostornoga harmonickog clana reda y s ukupno 2 p y polova po obodu

ima polni korak Tply, pa geometrijskom kutu ag odgovara elektricni kut:

2npy
-.
av = N

..A'
 208 8. Kavezni namo!
~
Kut izmedu vektora napona susjednih stapova za zvijezdu napona koje inducira
prostorni harmonicki Clan indukcije reda 'II bit ce 'II puta veci:
a. = 'IIa,

a isto tako kut izmedu vektora struje. Istim postupkom. kao kod osnovnog clana
moze se za struje koje inducira harmonicki clan reda 'IIizvesti odnos struje stapa
i struje prstena:
J. . = Jp .(1 - ej.a),
.odnosno:
I.. = Ip. 2 sin 'JI2a= Ip. 2 sin 'II~n = Ip. kp.. (12)

Za harmonicki Clan reda 'IIfaktor preracunavanja struje prstena na struju stapa

jest:
. 'JIa
k 2 2 . 'IIP n (13)
p. = Slll 2" = Slll y;:r- .

OsnovJi harmonicki Clan struje u prstenu bit ce redovno znatno veti od struje
u stapu. Za vise harmonicke Clanove odnosi tih struja mogu biti razliCiti.
Strujom kaveza nloze se nazivati bilo struja u stapu, bilo struja u prstenu,
racunajuti s konstantnim odnosom medu njima. Kad u daljem razmatranju bude
rijec 0 »struji kaveza({,smatrat ce se pod tim nazivom struja u stapu kaveza:

J = J.. (14)

8.2. Zadaci

1. Kavezni rotor sa N ..:.- 48 utora nalazi se u 6-polnom statoru. Kolik je fazni

kut izmedu napona induciranih u stapovima? .

[22,5Q]

2. Isti rotor nalazi se u 4-polnom statoru. Kolik je fazni kut izmedu napona u
stapovima?
[15°]
3. U stapu kaveznog namota iz 1. zadatka tece struja od 400 A. Kolika struja
tece u prstenu?
[1 025 A]

\
4. Isto pitanje kao u 3. zadatku za motor iz 2. zadatka?
[1 530 A]
5. Kolik mora biti odnos presjeka prstena i presjeka stapa kaveza u 1. zadatku
ako dopustimo isto opterecenje u A/mm 2?
[2,56]
6. Isto pitanje za motor iz 2. zadatka.
[3,83]
 """'\-

8.2. Naponl I struJe 209

7. Ako su stap i prsten u 3. zadatku kod struje u stapu od 400 A optereceni do

termieke granice, a omjer presjeka prstena i stapa je 2,56, koja je dopustena
struja u stapu istog kaveza kad se nalazi u 4-polnom statoru?
[268 A]
8. U stapu kaveza iz 1. zadatka tece struja od 60 A koju inducira sedmi harmo-
nieki clan polja u rasporu. Kolika struja sedmog clana tece u prstenu?
[30,6 A]

8.3. Otpor i rasipanje

Otpor jednog stapa moze se racunati kao:
I
r, = e-,q (1)

gdje specificni otpor e treba uzeti za temperaturu kod koje se otpor racuna, dakle
za 75°C ako nitakva temperatura nije specificirana, a Ii q suoduzina i presjek stapa.
Slieno se moze izraeunati otpor jednog segmenta prstena izmedu susjednih
stapova:
r
p
= e-,qplp (2)
.Q

