9.

PODJELA ELEKTRICNIH STROJEVA

Namoti e1ektricnih strojeva mogu se napajati istosmjernom i1i izmjenicnom

strujom.
Istosmjerna struja uzrokuje protjecanje koje miruje u odnosu prema vodiCima
sto sudje1uju u njegovu stvaranju (uzbudni namot Una s1. 1. i 2). U odnosu prema
drugim vodicima to protjecanje moze se gibati bilo tako da rotira dio stroja uzbuden
istosmjernom strujom (s1. 2), bilo da rotira dio stroja s drugim vodicima (s1. 1).
Karakteristieno je za promatrane uzbudne namote prema slici 1. i 2. da njihovi
vodiCi re1ativno prema polju miruju.

~IUJ

= (R) (R)
~

51. 1. 5hemalskl prlkaz namola ISlosmjernog 51. 2. 5hemalskl prlkaz namola slnhronog
slroja slroja

Struja u takvu namotu napajanome iz izvora istosmjernog napona, kad se

jednom ustali, odredena je visinom napona i omskim otporom R strujnog kruga.
Za vrijeme promjena - porasta ili opadanja - na trenutne vrijednosti struje utjecu
i naponi samoindukcije i meduindukcije, tj. samoinduktivitet i meduinduktivi-
teti prema ostalim strujnim krugovima, sto je predmet razmatranja prije1aznih
pojava. U stacionarnom stanju ta je struja konstantna; za njezino oddavanje izvor
trosi sarno snagu J2R za pokrivanje gubitaka Jouleove topline, te ne dobavlja ener-
giju koja se pretvara u mehanicki rad i1i obratno. Takav namot, koji sudje1uje u
stvaranju polja, ali kroz koji ne prolazi elektricna energija namijenjena pretvorbi,
naziva se cistim uzbudnim namotom.
Kolektorski namot prema slici 1. napajan je takoder istosmjernom strujom,
koja se na kolektoru pretvara u izmjenicnu struju namota. Takav namot takoder
daje protjecanje koje miruje u prostoru, ali se njegovi vodiCi gibaju prema polju.
U njima se inducira veCi i1i manji napon, koji odreduje jakost struje i snagu koju
ce namot davati i1i uzimati. Taj namot direktno sudjeluje u pretvorbi energije, -
to je radni namot (R na s1. 1. i 2).
Namot prikljucen na izmjenicni napon stvara izmjenicni tok, koji inducira
protunapon, kao kod transformatora. Omski otpor R ovdje je sasvim sporednog
 - -- - - -- - ----- - -
222 9. Podjela strojeva

znacenja za visinu struje koju ce namot uzimati. Protunapon mora, zajedno s pa-
dovima napona u djelatnom i rasipnom otporu namota, odrzati ravnotezu nari-
nutom naponu. Time je odredena potrebna veliCina toka, a iz mreze ce teCi upravo
tolika struja magnetiziranja kolika je potrebna da se taj tok stvori. Ako je to vise-
fazni namot prikljucen na visefaznu mrezu, stvara se okretno polje (s1. 3), koje
zahtijeva visefaznu struju magnetiziranja. Jednofazno protjecanje moze se rastaviti
na dva suprotna okretna protjecanja, pa ih razmatrati istim metodama.
Sinh'roni stroj prema slid 2. prikljucen je visefaznim statorskim namotom
na mrezu, a rotor je uzbuden istosmjernom strujom (uzbudni namot) i vrti se sin-
hrono s okretnim poljem statora. Ako polje koje je uzbudio rotor inducira u sta-
toru nap one jednake naponima mreze, ravnoteza je uspostavljena. No ako je uzbuda
rotora preniska ili previsoka, stator ce uzimati iz mreze dodatnu uzbudnu struju
- pozitivnu ili negativnu - da bi uspostavio ravnotezu.
Kod asinhronog stroja (s1. 3) rotorski namot je kratko spojen. Citavu uzbudnu
struju za stvaranje toka mora tu preuzeti statorski namot, koji je istodobno radni
i uzbudni namot.

~ (R+Ul

SI. 3.. Shemalskl prikaz namola aslnhronog slrola

Za pretvorbu energije na elektricnome rotadonom stroju moraju uvijek PO-

stojati dva element a : 1. namot kojemu se vodiCi gibaju relativno prema polju stroja,
i u njima se zbog toga inducirajunaponi, pa je sposoban da primi ili predaje eZek-
trienu snagu; 2. vodiCi sa strujom (ili permanentni magnet, koji se moze predociti
molekulskim strujama) na dijelu stroja koji se mehanicki giba, i na koji zbog toga
djeluju siZeu smjeru gibanja, ili nasuprot njemu, tako da se dobiva ili dovodi me-
hanicka snaga.
Slika 2. shematski predocuje sinhroni stroj. Rotor se vrti sinhrono i u njemu
se ne induciraju naponi. VodiCi statora miruju, pa je njihova relativna brzina prema
polju jednaka brzini okretnog polja. Stator je, dakle, element za dovod i odvod
eZektricne snage, a rotor mehanicke.
Na slici 3. shematski je prikazan asinhroni stroj. Statorski namot stvara okretno
polje i brzina je okretnog polja ujedno relativna brzina vodica statora prema polju.
Stator, dakle, sluzi za dovod i odvod eZektricnesnage. Da bi na rotor djelovale sHe
potrebne su struje u kratkospojnom namotu rotora. Struje ce se inducirati sarno
onda ako se rotor vrti brzinom razlicitom od brzine okretnog polja - manjom

