4.

POLJE U RASPORU

4.1. Uzbuda
Namoti u kojima teku struje na obodu stroja mogu biti koncentrirani (s1. 1. a, b)
ili raspodijeljeni (s1. 1. c, d). U prvom slucaju svi su zavoji namota koncentrirani
oko polne jezgre, i1i u jednom utoru, a u drugom slucaju su raspodijeljeni na vise
utora po svakom polu.

c)

SI. 1. Koncentrlrani namoti: a) rotora; b) statora

Raspodljeljeni namoti: c) rotora; d) statora

Na bilo kojem mjestu oboda X moze se, kako je vet pokazano, postaviti odnos
izmedu polja u rasporu Hx, duljine rasp ora <5xi obuhvatenog protjecanja ex:

Hx <5x= ex (I)
pa je odatle:
ex
(2)
Ex = flo~,
iz cega se vidi da raspodje1a indu~cije u rasporu preslikava, s jedne strane, raspo-
dje1u protjecanja ako je raspor jednolik, no, s druge strane, indukcija je obrnuto
proporcionalna duzini raspora.
68 4. Polje u rasporu

Slika polja u rasporu koju smo dobili na taj naCin odgovara iznosima i raspo-
redu struja za koje smo provodili integradju. Za konstantne istosmjerne struje u
vodiCima protjecanje ex mijenja se od mjesta do mjesta na obodu stroja, ali je na
jednome odredenom mjestu x svakog casa jedno te isto. Ono je sarno funkcija od
x. VeliCinu i raspored struja koje stvaraju magnetsko polje nazivamo jednom rijeCi
uzbudom. KonstantrlOj uzbudi odgovara pri konstantnom rasporu konstantna slika
polja, koja se ne mijenja s vremenom.
Pri odredivanju protjecanja ex na mjestu oboda oznacenome sa x treba sli-
jediti onu silnicu koja na tom mjestu prolazi kroz raspor, i uracunati sve struje
koje ta silnica obuhvaca. Valja naglasiti kako zeljezo uz pribliznu pretpostavku
da je fl ~ 00 prakticki predstavlja magnetski ekvipotencijalnu plohu, pa raspored
uzbudnog protjecanja istaknutog pola prema slid 2. a, zanemarujuCi >}rubnepo-
jave« zbog bocnih silnica, predstavlja ekvivalent onome na slid 2. b, tako da je
krivulja protjecanja prikazana punom izvucenom linijom na slid 2. c (a nije mozda
onakva kako je to crtkano oznaceno I).

... 51. 2. Utjecaj obllka pola na krivulju protjecanja

u rasporu

a)

12> --- ,
12>

b)
12>
12> (-
I
[R] 'iI
12> I I
12> iI I
I
I I
I I
I I
I I
I I
\ /
\ '------ /'
e
c)
a) b)
51. 3. Rasipne silnlce u utoru kad je vodic:
a) pri vrhu utora; b) na dnu utora

Pri ovim razmatranjima bitna je kontura zeljeza i raspodjela struje po obodu

(tangencijalno), a sporedne je vaznosti dubina utora u zeljezu i da Ii je struja blize
ili dalje od samog oboda, tako dugo dok je obuhvacena putem kojim integriramo
uzduz glavnih silnica. Tek kad se £.~cnu promatrati detalji magnetsk~ruga, a
to znaci i rasipne silnice (sk 3), postaje vazan i polozaj strllinih obloga u rad:ijaillOill
§iieru jer se s njime miieniaju magnetski otpori rasipnih putova. Tako ce ista
struja proizvesti m ,ve rasipnih silnica ako Je smJestena na dnu utora (sC
n~go na njegovu vrhu (s1. 3. a .
4.1. Uzbuda

Ostanimo zasada pri razmatranju glavnog toka, koji prelazi sa statora na rotor,
j 69

ili obratno. Na obodu moze biti smjesteno vise namota koji daju razlicita protje-
canja: e1, e2,. . . , en, ali na svakom mjestu oboda x moze postojati sarno jedna
vrijednost p01ja indukcije Ex. Sva protjecanja koia dieluiu u odredenom casu na
obodu stroja treba prvo ~jiti,pa za rezultiraju~rotj~~~votraziti raspoie~
indukcije po obodu Ex koji vrijedi z~~. 9dredeni trenutak. Pod »prostornom sli-
kom« zapravo ovdje promatramo dvodimenzionalnuslum)'effe polje prakticki isto
u svim presjecima stroja okomitima na osovinu, a rubni efekti s jedne i druge ceone
strane stroja bitno ne utjecu.

4.1. Zadaci

1. Na slici 4. zracni rasp or je promjenljiv po zakonu:

15x= 1,5 (mm) od x = 0 do x = ::!::0,3 Tp (ispod pola)

x
cos n-
Tp

15x = r za x = ::!::(0,3 Tp do 0,5 Tp).

B

(T) 0,47

x
----
-o,3'f:p O,3'ip

51. 4. Odredivanje rasporeda indukcije u 51. 5. Rjesenje zadalka 1.

promjenljivom rasporu (zad. 1)

Na polu je namot od 560 zavoja kroz koje tece struja od 1,71 A. Susjedni su
polovi jednako oblikovani i uzbudeni strujom suprotnog smjera, Treba odre-
diti krivulju rasporeda indukcije ispod pola, zanemarujuCi rubne efekte.

2. Pol prema slici 6. drukcije je formi-

ran, ali je namotan istim brojem za- l- 'tp
I
-1
voja i uzbuden istom strujom kao onaj ! x';o i
na slici 4. Za zracni raspor 15xvrijedi
isti zakon kao za onaj na slici 4. Ka-
ko ce izgledati krivulja indukcije u
rasporu ?
[Isto kao u zad. 1]

51. 6. Uz zadalak 2.
70 4. Polje u rasporu,

3. Raspored struja na polovima statora i povrsini rotora prikazan je na slid 7. Zracni

raspor je konstantan: ~ = 1 mm. RacunajuCi s prosjecnim strujnim oblogom
za utorski korak valja odrediti krivlllju protjecanja: a) statorskog namota; b)
rotorskog namota; c) ukupnoga strujnog obloga. d) Treba naCi krivulju
raspodjele indukcije u rasporu, racunajuCi s ~ = 00 izmedu polova, a ~ = 1 mm
ispod pola.

51. 7. prot ecanje I Indukclja

100A l
u promjenl Ivom rasporu (zad.
3)
x

e
fA)
~
~ x

L--_---

B
fT) 0"88 T I
O'SOT I
i x

51. 8. Rjesenje zadatka 3.

4. Rotorski strujni oblog, te polovi i uzbuda statora prikazani su na slid 9. Zracni

rasp or je konstantan (~ = 1,5 rom) pod polovima, a izmedu polova treba uzeti
~ = 00. Nacrtajte raspodjelu indukdje u rasporu. Kolika je maksimalna induk-
cija pod manjim polom?

'ip

51. 9. Protjecanje I Indukclja u promjenljivom rasporu (zad. 4)

4.1. Uzbuda 71

e
B
8=0.833T

x
,,~-~-

51. 10. Rjesenje zadalka 4.

5. U zracnom rasporu 6-polnog stroja valja postiCi magnetsku indukciju B = 0,9 T.

Uzbudni namot sastoji se od: a) jednog svitka po svakom polu; b) jednog
svitka po svakom paru polova. Svici su dijametralni, a u njima tece struja od
1 A. Koliko zavoja mora imati svaki svitak u primjeru a), a koliko u primjeru
b)? Duzina raspora je () = 0,8 mm. Nacrtajte raspored svitaka na razvijenom
obodu u oba primjera.
[a) w = 573; b) w = 1 146; s1. 11]

0)

i i i i i i i
i i I. i. i i i
51. 11. Raspored,6-polnog namola s jednim
syilkom: a) po polu; b) po paru poloya
(zad.5)
H
i
Hi H
I i i I i
b)

4.2. Prostorni harmonicki clanovi

Kod stroja sa 2p polova konstantna uzbudna struja proizvest ce raspodjelu
indukcije koja se ponavlja s periodom dvostrukoga polnog koraka 2. P' Osnovni
harmonicki Clan prostorno je raspodijeljen tako da po Citavom obodu ima p mak-
simalnih i p minimalnih vrijednosti (s1. 1). TreCi harmonicki clan imat ce 3p, a
clan v-tog reda imat ce vp punih ciklusa. Prostorni harmonicki Clan reda v daje is{u
slikl!:...
~aoda- stroj umjesto 2p imc: 2vp pofi/J[a. ---

Bx

51. 1. Proslornl harmonickl clanoy! u opcenilom slucaju

72 4. Polje u rasporu

NajcesCi oblik prostorne krivulje protjecanja (tj. raspodjele protjecanja po

obodu stroja u odredenom trenutku) prema slici 2. susrece se kod koncentriranog
namota (s1. 2. a) Hi kod promatranja jednoga dijametralnog svitka u porazdijelje-
nom namotu (s1. 2. b). Neka je maksimalna vrijednost pravokutnog protjecanja
em, polni korak Tp, duzina pravokutnika protjecanja po obodu a, s razmakom do
kraja polnog koraka s jedne i druge strane ao. Po Fourieru pravokutna se periodicka
funkcija prema slici 2. a moze prikazati kao:
3n
cos-ao
.0 .0 4 n . n .0 4 Tp . 3 n
O'x =O'm-COS-
n Tp aosm-x Tp + O'm- n 3 -sm -x
T" +
5n pn
4 cos- Tp. ao 4 cos- Tp. ao
.0 5 n .0 n
(1)
+ O'm -n 5 - sm -Tp x + . . . + O'm-n P - sm p -Tp x + ...

e I. 'tp . I !2 .j
-I e~ i
I
t I ! I t . I
I
em r em i.
O' I x 0 x

100 0
i i
00'
I

a)
b)
51. 2. Protjecanje koncentriranog svilka: a) skracenog; b) di)ametralnog

NajcdCi je slucaj dijametralnoga koncentriranog svitka prema slici 2. b, gdje je

a0 = °, pa se izraz pojednostavnjuje:

.0 CI4.n 1.04. n 1C14' n

O'x = O'm-Sln- X +-
3
O'm-sm3-x +- 5 O'm-sm 5 -x +... +
n Tp n Tp n Tp
!
1.0 4. n + ... I
+ -O'm-smp -x (2)
P n Tp I
f
Amplituda osnovnoga harmonickog clana jest 41n puta veca od visine pravo-
kutnika, za treCi harmonicki clan treba tu amplitudu mnoziti sa 1/3, a za onaj reda I

p sa lip. Prisutni su samo neparni harmonicki clanovi.