gdje je obicno dovoljno toeno uzeti duzinu segmen-

ta (s1. 1): ...
~
Q
Dpsr n
lp=~

61. 1. Dlmenzlje kratkospojnog

i njegov presjek qp = a b. prstena

Jednu fazu Cini jedan stap i dva segmenta prstena (sa svake eeone strane po
jedan). Dok je stap dio visefaznog namota spojenoga u zvijezdu, segmenti pr-
stena su dio namota spojenoga u poligon. Poznata su pravila pretVorbe sistema
impedancija spojenih u poligon u ekvivalentni sistem spojen u zvijezdu. Ako su
otpori jednakih iznosa, kao kod segmenata kratkospojnih prstenova, moze se zaklju-
citi kolik je ekvivalentni fazni otpor iz sasvim jednostavnoga energetskog razmatra-
nja. Utrosena smiga u ekvivalentnome faznom otporu R mora biti jednaka utro-
senoj snazi u stapu i u dva pripadna segmenta prstena:
Ii R = Ii r, + I; 2 rp.
Uz prije izvedeni odnos Ip = I,lkp dobiva se:
2rp
2rp = r, + . pn
~' (3)
R = r, + k; (2 sm N )
14 R. Wolf: Uvod u teoriju elektricnih strojeva
 - -~
210 8. Kavezni namot

Naravno da bi isti rezultat dala i pretvorba poligona otpora u zvijezdu. Isti

zakljucak vrijedi i za reaktancije, pa se reaktancija po fazi kaveznog namota racuna
ovako:
2xp
2xp =X,+ A'
(4)
. pn
X" =X, + k; (2S111N)
Reaktancije X, (stapa) i xp (segmenta prstena) racunaju se kako je izvedeno u odjelj-
cima 7.6. i 7.8. BuduCi da ovdje ukupni broj utora po fazi iznosi 2 pq = 1, a broj
vodica po utoru je z 1 = Z = I, moze se reaktancija izraziti uvrstavanjem u prije
izvedene izraze:

X, = 0,4 n2 10-4 k Ii (Au + Az). (5)

Rasipne vodljivosti po jedinici duzine stroja Au i Az racunaju se kako je vec po-

kazano.
Rasipna vodljivost po jedinici duzine prstena obicno se racuna:

2,35 Dp..
(6)
Ap = 0,46 log 2 a + b

uz oznake prema ,slici 1. Reaktancija je tada:

Xp = 0,4'71:210-4 k Ip Ap. (7)

Umjesto duzina stapa I ovdje s racuna s duzinom segmenta Ip, kao i pri izracuna-
vanju otpora.
Za vise harmonicke clanove prostornog reda 'Vfazni kut izmedu napona Hi
struja susjednih utora je 'V puta ved, sto utjece i na preracunavanje veliCina poli-
gona na velicine zvijezde.
Dakako da su otpori r, i rp te reaktancije x. i Xp
isti za bilo koji 'V(ako zanemarimo potiskivanje struje
kod visih frekvencija), ali ukupni otpor:

R = r, + -2rp
k2 , (8)
. p'
QdnoSno reaktancifa:

X =X, +-2k 2Xp (9)

". p.

mogu se bitno razlikovati, te ovise 0 redu 'V harmo-

81. 2. Dubokl (klinBslI) utor ni/5kog Clana koji promatramo.

Kod dubokih utora (s1. 2) potiskivanje strujemoze znatno utjecati na otpor

i rasipnu vodljivost stapa,l sto se primjenjuje kod asinhronih motora s dubokim
 - --

8.3. Otpor i rasipanje 211

utorima za postizanje bo1jih poteznih momenata uz manje potezne struje. Otpor

i rasipna vod1jivost stapa kod i~icne struje iznose:
rt~ = kr rt, kr> 1 (10)

Aut~ = kx Aut, kx < 1, (11)

gdje su rt i Aut vrijednosti kod kojih nije uzeto u obzir potiskivanje struje.
Faktori kr i kx mogu se otCitati s dijagrama (s1. 3. i 4) ovisno 0 reduciranoj
visini vodica h' i omjeru b 1/b2 (s1. 2). Reducirana visina se racuna (u em):

\ h' ~ h 0,02 1/ f (12)

V (!'

kr
22

20

18

16

"

12

10
9
8
7

6
5

0
2 3 , 5 6 7 em
h'
SI. 3. Faktor k, za odredlvanle utleca/a potlsklvan/a stru/e na otpor staplil