------- ----
 ---
9. podJela stroJeva 22' -l
Hi vecom. Odatle naziv asinhroni motor. Ako je brzina okretnog polja Ws>a nje-
gova relativna brzina prema rotoru s Ws>sto odgovara brzini rotora wr = (1 - s) ws,.
inducirat ce se u rotoru struje frekvencije:

f2 = sfl'

One ce dati okretno protjecanje, koje rotira relativno prema rotoru brzinom:

W2 =SWs>

a relativno prema statoru brzinom:

WI = Wr + W2 = (1 - s) Ws + s Ws = Ws.

Rotor se vrti asinhrono, no njegovo protjecanje - bilo da je brzina rotora veca,.

bilo da je ona manja - rotira sinhrono s okretnim protjecanjem statorskog namota.
Pri tome na yodice rotora djeluju sile u jednom Hi u drugom smjeru, pa rotor raz-
vija Hi trosi mehanicku snagu.
Shematski pr\kaz kolektorskog stroja isto-
smjerne struje na slici 1. pokazuje uzbudni na- B
mot na statoru i kolektorski namot na rotoru. er
w,
U rotorskom namotu inducira se napon kod
rotacije, a u njemu takoder teku struje koje
daju sile sto djeluju na rotor. Tu jedan te isti
namot sluzi za razmjenu elektricne energije s
mrezopl i za razvijanje, ili utrosak, mehanickog
rada. Wr=wf
Rad sinhronog stroja promatran kroz vek-
tore indukcije i protjecanja vidi se na slici 4. 0)
Razvijeni moment nastoji uvijek dovesti osi
protjecanja statora i rotora u isti smjer, tj. u 8
os vala indukcije, a po iznosu je proporciona- Ws
Ian sinusu kuta (j. Zaostajanje rotora za "kut (j
(npr. kod kocenja na osovini) rezultira momen-
tom na rotor u smjeru vrtnje (motorski rad, s1.
4. a). Obrnuto, pomak rotora naprijed za kut
(j (npr. kod pogona na osovini) daje suprotni
moment (generatorski rad, s1. 4. b). Kad rotor
ne bi rotirao sinhrono, kut (j bi poprimao sve
vrijednosti od 0 do 2n za svaki okretaj okret-
nog polja relativno prema rotoru, pa bi pro- b)
sjecna vrijednost momenta bila nula. Stroj nor- 81. 4. Indukclle, protlecanle I rezvl-
malno radi samo pri sinhronoj brzini rotora, pa len! moment slnhronog strole
mu odatle i naziv.
Na slici 5. vide se indukcija i protjecanje rotora asinhronog stroja. Vec je po-
kazano da okretno protjecanje rotora rotira uvijek sinhrono sa statorskim protje-
canjem, bez obzira na brzinu rotora. No polozaj protjecanja koje daju inducirane
rotorske struje uvijek zaostaje nesto vise od n/2 za smjerom polja u kojemu ono
sijece yodice. Pri podsinhronoj brzini (wr < Ws> s1. 5. a) okretno polje vrti se rela-

----
:224 .
9. PodJela strojeva

ws-w,
B

? Ws
a)

w, -CUs ~
B

CUr>
/' ~ b)

..

e;

81. 5. Indukclja, pro tie can Ie I razvllenl moment aslnhronog strola

tivno prema rotoru u smjeru vrtnje. Odatle rezultira moment na rotor u smjeru
vrtnje - stroj radi kao asinhroni motor. Pri nadsinhronoj brzini (COr> CO.,s1. 5. b)
.okretno polje sijece yodice rotora u smjeru suprotnome od smjera vrtnje, pa mo-
ment na rotor djeluje nasuprot smjeru vrtnje -
stroj radi kao asinhroni generator.