Kod raspodij~ljenog namota mogla bi se crtati steRenic.asta-linija _kQ,ia, -Rr~<!:-
stavlja ukuJ2!!.op!:~tk~a1!je,'pa- Qiida anaIiz1ratill<LF9uri<::!J:kN 0_~I~ga!lt!11j.~jeraz-
loziti protjecanje pojedinog svitka na osnovni, 3-i, 5-i, . . . , v-ti harmonicki clan,
pa Q..nda vek.!orsKi.-saJ:>
rati . sve osnovne, sve trece, sve pete, . . . , sve ha.rmonicke
Thnove reda v, i tako dob1ti rezultirajuGe protjecanje vec razlozeno na harmoriicKe
aanoyi. - -

~
4.2. ,Prostorni harmonicki clanovi 73

4.2. Zadaci
1. Na obodu stroja na1azi se po svakom po1u jedan dijametra1ni svitak sa 350 za-
voja kojim tece istosmjerna struja od 5 A. Ko1ika je maksima1na vrijednost pro-
tjeeanja na obodu? Kolika je amplituda njegova osnovnog harmonickog Clana?
[1 750 A; 2230 A]
2. Kolik je 3-i, 5-i, 7-i i 25-i harmonicki clan protjeeanja u 1. zadatku? Ako je
po1ni korak 7:p= 50 em, u kojoj uda1jenosti od sredine po1a nastupa (pozitivna)
maksima1na vrijednost prvog, treceg, petog, sedmog i dvadeset petog harmoni-
ckog c1ana protjeeanja?
[83 = 743 A; 85 = 446 A; 87 = 318 A; 825 = 89 A;
Xl = 0; X3 = 16,7 em; Xs = 0; X7 = 7,14 em; X2S = 0]
3. Dva dijametra1na svitka po po1u, svaki sa 500 zavoja, spojena su u seriju i uz-
budena istosmjernom strujom od 2,5 A. Svici su smjesteni u susjedne utore
po1a, kojih ima po po1u ukupno sedam. Kolika je maksima1na vrijednost protje-
eanja na obodu i amplituda prvog, treceg i sedmog harmonickog c1ana? Ski-
cirajte raspored struja po obodu i protjeeanje.
~
[2500A;8l = 3100A; 83 = 830A; 87 =0; s1. 3]

I
, I
' I
!

!@@boooolB"000000j
J§>.0 I&&~ .
=-c::--r i ~~-~~~~I

i . I

SI. 3. protjecanje dvaju dlJametralnlh svitaka

po polu (zad. 3)
~- .
I

i
.
I

I
~
Ii
i
4. U utore stroja iz 3. zadatka smjesteni su svici sa skracenim korakom za jedan
utor prema slici 4. Skicirajte protjeeanje po obodu i odredite maksima1no pro-
tjeeanje po obodu, zatim prvi, treCi i sedmi harmonicki clan, ako svaki svitak
ima 500 zavoja i njime protjece istosmjerna struja od 2,5 A.
[8m = 2 500 A; 81 = 3100 A; 83 = 830 A; 87 = 0; s1. 5]
I I I

I
! I .!
I

100000081800000'01 pem
iQ;L,Q

.i
I -- -
° ° °9_0.c:zgOO°9J9j
i -- i
I
i
~i rIi
SI. 4. protjecanJe dvaJu skracenlh svitaka SI. 5. RJesenJe zadatka 4.
po polu (zad. 4)
74 4. Polje u rasporu

5. Koliko je maksima1no protjecanje i kako izg1eda njegova raspodje1a po obodu

stroja ako su skraceni svici iz 4. zadatka po1ozeni i spojeni prema slici 6?
[em = 2500 A; s1. 7]

I
! I I i
--', 1000()~b--0000ODi
1000000'0000000'&'
.
I
I !
i I
:H~}m
.II
I.
.' ~ .

.
I

I
L
n-
i
51. 6. ProlJecanje dvaju skracenlh svilaka 51. 7. RJeiienJe zadalka 5.
po polu (zad. 5)

6. Pod istaknutim po1ovima rotora prema slici 8. zracni raspor je (j = 2 rom. Na

ci1indricnom obodu statora smjesteni su dijametra1ni uzbudni svici sa 450 za-
voja po po1u, protjecani istosmjernom strujom od 2,5 A. Ako se zanemari mag-
netski napon u ze1jezu, ko1ika ce biti indukcija ispod po1a, a kolik ce biti njezin
osnovni, treCi~ peti i sedmi harmonicki clan, ako je sirina po1a 0,8 l'p i struja
u namotu na po1ovima (300 zavoja po po1u) jest: a) 0; b) 1,2 A?
[a) 0,707 T, 0,856 T, 0,176 T, 0, - 0,076 T;
b) 0,481 T, 0,582 T, 0,120 T, 0, - 0,051 T]

I. '£p -j I

LUbJ
'

'B'C i .'
I
I. ! ~ i.
~ 51. 8. Uz zad. 6

4.3. Izmjenicna uzbuda

Uzbuda istosmjernom konstantnom strujom daje vremenski nepromjenljivu
sliku po1ja u rasporu. Ako se uzbuda postize samo jednim namotom, onda u razli-
Citim vodiCima tece jedna te ista struja. Promijenimo Ii tu struju, promijenit ce
se vrijednost ex za svaki x u istom omjeru u kojemu se promijenila struja. Slika
prost orne raspodje1e ost?t ce ista, samo ce se iznosi svih ordinata proporcionalno
promijeniti (s1. 1).
Specija1no, ako u namotu tece sinusna izmjenicna struja kruzne frekvencije
w, mijenjat ce se na svakom mjestu x ordinata ex vremenski po sinusnom zakonu.
OznaCimo Ii sa ex vrijednost protjecanja na mjestu x u casu kad je struja maksi-
ma1na, i odaberemo Ii kao pocetni trenutak t = 0 upravo pro1azak struje kroz mak-
sima1nu vrijednost, bit ce protjecanje na mjestu x u casu t:

ex,. = ex cos w t. (1)

4.3. Izmjenlcna uzbuda 75

ex

0) b)
51. 1. Izmjenicna uzbuda: a) slruja; b) proljecanje

Opcenito, struj:J se moze periodicki mijenjati po bilo kojem zakonu. Prema slid
1. prostorna raspodje1a 8x prikazana je u casu maksimalne struje krivuljom 1, a
u trenutku minimalne (maksimalne negativne) struje krivuljom 7. Izmedu toga
ona redom pop rima sve oblike: 2, 3, 4, 5, 6 itd. Svaka ordinata titra po odredenom
zakonu izmedu maksimalne pozitivne i maksimalne negativne vrijednosti, pri
cemu odnos pojedinih ordinata, tj. slika prostorne raspodjele, ostaje nepromijenjen.
Takvo protjeeanje naziva se izmjenicnim ili pulzirajucim protjeeanjem. Najcesce
ano pulzira po sinusnom zakonu.

4.3. Zadaci

1. Svitak u 1. zadatku odjeljka 4.2. uzbuden je sinusnom izmjenicnom strujom

od 5 A. Kolika je maksimalna vrijednost protjeeanja, a kolik osnovni harmonicki
Clan: a) u casu kad je uzbudna struja maksimalna; b) 1/4 periode nakon toga;
e) 1/2 periode poslije?
[a) 2475 A, 3 150 A; b) 13, 13; e) - 2475 A, - 3 150 A]

2. U 2. zadatku odjeljka 4.2. odreden je treCi, peti, sedmi i dvadeset peti harmo-
nicki clan protjeeanja pri istosmjernoj uzbudnoj struji od 5 A, i to: 83 = 743 A,
85 = 446 A, 87 = 318 A, 825 = 89 A, a polozaj amplitude prema sredini
pola odreden je udaljenoscu od sredine pola: X3 = 16,7 em, X5 = 13,X7 =
= 7,14 em, X25 = e. Kolike ce biti prostorne amplitude ovih clanova i njihove
udaljenosti od sredine pola ako u istom namotu tec~ sinusna izmjenicna struja
od 5 A, a sliku promatramo: a) u casu maksimalne struje; b) 1/8 periode
poslije; e) 1/4 peri ode poslije? -
[a) 1 051 A, 631 A, 450 A, 126 A; b) 743 A, 446 A, 318 A, 89 A;
e) 13,0, 13,13; poloZaji nepromijenjeni]
 76 4. Polje u rasporu

3. Istosmjerna uzbuda od 5 A daje u dijametralnom svitku pravokutno protjecanje

s amplitudom od 2500 A. U kojim se granicama mijenja protjecanje pri izmjeni-
cnoj struji od 5 A uz sam rub, te u sredini pravokutnika, ako racunamo: a) sarno
s osnovnim; b) sa svim harmonickim clanovima?

[a) 0, ::I: 4 500 A; b)::I: 3 535 A, ::I: 3535 A]

4.4. Vremenski harmonicki clanovi

Izmjenicna struja koja nije sinusnog oblika sadrZi harnionicke clanove:

i =11 VIcos(w t + 911) + 13 V2cos(3wt + 913) +...

+ I" VI cos (ft w t + 91,,) + . ..
. Razmotrimo djelovanje takve struje koja tece u namotu odredene prostorne ras-
podjele. oi.novni harmonicki clan sam za sebe dao bi prostornu raspodjelu pro-
tjecanja koje na svakom mjestu doseze maksimalni iznos u trenutku kada struja
dosegne maksimalnu vrijednost V211, OznaCimo prostornu raspodjelu protje-
canja koja odgovara amplitudi osnovnoga harmonickog clana struje sa ex.
U bilo kojem casu t vrijednost protjecanja na bilo kojem mjestu x bit ce od-
redena momentanorn vrijednoscu uzbudne struje. Ako je strujiVI I 1 odgovarala
vrijednost protjecanja ex,onda ce struji i odgovarati vrijednost:

i CI 13
ex t =--=---ex
, V2 11
= ~x [cos (wt + 911) + TCOS
1
(3w t + 913) +... +

+ 1: cos (ft w t + 91,,) + . . .