- - -- - -- --- J
 - -------
212 8. Kaveznl namat

1,0
kx
q9

qs

0.7
In f"'
0.6 r'iK
1\1'\:
qs
~ ,bl
I '1).,
0.' ..1
I r-.. ..I I

~3-< ~ ~2
q3

0.4 i~~
q2 r1 O,5~~10/
I

0./

2 3 , s 6 7 em
Ii
81. 4. Faktor kx za odredlvan)e ut)eca)a potlsklvan)a struie na raslpnu
vodl)lvost itapa

gdje je h visina vodica (u em), I je frekveneija struje u vodicu, a e specificni otpor

eu !J mm2fm). Ta korekcija potrebna je kod dubokih utora i kod frekvencija
I ~ I mrele, kakve se jav1jaju u casu dok motor jos nije krenuo. Pos1ije, kad je
brzina vodica priblizno jednaka brzini okretnog po1ja, postaje iznos I = sI mrete
vrlo ma1en, pa je h' < 1, sto daje kr ~ 1, tj. potiskivanja prakticki nema, kao ni
kod vodica male visine h.
Pri izracunavanju dvostruko ulancenog rasipanja kaveza treba uociti.da kavezni
mnogofazni namot proizvodi okretno po1je s osnovnim harmonickim Clanom koji
ima broj po1ova stator a, te vise harmonicke c1anove zbog promjen1jive re1uktancije
po obodu reda:
N2
'V = k- ::!: 1, k = 1, 2, 3, ... (13)
P
kao sto je pokazano u odje1jcima 4.8. i 6.3. Namotni faktor za kavez je In = Inv = 1
zbog jednog stapa po fazi. Izraz:

(14)
av=L(/;:J2

- --- -
8.3.' Otpor .i rasipanje 213

prelazi za kavez, kad se uzmu u obzir postojeCi clanovi reda 'V,U izraz:
~ k=oo k=oo

(1'2 = 2: N 1 2 + 2: N 1 ~ ,
k=1 (k / + 1) k=1 (k p2 - 1)

a to se moze - zanemarujuCijedinicu prema k N 2 - predociti kao:

p
2
p 1 1 1 P 2 :n;2

(1'2~2 ( )(N2 1+22+32+42+'" ) ( )6

=2 N2
2
:n;2 P
(1'2 ~ 3 (N ) .
2
(15)

8.3. Zadaci J
1. Kavezni rotor 4-polnog motora promjera 1) = 230 mm i duzine 180 mm, s
rasporom (j = 0,4 mm, ima 44 utora prema slici 4.b u odjeljku 7.6, dimenzija
h = 1 mm, bo = 1 mm, d = 10 mm. Dimenzije kratkospojnih prstena (s1. 1)
~ 15 mm, b = 20 mm, Dpsr = 210 mm. Kavez je od aluminija specificne
vodljivosti kod 75cC od 26,5 ~ ~2' Kolik je otpor stapa, otpor segmenta prste-
na i ukupni otpor po fazi rotora?
[r, = 0,865 . 10-4 Q, rp = 1,887 . 10-6 Q, R = 1,33 . 1O-4.Q]
2. Kolika je rasipnareaktancija stapa, rasipna reaktancija prstena i ukupna reak-
tancija po stapu za kavez iz 1. zadatka? Valja uzeti u obzir utorsko rasipanje
i rasipanje medu glavama zubi.
[XI = 1,35 . 10-4 Q, Xp = 2,71 . 10- 6 Q, X" = 2,02 . 10-4 Q]
3. U dubokom utoru nalaze se stapovi od plosnatog bakra 40 X 6 mm, specificne

vodljivosti 47 ~ n:2' Koliko se postotno mijenja otpor i induktivitet stapa

ako se frekvencija mijenja od 0 do 50 Hz?
[+ 280%, -61. %]
4. Kolika je reaktancija glavnog toka za rotor iz 1. zadatka ako je at = 0,7, a (j" =
= 0,93 mm.
[Xm2 = 169 . 10-4 Q]

5. Kolika je reaktancija dvostruko ulancenog rasipanja rotora iz 1. zadatka?

[X"'2 = 1,15 . 1O-4.Q]

---- --
 214 8. Kavezni nama!