~(B~~ Ii S, ~
~

7" I""'0' b)
_Jd
s,
81. 6. Indukclla, protJecanle I razvilenl mo-
ment Istosmlernog strola

Kod istosmjernog stroja prema slici 6. kut izmedu osi polova i osi protjecanja
llvijek je priblizno 90°. Smjer momenta ovisi sarno 0 smjeru struje, a taj je ovisan
'Sarno 0 tome da Ii se u vodiCima inducira manji napon ili ve6i napon od napona mreze
na koju je stroj prikljucen. U prvom slucaju stroj radi kao motor, a u drugome kao

--
 --- --- - - ---
--,
9. Podjela strojeva 225

generator. Inducirani napon ovisi 0 brzini vrtnje, pa ce stroj sam od sebe prela-
ziti u motorski ili generatorski rad prema tome da Ii ga na osovini opteretimo ili
tjeramo - isto kao sto se to zbiva kod sinhronog ili asinhronog stroja.
Prema smjeru pretvorbe energije za koju su strojevi namijenjeni mozemo ih
podijeliti na motore i generatore, iako cesto stroj sluzi i kao motor i kao generator.
Tzv. jednoarmaturni pretvaraCi, kod kojih je stroj istodobno radio kao motor tje-
ran jednom vrstom struje i kao generator koji daje drugu vrstu struje, danas se
prakticki vise ne grade, vec se uzima agregatod dva stroja, Hi se pretvorba obavlja
na drugi naCin.
Prema vrsti struje razlikujemo izmjenicne i istosmjerne strojeve, koji se dalje
dijele prema osnovnoj izvedbi, principu rada i pogonskom ponasanju. Prema na-
Cinu napajanja izmjenicne strojeve dijelimo na jednofazne i visefazne, a prema prin-
cipu rada i pogonskom ponasanju na sinhrone, kod kojih je brzina kruto vezana
za frekvenciju mreze, zatim asinhrone, kod kojih je potrebno upravo odstupanje
od krute sinhrone brzine da bi funkcionirali, i kolektorske, koji se rjede susrecu
zbog kompliciranije izvedbe i vece osjetljivosti, a mogu se po sistemu rada i karak-
teristikama opet podijeliti na vise varijanata. Istosmjerne strojeve dijelimo prema
naCinu uzbude, koji odreduje i osnovne karakteristike u pogonu, na poredne, se-
rijske, kompaundirane i metadinske strojeve.
Strojd:i se mogu podijeliti jos na mnogo naCina, uzimajuCi svaki put u raz-
matranje neku drugu specificnost. Tako se sistem rada moze bazirati na uzbudi
strujom Hi permanentnim magnetom, na vremenskoj promjeni ili prostornom po-
micanju uzbude, ili na promjeni reluktancije magnetskog kruga. Motor se moze
pustati u pogon pokretacem, ili direktnim prikljuckom na mrezu, Hi na 'neki treCi
naCin. Po obliku i izvedbi razlikujemo strojeve s vertikalnom Hi horizontalnom
osovinom, sa zasebnim Hi ugradenim lezajima itd. Dalje se mogu strojevi podije-
liti po stupnju i izvedbi zastite od dodira dijelova pod naponom, od vlage i prasine,
agresivne ili eksplozivne atmosfere i slicno, te po naCinu hladenja, tj. izravnog hla-
denja aktivnih dijelova - namota, paketa - Hi indirektnoga povrsinskog hladenja
zrakom, uljem, vodom itd. Strojevi se grade za siroki opseg brzina od najmanjih do
onih od nekoliko desetaka tisuca okretaja na minutu. Dakako da to bitno utjece
na konstrukciju i na njihov izgled. Isto tako bitno se mijenja citava koncepcija
stroja, pocevsi od principa funkcioniranja pa do upotrijebljenih materijala i iz-
vedbe, ovisno 0 tome je li to rnikromotor od koje tisuCinke vata ili je gigantski ge-
nerator od vise stotina tisuca kilovata. Za posebne primjene danas se grade i po-
sebno prilagodeni strojevi, pa govorimo 0 specijalnim dizalicnim, tekstilnim, mlje-
karskim motorima, motorima za vucu itd., za razliku od motora opce namjene,
kojima se zbog mjesta upotrebe ne postavljaju posebni zahtjevi i ono nije unaprijed
definirano.
Svi ti elektricni strojevi razliCitog izgleda, veliCine i primjene zasnivaju svoj
rad na nekoliko osnovnih fizikalnih pojava i mogu se promatrati pomocu osnovnih
metoda koje su izlozene. Preko strujnih obloga i protjecanja te magnetskih polja,
koji mogu biti mirni, vremenski ili prostorno promjenljivi, obavlja se pretvorba
elektricne u mehanicku energiju, Hi obratno. Da bi razmatranje bilo potpuno, treba
ukljuCiti u tu sliku i strujne krugove koje cine namoti stroja s vanjskim prikljuce-
nim potrosaCima ili mrezom. Citava slika, od strujnih krugova do pretvorbe u zra-
cnom rasporu i do konacne slike ponasanja stroja pri razliCitim pogonskim uvjetima,
specificna je za pojedine vrste strojeva, i razmatra se za svaku od njih zasebno.

15 R. Wolf: Uvod u teoriju elektricnih strojeva

226 9. POdJela stroJeva

Shema podjele elektricnih strojeva prikazana je na slid 7.

varijante po: - sistemu roda

- nacinu pokretanja
- obliku i izvedbi
- vrsti zastite
- nacinu hladenja
- brzini
- velicini
- specijalnoj primjeni

SI. 7. Shema p'odlele elektrlenlh stroleva