Citava slika prostorne raspodjele protjecanja ex pulzira, dakle, po istom zakonu
po kojemu se mijenja struja i. Uzbudna struja moze se promatrati kao suma harmo-
nickih clanova koji se vremenski mijenjaju razliCitim frekvencijama. Svaki od tih
clanova - opcenito clan reda ft - izazvao bi sam za sebe pulzacije citave pro-
storne raspodjele ex frekvencijom ft puta vecom od osnovne, a superpozicija tih
titranja za sve harmonicke clanove struje daje ukupnu sliku protjecanja na svakom
mjestu x u ovisnosti 0 vremenu t.
Te vremenske pulzacije koje nastaju zbog visih clanova u uzbudnoj struji
nazivamo vremenskim visim harmonickim Clanovima. Red vremenskog harmonickog
Clana ft pokazuje koliko puta je veca kruzna frekvencija kojom titra neki clan od
kruzne frekvencije w kojom titra osnovni Clan. Red prostornoga harmonickog clana
'JI pokazivao je koliko je put a kraca puna perioda (pozitivni i negativni poluval)
tog clana na obodu stroja odperiode osnovnog clana 27:p (v. s1. 1, odjeljak 4.2).
4.4. Vremenskl harmonicki clanovi 77

4.4. Zadaci
1. Pravokutno protjecanje od 2 500 A iz 3. zadatka u odje1jku 4.3. dobiveno je
istosmjernom uzbudom od 5 A. Isti namot uzbuaujemo nesinusnom uzbudnom
strujom koja, pisana u kosinusnom ob1iku, osim Clana osnovne kruzne frekven-
cije OJima jos negativni treCi harmonicki clan (tj. f{i3= n) i pozitivni peti har-
monicki Clan (tj. f{is= 0), iznosa 20%, odnosno 10% osnovnoga. Efektivna
vrijednost slozene uzbudne struje je 5 A. Koji je prostorni ob1ik krivu1je pro-
tjecanja i ko1ika joj je amplituda u casu: a) t = 0; b) t = Tj4; c) t = Tj2?
[Uvijek pravokutan; a) 3 105 A; b) 0; c) - 3 105 A]
2. Uzbudni je namot rasporeaen po obodu stroja tako da daje prostorno protje-
canje koje se moze prikazati sinusnim osnovnim harmonickim i pozitivnim
petim harmonickim Clanom koji je 10 puta manji od osnovnoga. Kroz namot
tece nesinusna struja koja se, prikazana u kosinusnom ob1iku, sastoji od osnovnog
i treceg harmonickog Clana. Taj je negativan i tri puta je manji od osnovnoga.
Odredite: a) mjesto x na obodu, racunajuci od simetra1e meau po10vima; b)
vrijeme t, racunajuCi od pro1aska osnovnoga harmonickog struje kroz maksimum,
za koje ce iznos protjecanja biti maksima1an i prostorno i vremenski.
~
Tp.

[a) x = 2' b) t =~] 8

4.5. Jednofazno protjecanje

Promotrimo sinusno raspodije1jenoprotjecanje (i1i osnovni harmonicki Clan
bilo kakva protjecanja):
n ,
ex = et sin - x. (1)
Tp

Kako je vec u 3.1. receno, ovakvo protjecanje moze se prikazati vektorom

duzine et koji je usmjeren od sredista rotacije prema mjestu na obodu gdje se na-
1azi amplituda sinusne raspodje1e. Umjesto geometrijskih kutova na obodu treba
nanositi e1ektricne kutove, tako da je puni kut predstav1jen dvostrukim po~nim
korakom 2Tp. Neka je to protjecanje uzbuaeno sinusnom izmjenicnom strujom
koja daje u bi10 koje vrijeme t prostornu raspodje1u amplitude:
et = e1 cos OJt. (2)

I to protjecanje sinusne prostorne raspodje1e moze se predociti vektorom. Duzina

et tog vektora i§~ moze se odrediti crtanjem fazora duzine e 1 i projiciranjem u
vremensku os koja rotira kutnom brzinom OJ.Taj vektor po iznosu harmonicki
pu1zira, a po po10zaju ostaje na obadu nepomican. Vektor pulzirajuceg ili izmje-
nicnog protjecanja 8- mijenja iznos po sinusnom zakonu s amplitudom e 1> a smjer
mu se podudara s osi namota koji ga uzbuduje.
Iznos pu1zirajuceg protjecanja na bi10 kojem mjestu x u bilo koje vrijeme t
bit ce:
ext = e 1 sin ~ x cos OJt. (3)
, Tp
-- --
- ---- ,
78 4. Polje u rasporu

Takav osnovni prostorni clan protjecanja koji pulzira osnovnom frekvencijom

moze se prikazati kao:

8 x, t - 81 sin :p x cos w t = ~1 [sin (:p x - w.t) + sin (:p x + w t)] (4)

Taj zbroj dvaju sinusnih izraza mozemo smatrati superpozicijom dviju razliCitih
komponenata protjecanja, jednakih amplituda 81/2. Razmotrimo najprije jednu
komponentu zasebno. Prvi izraz zbroja (4) bit ce konstantan ako je:
n
- x - wt = ao, x = 7:p(ao
n + w t) = Xo + v t. (5)
7:p

Krecemo Ii se po obodu brzinom v = w 7:p, n vrijednost prvog protjecanja na mjestu

promatranja bit ce uvijek ista. Specijalno, ako uzmemo ao = n/2, tj. tocku proma-
tranja koja se u pocetnom casu nalazi kod Xo = 7:p/2j putuje brzinom v = 2nf7:p/n=
= 2f7:p, bit ce u promatranoj tocki protjecanje uvijek 821 sin~ = 81, ili u toc-
22.
ki sa ap = 0, tj. Xo = 0, bit ce uvijek protjecanje 0 itd.
Ta'kav sinusni val protjecanja koje ne mijenja prostorni oblik, ali putuje stal-
nom brzinom po obodu stroja, naziva se okretnim protjecanjem. Za razliku od iz-
mjenicnog protjecanja kod kojega je tocka protjecanja 8x = 0, zatim tocka maksi-
malnog protjecanja, tocka polovice maksimalnog protjecanja itd. bila uvijek na
istom mjestu oboda, ali su se iznosi maksimalnog protjecanja i, paralelno s njime,
sve ostale lokalne vrijednosti u jednakom odnosu vremenski mijenjale, kod okret-
nog protjecanja maksimalni iznos ostaje uvijek isti, kao i sve ostale vrijednosti u
krivulji koja prikazuje raspodjelu po obodu, ali se njihov polozaj na obodu mi-
jenja konstantnom brzinom v. Taj clan predstavlja, dakle, sinusni val koji putuje
po obodu jednolikom brzinom u smjeru pozitivnog brojenja x.
Vrijednost druge komponente bit ce kopstantna uz:
n
- x
7:p
+ wt = ao, x= 7:P(ao-wt)=xo-vt
n (6)

te Cini sinusni val koji se krece jednakom brzinom u suprotnom smjeru.

Pulzirajuceprotjecanje8 x, t moze se, prema tome, rastaviti u dva okretnapro-
tjecanja koja rotiraju jedno nasuprot drugome (s1. 1):
8x,t = 8dx,t + 8ix,t ,

ili u vektorskom prikazu:

~ ~ ~

8~ = 8d + 8i. (7)
I
Svako od njih moze se prikazati vektorom, koji, za razliku od vektora pulzirajuceg
protjecanja, ne mijenja svoju amplitudu 81/2, ali mijenja poIozaj time 8tOjednoliko
rotira.
Protjecanje koje rotira u pozitivnom smjeru naziva se direktnim, a u negativ-
nom smjeru inverznim.
4.5. Jednofazno protjecanje 79

8d 8;
I
i
t=O"'
'/ t
/ ;
/
/
/ x .. x
-l-
,/
/
/
/

81. 1. Direklno i inverzno okrelno proljecanje

Kutna brzina okretnih protjecanja u izrazu (7) jest:

V ip I - W
(8)
w~=D/2 = wn p ipjn - p'

tj. P put a je manja od kruzne frekvencije w koja vrijedi za vremenske pulzacije.

Okretnoprotjecanje zakrene se u jednoj periodi za dva poZna koraka. Kod visepolnih
strojeva sa p pari polova jedan par polova predstavlja tek p-ti dio Citavog obilaska
po obodu, tj. geometrijskog kuta 2n. Odatle razlika 'geometrijske kutne brzine
i elektricne kruzne frekvencije. Ako promatramo stroj sarno s jednim parom po-
lova, onda je to, naravno, jedno te isto.
Direktno okretno protjecanje rotii'a kutnom brzinom Wm, inverznobrzinom +
-wm.
Sastavimo Ii direktno i inverzno protjecanje jednakih amplituda (a izmjenicna
uzbuda u jednom namotu daje uvijek komponente jednakih amplituda) u razli-
Citimtrenucima, tako da na svakom mjestu x zbrojimo obje vrijednosti, dobit cemo
izmjenicno protjecanje, s nul-tockama, tockama maksimalne vrijednosti itd. uvi-
jek na istom mjestu. Prikazivanje izmjenicnim protjecanjem ili dvama jednakim
okretnim protjecanjima suprotnog smjera vrtnje potpuno su ekvivalentni.
Promotrimo bilo koji prostorni harmonicki Clan red a v protjecanja koje po-
tjeceod struje osnovnekruzne frekvencije w i efektivnog iznosa 11>kojemu je ampli-
tuda ev:
8 =8 sinv~x (9)
x v ip

i uzmimo da ga - umjesto struje osnovne frekvencije - uzbuduje struja fh put a

vece frekvenciJe, odnosno vremenski harmonicki Clan struje reda fh i iznosa II-'koji
tece u istom namotu:

I .
ex, t = -'!:-
11
8 x cos fh w t. (10)
80 4. Polje u rasporu

Izraz za takvo protjecanje glasi:

eVI' = II' e
II vip
sin 11 ~ x cos fl co t =

II' ev . 11:n: . ')I:n:

= 1; T [ (T;
Sin x - fl co t ) + sm (T;: x + fl co t )] .
(11)

Oba okretna protjecanja putuju tada brzinom koja se dobiva iz izraza:

. 1 ip
X = - 11 -:n: (ao ::I::fl co t ) = Xo ::I:: VVl't (12)

- fl ip D
VVI'- -11 -:n: co = COm
VI'
-2 . (13)

Kutna brzina takva c1ana je:

- ~ !::, (14)
comVI' - 11 P

pa se vidi da ce 3-i, 5-i, . . ., 1I-tiClan okretnog protjecanja stroja sa p pari po1ova

rotirati sa 1/3, 1/5, . . ., 1/11kutne brzine osnovnog Clana (kao da stroj za njih ima
3p, 5p, . . . ,11P pari po1ova). Naprotiv, povecanje frekvencije struje fl puta poveeat
ce brzinu rotacije direktnog i inverznog okretnog protjecanja fl puta.