8.4. preracunavanje na primarni namot

Utori kaveznog rotora cesto se izvode skoseno. Kako je vec u 7.5. izvedeno,
naponi, struje i impedancije preracunavaju se na primarni namot upotrebom om-
jera efektivnih brojeva zavoja:
W 1 fn1
k12 = w2fn2 . (1)
Za kavez vrijedi:
1
W2 =2 (2)

fn2 = 1 (3)
k 12 = 2 w 1fn 1 = Z 1 fn l' (4)

Skosenje treba uzeti u racun prema formulama (14), (15) i (16) u odjeljku 7.5.
Broj faza kaveza je:
m2 = N2 (5)

pa za pretacunavanje konacno vrijedi prema formulama (14), (I 5) i (16) iz

7.5:

(6)
u~ = U2 k 12 )p

I~ = 12lL N 2 = 12 fp N 2 (7)
k12 m1 m1 z1fn1
,
2
~ ~ = X2~ Z1 fn1
X~ =X2
( /p ) N 2
2 N2 ( ) fp
(8)

~ R~ = R2
k12

(fp ) N
~2

~
2
= R2~
N2 ( /P ) .
Z1fn1
2

(9)

8.4. Zadaci

1. Kavezni rotor iz zadataka 1, 2, 4. i 5. u odjeljku 8.3. smjesten je u 3-fazni 4-polni

stator sa 564 vodica po fazi i s namotnim faktorom fn1 = 0,960. Statorski na-
mot ima otpor po fazi R1 = 2,72 Q i rasipnu reaktanciju Xa1 = 5,66 Q. Ko-
liki su rotorski otpor i rasipna reaktancija reducirani na fazu statora? Kolika
ce biti struja kratkog spoja ako je narinut napon po fazi 380 V i 50 Hz (zanema-
ruje se glavna reaktancija i racuna sarno s rasipnom)? Rotor je neskosen.
[R~ = 2,66 Q, X~2 = 6,34 Q, Ik = 28,9A]

2. Rotor u 1. zadatku skosen je za jedan statorski utor (ms = 1/36). Koliko je po-
vecanje rasipne reaktancije? Kolika je struja kratkog spoja?
[fp = 0,995, Xm1 = 338 Q, Xp = 3,5 Q, Ik = 23,1A]
 --

8.4. Preracunavanje na primarnl namot 215

3. Kolika struja teee u stapu rotora, a kolikau prstenu kod kratkog spoja iz 1. za-
datka?
[Isk = 1 067 A" Ipk = 3 748 A]
4. Isto pitanje, ali za skoseni rotor iz 2. zadatka.
[Isk = 857 A, Ipk = 3 011 A]

8.5. Utjecaj poprecnih struja

Kavezni namot obieno nije izoliran, vec su goli stapovi od bakra utisnuti u
utore, ili je aluminijski kavez uliven u paket limova s utorima. Pri tome postoji
bolji ili slabiji kontakt s limovima u utoru, ovisno 0 tome kolika je zraenost utora,
ili koliko se izolirajucega oksidnog sloja stvorilo izmedu stapa i zeljeza.
Uz idealnu pretpostavku da je taj prijelazni otpor jednolik uzduz stapa, moze
se zamisliti da je paket podijeljen na mnogo jednakih dije10va duzine d y i da je
za svaki takav dio otpor izmedu dva susjedna stapa isti. Izmedu susjednih stapova
teCi ce - opcenito - struje kroz limove paketa, slieno kao sto na eeonim stra-
nama teku kroz kratkospojne' prstene. Zbog rasipnih magnetskih polja treba ra-
eunati ne sarno sktje1atnim otporom vec s ukupnom impedancijom popreenih staza
za eitav stap fZq, kojoj odgovara vodljivost I{!/q= 1JfZq.Za element duzine dy
vodljivost iznosi:
1 I[!/q 1
Yq =- =-dy =-dy(1JD). (1)
Zq I fZql

Ta vodljivost je - po idealnoj pretpostavci - za svaku popreenu strujnicu jed-

naka. Raspodjela popreenih struja' po duzini y ovisit ce 0 razlici potencija1a na
oba kraja strujnice, tj. izmedu susjednih stapova na mjestu y:
Mq(y) = tFlq(y)Yq. (2)