4.5. Zadaci

1. Sinusna struja frekvencije od 50 Hz u jednofaznom namotu 2-po1nog stroja

stvara protjecanje sinusne prostorne raspodje1e u rasporu. Kojom brzinom
(o/min) rotira direktna, a kojom inverzna komponenta protjecanja, i koje su im
amplitude ako je amplituda ukupnog protjecanja 2 000 A?
[+ 3000 o/min, - 3000 o/min, 1000 A, 1000 A]
2. Kakvi ce biti rezultati u 1. zadatku ako je to: a) 4-po1ni; b) 6-po1ni; c)
8-po1ni stroj?
[a) ::I::1500 o/min, 1000 A; b) ::I::1.000 o/min, 1000 A;
c) ::!::750 o/min, 1 000 A]
3. Ko1ika ce biti brzina okretnih po1ja u 1. zadatku ako izmjenicnu uzbudu stvara
sinusna struja frekvencije od 150 Hz?
[::I::9000 o/min]
4. U stroju sa 16 po1ova protjecanje sinusnog oblika stvara sinusna struja: a)
frekvencije od 50 Hz; b) frekvencije od 150 Hz. Kojom brzinom rotira di-
rektna i inverzna komponenta i koji dio oboda obide okretno po1je dok uzbudna
struja prode punu periodu?
[a) ::!::375 o/min, 1/8 oboda; b)::!:: 1 125 o/min, 1~8 oboda]
4.5. Jednofazno protjecanje 81

5. Istosmjerna struja od 5 A u namotu 4-po1nog stroja s po jednim dijametra1nim

svitkom po ,po1u daje protjecanje amplitude od 2 500 A. Ako se kroz isti namot
pusti izmjenicna struja od 5 A i 50 Hz, kojom ce brzinom (o/min) rotirati si-
metricne komponente protjecanja: a) osnovnog; b) treceg; c) petog pro-
stornog harmonickog c1ana? Ko1ik im je iznos?
[a) ::!::1 500o/min, 2250 A; b)::!:: 500o/min, 750 A; c) ::!::300o/min, 450 A]
6. Ako se prostorna slika protjecanja 4-po1nog stroja sastoji samo od sinusnoga
osnovnog i treceg harmonickog Clana tri puta manje amplitude, i ako je u casu
maksima1ne struje protjecanje u sredini po1a 3 000 A, koliko ce biti ukupno
- protjecanje na istom mjestu nakon vremena: a) t = T/8; b) t = T(4? Na
kojem se mjestu u tom trenutku na1azi amplituda direktnoga okretnog protje-
canja za osnovni harmonicki clan? Ko1iko je u tom casu i na tom mjestu ukupno
direktno protjecanje? Uzbudna struja je sinusna.

[a) 2120A, b) 0 A; a) x = ~, 2250 A, b) x =~P, 3000 A]

7. Kako bi glasili odgovori u 6. zadatku kad bi se racuna10 samo s osnovnim harmo-

nickim Clanom~uz isto maksima1no protjecanje od 3 000 A?
[a) 2120 A, b) 0 A; a) x = Tp(4, 1 500 A, b) x = Tp(2, 1 500 A]
8. Kojom brzinom (o/min) rotiraju simetricne komponente prostornoga petog
harmonickog protjecanja 6-po1nog stroja, uzbudenoga vremenskim sedmim
c1anom nesinusne uzbudne struje osnovne frekvencije od 50 Hz?
[::!::1 400 o/min]

9. A) Kutna brzina okretnog po1ja, B) obodna brzina okretnog po1ja u rasporu

se povecava:
a) s povecanjem broja po1ova;
b) s povecanjem frekvencije napajanja;
c) s povecanjem promjera stroja u rasporu;
d) s povecanjem duzine stroja;
e) s povecanjem reda prostornoga harmonickog c1ana koji promatramo;
f) s povecanjem reda vremenskog c1ana u uzbudnoj struji koji promatramo. )
Koji su odgovori tocni?
[A) - b) f); B) - b) c) f)]

"
4.6. Visefazno prgljecanje
Po obodu stroja mozemo razmjestiti i vise zasebno napajanih namota (vise
}>faza«).Pretpostavimo da su struje napajanja sasvim sinusne struje osnovne frek-
vencije i da svaki namot daje pbtpunb sinusno raspodijeljeno protjecanje. Dopustimo,
medutim, da se osi razlicitih namota ne podudaraju, vec da se prostorne osi nji-
hovih protjecanja na1aze u razliCitim polozajima. Isto tako dopustimo da se sinu-
sne struje u pojedinim namotima razlikuju po velicini i vremenskom pomaku, tj.
faznom kutu. I
6 R. Wolf: Uvod u teoriju elektricnih strojeva
 82 4. Polje u rasporu

Struja u svakom od namota daje izmjenicno protjecanje, koje se moze rasta-

viti na direktno i inverzno okretno protjecanje. Direktna okretna protjecanja svih
namota rotiraju istom brzinom i u istom smjeru, pa se mogu sastaviti u jedno si-
nusno rezultantno direktno okretno protjecanje, a isto tako i inverznaokretna pro-
tjecanja daju rezultantno inverzno okretno' protjecanje. Rezultantno direktno i re-
zultantno inverzno protjecanje ne moraju biti jednakih amplituda. Aka ih, dakle,
sastavimo, rezultat ne mora biti izmjenicno protjecanje, vec prevladava jedno od
tih okretnih protjecanja. .

I Protjecanja nekoliko namota razmjestenih po obodu strojamogu se cak su-

perponirati na takav naCin da preostane Hi sarno direktno ili sarno inverzno okretno
protjecanje. Pulzirajuca protjecanja pojedinih namota pretvaraju se time u cisto,
simetricno Hi potpuno okretno protjecanje, koje stvara okretno polje magnetske in-
dukcije. Da bi se to postiglo, moraju namoti biti razmaknuti po obodu, a struje
medusobno pomaknute u fazi.
Prikazimo to na najjednostavnijem 'primjeru dvaju namota. Neka je prostorni
raspored po amplitudi jednakih protjecanja dvaju namota a, b prikazan sli-
kom 1. Osim pomaka na obodu za kut a neka protjecanje namota b pulzira
s faznim zaostajanjem fJ. Izrazi za oba protjecanja, rastavljeni na direktne i inverzne
komponente, bit ce tada (uz jednake maksimalne iznose izmjenicnih protjecanja
u obje faze 8 l):
n 81, n
Q

.:;, a
81,

= 2 sm (
i p X - W t )+ T ( sm i p X + w t)

8b= ~1 sin [(:p X - a) - (wt - fJ)] + ~1 sin[(~x - a) + (wt - fJ)] =

81. n 81, n
=Tsm ( ipx-wt-a+ (
fJ)+Tsmipx+wt-a- fJ) .

I eo 8b

:jb Xo

~
x,

x
10 t p. /
tY~
SI. 1. Razmjeslaj. slruje I proljecanja dvaju neovlsnlh namola

~
---
 01

4.6. Visefazno protjecanje 83

Ukupno direktno protjecanje iznosi:

(1)
edx., = eda + edb = ~1 {Sin [:p x - oJt] + 'sin [:p x - w t - (a - fJ)]},
a ukupno je inverzno protjecanje:

(2)
eix" = eia + eib = ~1 {sin [:p x + w t] +sin [:p x + w t - (a + fJ)]}.

Pozeljno je postiCi sto vece ukupno direktno protjecanje uz sto manje inverzno.
Slucaj 8 i = 0 predstavlja potpuno ili simetricno okretno polje.
~ ~

Iz izraza (1) i (2) se vidi da ce e d biti maksimalno uz a = fJ, a 8 i ce isceznuti

uz a + fJ = n. Odatle izlazi:
a = fJ = n12,

tj. pomak o~i namota b prema a mora biti 90" e1., a isto tako fazno zaostajanje
struje b p\-ema a mora biti nf2, da bi se dobilo potpuno, simetricno okretno
polje. Ako je a #- fJ i a + fJ #- 180", bit ce direktna komponenta protjecanja sma-
njena, a uz to ce se jos pojaviti i inverzna komponenta. Iste posljedice bi izazvale
nejednake amplitude protjecanja obaju faznih namota. Jedino uz amplitude e a =
= 8 b = 81 i uz a = fJ = nf2 bit ce:
8d =81, 8i =0. (4)

Uzmimo zatim opceniti slucaj sa m namota, koji su simetricno raspodijeljeni,

a isto tako fazni pomak medu strujama neka odgovara elektricnom kutu medu
osima namota. Amplituda protjecanja neka je za svaku fazu ista. Ako se m namota
jednako raspodijeli unutar dvostrukoga polnog koraka 2ip, tako da je a = 2nfm,
i ako se napaja strujama koje vremenski zaostaju jedna za drugom za elektricni
kut 2nfm bit ce protjecanje za prvu fazu:

n n
F.:I

0'(1)
81,

= 2sm [ ip x - wt ] + 2
81,

sm [ ip x +wt ],
za drugu fazu:

n 2n 2n 81, n 2n 2n
[
81,
e(2) = - sm -x - - - Wt +- +- sm [-ip x - - + wt - - ],
2 ip m rrz ] 2 m m

a za n-tu fazu (s1. 2):

'n 2n 2n

-,
F.:I
O'(n)
81,
[
= _2 sm -~ x - (n - 1) -m - W t + (n - 1)-
m ]+ "-.
81 . n 2n 2n
+-sm
2 [-xip
- (n - 1)-
m
+ wt - (n - l)~
m ].

_J
84 4. Polje u rasporu

Ukupna direktn,a komponenta bit ce:

m
n n
L2
81, 81,

8 dx.t = n=1 Sill (T x -

P
w t) = m 2 Sill (T x - w t),
P

a inverzna:
m
81, n 2n
8;x.t=LTSill
n~1
[ Tpx+wt-2(n-l)m ] =0,

odnosno njihove amplitude:

81
8 d = m T' 8; =0. (5)

Ta ce komponenta biti 0 jer zbroj m sinusoida s jednakim faznim pomakom

od jedne do druge 4nfm mora dati nulu, sto se odmah vidi ako ih predocimo vek-
torima ptima slici 2. c.

1
11
e;,

~
~
D
ZkJ, - -

0)
.

~,
.~

f\'mJ

b)
4

c)
51. 2. Simelricni m-faznl sislem: a) razmjeslaj namola; b)
slruje; c) inverzna proljecanja

Takav sistem sa simetricnom podjelom osi namota po obodu, jednakim pro-

tjecanjima i simetricnom podjelom fazora struja po punom kutu 2n nazivamo si-
metricnim visefaznim sistemom, i u njemu se ne pojavljuje inverzna komponenta
protjecanja. Amplituda direktne komponente mf2 puta je veca od amplitude iz-
mjenicnog protjecanja koje bi dao jedan od namota sam za sebe.
lako kod dvofaznog namota koji je razmatran na pocetku nije ispunjen uvjet
jednake podjele oboda na fazne namote, jer je 2mn = n, a uvjete simetrije \daje kut

a = {J= ~ ' lako je pokazati da su ti uvjeti ispunjeni jer je dvofazni namot zapravo
cetverofazni prema slici 3. Zbog J 3 = -J 1 i J 4 = -J 2 mogu se namoti 1 i 3
te namoti 2 i 4 spojiti u po jedan namot, sto daje »dvofaznu«uzbudu. Protjecanje
jednoga cetverofaznog namota jest polovica protjecanja »dvofaznog« 8 l' ali je m =
= 4, pa se dobiva:
4.6. Visefazno protjecanje 85

2n n
a=fJ=T=2 (6)

I
~e1
2
led[ =~4 =e1 (7)

lei[ =0. (8)

1
I
:It
:it]1
JT/2~

~
2 -;-.-JHt

Q
iii/
.
.73t~
i
~
7,;.
.-4 :It.

;
I.

3
SI. 3. Cetverofazni (»dvofazni«) simetricni sistem

Osim cetverofaznog sistema, koji se vrlo cesto susrece pod nazivom })dvofazni«,
upotrebljava se jos vise trofazni sistem. On se sastoji od tri namota, razmaknuta
prostorno za 2nj3, iprotjecana strujama koje su vremenski razrnaknute za 2nj3.
Taj tzv. simetricni trofazni sistem daje amplitude direktne i inverzne komponente
protjecanja:
3
ledl =2e1 (9)

lei[ =0. (10)

Kako je vec pokazano, obodna brzina takva vala koji predstavlja direktno okretno

polje iznosi v = ~ ;, sto odgovara kutnoj brzini:

W 2n
Wm =p =pf.
Dok izmjenicna struja koja uzbuduje okretno polje prode jednu punu periodu"
okretno polje prevali put koji odgovara jednorn paru polova :

t = I/f
..:
s=vt=Dn (11)
p--'

/
 86 4. Polje u rasporu

Okretno protjecanje takva sistema sa sinusnim protjecanjima pojedinih faza

prikazano je za jedan par polova na slici 4.

51. 4. Okretno protlecanle L

Ako zamislimo trofazni sistem kao tri jednofazna protjecanja, pa ih prikazemo

vektorima prostorno razmaknutima po 1/3 oboda, koji pulziraju tako da su im
fazori vremenski pomaknuti jedan prema drugome za 1/3 pune periode, mozcmo
jsvako od tih protjecanja zamijeniti zbrojem rotirajucega direktnog i inverznog
okretnog protjecanja:

B1~ = Bdl + 8;1'

Oba okretna' protjecanja svake faze sastaju se u osi te faze upravo u casu kad je
tamo struja maksimalna. Sada je lako pratiti kako se zbrajaju direktna, a kako inver-
zna protjecanja za sve tri faze. Direktno protjecanje prve faze stize u os druge faze
1/3 periode kasnije, tj. u casu kad je tamo stro;a maksimalna, a obadva zajedno
stizu u trecu fazu u trenutku kad je tamo struja maksimalna. Sva tri direktna pro-
tjecanja rotiraju dakle zajedno, algebarski se zbrajaju, sto daje ukupno:

3
e d = 3 e dl = 2 e l'

Sva tri inverzna protjecanja ostaju uvijek razmaknuta za po 1/3 oboda stroja, i
vektorski zbrojena daju uvijek rezultat 0.
Opcenito, simetricni m-fazni sistem daje direktnu i inverznu komponentu:

m
ed=-e1
2 (12)

e; =0, (13)

gdje je e 1 amplituda protjecanja jedne faze same za sebe.

..
4.6. Visefazno protjecanje 87

4.6. Zadaci
1. Na obodu stroja nalaze se utori prema slid 5. Postoje dva izvora napona, A
i B, medusobno pomaknutih u fazi za n12. Treba oznaCiti za svaki ctor smjer
struje i izvor napona koji je napaja, ako je strojI namotan kao:
a) l-fazni 2-polni; .
. b) I-fazni 4-polni;
c) I-fazni 8-polni;
d) 2-fazni 2-polni;
e) 2-fazni 4-polni.

51. 5. Broj faza I broj polova (zad. 1)

0) b) c)

51. 6. RjesenJe zadatka 1.

d) e)

2. Simetricni 2-fazni 4-polni namot ima po polu i po fazi 500 zavoja koncentri-
ranih u po jednome dijametralnom svitku. Osi svitaka faze A i faze B raz-

maknute su tocno za ~ 'p' Uzbuduju ih sinusne struje od 3,5 A, 50 Hz, razmak-

nute u fazi za 1/4 periode. Valja odrediti kolika je: a) amplituda osnovnoga
harmonickog clana direktnoga okretnog protjecanja; b) inverznog protje-
canja; c) brzina vrtnje okretnog protjecanja koje stvaraju prostomi osnovni
harmonicki Clanovi izmjenicnih protjecanja jednog i drugog faznog namota.
[a) 3 150 A; b) 0; c) I 500 o/min]
3. Namot faze A u 2. zadatku namotan je sa 500 zavoja, a faze B sa svega
450 zavoja. Struja u njemu zaostaje tocno za 1/4 periode za strujom faze A.
Kolike su am.plitude osnovnog clana direktnog i inverznog okretnog protjecanja
ako su obje struje istog iznosa ad 3,5 A?
[2994 A, 158 A]

'"
88 4. Polje u rasporu

4. Struja faze B u 2. zadatku zaostaje za strujom faze A svega za 60° el.

0/6 periode). Kolike ce biti amplitude simetricnih komponenata protjecanja?
[8d = 3 044 A; 8i = 816 A]
5. Kroz namote u 4. zadatku teku dvofazne struje razmaknute tocno za 1/4 pe-
riode, ali je os faze B pomaknuta prema osi faze A za svega 600e1. Ko-
liko ce biti 8d i 8i?
[3044 A, 816A]
6. Koliko ce biti 8d i 8i iz 4. i 5. zadatka ako je kut medu osima i fazni pomak
medu strujama jednak 60°e1?
[3 150 A, I 575 A]
7. Svaki od tri jednaka simetricno rasporedena fazna namota napaja po jedna fazna
struja simetricnoga 3-faznog sistema i daje izmjenicno protjecanje s osnovnim
prostornim harrn.onickim Clanom od 900 A. Stroj ima cetiri pola, a frekvencija
uzbudnih struja je 60 Hz. Kolike su amplitude osnovnog Clana direktnog i in-
verznog protjecanja, i kolika je brzina vrtnje?
[8 d = I 350 A, 8i = 0, I 800 o/min]
8. U zracnom rasporu huzine 0,6 mm 4-polnoga 3-faznog stroja potrebno je po-
stiCi indukciju 0,8 T. Kolik mora biti osnovni harmonicki clan protjecanja sva-
kog od faznih namota? Pretpostavlja se sinusna raspodje1a indukcije u rasporu.
[255 A]
9. Jedan od tri fazna namota ima greskom 10% manje zavoja nego ostala dva.
Kroz njih teku simetricne trofazne struje. Kad bi namot bio ispravan, dobilo
bi se okretno protjecanje 8 brzine vrtnje od 750 o/min. Koliko ce biti direktno
i inverzno okretno protjecanje defektnog namota, te njihove brzine vrtnje?
[0,9678, 0,0338, + 750 o/min, - 750 o/min]

4.7. Viii harmonicki clanovi u okretnom polju

Protjecanje jedne faze (jednog od m jednakih namota) prikazano je na slici
I. a za slucaj sinusne prostorne raspodje1e i sinusne struje osnovne frekvencije.
Ako prostorna raspodjela nije sinusna, ne smijemo zaboraviti prostorne vise
clanove, opcenito reda v, prema slici I. b, koji svi pulziraju osnovnom frekvencijom
w ako je struja potpuno sinusna. Ako struja ima vise harmonicke Clanove, opce-
nito reda fl, pulzirat ce citava prostorna slika svakom od frekvencija struje fl (s1.
1. c). Cje10kupna slika postaje tada mnogo zamrSenija jer se moraju uzeti u obzir
svi prostorni i vremenski harmonicki Clanovi u svih m faza stroja, tako da bi direktno
i inverzno protjecanje bila: .

8 dx.t = iii
-} 0~1 #~1 n=1
8 VI' sin{v[ ;p x - 2:; (n - I)] - fl [wt - 2:; (n - I)]}. (I)

8ix,t = -} i i i
0=1 #=1 n=1
80# sin {v [:p x - ~
(n - 1)] + fl [wt - 2,;: (n - 1)]}. (2)
4.7. Viii harmonicki clanovi U okretnom polju 89

x
,, / /'P
,, /
' J-,," '" ~=1. jJ=1

oj
e

\ I
\\.....I

~:;5.jJ=1

~J.
e

~=5.jJ=3
51. 1. Prostorni i vremenskl harmonickl
clanovi Izmlenlcnog protJecanJa
c)
Izdvojirno i prornatrajrno sarno clan evp, koji je prostorni clan reda 'IIuzbuden
visirn harrnonickirn clanorn struje reda f-l. Za fazu (n + I) bit ce direktna i inverzna
kornponenta prornatranog Clana protjecanja:

evp. n
Q

0 VPd " 2 SIn'll [( 7:p X - avp n ) - (f-l OJt - .Bvpn)]

(3)

evp. n
avpn) +
Q
(4)
°VPI - 2 SIn'll [( 7:p X - (f-l ~t - .Bvpn)],
gdje su:
2n
-'11- (5)
avp - m
2n
.Bvp = f-lm (6)
90 4. PolJe U, rasporu

kt{t prostornog pomaka i kut vremenskog faznog pomaka izmedu protjecanja dviju
susjednih faza za clan 11 i fl.
Zbog toga nastaje fazni pomak izrriedu direktnih okretnih polja susjednih
faza:
[en + 1) a,p - na,p] - [(n + 1) fJ,p - n fJ,p] = a,p - fJ,p,
a izmedu inverznih okretnih polja na sliean naCin:

[en + 1) a,p - n a,lt] + [en --It1) fJ,p - n fJ,p] = a,p + fJ,p,

sto daje:
2n
za direktno okretno polje: a,p - fJ,p= (11- fl)- m (7)

. . 2n
za mverzno okretno pol)e: a,p + fJ'I' = (11+ fl)-.m (8)

Ako je 11-m fl. cijeli broj, fazni je pomak susjednih direktnih okretnih protjecanja
visekratnik od 2n, tj. vektori e,pd/2 svih m faza padaju u isti smjer za tu kombinaci-

ju reda 11Jrostornog i reda fl vremenskog harmoniekog elana. Njihov je zbroj m e;: .