1 -L 2

c - d .t

- a ----- b
:..,

JSI I e-jt!:
'----"
51. 1. Naponl na poprei!nlm stazama
neskoiienlh utora l' r--
p 2'

Razmotrimo kavez s neskosenim utorima prema slici 1. i uzmimo da su popreene

struje relativno malene prema struji stapa, tako da je struja stapa po Citavoj duzini
priblizno nepromijenjena. Za Citavu petliu l' -1- 2- 2' -1' moze se napisati
osnovna jednadZba:

d<P
dt = f g ds.
216 8. Kaveznl namot

Tok petlje mijenja se pri rotaciji po sinus nom zakonu, pa se moze pisati za fazor
toka petlje:
-d$ . A

dt = JW (/>.

Za padove napona vrijedi:

fC ds =J, Z, +Jp ZP-J, e-ja Z, +Jp Zp = J, Z, (I - e-ja) +Jp 2 ZP'

gdje je Z, impedancija stapa, ZP je impedancija segmenta prstena, a a fazni kut

izmedu struja susjednih stapova. Odnos struje prstena i struje stapa prema s1. 2.
u odjeljku 8.2. moze se prikazati izrazom:
I J . n-a
Jp =J,
(
j e-ja/2 = k' e' -Z
). (3)
2 sin ~ p

Te struje su, daIqe, u cvrstoj vezi. Oznacimo kompleksne izraze:

z, (I - e- j a) = f!l', - impedancija stapova u petlji (4)

2 ZP =f!l'p - impedancija prstena u petlji (5)

tako da osnovna jednadzba poprima jednostavni oblik:

jW ~ =f, f!l', +Jp f!l'po (6)

Za neskosene stapove indukcija je po Citavoj duzini stapa u odredenom casu

ista, pa ce obuhvaceni tok petlje 1'-c-d-2'-I' prema slici 1. do visine y biti:

A Y A

(/>Y=T (/>,

a u petlji c-I-2-d-c:
I A (l - y) "
(/>1-y = z-- (/>.

Osnovne jednadzbe za jednu i drugu petlju jesu:

. "y y f!l'p
J W (/>T =f, f!l"T + Jp2 + "lied

. Al-y l-y f!l'p

J w(/>-Z- =f, f!l',-Z +fp2 - "lied.

-' --- ~ .- - --- -- ,,-

 -- -- ---- - ---
8.5. Utjeca) poprecnlh stru)a 217

Odbijanjem jednadZbi dobiva se:

. y 1 y 1
(T-T )=fpfl'p (T-2' )
A

O/Ied=(JOJf/>-f,fl',) (7)

Raspodje1a poprecnog napona, a time i poprecnih struja, linearno se mijenja-

po duZini paketa, a u sredini paketa je nula (s1. 2) ako su stapovi neskoseni. Speci-
jalno u slucaju da je impedancija prstena zanemarivo malena bit ce po citavoj du-
zini paketa 0/1ed = 0, a to znaci i J q = 0.
J
y 1 ~2

c
t
I
'2
'f =konsf.
- II
?e -jOC '"

Uq 1'_2'
:Jp
81. 2. RaspodJela poprei!nlh napona kod 81. 3. Haponl na poprei!nlm stazama skose-
neskoiienlh utora nlh utora

DrukCija je slika kod skosenih Utora (s1. 3). Tokovi d ~ u pojedinim elementima
paketa visine d y pomaknuti su u fazi za kut d {3,pa se zbrajaju vektorski. Za sre-
disnji elektricni kut {3koji odgovara skosenju m. dobiva se ukupni tok petlje kako-
je vec prije za napone izvedeno:

f/>p = f/> /p, (8).

sto se vidi na slici 4. Za petlju l'-c-d-2'-I' prema slici 3. obuhvaceni tok

A A A

je f/>y,a za gornju petlju c-1-2-d-c tok je f/>I_Y'Njihov zbroj je f/>p.