No ako 11-m fl nije cije1i broj, protjecanja pojedinih faza predoeena su simetrieno
rasporedenim krakovim.a zvijezde koji vektorski zbrojeni uvijek daju sumu 0. Na
+ fl
sliean naCin vrijedi kriterij 11m = cije1i broj za inverzno okretno protjecanje.
Protjecanje e,p faznog namota m-faznog sistema koje predstavlja prostorni
harmonieki clan reda 11uzbuden vremenskim elanom struje reda f1-daje direktno
okretno protjecanje ako je 11- f1- = cijeli braj, a inverzno okretno protjecanje ako

je 11~ fl = cijeli broj. Amp/Z::da takva okretnog protjecanja u tom je slueaju e'll"
Za one kombinacije 11,fl za koje spomenuti uvjet nije ispunjen amplituda okretnog
;
protjecanja je 0, tj. ono ne postoji.
Na slici 2. vidi se primjer za m = 5 i 11- fl = 2. Zbroj svih direktnih okret-
nih protjecanja daje nulu. Kad bi bilo 11- fl = 10, svi vektori bi imali smjer vek-

tora prve faze 1, pa bi zbroj bio 5 ~. To znaCi da bi npr. ll-i prostorni harmonieki
clan uzbuden osnovnim vremenskim cla-
nom struje dao direktno okretno protje-
canje, ali npr. treCi prostorni clan uzbuden
strujom osnovne frekvencije ne bi dao " 3
direktnoga okretnog protjecanja. Lako se .
vidi u oba primjera da ne bi bilo inver- Y=3
znoga okretnog protjecanja. .Jl=1

81. 2. Zbrajanje vektora dlr.ektnlh kompone-

nata Izmjenlenlh protjecanJa slmetrlenoga
m-faznog sistema za odredenl harmonleki
elan
5
loru 4.7. Visi harmQnlcki clanovi u okretnom polju

dju IScezavaju, dak1e, svi oni direktni Clanovi kod kojih (v - fl) nije dje1jivo
m bez ostatka, a isto tako svi oni inverzni c1anovi kod kojih (v + fl) nije dje1j
lnih sa m bez ostatka.
Specija1no kod trofaznog sistema dat ce direktno okretno po1je c1anovi 1
kojih je v ,- fl = 0, ::J::3, ::J::.6,. . . , a inverzno okretno po1jec1anovisa v + fl
= 6, 9, 12, . . .
U tablici 1. prikazani su direktni c1anovi (d) i inverzni (i) okretnog pfO
cania najcesCih c1anova: 1, 3, 5, 7 u trofaznoIll sistemu. Sa 0 je oznaceno da se
pojav1juje nikakvo okretno protjecanje, a treCi harmonicki (prostorni) daje s tre(
harmonickim (vremenskim) Clanom pu1zacijsko protjecanje, koje sadrZi direk1
i inverznu komponentu, pa je u tab1ici oznaceno sa d + i.
(7)
Za cetverofazni namot, koji se obicno naziva dvofaznim (s1. 3) vrij
slicno:
(8) uvjet za postojanje fJ d: v - fl = 0, ::J::4, ::J::8, ::J:: 12, ...
uvjet zapostojanje e;: v + fl = 4, 8, 12, 16, . . .
anja
laci- Tablica 1.
f)'1"
2' Simetricne komponente trofaznog sistema m = 3
icno I Harmonicki (vremenski) fl 2 4(2
'" Clan 1 3 5 7
. Na .4
1 d 0 i d
'2I-<
anje. 0 3 0 d+i 0 0
..... 0 d i
'"
0
5 i 3(1')
torni I-< 7 d 0 i d
0.. 51. 3. Istovjetnost dvofaznog I c
ktno '--"
rofaznog sistema
: ako
BuduCi da vremenski do1aze u obzir sarno neparni c1anovi, a prostorno moze (
-e.w i do parnih visih Clanova, prikazana je slika okretnih protjecanja cetverofaz
:tnog sistema u tabli 2, iz koje se vidi da kod tog sistema parni prostorni c1anovi s
parnim vremenskim ne daju okretna protjecanja.
kret-
vek- Tablica 2.

,nicki Simetricne komponente cetverofaznog sistema m = 4

Harmonicki (vremenski) fl
clan 1 3 5 7
... 1 d i d i
2 0 0 0 0

=3
. '2I-<
0
.....
'"
3 ,
4
i
0
d
0
i
i
0
d
d
0
i
0 5 d
=1 I-<
0 0 0 0
0..
'--" 6
7 i d i d

Kutna brzina okretnih protjecanja visih harmonickih c1anova bit ce, kak
vec prije izvedeno. fllv puta veca od brzine protjecanja osnovnog c1ana wm.
92 4. Polje u rasporu

4.7. Zadaci

1. Simetricni 3-fazni 6-polni namot napravljen je s po jednim dijametralnim svit-

kom po polu i fazi, s 300 zavoja po svitku. Namot je prikljucen na simetricni
trofazni sistem frekvencije od 50 Hz i uzima po svakome faznom nam.otu struju
od 2,2 A. Treba odrediti amplitudu, brzinu vrtnje i smjer vrtnje protjecanja
za: a) osnovni; b) treCi; c) peti; d) sedmi prostorni harmonicki clan.
[a) 1783 A, 1000 o/min, 8d; b) 0; c) 357 A, 200 o/min, 8/;
d) 255 A, 143 o/min, 8d]

2. Sinusna trofazna struja frekvencije od 50 Hz stvara u 6-polnome 3-faznom

namotu u svakoj fazi protjecanje s prostornim harmonickim clanovima 81 =
= 1 500 A, 83 = 500 A, 85 = 300 A i 87 = 215 A. Ako se u vremenskoj
krivulji struje - uz isti osnovni harmonicki clan - pojavi jos 30% petoga i
15% sedmoga harmonickog Clana, treba odrediti sve komponente okretnog po-
Ija koje ce se pojaviti, i to: a) njihov broj polova; b) njihovu brzinu; c)
njihov smjer kretanja; d) njihovu amplitudu.
[v/# 1/1 1/5 1/7 3/1 3/5 3/7 5/1 5/5 5/7 7/1 7/5 7/7
a) 6 6 t 6 18 18 18 30 30 4230 pola
42 42
b) 1000 5000 7000 333 I 667 2333 200 1000 1400 143 714 1000 o/min
c) did - - - i did i d
d) 2250 675 338 0 0 0 450 135 68 323 97 48 A]

3. Dvofazni namot 4-polnog stroja ima u jednoj fazi 500 zavoja, u drugoj 300 za-
voja. Koji mora biti geometrijski kut izmedu osi jednog i drugog namota i ko-
lika struja mora teCi u namotu druge faze, ako u prvoj tece 3,6 A, da se dobije
simetricno okretno polje? Razmjestaj po utorima je za oba namota jednak.
[450; 6 A]

4. Kolika je brzina vrtnje i u kojem se smjeru vrti okretno protjecanje koje je stvorio
prostorni peti harmonicki clan uzbuden treCim clanom struje u dvofaznome
4-polnom stroju. Osnovna frekvencija struje je 50 Hz.
[900 o/min, inverzno]

5. »Dvofazni stroj« ima po polu i )fazi« po jedan dijametralni svitak s 200 zavoja
uzbuden strujom od 3 A osnovne frekvencije od 50 Hz. Osi namota obiju faza
razmaknute su tocno za 900el. Stroj ima sest polova. Struje u jednoj i drugoj
fazi pomaknute su u fazi za 900 i sadrZe uz osnovni jos i treCi harmonicki Clan
u iznosu od 20% osnovnoga. Koja okretna polja daje prostorni osnovni, treCi
i peti harmonicki clan uzbuden tom strujom? Valja odrediti: a) broj polova;
b) brzinu vrtnje; c) smjer; d) amplitudu.
[v/# 1/1 1/3 3/1 3/3 ,s/1 5/3
a) 6 6 18 18 30 30 polova
b) 1 000 3 000 333 1 000 200 600 o/min
c) d i i d d i
d) 1 080 216 360 72 216 43 A]

---
4.7. Visi harmonicki clanovi U okretnom polju 93

6. U okretnom protjeeanju iz 5. zadatka na1azi se rotor duzine L = 20 em i pro-

mjera D = 30 em, takav da je duzina rasp ora 15= 1,5 mm. Na obodu rotora
je bakreni stap. Koliki ce biti iznosi i frekvencije napona koje induciraju u stapu
kDmponente okretnog po1ja iz 5. zadatka ako rotor miruje? Magnetsk' napon
u zeljezu zanemarit~.
[vl.u 111 1/3 3/1 . 3/3 5/1 5/3
U 2,01 1,21 0,223 0,134 0,08 0,048 V
f 50 150 50 150 50 150 Hz]

7. U 6. zadatku rotor se vrti s 1000 o/min u smjeru direktnoga okretnog po1ja.

Ko1iki ce biti naponi u stapu i odgovarajuce frekvencije? (Pripazite na smjer
vrtnje pojedinih va1ova.)
[vl.u 111 113 3/1 3/3 5/1 5/3
U .0 1,61 0,89 0 0,32 0,13 V
f 0 200 200 0 200 400 Hz]

4.8. Raspodjela indukcije u rasporu

Jakost indukcije u rasporu odredena je protjeeanjem i duzinom rasp ora po
zakonu:

B - .u°g (1)
x--g; x

pa je jasno da ce uz konstantnu duzinu rasp ora I5x= 15raspodje1a indukcije tocno

odgovarati raspodjeli protjeeanja. Uzbuda istosmjernom struJom dat ce sliku induk-
dje u rasporu koJa se ne mijenja. Ako uzbudeni dio stroja rotira, rotirat ce s njim
i slika indukcije u rasporu, a da se pri tome ne mijenja. Izmjenicna uzbuda dat
ce sliku raspodje1e indukcije koja pu1zira i dade se rastaviti na direktnu i inverznu
komponentu, sto rotiraju svaka na svoju stranu. Svaki visi harmonicki Clan pro-
tjecanja reda v dat ce harmonicki clan indukcije istog reda v, odgovarajuce ampli-
tude i kutne brzine:
.u~ (2)
wmvp=--;p p

kao i kod protjeeanja, sto vrijedi i. za simetricne komponente jednofaznoga izmje-

nicnog protjeeanja i za visefazna okretna protjeeanja. Za razlikli od uzbude isto-
smjernom strujom koja mehanicki rotira - pri cemu i osnovni i svi visi c1anovi
rotiraju istom kutnom brzinom Wm = wlp - raspodje1a indukeije u rasporu zbog
visefaznoga okretnog protjecanja sadrZat ce harmonicke c1anove od kojih svaki ro-
tira svojom vlastitom brzinom. To znaCi da ce se ob1ik krivu1je indukcije u rasporu
od casa do casa mijenjati, unatoc konstantnomc zracnom rasporu. To isto vrijedi
i za direktnu i inverznu komponentu.jednofaznog protjeeanja ako ih promatramo
svaku za sebe, iako njihov zbroj daje pu1zirajuce protjeeanje, kojemu se mijenja
/ amplituda, ali oblik ostaje isti.
 94 4. Polje u rasporu
I
Ako seduzina raspora mijenja po. obodu stroja, treba na svakom mjestu ra-
cunati vrijednost indukcije Bx prema izrazu:
Bx =Ax8x, (3)
gdje je vodljivost raspora:
Ax = #0 (4)
15x

takoder funkcija od x. Najcesce promjena rasp ora potjece od istaknutih polova

(s1. I), pa je vodljivost promjenljiva, s dvije karakteristicne vrijednosti - onom
ispod polova i onom medu polovima. Vodljivost se maze prikazati srednjom vri-
jednoscu Ao, kojoj je superponirana periogicka komponenta s mnogo harmonickih
clanova. Osnovni clan 06to ima periodu dva puta kracu od periode 2Tp osnovnog
(,;lana protjecanja. To je, dakle, parni clan reda 2. Taj i svi ostali visi harmonicki
Clanovi vodljivosti mogu se prikazati kao parni clanovi reda 2 ~, gdje je ~ = I, 2,
3, . . . Ukupna vodljivost moze se prikazati kao Fourierov red s nultim i kosinus-
nim parnim clanovima:

Ax = L
.=0
A 2. cos 2 ~ : p
x. (5)

,,"
p
,,f' r
,,"
t
Ax .~r' -;
J

,, . '"

'\'<-- / / 1--:
"

\
\
-/--.t-.,

'-- / / i~ x 81. 1. VodlJlvost raspora kod Istaknutlh

polova

Za mnoga razmatranja dovoljna je prva aproksimacija:

n
Ax = Ao + A2 cos 2-x. (6)
Tp

Drugi isto tako cesti slucaj promjenljivog raspora jest onaj kada zelimo uzeti u
obzir utjecaj utora (s1. 2). Ako je broj utora po polu
N
(7)
qp = 2 P
4.8. Raspodjela indukcije u rasporu 95

cijeli broj, slika je sliena onoj kod istaknutih polova, samo je osnovna perioda izmje-
niene kompol)ente vodljivosti qp puta kraca. Vodljivost se tada moze prikazati po
Fourieru:

Ax =
. ~=o
L A2~ cos 2 ; q; n x.
p (Cs0
I

I. "I

~
~p .

A~~x.

A2.
x

~p/Qj
qp=N/2p

81. 2. Vodljlvost raspora kod utora s jedne strane raspora

Dakako da je i taj sIueaj obuhvacen u vec izvedenome opcem izrazu ako se suma
provede do ; = qp i preko toga. Svi elanovi reda ; = ;' qp, gdje je ;' = 1, 2, 3,
. . ., nazivaju se utorskim harmonickim Clanovima. Prva aproksimacija (iza cesto
upotrebljavane Ax = Ao) glasi: .

Ax = Ao + A2 cos 2 qp!! x. (9)

7:p

Izuzetno kvocijent ~ moze biti razlomak. Ipak se i tada moze prikazati vodlji-
vost kao F ourierov red ako se kao osnovna perioda uzme 27:p' 47:pili 2 P 7:p' pa je
vodljivost:

Ax = "" A2~ cos 2 ;' N -2 n x, (10)

L..,
~'=o
P 7:p

sto je formalno isto kao i kod cijelog broja utora po polu, samo sto se slika raspo-
djele indukcije ne ponavlja za svaki pol, vec je treba racunati za Citav obod.
96 4. Polje u rasporu

I
Obodna koordinata x odnosi se na ne-
pomicni stator. Ako se istaknuti polovi, Hi
utori, nalaze na rotoru koji rotira kutnom
zinom com(sto odgovara )elektricnoj« kutnoj
brzini CO= P COm),onda izvedeni izrazi vrije-
JXFO XX'~ de kad vodljivost promatramo po obodu
i rotora, pa umjesto x treba pisati x l' kao
i
. vt
udaljenost od evrste pocetne tocke na roto-
ru. Veza izmedu x i x 1 je prema slici 3:
Tp
x = X1 + v t = X1 + - k COt, (11)
x=o. n
x

gdje je k = COrodnos
CO e1ektricne kutne brzi-
81. 3. VodlJlvost raspora kod glbanja
utora
ne rotora i kutne brzine osnovnog clana
protjecanja.
Promjen1jiva vod1jivost na rotoru, prikazana u koordinatama cvrstog sta-
tora, bit ce odatle:
~

Ax = i
~=o
A 2~cos 2 ~ : (x
p
- :: k COt) = i
~=o
A 2~ cos (2 ~ :
p
x - 2 ~k CO t). (12)

Protjecanje ex moze se prikazad po Fourieru kao red neparnih c1anova koji

miruju i1i rotiraju osnovnom kutnom brzinom co, Hi nekom drugom brzinom 1!
11
co,

tako da je u najopcenitijem slucaju:

ex = ii
1'= 1 v= 1
evp cos (11 :p x - fl co t.- qJvp),
(13)

gdje kut qJvpdopusta razlicite po1ozaje va1a protjecanja prema valu vod1jivosti.
Indukcija u rasporu dobiva se iz vod1jivosti i protjecanja mnozenjem dvaju
beskonacnih redova:

Bx = i A2~cos(2 ~ :px - 2~kCOt)i

~=o
~ evpcos(11:px - flcot -
p=lv=1
9'vp). (14)

Taj umnozak sastoji se od jednog dijela:

Bxa = Aoex, (15)

koji vjerno slijedi sliku protjecanja, kao da je raspor konstantan, i drugog dijela:

Bxb ii~
= ~=1 1'=1 v=1 A2~ evp cos (2~ :p x - 2~kCOt) cos (11:p x - flcot - qJvp), (16)
4.8. Raspodjela indukcije u rasporu 97

u kojem se pojav1juju umnosci svakog Clana reda vod1jivosti sa svakim c1anom

reda protjecanja. Dovo1jno je uz~ti u obzir~samo najistaknutije Clanove, a bilo koji
od umnozaka moze se uCiniti preg1ednijim ako se umnozak kosinusnih funkcija
prikaze zbrojem:

BXbovl-'
=Az08vllcOS(2~ ;p X-2~kwt)COS(v ;px-ftwr-rr'VI-') =
Az08vl-' n
= ---y-- [
'Tpx - (n k + ft) w t
cos (2~ + v) ]
-.,. rr'VI-' +
./1zo8 VI-' n
) ( I: k ) (17)
+ ---y--cos [( 2~ - '/I 'Tpx -2<,; - ft w t ],
+ rr'VI-'
Svaki umnozak daje, dak1e, dva Clana jednakih amplituda, ali razlicitih po1nih
koraka, koji putuju po obodu raz1icitim kutnim brzinama. Svi ti c1anovi superpo-
niraju se osnovnoj slici koja odgovara konstantnom raspOrU:
Bx = Bx. + BXb (18)

U izraz~ (16) okretna protjecanja pozitivnog smjera rotacije (diektna) pre-

dacena su pazitivnim indeksima + ft, a. negativnog smjera rotacije (inverzna) ne-
gativnim indeksima - ft. Vrijednost ft = 0 odgovara uzbudi istosmjernom
stru-
jam. OpCi izraz za indukciju u rasporu, koji obuhvaca i Clanove Bxa (tj. ~ = 0)
Clanove Bxb (~ = 1 do (0) i sva direk,tna i inverzna protjecanja, bit ce' prema tome:
00 +00 00 A 8'
Bx = LLL
o~O I-'~-oo v~l
z~ ~ [ (
VI-' COS v' ;p x - ft' wt - )
rr'vl-' +

(19)
+ COS ('/I" :p x - ft" wt + rr'VI-')].
Duzine vala i kutne brzine pojedinih Clanova odredene su novim indeksima:
'/I' = 2~ + '/I '/1"= 2~ - '/I
ft' = 2~ k + ft ft" , 2~ k - ft
"
w , =-wft' " ft
v' w =p;tw.

U specija1nim slucajevima bit ce:

a) Stator s istaknutim polovima, rotor cilindrican'; uzbuda istosmjernom stru-
jom na statoru. Pri tome je ~ # 0, v # 0, ft = 0, k = 0.
Promatrajmo sarno osnovne Clanove ~ = 1 i '/I= 1. Dobiva se:

Bx. =Ao81cos(;p X-rr'l)

Az81 n n
BXb = ~--- (
[ cos 3 'Tp X - rr'1 + COS 'Tp x ) ( + rr'1)] ,
tj. Citava slika raspodje1e indukcije miruje.
7 R. Wolf: Uvod u teoriju elektricnih strojeva
 _u-- - - -- -

98 4. PolJe u rasporu

b) Stator s istaknutim polovima, rotor cilindrican, protjecanje rotira. Tu je

~ #- 0, 'V #- 0, fl #- 0, k =
0.
Uzmimo i opet sarno osnovne clanove ~ =1, 'V = 1 i fl = 1. Tada je:

Bx. = Ao gICOS (~ x - wt - cp1)

B Xb = A 2"g 1 [cos (3 :p x - wt - cp1) + cos (:p x + w t + cP

1)] .
Uz prostorni osnovni i treCi harmonicki clan, od kojih se prvi krece brzinom rotora,
a drugi ]/3 te brzine, javlja se i osnovni (inverzni) clan sa suprotnim smjerom ro-
tacije.
c) Rotor s istaknutim polovima, stator cilindrican; uzbuda istosmjernom strujom
na statoru. Ti uvjeti su oznaceni sa ~ #- 0, 'V#- 0, fl = 0, k #- 0.
Uzmimo kao primjer ~ = 1, 'V = 1 i k = I, pa izlazi:

Bx. = A 0 gICOS (:p x - cP1 )

B Xb = A 2" g 1 [cos (3 :p x - 2 wt - cP1) + cos (:p x - 2 w t + cP1)]-
Uz mirnu sliku osnovnoga harmonickog clana javlia se jos osnovni clan koji rotira
dvostrukom brzinom rotora i treCi harmonicki Clan koji lOtira S'a2/3 brzine rotora.
d) Rotor s istaknutim polovima, stator cilindrican; protjecanje rotira. Uvjeti
su ~ #- 0, 'V#- 0, fl #- 0, k #- 0. .
Za ~ = I, 'V = I, fl = J i k = 1 dobivamo:

Bx. = A 0 gICOS (:p x - w t ---=-

cP1)
A g n . . n
B Xb = \ 1 (
[COS 3 T p X - 3wt - )
cP1 + cos ( Tp X - wt + cP1)] .
Svi Clanovi, oba_osnovna i treCi prostorni harmonicki; rotiraju istom brzinom, naime
brzinom rotora.
Sva cetiri primjera prikazana su na slici 4. od a) do d). Istaknuti polovi mogu
se promatrati kao jedan utor po polu. Osnovni utorski harmonicki Clanovi u tom
su slucaju reda:
v' = 2~ N/2p + 1 = 2 + I = 3
'V"= 2~ N/2p - 1 = 2 - 1 = 1,
tj. prvi i treCi, koji se superponiraju osnovnom clanu (za koji je ~ = 0).