JednadZbe su za jednu i drugu petlju:

j OJ~y =f,fl', ~ +Jp ~p + O/Ied

. A l.-y fl'p
) OJ f/>1-7 = .1', fl',---y- + .I' 2 - p 0Zted,

pa poprecni napon izlazi kao:

A A

(9)
'fled = j OJf/>y 2f/>,-y - .1', fl', (~ - ~).
'218 8. Kavezni namot

Za citavu pet1ju vrijedi:

A

j Q)$(J ,=.f6 ~6 +.fp ~p, (10)

gdje su dva granicna slucaja:

')
A
(1) .fli 6 ::::;:0, j Q)$(J ';;:,..fp p
A
(2) .f p p ::::;:0, j Q) $,8 ';;:,..f6 li'

tj. kavez velike impedancije prstena u usporedbi sa stapom (1) i, obratno, kavez
.zanemarive impedancije prstena (2).
Za slucaj (1) vrijedi:
A

I
'¥led ';;:,. " Q) -$y - (P -y (11)
2-'

.sto'se moze lijeRo otCitati s fazorskog dijagrama na slici 4. uz argwnent:

I
{Jy = {JLI .

Za slucaj (2) izraz (9) moze se preurediti u:

A A

,. Q)$y - 2 $I_y -
'¥lea';;:,. ( L-
I
1
-2
) ,
.
Q) $(J'
A
(12)

j,y-~I-Y
2

Ipz,,:>Is4
IpZp <-Is Zs

:51. 4. Odredlvan)e poprecnlh napona uz ve- 81.5. Odredlvan)e poprecnih napona uz za-
.lIku Impedancl)u prslena nemarlvu Impedancl)u prslena

=----
8.5. UtJecaj poprecnih struja 219

Na slici 5. vidi se graficka metoda odredivanja poprecnog napona prema tom izrazu.
U skosenih utora pojavljuju se poprecne struje i onda kad je impedancija prstena
vrlo mala, sto nije bilo kod neskosenih utora. Poprecna struja u skosenih utora
tece i sredinom paketa. Fazni joj se kut po duzini paketa kontinuirano mijenja.
Racun postaje zamrseniji kad se uzme u obzir utjecaj poprecnih struja na
jakost struje u stapu, no iole egzaktniji racun nije moguc jer je prijelazni otpor od
stapa na paket vrlo neodreden i u istom paketu rasporeden na nepravilan naCin.
Poprecne struje utjecu na gubitke u kavezu i na ovisnost razvijenog momenta
0 relativnoj brzini kaveza prema okretnom polju. Visi harmonicki clanovi polja,
zbog '/Iputa povecanih elektricnih kutova medu utorima av, odnosno kutOva sko-
senja fl., mogu svojim jako izrazenim poprecnim strujama izazvati neocekivane
deformacije u krivulji razvijenog momenta, koje kvare karakteristike motora.

8.5. Zadaci
1. Treba nacrtati kvalitativno raspored poprecnog napona po duzini paketa za
kavezni rotor s neskosenim utorima i dobrim kontaktom stapova sa stijenkama
utora: a) za Ip zt ;::j0; b) za Ip Zp =I-0. Valja predociti iznos napona Uq i
fazni kut cp prema po volji odabranome referentnom polozaju.
[Sl. 6]

y
~
2 IpZp
:r-
{bl/
/,
U.q
{a}
I . Uq
j
.I
/I

rlJ f/
\
./

\
rr

\
rr-7T \
\Uq
\
\
81. 6. Iznos I faznl kut poprecnog napona
prema 1. zadatku
\ ~
If

2. Isto za utore sa skosenjem m. = ~8' p= 3, i to za slucaj velike impedancije

prstena u usporedbi sa stapom. Treba ucrtati i fazni kut poprecnog napona.
[Sl. 7]

--- - --- - I
220 8. Kaveznl namot

3. Kao u 2. zadatku, ali za primjer zanemarivo male impedancije prstena.

y y

1p2p<ljZ,

f Uq

Uq Uq
~ F
81. 7. Izn08 I faznl kut poprel!nog napona 81. 8. Izno8 I faznl kut poprel!nog napona
prema 2. zadatku prema 3. zadatku