.
4.8. Raspodjela indukcije u rasporu 99
(s)ex I I
~
(S)~/---".{.~.g)
rot~~
Ix
'~~r 1 rolor
S!:l',orr--l --1!.!!1J
,

I (\
B I f\lstO[Orr--l ! Bx I
i !
~

,.,,1 x / \ 1.11 .
Ix x
j-
I
I
IX I.fr A IVI
/\
! Ix

"
(lAI
'<'V[-r
b) I
I
.

(s~~~
L-.J
I
rolorL
'

J--!.OI
I
(hI)
I

V i
.L~
" ~Vi ,
x

,..~o}
>i

rJ)
51. 4. Saslavljanje okrelnlh polja indukcije u rasporu

Mnogo je zamrsenija slika kad i stator i rotor nose utore jer je ukupna vodlji-
vost ~ada:
AsAR
(20)
Ax = As+AR'
Uz As i AR prikazane Fourierovim redovima, od kojih je jedan i vremenski ovi-
sah, potpuna analiza je moguca numerickim putem od tocke do tocke i od casa
do casa. Kvalitativni uvid moze se dobiti lakse na taj naCin da se razmatraju dvije
aproksimacije, jedna s cilindricnim statorom, a druga s cilindricnim rotorom.
Vise clanove u krivulji raspodjele indukcije mogu uzrokovati ne sarno odstu-
panja protjecanja od sinusoide i promjenljivi zracni rasp or nego i zasicenie u ze-
ljezu. Dosad smo pretpostavljali da se Citavo protjecanje trosi na raspor. Ako se
iiZille u obzir da zapravo treb1 odbiti dio protjecanja koji je utrosen na ze1jezo,
a od kojega najveCi dio otpada na zube, bit ce ocito na mjestu maksimalne indukcije
u rasporu i zasicenje u zubima najvece. Zbog zasicenja u zeljezu protjecanje za
zube postaje tUI1erazmjerno, ve1iko,p::l j~ diQ kQji-p..reQ~ ~a-raspo~ ~Ea~o sma-
n)en. Raspodje1a indukcije predocena je krivuljom prema slici 5, znatno sproste-
nom u sredini, sto se moze prikazati osnovnim i trecim harmonickim Clanom. Kod

-----'" -- - -- -----
 ,

100 4. Polje u rasporu

okretnog polja ta raspodjela rotira brzi-

r 81
"
nom osnovnoga harmonickog clana ne mi-
jenjajuci oblik, kao kod istosmjerne uzbude
uz mehanicku rotaciju, pa je:
I

I
!
Bx = B 1 COS (~ x - w t) -
x
'- \ '7
---83 - B3 COS (3 :p x - 3 w t),
(21)
51. 5. Utjecaj zasicenJau zeljezu na har-
monlfke clanove raspodjele Indukclje u
rasporu za razliku od visih Clanova u krivulji pro-
tjecanja, koji, ako su uzbudeni osnovnom
frekvencijom, putuju brzinom manjom od osnovne. Taj treCi harmonicki Clan
koji nastaje zbog zasicenja inducira u vodiCima napone trostruke frekvencije.

4.8. Zadaci
1. Stroj s istaknutim polovima sirine bp = 0,6 Tp na rotoru ima ispod pola kon-
stantan raspor b = 1,5 mm. Izmedu polova valja uzeti b = 00. Treba: a)
nacrtati kri~ju vodljivosti u rasporu za jedan polni korak; b) izvrsiti harmo-
nicku analizu i odrediti Ao, A2, A4 i A6; c) napisati analiticki izraz za Ax u
kosinusnom razvoju.
[a) V. s1. 6; b) 0,503 . 10-3, 0,507. 10-3, -0,157 . 10-3, 0,105' 10-3;
n n n
c) = (0,503 + 0,507cos 2-x- 0,157cos4-x-0,105cos6-x+.. .)'10-3]
Tp Tp Tp

b)
aJ J ;J ~ I .~
I

x
---j
'tp
51. 6. Harmonifka analiza vodljlvosll
raspora (zad. 1)

-- J
~~~~
4.8. Raspodjela indukcije u rasporu 101

2. Rotor stroja iz 1. zadatka miruje, a na statoru trofazni namot uzrokuje okretno

protjecanje koje se sastoji od osnovnoga harmonickog c1ana e 1 = 1 300 cos

( t)
:p x - w i petoga Clana es = 120 cos (5 :p x + w t). Zbog zasicenja u zu-
bima amplituda osnovnog Clana koja djeluje na zracni raspor smanjena je 15%,
sto se mora prikazati odgovarajuCim treCim harmonickim clanom. Treba na-
pisati potpuni izraz za protjecanje po duzini raspora.

[ex = 1 300 cos (:p x - w ~) - 195cos (3 :p x - 3 w t) +

+ 120cos (5 :p x + w t) ]
3. Ako protjecanje iz 2. zadatka dje1uje pri zaustav1jenom rotoru iz 1. zadatka
koji ce se harmonicki Clanovi indukcije pojaviti u rasporu? Za svaki Clan va1ja
odrediti: a) kombinaciju iz koje nastaje; b) amplitudu; c) kutnu brztnu
rotacije; d) 'smjer rotacije; e) broj po10va unutar razmaka Tp.
[a) Aoe1 Aoe3 Aoes Aze lAze3 Azes
b) 0,654 0,098 0,060 0,330 0,0495 0,0304 (T)
c) w w -w15 wl3 3wl5 -w17
-w 3w -w13
d) d d i d d
i d
e) 1 3 5 3 5 7
1 1 3

a) A4e1 A4e3 A4eS A6e1 A6e3 A6eS

b) 0,102 0,015 0,0094 0,068 0,01 0,006 T
c) wj5 3wJ7' -w19 wj7 wl3 -will
-w13 -3w -w -w15 -w w
d) d d i d d i
i i i i i d
e) 5 7 9 7 9 11
3 1 1 5 3 1

4. Stroj ima na statoru sest po1ova i 72 utora. Ako je vod1jivost ispod zuba 0,8 .
. 10- 3 (VslAmZ), a ispod utora 10 put a manja, te akoje sirina zuba jednaka
po10vici utorskog koraka, kako glasi ana1iticki izraz za vod1jivost raspora, uzevsi
u obzir prva cetiri Clana Fourierova razvoja?
n n
[Ax = (0,440 + 0,458 cos 24- x - 0,153 cos 72~ x +
Tn Tp
n
+ O,092cos 120-x +...).10-3]
Tp

5. Ako rotor ima ci1indricni obFk i uzbuden istosmiernom strujom proizvodi pot-
puno sinusno protjecanje e1 = 1200cos~Tn Xl te se vrti brzinom od 1000
102 4. Polje u rasporu

o/min, kako ce izgledati raspodjela indukcije u rasporu stroja iz 4. zadatka?

Treba uzeti u obzir sarno prva dva clana izraza za vodljivost.

[Bx = 0,528 cos (:p x - w t) + 0,275 cos (25 :p x - w t - 'P) +

+ 0,275 cos (23 :p x + wt + 'P) (T)]

6. Stroj u 4. i 5. zadatku dugacak je 1 m, a promjer mu je 1,20 m. Koji su iznosi

i frekvencije napona inducira!1ih u stapu na obodu statora?
[Vi = 23,5 V, 50 Hz; V25 = 0,49 V, 50 Hz; V23 = 0,53 V, 50 Hz]

4.9. Rekapitulacija
Protjecanja pojedinih namota zbrajaju se u rezultirajuce protjecanje koje daje
sliku magnetskog polja u nisporu. Istosmjerne struje daju mirna protjecanja, no
ako se namot nalazi I1jlrotoru i rotira s njime, rotirat ce i takvo protjecanje. Isti
efekt postize s~ i narrlotom koji miruje a u njemu tece izmjenicna struja. Svako
takvo jednofazno. protjecanje moze se prikazati superpozicijom dvaju jednakih okret-
nih protjecanja koja rotiraju u suprotnim smjerovima - dFrektnog i inverznog. Vi-
sefazni namoti, napajani visefaznim izmjenicnim strujama, mogu se izvesti tako
da inverznog protjecanja nestane, a ostane sarno direktno (simetricno okretno polje).
Takvo okretno protjecanje ekvivalentno je istosmjernom protjecanju namota koji
mehanicki rotira promatra Ii se sarno osnovni harmonicki clan.
Sva su protjecanja periodicki raspodijeljena po obodu stroja, gdje je osnovna
perioda identicna s razmakom koji odgovara jednom paru polova na obodu stroja
Odstupanja od sinusne raspodjele uzrokuju superponirane valove 3-strukog, 5-
-strukog, . . . , 'V-strukog broja polova. Okretno protjecanje sa 'V puta vise polova
okrece se 'Vputa sporije. No ako je frekvencija uzbudne struje fl puta veca, poveeava
se i brzina okretnog protjecanja fl puta. To dakako vrijedi i za onaj dio okretnog
polja koji je proizveden visim harmonickim clanom reda fl nesinusne uzbudne
struje.
Nesinusne struje s vremenskim harmonickim clanovima reda fl u visefaznom
namotu koji daje prostorne clanove protjecanja reda 'Vmogu dati ili direktno ili
inverzno okretno protjecanje, ili oba, ili ni jedno, sto ovisi 0 'V,fl i broju faza m.
Kao osnovna slika razmatra se uvijek sinusna prostorna raspodjela (osnovni
clan) i sinusne struje osnovne frekvencijet a utjecaj se visih harmonickih clanova
po po~rebi razmatra dodatno.
Raspodjela indukcije B po obodu stroja osim 0 raspodjeli protjecanja ovisi jos
i 0 magnetskoj vodljivosti u rasporu. Promjenljivi raspor moze dovesti do visih har-
monickih clanova u raspodjeli indukcije kojih u krivulji protjecanja nema. Tu je
na prvom mjestu utjecaj istaknutih polova i utjecaj utora na obodu stroja. Krivulja
indukcije deformira se osim toga i zbog zasicenja u zeljezu.

't

-- J